VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 1045. stavka 2. Pomorskog zakonika ("Narodne novine", br. 17/94, 74/94 i 43/96), članka 42. stavka 1. Zakona o zaštiti okoliša ("Narodne novine", broj 82/94) i članka 2. stavka 1. podstavka 4. Zakona o vodama ("Narodne novine", broj 107/95) Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 17. siječnja 1997. godine donijela

PLAN

INTERVENCIJA KOD IZNENADNOG ONEČIŠĆENJA MORA U REPUBLICI HRVATSKOJ

1. Ovim se Planom utvrđuju mjere smanjenja šteta u okolišu kod iznenadnog onečišćenja većih razmjera mora, subjekti koji su dužni provoditi mjere i njihova ovlaštenja, te način provođenja mjera.

2. U smislu ovoga Plana:

- područje mora obuhvaća teritorijalno more, unutarnje morske vode do crte razgraničenja kopnenih voda i voda mora i morsku obalu, Prilog 1.

- onečišćenje je iznenadni izljev ulja, smjese ulja, ispuštanje štetnih i opasnih tvari, kao i izvanredni prirodni događaj u moru,

- ulje je mineralno ulje u bilo kojem obliku uključivši sirovu naftu, tekuće gorivo, talog, otpadke ulja i prerađene proizvode osim petrokemijskih prerađevina, prema popisu u Prilogu 2,

- smjesa ulja znači smjesu s bilo kakvim sadržajem ulja,

- štetne i opasne tvari su sve tvari ispuštene u more koje mogu uzrokovati opasnost za ljudsko zdravlje, morski biljni i životinjski svijet, te druga prirodna bogatstva mora ili mogu ometati drugu uporabu mora, Prilog 3,

- izvanredni prirodni događaj je prirodna pojava koja nastaje uslijed prekomjernog rasta određenih organizama u moru, kao što su alge, meduze i sl.

3. Ovaj se plan ne primjenjuje u slučaju radioaktivnog onečišćenja.

4. Za onečišćenja manjeg opsega i jačine primjenjuje se plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora, koji donosi županijska skupština.

5. Subjekti koji sudjeluju u provedbi Plana su: Stožer za provedbu Plana (u daljnjem tekstu: Stožer) i Stožer operativnog centra.

6. Stožer imenuje Vlada Republike Hrvatske iz reda predstavnika Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pomorstva, prometa i veza, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva zdravstva, Ministarstva obrane, Ministarstva financija, Ministarstva turizma, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva kulture, Državne uprave za zaštitu okoliša, Državne uprave za vode, Državnog hidrometeorološkog zavoda, te Državnog hidrografskog instituta, Prilog 4. i Prilog 5.

Stožer je odgovoran za provedbu Plana.

7. Zapovjednik Stožera i njegov zamjenik su predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova. Sjedište je Stožera pri Ministarstvu unutarnjih poslova u Zagrebu.

8. Zadaci Stožera su:

- donošenje odluke o primjeni Plana,

- procjena rizika i opasnosti od onečišćenja,

- traženje pomoći Sredozemnih država, odnosno traženje pomoći od Regionalnog centra za žurne intervencije u slučaju onečišćenja Sredozemnog mora čije je sjedište u Malti (Regional Marine Pollution Emergency Centre for the Mediterranean Sea, u daljnjem tekstu: REMPEC) putem nadležnih tijela državne uprave,

- davanje zadataka i praćenje rada stožera operativnih centara,

- donošenje financijskog plana za redovito održavanje Plana,

- procjena potrebnih sredstava u slučaju žurnih intervencija bez zastoja,

- izvješćivanje javnosti,

- donošenje odluke o završetku djelovanja.

Izmnimno, u slučajevima žurnog djelovanja, odluku o primjeni Plana može donijeti zapovjednik Stožera.

9. Stožer operativnog centra, zapovjednika Stožera operativnog centra i njegovog zamjenika imenuje županijska skupština iz tijela državne uprave u županiji, a po potrebi i iz tijela lokalne uprave i samouprave.

Stožer operativnog centra provodi mjere te obavlja zadatke po nalogu Stožera u suradnji s lučkim kapetanijama.

Županijska skupština određuje sjedište Stožera operativnog centra.

10. Područje pojedinog operativnog centra je područje županije: Istarske, Primorsko-Goranske, Ličko-Senjske, Zadarsko-Kninske, Šibenske, Splitsko-Dalmatinske i Dubrovačko-Neretvanske, Prilog 1.

11. Zadaci Stožera operativnog centra su:

- procjena opsega i jačine onečišćenja,

- obavješćivanje Stožera,

- neposredno djelovanje po Planu po nalogu Stožera,

- pokretanje ljudi na djelatnost, tehničkih sredstava i opreme,

- donošenje odluke o načinu uklanjanja onečišćenja,

- motrenje onečišćenog područja,

- donošenje odluke o odlaganju prikupljenog materijala,

- održavanje veza i usklađivanje rada svih osoba koje sudjeluju u tom djelovanju,

- vođenje očevidnika/dnevnika o tom djelovanju,

- izvješćivanje zapovjednika Stožera o tijeku djelovanja,

- izvješćivanje javnosti,

- prikupljanje dokaza i dokumenata u svrhu potraživanja naknade štete,

- izrada procjene potrebnih sredstava za troškove djelovanja.

12 Ako onečišćenje ugrožava ili može ugroziti okoliš, zdravlje ljudi ili gospodarsku uporabu mora u području više operativnih centara, ili prelazi mogućnost djelovanja jednog stožera operativnog centra, djelovanje preuzimaju stožeri operativnih centara županije: Primorsko-Goranske, Splitsko-Dalmatinske i Dubrovačko-Neretvanske.

Ako onečišćenje osobito ugrožava ili može ugroziti okoliš, zdravlje ljudi i gospodarsku uporabu mora i može imati posljedice za cijelu državu, djelovanje provodi Stožer operativnog centra Županije Primorsko-Goranske.

Ako onečišćenje može ugroziti more Sredozemne države, Stožer odmah izvješćuje tu državu, kao i REMPEC, putem Ministarstva vanjskih poslova i Državne uprave za zaštitu okoliša, a u skladu s Protokolom o suradnji u borbi protiv onečišćenja Sredozemnog mora naftom i drugim štetnim tvarima u slučaju nezgoda.

13. U djelovanju uklanjanja onečišćenja sudjeluju pravne i fizičke osobe po nalogu Stožera operativnog centra i lučke kapetanije. Pravne i fizičke osobe čija je stručna pomoć pri smanjivanju onečišćenja i/ili otklanjanju posljedica onečišćenja nužna, dužne su odmah staviti tehnička sredstva i opremu u svom vlasništvu, kao i potrebno osoblje, na raspolaganje stožeru operativnog centra ili lučkoj kapetaniji. Tijela jedinice lokalne samouprave i uprave na čijem je području došlo do onečišćenja, osiguravaju dodatno osoblje, tehnička sredstva i opremu.

Popis osnovne opreme za područje operativnog centra sadržan je u Prilogu 6.

14. Kada opseg djelovanja prema procjeni Stožera zahtijeva uključivanje ljudi i/ili tehničkih sredstava i opreme koja prelaze mogućnosti Republike Hrvatske, Stožer će putem Ministarstva vanjskih poslova odmah zatražiti pomoć susjednih obalnih država, u skladu sa člankom 12. Protokola o suradnji u borbi protiv onečišćenja Sredozemnog mora naftom i drugim štetnim tvarima u slučaju nezgoda.

Organizacijska shema Plana određena je u Prilogu 4.

15. Tko prouzroči, odnosno primijeti, onečišćenje ili nezgodu koja može prouzročiti onečišćenje, dužan je odmah o tome obavijestiti najbliži županijski centar za obavješćivanje i motrenje, lučku kapetaniju, ispostavu lučke kapetanije ili policijsku postaju.

16. U slučaju iz točke 15. osoba koja primi obavijest dužna je odmah obavijestiti Stožer operativnog centra.

17. Obavijest o onečišćenju iz točke 16. sadrži po mogućnosti sljedeće podatke;

- ime/naziv i adresu pravne ili fizičke osobe koja je obavijestila nadležno tijelo,

- datum i vrijeme kada je primijećeno onečišćenje ili događaj koji može dovesti do onečišćenja,

- područje onečišćenja ili događaja koji može prouzročiti onečišćenje,

- jačinu i opseg onečišćenja,

- opis onečišćenja,

- podatke o izvoru ili mogućem izvoru onečišćenja (plovni objekt, izvori onečišćenja s kopna i sl.).

18. Zapovjednik Stožera operativnog centra procjenjuje na osnovi dobivene obavijesti i provjerenih podataka o području, razmjeru, jačini i opisu onečišćenja, prelazi li onečišćenje mogućnosti intervencije nadležnog stožera operativnog centra, i o tome izvješćuje zapovjednika Stožera.

Zapovjednik Stožera će, po primitku izvješća zapovjednika Stožera operativnog centra, donijeti odluku o primjeni Plana. Neposrednim djelovanjem rukovodi zapovjednik nadležnog stožera operativnog centra prema točki 12.

19. Stožer operativnog centra žurno obavještava nadležnu policijsku upravu da osigura područja (na kopnu i/ili moru) gdje je došlo do onečišćenja i da zabrani kretanje neovlaštenim osobama u tim područjima. Istovremeno, putem obalnih radio-postaja i službi lučke kapetanije izdaje se upozorenje pomorcima o zabrani plovidbe u zoni gdje je došlo do onečišćenja.

20. Zapovjednik Stožera operativnog centra odlučuje o načinu izviđanja i praćenja kretanja ulja i/ili smjesa ulja na površini mora, odnosno obali. Izviđanje se u pravilu obavlja iz zraka zrakoplovom ili helikopterima, Ako to nije moguće, izviđanje će se obavljati plovnim objektima: popis zrakoplova i helikoptera dat je u Prilogu 8.

21. Na osnovi podataka dobivenih izviđanjem, meteorološkim podacima, podacima o morskim i zračnim strujama, karakteristikama i opsegu izlivenog ulja i/ili smjesa ulja, zapovjednik će Stožera operativnog centra donijeti odluku o poduzimanju potrebnih mjera za uklanjanje onečišćenja.

22. Pojedine radnje na uklanjanju ulja i/ili smjesa ulja provode se sljedećim redoslijedom;

- uklanjanje izvora izljeva,

- ograničavanje širenja ulja i/ili smjese ulja,

- skupljanje izlivenog ulja i/ili smjese ulja,

- kemijska obrada izlivenog ulja i/ili smjese ulja,

- čišćenje obale,

- odlaganje skupljenog materijala.

23. Ako je došlo do izlijevanja ulja i/ili smjese ulja, uklanjanje onečišćenja obavljaju, po nalogu Stožera operativnog centra, tvrtke registrirane za te poslove, određene u Prilogu 9.

24. Ako mehaničko uklanjanje ulja i/ili smjese nije moguće ili rezultati nisu zadovoljavajući, zapovjednik će Stožera operativnog centra izdati nalog za žurnu upotrebu disperzanata, budući da svega nekoliko sati nakon izlijevanja, ulje promijeni svojstva, pa više neće biti moguća primjena disperzanata.

Primjenjivat će se disperzanti koji su dozvoljeni za upotrebu u Republici Hrvatskoj i koji imaju vodopravnu dozvolu, a u nedostatku istih, disperzanti koji su odobreni u Europskoj uniji uz dostavu osnovnih podataka o disperzantu uz priložen sigurnosno-tehnički list i odobrenje Državne uprave za vode.

25. Popis područja u kojima je ograničena i/ili zabranjena uporaba disperzanata sadržan je u Prilogu 10 i Prilogu 11.

26. Kada je ulje i/ili smjesa ulja rašireno po većoj površini mora, odnosno obale, zapovjednik Stožera operativnog centra može donijeti odluku da se istodobno pristupi mehaničkom i kemijskom načinu uklanjanja na različitim dijelovima onečišćene površine mora odnosno obale.

27. U slučaju onečišćenja obale, koje donosi more, uljem i/ili smjesom ulja, Stožer, operativnog centra odlučuje o načinu i opsegu djelovanja vodeći računa o:

- pristupačnosti obale,

- karakteristikama i vrsti obale,

- vrsti i količini ulja i/ili smjesi ulja na obali,

- godišnjem dobu i meteorološkim uvjetima,

- mogućim štetama u okolišu, gospodarskim štetama na obali u slučaju kemijskog načina uklanjanja ulja i/ili smjesa ulja.

28. Prije nego se pristupi kemijskom čišćenju onečišćene obale uljem i/ili smjesom ulja, potrebno je ukloniti izvor onečišćenja te osigurati obalu od većeg onečišćenja. Ovo djelovanje ne može početi prije nego se osiguraju prijevozna sredstva, te privremeno i/ili trajno mjesto za odlaganje zauljenog materijala.

29. Vodeći računa o pretpostavkama iz točke 27. zapovjednik Stožera operativnog centra može odlučiti da se ne pristupi čišćenju obale, ako očekivani rezultati čišćenja mogu biti štetniji od samog onečišćenja.

30. Zapovjednik Stožera operativnog centra kada ocijeni da daljnje čišćenje nije djelotvorno, obavješćuje o tome Stožer koji donosi odluku o prekidu radova na čišćenju obale od onečišćenja uljem i/ili smjesom ulja.

31. Ako je poznat počinitelj onečišćenja, odnosno plovni objekt, istovremeno s radnjama navedenim u točku 20. pristupa se identifikaciji tvari koje su ispuštene ili postoji opasnost da budu ispuštene. Odmah se traži od zapovjednika broda, brodovlasnika i vlasnika tereta žurno dostavljanje točnih podataka o vrsti tereta i njegovom smještaju na brodu.

32. Uzorkovanje mora i ispitivanje kakvoće zraka na onečišćenom području obavljaju, uz poduzimanje mjera osobne zaštite pravne osobe za obavljanje tih poslova, znanstveno-istraživački instituti, ustanove, odnosno ovlašteni laboratoriji prema Pravilniku o uvjetima koje moraju ispunjavati laboratoriji koji se bave ispitivanjem kakvoće voda ("Narodne novine", br. 40/91).

33. Obrada i analiza uzoraka treba se obaviti u što kraćem roku od trenutka uzimanja uzoraka. Prijenos uzoraka do laboratorija, te ispitivanje uzoraka, obavlja se prema standardnim metodama.

34. Provođenje pojedinačnih akcija Stožer operativnog centra obavlja u dogovoru sa stručnjacima koji su predstavnici pravnih osoba iz Priloga 12.

35. Za uklanjanje onečišćenja prouzrokovanog izvanrednim prirodnim događajem primjenjuje se postupak kao kod izljeva ulja i/ili smjese ulja.

36. Ako zapovjednik Stožera operativnog centra ocijeni nužnost stalnog izviđanja ugroženog područja, zapovijedit će da se izviđanje obavlja:

- s obale,

- iz zraka,

- s površine mora,

- ispod površine mora.

37. Poslove uklanjanja onečišćenja prouzrokovanog izvanrednim prirodnim događajem obavljaju pravne osobe specijalizirane za čišćenje mora uz obvezni nadzor znanstvene ustanove koju odredi Stožer.

38. Zapovjednik Stožera određuje redoslijed područja za početak akcije.

39. U tijeku odvijanja djelatnosti prednost imaju zaštićeni dijelovi prirode, uzgajališta marikulture, spomenici kulture, objekti od značaja za gospodarsku uporabu mora, a posebno za turističku djelatnost; popis tih područja dat je u Prilogu 10. i Prilogu 11.

40. Za područja iz točke 39. izrađuju se karte mora (otoka i obale) mjerila 1:25000 koje se čuvaju u Stožeru i stožerima operativnih centara, zajedno s Planom.

41. Sve osobe određene za sudjelovanje u intervenciji, moraju biti stručno osposobljene za poslove provedbe Plana. Obučavanje se obavlja na tečajevima koje ustrojavaju operativni centri, kao i na tečajevima u inozemstvu koje ustrojavaju međunarodne organizacije. Za osobe, koje se u okviru svoje redovite djelatnosti obučavaju za zadatke u nadležnosti ovoga Plana, obučavanje nije obvezno.

42. Vježbe provjere spremnosti, uspostavljanja veza, obavješćivanja, te provođenja djelovanja čišćenja, ustrojavat će Stožer jedanput u dvije godine, a Stožer operativnog centra jedanput godišnje.

43. Financijska sredstva za redovito održavanje Plana (dogovaranje, komuniciranje, obuku, vježbe, dokumentaciju itd.), osiguravaju se u proračunu Republike Hrvatske i proračunima jedinica lokalne samouprave i uprave.

44. Počinitelj onečišćenja podmiruje sve troškove uklanjanja posljedica iznenadnog onečišćenja iz ovog Plana u skladu s posebnim propisima.

Ako je počinitelj nepoznat, sredstva za poduzimanje žurnih mjera na temelju ovoga Plana, osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.

45. Iznimno, u cilju osiguranja žurnog djelovanja bez zastoja, operacija će se inicijalno financirati iz državnog proračuna Republike Hrtvatske, a potom naknaditi (naplatiti) od počinitelja, ako je poznat.

46. Zapovjednik Stožera, odnosno osoba koju zapovjednik zaduži, jedini su ovlašteni obavješćivati javnost o pojavi onečišćenja, kao i o poduzetim radnjama čišćenja i spriječavanja onečišćenja.

47. Obavješćivanje javnosti o onečišćenju obavlja se dnevno putem javnih glasila.

48. Zapovjednik Stožera operativnog centra, odnosno osoba koju zapovjednik zaduži, odogovoran je za vođenje očevidnika/dnevnika o tijeku djelovanja. U očevidnik/dnevnik trebaju se unijeti sve odluke i podaci bitni za odvijanje djelovanja i prilažu se financijski dokumenti.

49. Po završetku djelovanja, zahtjev za povrat sredstava iz točke 45. ovog Plana podnosi zapovjednik Stožera operativnog centra na osnovi dokumentacije iz točke 48.

50. Dijelovi Plana koji se ne objavljuju (karte i sl.) se čuvaju u Ministarstvu unutarnjih poslova, Državnoj upravi za zaštitu okoliša i Ministarstvu pomorstva, prometa i veza. U Granice obuhvata Plana, Prilog 1, unijet će se crta razgraničenja kopnenih voda i voda mora po utvrđenju.

51. Preslike Plana, kao i popisi članova Stožera s potrebnim podacima čuvaju se u Republičkom centru za obavješćivanje, županijskim centrima za obavješćivanje i motrenje, te Stožeru operativnog centra.

52. Županijska skupština dužna je imenovati Stožer operativnog centra u roku od 60 dana od objave ovoga Plana.

53. Do donošenja županijskog plana iz točke 4. Stožer operativnog centra primjenjuje odredbe ovoga Plana.

54. Prijedlog za izmjene i dopune Plana izrađuje Državna uprava za zaštitu okoliša.

55. Prilozi od 1. do 12., tiskani uz ovaj Plan, čine njegov sastavni dio.

56. Stupanjem na snagu ovoga Plana predstaje važiti Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 88/93).

57. Ovaj Plan stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 351-02/96-01/06
Urbroj: 5030114-97-1
Zagreb, 17. siječnja 1997.

PRILOG 2

SIROVA NAFTA:

Iran - teški

Iran - laki

Iran - Sasan

Iran - Cyrius

Iran - Rostam

Irak - Kirkuk

Irak - Blend

Irak - Basrach

Libija - Sarir

Libija - el Sider

Libija - Amna

Libija -Zueitina

Venezuela - Boscan

Belbras

Venezuela - Bachaquero

Alžir - Zarzataine

UAR - El - morgan

Ural

Kuwait

Egipat - Balayim

Sjeverno more - Brent

Sirija - Sirian Light

Sibir - Siberian Light

Sjeverno more - Oseberg

SEB Soviet export blend -

Russian Blend

ATMOSFERSKI OSTATAK

LOŽIVA ULJA: - lako

- srednje

- teško

- ekstra lako

BRODSKA GORIVA:

- destilatna: DMA

DMB

DMC

DMX

- ostatna: RMA-10 RMH-55

RMB-10 RMK-55

RMC-10 RML-45

RMD-15 RML-55

RME-25

RMF-25

RMG-35

RMK-35

RMH-45

RMK-45

DIZELSKA GORIVA:

- vrlo lako D1

- lako D2

- teško D3

AROMATI: - benzen

- toluen

- etilbenzen

- o-ksilen

- m-+ p-ksilen

- p-ksilen

- C9 + aromati

LAKI DESTILATI:

BAZNI BENZIN

- DINA - Petrokemijska industrija Omišalj

MOTORNI BENZINI:

- motorni benzin OB 91 (bezolovni)

- motorni benzin OB 95 (bezolovni)

- motorni benzin OB 98

MLAZNA GORIVA:

- gorivo za mlazne motore GM1

PETROLEJI:

- petrolej za rasvjetu

- petrolej za motore

- petrolej za loženje

BRODSKA ULJA (razni proizvođači):

- karterska ulja SAE 30

- cilindarsko-karterska ulja (destilatno gorivo) SAE 30,40

- cilindarsko-karterska ulja (ostatno gorivo) SAE 30, 40

- cilindarska ulja SAE 50

PRILOG 3

Podjela opasnih tvari prema Zakonu o prijevozu opasnih tvari ("Narodne novine", br. 97/93.)

Članak 2. (izvod):

Opasne tvari u smislu ovoga Zakona su:

- klase 1. - eksplozivne tvari i predmeti punjeni eksplozivnim tvarima,

- klase 2. - stlačeni plinovi, tekući plinovi ili pod tlakom otopljeni plinovi,

- klase 3. - zapaljive tekućine,

- klase 4.1. - zapaljive krute tvari,

- klase 4.2. - samozapaljive tvari,

- klase 4.3. - tvari koje stvaraju zapaljive plinove u dodiru s vodom,

- klase 5.1. - oksidirajuće tvari,

- klase 5.2. - organski peroksidi,

- klase 6.1. - otrovi,

- klase 6.2. - zagađujuće i infektivne tvari,

- klase 7. - radioaktivne tvari,

- klase 8. - korozivne (nagrizajuće) tvari,

- klase 9. - ostale opasne tvari i predmeti,

Opasnim tvarima smatraju se i sirovine od kojih se proizvode opasne tvari, kao i otpad ako ima svojstva tih tvari.

Podjela tvari prema ponašanju kod izlijevanja na površinu mora (ovisno o gustoći tlaka pare i topivosti)

Grupa I. Tvari koje stvaraju oblake plina ili pare (hlapive tvari). Tvari pod tlakom ili pothlađene.

I.A Plinovi lakši od zraka: brzo se dispergiraju (etilen).

I.B Plinovi teži od zraka, za koje je obavezno poduzimanje specijalnih mjera (zemni plin i ukapljeni naftni plin, propan gustoća 1.55; butan gustoća 2.0; pentan gustoća 2.5).

Grupa II. Tvari koje plivaju.

II.A Tvari koje plivaju na površini vode i stvaraju mrlju iznad koje se formira oblak pare. One u pravilu ne reagiraju s morskom vodom. Ovoj grupi pripada većina tvari koje se prevoze morem u tankovima brodova.

II.B Tvari koje plivaju na površini vode, stvaraju mrlju, ali ne isparavaju niti reagiraju s morskom vodom.

II.C Tvari koje plivaju na površini vode, stvaraju mrlju, iznad koje lebdi oblak pare. One reagiraju s vodom.

II.D Tvari koje plivaju na površini vode, stvaraju mrlju i reagiraju s vodom, ali praktički ne isparavaju.

Grupa III. Tvari koje se otapaju ili dispergiraju (otapala).

III.A Tvari koje se otapaju u morskoj vodi, a ne reagiraju s njom i polako isparavaju (fosforna kiselina).

III.B Tvari koje se brzo otapaju u morskoj vodi i brzo isparavaju. Lako se otapaju, mogu stvoriti mrlju na površini vode.

III.C Tvari koje reagiraju s morskom vodom i otapaju se.

Grupa IV. Tvari koje tonu.

Tvari čija je gustoća veća od morske vode (1.03).

IV.A Tvari koje se ne otapaju i ne reagiraju s vodom i akumuliraju se na dnu.

IV.B Krute ili tekuće tvari veće gustoće od morske vode koje tonu na dno, ali mogu ponovno isplivati na površinu.

IV.C Tvari koje tonu na dno i otapaju se ili reagiraju s morskom vodom.

Napomena: Grupe III. i IV. su općenito najštetnije za okolinu. Grupe I., II.B i III.B se smatraju najopasnijim za zdravlje ljudi.

Kategorizacija i popis štetnih tekućih tvari prema štetnom djelovanju na prirodna bogatstva i zdravlje ljudi (Međunarodna konvencija o sprečavanju zagađenja mora s brodova 73/78 - Prilog 2, pravilo 3)

Štetne tekuće tvari se dijele na 4 kategorije:

(a) Kategorija A - štetne tekuće tvari koje će predstavljati, ako se ispuštaju u more uslijed operacija čišćenja ili debalastiranja tanka, znatan rizik za bogatstvo mora ili za zdravlje ljudi, ili će pak uzrokovati ozbiljne štete blagodatima ili drugim priznatim koristima mora i stoga će opravdati primjenu strogih mjera protiv onečišćenja.

(b) Kategorija B - štetne tekuće tvari koje će predstavljati, ako se ispuštaju u more uslijed čišćenja ili debalastiranja tanka, rizik za bogatstvo mora ili za zdravlje ljudi, ili će pak uzrokovati štetu blagodatima ili drugim priznatim korisnicima mora i stoga će opravdati primjenu posebnih mjera protiv onečišćenja.

(c) Kategorija C - štetne tekuće tvari koje će predstavljati, ako se ispuštaju u more uslijed operacije čišćenja ili debalastiranja tanka, manji rizik za bogatstvo mora ili za zdravlje ljudi, ili će uzrokovati manju štetu blagodatima ili drugim priznatim koristima mora, iziskivat će posebne uvjete rukovanja.

(d) Kategorija D - štetne tekuće tvari koje će predstavljati, ako se ispuštaju u more uslijed čišćenja ili debalastiranja tanka, uočljiv rizik za bogatstvo mora ili za zdravlje ljudi, ili će uzrokovati minimalnu štetu blagodatima ili drugim priznatim koristima mora iziskivat će izvjesnu pozornost pri uvjetima rukovanja.

Smjernice za kategorizaciju štetnih tekućih tvari (Dodatak I. Priloga II Međunarodne konvencije o sprečavanju zagađenja mora s brodova 73/78)

Kategorija A. Tvari koje su bioakumulirane i mogu štetiti životu u vodi ili ljudskom zdravlju, ili koje su vrlo otrovne po život u vodi (kao što je navedeno u Procjenjivanju opasnosti 4, određeno sa TLm manje od 1 ppm), i, uz to, neke tvari koje su umjereno otrovne po život u vodi (kao što je navedeno u Procjenjivanju opasnosti 3, određeno sa TLm od 1 ili više, ali manje od 10 ppm) kad se daje naročita težina dopunskim činiocima u profilu opasnosti ili naročitim značajkama tvari.

Kategorija B. Tvari koje su bioakumulirane s kraćim zadržavanjem reda od jednog tjedna ili manje, ili koje mogu zagaditi morsku hranu, ili koje su umjereno otrovne po život u vodi (kao što je navedeno u Procjenjivanju opasnosti 3, određeno sa TLm od 1 ppm ili više, ali manje od 10 ppm), i uz to, neke tvari koje su malo otrovne po život u vodi (kao što je navedeno u Procjenjivanju opasnosti 2, određeno sa TLm od 10 ppm ili više, ali manje od 100 ppm) kad se doda određena težina dopunskim činiocima u profilu opasnosti ili specijalnim značajkama tvari.

Kategorija C. Tvari koje su malo otrovne po život u vodi (kao što je navedeno u Procjenjivanju opasnosti 2, određeno po TLm od 10 ili više, ali manje od 100 ppm), i uz to, neke tvari koje praktički nisu otrovne po život u vodi (kao što je navedeno u Procjenjivanju opasnosti 1, određeno od TLm od 100 ppm ili više, ali manje od 1.000 ppm) kada se doda posebna težina dopunskim činiocima u profilu opasnosti ili specijalnim značajkama tvari.

Kategorija D. Tvari koje praktički nisu otrovne po život u vodi (kao što je navedeno u Procjenjivanju opasnosti 1, određeno po TLm od 100 ppm ili više, ali manje od 1.000 ppm); ili koje uzrokuju taloge koji prekrivaju morsko dno s visokom potrebom biokemijskog kisika (BOD) ili dosta štetne po ljudsko zdravlje, sa LD50 ili s manje od 5 mg/kg; ili uzrokuju umjereno smanjenje blagodati zbog postojanosti, mirisa ili otrovnih ili iritirajućih značajki, koje mogu ometati korištenje plaža, ili su umjereno štetne po ljudsko zdravlje, sa LD50 do 5 mg/kg ili više, ali manje od 50 mg/kg i uzrokuju lagano smanjenje blagodati mora.

Druge tekuće tvari (u svrhe pravila 4 ovoga priloga)

Tvari, osim onih kategoriziranih u navedenim kategorijama A, B, C i D.

• Limski zaljev
• Zaljev Budava
• Zaljev Žrnovica
• Uvala sv. Nikole
• Šimuni - otok Pag
• Zaljev Soline
• Zaljev Mala Lamljana
• Otok Košara
• Otok Maslinjak
• Otok Žižanj
• Uvala Kablin
• Zaljev Dumboka
• Zaljev Šarina Draga
• Ušće rijeke Krke
• Zaljev Peleš
• Zaljev Stipanov jaz
• Zaljev Duboka
• Zaljev Maslinova
• Malo more
• Malostonski zaljev
• Drače Janjina

PRILOG 11
ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODNE I KULTURNE BAŠTINE
OTOK VIS
Zona 1 -        podmorje unutar točaka:
        43° 11' 52'' N 16° 11' 12'' E
        43° 05' 12'' N 16° 11' 12'' E
        43° 05' 12'' N 16° 16' 24'' E
        43° 02' 00'' N 16° 16' 24'' E
        43° 02' 00'' N 16° 14' 00'' E (u. Zaglav)
        43° 04' 00'' N 16° 10' 30'' E
        (šire područje viške luke i sjeveroistočni dio otoka 
        Visa do uvale Zaglav, sa svim otočićima i hridima
        pred obalom)
Zona 2 -        morski pojas širine 300 m od obale otoka Biševa
OTOK LASTOVO  - od rta Veljega mora do rta Skriževa
Zona 1 -        podmorje unutar točaka:
        42° 46' 24'' N 16° 55' 36'' E (rt Canj)
        42° 50' 00'' N 16° 55' 36'' E
        42° 50' 00'' N 17° 02' 00'' E
        42° 45' 00'' N 17° 02' 00'' E
        42° 45' 00'' N 16° 56' 24'' E (u. Studeno Dance)
        (sjeveroistočni dio otoka s Donjim Školjima)
Zona 2 -        podmorje unutar točaka
        42° 46' 45'' N 16° 47' 40'' E (o. Mrčara, rt Junac)
        42° 46' 38'' N 16° 49' 14'' E (o. Prežba, sjev. rt)
        42° 43' 54'' N 16° 50' 00'' E (Lastovo, rt u. Duboka)
        42° 43' 54'' N 16° 47' 40'' E
        (prolaz Mali Brod, dio zapadne obale Lastova)
Zona 3 -        morski pojas širine 300 m od obale Kopište i
        Podkopište
Zona 4 -        morski pojas širine 400 m od skupine otoka
        Lastovnjaci i Vrhovnjaci
ARHIPELAG PALAGRUŽE - morski pojas širine 300 m oko cijele otočne skupine uključivo plićine Pupak i Bačva
OTOK BRUSNIK - morski pojas širine 300 m oko otoka
OTOK JABUKA - morski pojas širine 300 m oko otoka
OTOK SUŠAC - morski pojas širine 300 m oko otoka
OTOK MLJET
Zona 1 -        obuhvaća morski pojas širine 300 m od obale otoka
        kao i svih ostalih otočića i hridi od rta Križice
        (42° 47' 47'' N 17° 26' 32'' E) do rta Hljeb
        (42° 45' 18''  N 17° 25' 00'' E)
Zona 2 -        morski pojas širine 300 m između rta Trojsti i hridi
        Maharac
PODRUČJE PREMUDE - morski pojas širine 300 m oko pozicije 44° 14' 53'' N 13° 34' 16'' E
PODRUČJE SV. IVAN NA PUČINI - morski pojas širine 300 m oko pozicije 44° 56'25'' N 13° 34' 43'' E
MLJET -  nacionalni park (općina Dubrovnik)
MALOSTONSKI ZALJEV -  posebni rezervat u moru (općina Dubrovnik)
TALAŠĆICA  - park prirode
LIMSKI ZALJEV - posebni rezervat u moru
BRIJUNI - nacionalni park
KORNATI - nacionalni park
KRKA - nacionalni park

PRILOG 12

POPIS PRAVNIH OSOBA KOJE MOGU SUDJELOVATI U AKCIJI
I. BRODARSKE TVRTKE I POMORSKE AGENCIJE
 1.     "CROATIA LINE" RIJEKA
        51000 Rijeka, Riva 8; Riva 16
        Tel: 051/213-111 i 205-111; 
        Fax: 051/211-309
 2.     "JADROLINIJA" RIJEKA
        51000 Rijeka, Riva 16
        Tel: 051/211-444; Fax: 051/213-116
 3.     "LOŠINJSKA PLOVIDBA - BRODARSTVO"
        LOŠINJ
        51000 Rijeka, Splitska 2
        Tel: 051/512-744; Fax: 051/514-914
 4.     "RAPSKA PLOVIDBA" RAB
        51280 Rab, Stjepana Radića 3
        Tel: 0532/711-458
 5.     "TANKERSKA PLOVIDBA" ZADAR
        23000 Zadar, Božidara Petranovića 4
        Tel: 023/311-132; Fax: 023/314-375
 6.     "SLOBODNA PLOVIDBA" ŠIBENIK
        22000 Šibenik
        Tel: 022/23-755
 7.     "JADRANSKA SLOBODNA PLOVIDBA"
        SPLIT
        21000 Split, Obala kneza Branimira 16
        Tel: 021/355-333; Fax: 021/342-198 i
        302-631
 8.     "MEDITERANSKA PLOVIDBA"
        KORČULA
        20260 Korčula
        Tel: 020/711-154
 9.     "DALMATINSKA PLOVIDBA"
        20270 Vela Luka
        Tel: 020/82-420
10.     "ATLANTSKA PLOVIDBA"
        DUBROVNIK
        20000 Dubrovnik, Put Mihajla 1
        Tel: 020/22-377; Fax: 020/20-384
11.     "JADROAGENT" RIJEKA
        51000 Rijeka, Trg Ivana Koboljevića 2
        Tel: 051/35-224; Fax: 051/211-164 i
        213-616
12.     "EUROMAR" RIJEKA
        51000 Rijeka, Veslarska 1b
        Tel: 051/213-126; Fax: 051/211-068
13.     "TRANSADRIA" RIJEKA
        51000 Rijeka, Riba boduli 1
        Tel: 051/212-111; Fax: 051/213-206 i
        211-240
II. BRODOGRADILIŠTA
 1.     BRODOGRADILIŠTE "ULJANIK"
        PULA
        52000 Pula, Rade Končara 1
        Tel: 052/34-322; Fax: 052/211-655
 2.     BRODOGRADILIŠTE "3. MAJ"
        RIJEKA
        51000 Rijeka, Liburnijska 3
        Tel: 051/617-111 i 614-111;
        Fax: 051/611-166
 3.     BRODOGRADILIŠTE "KANTRIDA"
        RIJEKA
        51000 Rijeka, Istarska bb
        Tel: 051/611-122
 4.     BRODOGRADILIŠTE "VIKTOR
        LENAC"
        51000 Rijeka, Martinščica i Lukobran,
        P. Drapšina
        Tel: 051/442-255, 211-232; Fax: 051/442-443,
        442-447
 5.     BRODOGRADILIŠTE "CRES"
        51557 Cres, Peškera 2
        Tel: 051/571-324; Fax: 051/571-532
 6.     BRODOGRADILIŠTE "KRALJEVICA"
        51262 Kraljevica, Obala kralja Tomislava 8
        Tel: 051/281-222, 281-283; Fax: 051/281-522,
        281-051
 7.     BRODOGRADILIŠTE "PUNAT" d.d.
        51521 Punat, Obala 5
        Tel: 051/854-026; Fax: 051/854-038
 8.     "LOŠINJSKA PLOVIDBA - BRODOGRADILIŠTE MALI  LOŠINJ"
        51550 Mali Lošinj, Put brodograditelja 16
        Tel: 051/231-322; Fax: 051/231-074
 9.     BRODOGRADILIŠTE "LAMJANE"
        23275 Ugljan
        Tel: 023/86-422
10.     BRODOGRADILIŠTE "TROGIR"
        21220 Trogir, Put brodograditelja 16
        Tel: 021/881-555; Fax: 021/881-881
11.     REMONTNO BRODOGRADILIŠTE
        ŠIBENIK
        22000 Šibenik, Mandalina bb
        Tel: 022/33-399; Fax: 021/521-354
12.     BRODOGRADILIŠTE "SPLIT"
        21000 Split, Supavla 19
        Tel: 021/342-474; Fax: 021/521-354
13.     "INKO BROD" KORČULA
        20260 Korčula, Dominče bb
        Tel:020/711-002; Fax: 020/711-342
14.     BRODOGRADILIŠTE "GREBEN"
        20270 Vela Luka
        Tel: 020/812-242; Fax: 020/812-202
III. ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKI INSTITUTI I 
    USTANOVE
 1.     CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE MORA ROVINJ
        52210 Rovinj, G. Paliaga 5
        Tel: 052/811-544; Fax: 052/813-496
 2.     INSTITUT "RUĐER BOŠKOVIĆ" ZAGREB
        10000 Zagreb, Bijenička cesta 54
        Tel: 01/276-483; Fax: 01/425-497
 3.     INSTITUT ZA MEDICINSKA ISTRAŽIVANJA
        I MEDICINU RADA ZAGREB
        10000 Zagreb, Ksaverska 2
        01/434-188; Fax: 01/274-572
 4.     INSTITUT ZA OCEANOGRAFIJU I
        RIBARSTVO SPLIT
        21000 Split, Šetalište I. Meštrovića 63
        Tel: 021/358-688; Fax: 021/358-650
 5.     DRŽAVNI HIDROGRAFSKI INSTITUT SPLIT
        21000 Split, Zrinjsko-Frankopanska bb
        Tel: 021/361-840 i 44-433; Fax: 021/47-045 i 47/242
 6.     ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO
        10000 Zagreb, Rockefellerova 7
        Tel: 01/272-822; Fax: 01/272-166
 7.     DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD
        HRVATSKE
        10000 Zagreb, Grič 3
        Tel: 01/4565-366; Fax: 01/278-703
 8.     POMORSKI METEOROLOŠKI CENTAR
        21000 Split, Ulica glagoljaša 11
        Tel: 021/591-466 i 589-460; Fax: 021/591-033