MINISTARSTVO FINANCIJA

Na temelju članka 25. Zakona o porezu na dobit ("Narodne novine", broj 35/95 - pročišćeni tekst) donosim

PRAVILNIK

O POREZU NA DOBIT

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom podrobnije razrađuje primjena Zakona o porezu na dobit (u daljem tekstu: Zakon)

2. POREZNI OBVEZNIK

Članak 2.

(1) Obveznik poreza na dobit u smislu članka 2. stavka 1. i 2. Zakona je poduzetnik sa svojom poduzetničkom djelatnošću. Poduzetnička djelatnost je poduzeće.

(2) Poduzeće obuhvaća imovinsku i radnu cjelinu te pravne odnose i predstavlja trajni gospodarski pothvat sa ciljem ostvarivanja dobiti na tržištu koje prema van nastupa pod jedinstvenim vodstvom.

(3) Tuzemno poduzeće je ono čije se sjedište ili poslovna uprava nalazi u tuzemstvu.

(4) Inozemno poduzeće je ono koje u tuzemstvu nema ni sjedište ni poslovnu upravu.

(5) Poduzeće ima sjedište u mjestu koje je određeno zakonom ili drugim propisom odnosno ugovorom ili statutom.

(6) Poslovna uprava je sjedište glavnoga poslodavstva odakle se vodi poslovanje poduzeća. U pravilu je to mjesto, gdje se nalaze uredske prostorije poduzetnika odnosno glavnog poslovoditelja poduzeća.

Članak 3.

(1) Porezni obveznik može biti:

1. pravna i fizička osoba

2. udruženje osoba, odnosno zajedničko obavljanje djelatnosti, koje nije pravna osoba (supoduzetnici)

(2) Pravna osoba postaje obveznikom poreza na dobit danom upisa u trgovački registar. Fizička osoba i udruženje osoba postaje obveznikom poreza na dobit na temelju rješenja Porezne uprave s danom 1. siječnja kalendarske godine koja se nastavlja na godinu u kojoj je obveznik poreza na dohodak na temelju članka 2. stavka 5. Zakona Poreznoj uprvi predao pisanu izjavu da će mjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobit ili u kojoj je ispunjen jedan od uvjeta iz članka 2. stavka 7. Zakona. Fizička osoba kao i udruženje osoba postaje obveznik poreza na dobit i u trenutku kada počinje obavljati djelatnost, ako izjavi da želi plaćati porez na dobit, umjesto poreza na dohodak, ili ako ispunjava jedan od uvjeta iz članka 2. stavka 6. Zakona.

(3) Pravna osoba prestaje biti obveznikom poreza na dobit brisanjem iz trgovačkog registra. Fizička osoba i udruženje osoba prestaje biti obveznikom poreza na dobit s danom isteka razdoblja oporezivanja na temelju rješenja Porezne uprave o prestanku obveze plaćanja poreza na dobit. Rješenje se izdaje na pisani zahtjev poreznog obveznika ako prestaje koristiti pravo iz članka 2. stavka 5. Zakona ili ako su prestali biti ispunjeni uvjeti iz članka 2. stavka 6. Zakona odnosno ako prestane obavljati poduzetničku djelatnost.

(4) Obveznik poreza na dobit je prema članku 2. stavku 3. Zakona i tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika. Pod tuzemnom poslovnom jedinicom inozemnog poduzetnika razumijeva se svako stalno poslovno mjesto ili pogon koji služi za obavljanje djelatnosti inozemnog poduzetnika u tuzemstvu kao i druge poduzetničke djelatnosti koje inozemni poduzetnik ishodišno obavlja u tuzemstvu.

(5) Neprofitna organizacija i ustanova iz članka 2. stavka 9. Zakona je obveznik poreza na dobit, prema članku 2. stavku 10. Zakona ako u poreznom razdoblju ostvari dobit iznad iznosa iz članka 4. stavka 2. ovoga Pravilnika odnosno ako ostvarenu dobit ne koristi za svrhe za koje je neprofitna organizacija i ustanova osnovana. Neprofitna organizacija i ustanova utvrđuje dobit kao razliku između prihoda ostvarenih od obavljanja gospodarske djelatnosti i porezno dopustivih rashoda nastalih u svezi s ostvarivanjem tih prihoda, bez obračunavanja zaštitnih kamata. Neprofitne organizacije i ustanove ne mogu prenositi porezni gubitak.

(6) Obveznik poreza na dobit iz stavka 1. točke 1. i 2. i stavka 4. ovoga članka mora sastavljati knjigovodstvene isprave i voditi poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu. Obveznik poreza na dobit iz stavka 5. ovoga članka sastavlja knjigovodstvene isprave i vodi poslovne knjige prema posebnim propisima.

Članak 4.

(1) Neprofitne organizacije i ustanove u smislu članka 2, stavka 9. Zakona su:

1. Republika Hrvatska i tijela državne uprave, jedinice lokalne samouprave i jedinice lokalne samouprave i uprave i njihova tijela,

2. ustanove u smislu Zakona o ustanovama ("Narodne novine", broj 76/93.),

3. vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge građana,

4. zaklade i drugi fondovi osnovani u karitativne, humanitarne, znanstvene, kulturne i slične svrhe.

5. druge neprofitne organizacije i ustanove koje ne spadaju u niti jednu od grupa neprofitnih organizacija i ustanova navedenih u stavku 1. točkama 1., 2., 3. i 4. ovoga članka, kojima Porezna uprava posebnim rješenjem dodjeli taj status.

(2) Neprofitna organizacija i ustanova iz članka 2. stavka 10. Zakona koja trajno obavlja gospodarsku djelatnost i obavljanjem te djelatnosti ostvari dobit veću od 50.000,00 kuna obveznik je poreza na dobit na razliku između ostvarene dobiti i neoporezive dobiti od 50.000,00 kuna.

(3) Neprofitne organizacije i ustanove koje se izravno financiraju ili sufinanciraju iz proračuna (državnog, županijskog, gradskog odnoso općinskog) te zaklade i fondovi osnovani u karitativne, humanitarne, znanstvene, kulturne i druge slične svrhe, ako dobit ostvaren obavljanjem gospodarskih djelatnosti koriste isključivo za obavljanje poslova i zadaća odnosno ostvarivanje ciljeva za koje su osnovane, nisu obveznici poreza na dobit. Ove organizacije i ustanove nisu obvezne nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti poreznu prijavu.

(4) Iznimno od odredbi stavka 2. ovoga članka ako neprofitna organizacija i ustanova dobit ostvarenu od obavljanja gospodarske djelatnosti ne koristi za pokriće rashoda osnovne djelatnosti za koju je osnovana, obveznik je poreza na dobit bez obzira na visinu ostvarene dobiti.

3. POREZNA OSNOVICA

Članak 5.

(1) Poreznu osnovicu čini dobit koja se utvrđuje kao razlika između vlastitog kapitala na kraju i na početku razdoblja oporezivanja, uvećana odnosno umanjena prema člancima 3., 4., 5. i 6. Zakona i članka 6. ovoga Pravilnika, te umanjena odnosno uvećana za zaštitnu kamatu obračunanu prema članku 7. Zakona i članku 8. Pravilnika i umanjena za ukamaćeni preneseni gubitak prema članku 10. Zakona i članku 28. ovoga Pravilnika.

(2) Utvrđivanje porezne osnovice i obračun porezne obveze obavlja se na Prijavi poreza na dobit (PD) koja je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) Mjesečno utvrđivanje zaštitne kamate prema članku 7. stavku 5. Zakona i članku 27. ovoga Pravilnika obavlja se na prilozima A i B koji su sastavni dio ovoga Pravilnika. Porezni obveznik je dužan priloge A i B dostaviti uz poreznu prijavu.

(4) Ako bilanca sastavljena prema odredbama Zakona o računovodstvu (u daljnjem tekstu: računovodstvena bilanca) sadrži stavke koje nisu utvrđene u skladu s poreznim propisima, porezni obveznik je dužan sastaviti posebnu porzenu bilancu ili pregled razlika između iznosa pojedinačnih pozicija utvrđenih prema poreznim propisima i iznosa tih pozicija utvrđenih prema rčunovodstvenim propisima.

(5) Porezna bilanca sadrži porezno dopustive vrijednosti za iste pozicije sadržane u računovodstvenoj bilanci. Porezna bilanca dostavlja se Poreznoj upravi kao prilog porezne prijave. Porezni obveznik koji dostavi posebnu poreznu bilancu nije dužan dostaviti računovodstvenu bilancu.

(6) Pregled razlika između iznosa utvrđenih prema poreznim propisima i iznosa utvrđenih prema računovodstvenim propisima iskazuje se na prilogu C koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(7) Porezni obveznik u prilogu porezne prijave obavezno dostavlja i Račun dobiti i gubitka.

Članak 6.

(1) Porezna osnovica iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika utvrđuje se tako da se razlika vlastitog kapitala na kraju i na početku razdoblja utvrđivanja poreza uvećava (+) odnosno umanjuje (-) za sljedeće stavke:

+ udjele u poreznoj osnovici poduzeća čija se dobit ne oporezuje jedinstveno a porezna osnovica se utvrđuje prema odredbama Zakona o porezu na dohodak.

- dobitke / + gubitke koji proizlaze iz udjela u kapitalu kod drugih poduzetnika, prema članku 4. stavcima 1. i 2. Zakona

+ javne isplate i izuzimanja prema članku 5. Zakona i članku 9. ovoga Pravilnika,

+ skrivene isplate i izuzimanja (skrivene isplate dobiti) prema članku 5. stavcima 2. i 3., članku 6. stavcima 3. i 4. Zakona i članku 13. ovoga Pravilnika,

- ulaganja, prema članku 5. stavku 4. Zakona i članku 10. ovoga Pravilnika,

+ plaćanja poreza na dobit / - povrati poreza na dobit, prema članku 3. stavku 5. Zakona, ako su u računovodstvu provedena knjiženja poreza na dobit koja su utjecala na smanjenje ili povećanje vlastitog kapitala.

+ dio amortizacije koji se ne priznaje u porezne svrhe prema članku 6. stavku 1. točka 1. Zakona i odredbama Pravilnika o amortizaciji ("Narodne novine" br. 91/94, 8/95. i 10/95.),

- dio amortizacije koji u ranijim razdobljima utvrđivanja poreza nije bio priznat prema članku 6. stavku 1. točka 1. Zakona, ali najviše do iznosa koji se priznaje po poreznim propisima,

+ dio dužničke kamate koji se ne može odbiti prema članku 6. stavku 1. točka 2. Zakona i članku 15. ovoga Pravilnika,

+ dio vjerovničke kamate prema članku 6. stavku 1. točka 2. Zakona i članku 15. ovoga Pravilnika,

+ rashode koji se ne mogu odbiti prema članku 6. stavku 1. točkama 3., 4., 5., 6, 7. i stavku 2. Zakona,

- pozitivne razlike / + negativne razlike iz statusno-pravnih promjena iz članka 12. Zakona i članka 18., 19., 20. i 21. ovoga Pravilnika,

- / + zašitnu kamatu obračunanu prema člancima 7., 8., i 9. Zakona i članku 8. ovoga pravilnika,

- ukamaćeni preneseni gubitak prema članku 10. Zakona i članku 28. ovoga Pravilnika.

(2) Pod dobicima koji proizlaze iz udjela u kapitalu iz stavka 1. ovoga članka razumijevaju se primljene dividende i druge isplate dobiti, dobici od otuđenja udjela kod drugih poduzetnika, povećanje knjigovodstvene vrijednosti udjela kod drugih poduzetnika (pripisi po osnovi udjela); pod gubicima koji proizlaze iz udjela u kapitalu iz stavka 1. ovoga članka razumijevaju se gubici od otuđenog udjela kod drugih poduzetnika i umanjenja knjigovodstvene vrijednosti udjela kod drugih poduzetnika (otpisi udjela).

Članak 7.

(1) Vlastiti kapital prema članku 6. stavku 1. ovoga Pravilnika, čine sljedeće pozicije računovodstvene bilance:

1. upisi (temeljni) kapital po odbitku potraživanja za upisani a neuplaćeni kapital,

2. premija na emitirane dionice,

3. zadržana dobit i dobit tekuće godine prije obračuna poreza na dobit,

4. revalorizacijske pričuve,

5. ostale vrste pričuva,

(2) Vlastiti kapital iz stavka 1. ovoga članka umanjuje se za gubitak iskazan u bilanci.

Članak 8.

(1) Zaštitna kamata iz članka 7., 8. i 9. Zakona obračunava se na vlastiti kapital i promjene vlastitog kapitala na sljedeći način:

1. vlastiti kapital, na početku razdoblja oporezivanja, ukamaćuje se kroz cijelo razdoblje oporezivanja,

2. smanjenja vlastitog kapitala mjesečno se zbrajaju i ukamaćuju od početka mjeseca u kojem je došlo do smanjenja do kraja razdoblja oporezivanja,

3. povećanje vlastitog kapitala mjesečno se zbrajaju i ukamaćuju od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je došlo do povećanja do kraja razdoblja oporezivanja.

(2) Ukupni iznos zaštite kamate za koji se ispravlja dobit izračunava se tako da se zaštitna kamata obračunava na vlastiti kapital na početku razdoblja oporezivanja umanji (-) za zaštitnu kamatu obračunanu na smanjenja vlastitog kapitala tijekom razdoblja oporezivanja i uveća (+) za zaštitnu kamatu obračunanu na povećanja vlastitog kapitala tijekom razdoblja oporezivanja.

(3) ako računovodstvena bilanca u metodama otpisa i procjene odstupa od poreznih propisa, vlastiti kapital za obračun zaštitne kamate uzima se iz porezne bilance odnosno iz priloga C.

(4) Za izračun zaštitne kamate, vlastiti kapital na početku razdoblja oporezivanja, umanjuje se za knjigovodstvenu vrijednost udjela kod drugih poduzetnika. Ako su udjeli prodani a potraživanja za njih nisu naplaćena, vlastiti kapital se umanjuje za knjigovodstvenu vrijednost potraživanja. Ako su udjeli stečeni, a obveze za njih još nisu podmirene, vlastiti kapital se umanjuje za knjigovodstvenu vrijednost udjela, a povećava za knjigovodstvenu vrijednost neizmirenih obveza.

(5) Odredbe stavka 4. ovoga članka primjenjuju se i na udjele koje porezni obveznik ima kod inozemnog poduzetnika.

(6) Smanjenja vlastitog kapitala koja se pri obračunu zaštitne kamate uzimaju u obzir su:

1. isplate prema članku 5. stavka 2. Zakona,

2. izuzimanja prema članku 5. stavku 3. Zakona,

3. plaćanja poreza na dobit prema članku 3. stavku 5. Zakona,

4. izdaci prema članku 6. stavku 1. točkama 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavku 2. Zakona,

5. plaćanja za stjecanje udjela kod drugih poduzetnika, uključivo unos ulaganja kod drugih poduzetnika,

6. negativne razlike iz statusno-pravnih promjena prema članku 12. Zakona,

7. ostale isplate;

(7) Povećanja vlastitog kapitala koja se pri obračunu zaštitne kamate uzimaju u obzir su:

1. ulaganja prema članku 5. stavku 4. Zakona,

2. primljeni povrati više plaćenog poreza na dobit prema članku 3. stavku 5. Zakona,

3. primici od otuđenja udjela kod drugih poduzetnika prema članku 8. Zakona,

4. pozitivne razlike iz statusno-pravnih promjena prema članku 12. Zakona,

5. sve vrste primitaka na temelju udjela kod drugih poduzetnika,

6. možebitni povrati (djelomično ili u cijelosti) izdataka iz stavka 6. točke 4. ovoga članka,

(8) Ukamaćivanje povećanja odnosno smanjenja vlastitog kapitala provodi se prema stvarnom povećanju odnosno smanjenju vlastitog kapitala.

4. IZUZIMANJA I ULAGANJA

Članak 9.

(1) Pod izuzimanjem se, prema članku 5. Zakona, razumijeva sve što je porezni obveznik izuzeo iz poduzeća za svoje potrebe, potrebe svog domaćinstva ili neke druge potrebe koje nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti poduzeća.

(2) Izuzimanja mogu biti u obliku novca, dobara, vrijednosnih papira, korištenja dobara i usluga. Izuzimanja u obliku novca su isplate.

(3) Isplate i izuzimanja mogu biti javna (javne isplate dobiti) i skrivena (skrivene isplate dobiti) te povrati kapitala ulagačima.

(4) Izuzimanja koja nisu u novcu procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti.

Članak 10.

(1) Pod ulaganjem se, prema članku 5. Zakona, razumijeva sve što je porezni obveznik tijekom razdoblja oporezivanja unio u poduzeće, a ne potječe od obavljanja djelatnosti poduzeća.

(2) Ulaganja mogu biti u obliku novca, dobra, vrijednosnih papira ili prava.

(3) Ulaganja koja nisu u obliku novca, procjenjuju se po usporedivoj tržišnoj vrijednosti.

(4) Ulaganjima se mogu smatrati i rashodi vlasnika za poslovne svrhe na teret privatnih sredstava.

Članak 11.

Porezni obveznik koji provodi izuzimanja i ulaganja obavezan ih je evidentirati u poslovnim knjigama.

Članak 12.

(1) Pod usporedivom tržišnom vrijednošću izuzimanja ili ulaganja predmeta dugotrajne imovine smatra se cijena koja bi se u trenutku izuzimanja ili ulaganja mogla postići na tržištu. Za izuzimanja je prvenstveno mjerodavna cijena, za ulaganja je prvenstveno mjerodavna cijena nove nabave. Ako se prodajna cijena ili cijena nove nabave ne mogu ili ne mogu pouzdano vratiti, treba usporedivu tržišnu vrijednost procijeniti.

(2) Ulaganja predmeta kratkotrajne imovine procjenjuju se prema troškovima proizvodnje ili cijeni nove nabave u trenutku ulaganja. Kao cijene nove nabave mjerodavne su cijene onoga tržišta na kojemu bi porezni obveznik nabavljao kada dotične predmeta ne bi ulagao. Ako se troškovi proizvodnje ili cijena nove nabave ne mogu ili ne mogu pouzdano utvrditi, treba usporedivu tržišnu vrijednost ulaganja procijeniti. Izuzimanja predmeta kratkotrajne imovine procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti. Pod usporedivom tržišnom vrijednošću smatra se cijena koja bi se u trenutku izuzimanja mogla postići na tržištu. Za izuzimanje je prvenstveno mjerodavna prodajna cijena. Ako se prodajna cijena ne može ili ne može pouzdano utvrditi, treba usporedivu tržišnu vrijednost procijeniti.

(3) Kao podloga za procjenu usporedive tržišne vrijednosti mogu poslužiti ranije procijenjene vrijednosti za uložena ili izuzeta dobra. Ako su se cijene istih ili sličnih dobara od ranije procjene povisile ili snizile, to kod nove procjene treba uzeti u obzir. Ako se je korisnost nekog dobra od ranije procjene smanjila, to treba putem otpisa uzeti u obzir.

(4) Dobra koja nisu nova, za koja se tržišna vrijednost ne može ili ne može pouzdano utvrditi jer se njima u rabljenom stanju ne trguje ili se trguje rijetko, mogu se procijeniti na osnovi tržišne cijene za nova ista ili slična dobra, s tim da njihovu potrošenost (smanjenu korisnost) treba putem otpisa uzeti u obzir.

(5) Ako iz procjene koja je obavljena u skladu sa stavcima 3. i 4. proizađe u pojedinačnom slučaju očito netočan rezultat, procjena se ne smije primijeniti. Očitu netočnost dokazuje onaj tko ju je utvrdio.

(6) Ako porezni obveznik namjerava izuzeti i prebaciti u inozemstvo više od 10% vlastitog kapitala ili više od 1.000.000,00 kuna, i to u obliku stvari ili predmeta, tada o tome treba obavijestiti Poreznu upravu najkasnije 30 dana prije toga izuzimanja prebacivanja. Ako između dvaju ili više izuzimanja ili prebacivanja gore opisane vrste ne protekne više od 6 mjeseci, tada se oni glede pitanja jesu li prekoračene gore navedene granice smatraju jedinstvenim izuzimanjem i prebacivanjem. Porezni obveznik treba Poreznoj upravi priopćiti sve činjenice bitne za vrednovanje tog izuzimanja i prebacivanja. To se posebice odnosi na vrstu, vrijednost i starost imovinskih predmeta, cijenu plaćenu u trenutku nabave, kao i imena poznatih prijašnjih vlasnika.

Članak 13.

(1) Pod skrivenom isplatom dobiti razumijeva se smanjenje ili spriječeno povećanje imovine poduzeća koje se temelji na odnosima između članova društva i društva i nije predviđeno odredbama unutarnjih odluka društva o raspodjeli dobiti, niti je provedeno odlukama o raspodjeli dobiti mjerodavnih tijela društva.

(2) Oblici skrivene isplate dobiti posebice su:

1. davanje određenih koristi članu društva uz naknadu nižu od tržišne,

2. plaćanje veće naknade članu društva za dobra ili usluge od vrijednosti dobara, usluga ili učinaka odnosno koristi koje je on dao društvu,

3. davanje dobara ili usluga člana društva u vrijednosti većoj od vrijednosti dobara, usluga ili učinaka odnosno koristi koje je on dao društvu,

4. omogućavanje članu društva koristi za koje nema pravne osnove.

(3) O skrivenoj isplati dobiti iz stavka 2. ovoga članka radi se i onda kada neka druga osoba koja nije član društva ne bi mogla ostvariti istovrsne koristi pod jednakim uvjetima.

(4) Mjerilo za višu ili nižu naknadu iz stavka 2. ovoga članka su usporedive tržišne vrijednosti.

(5) O skrivenoj isplati dobiti se ne radi, ako omogućavanje koristi ne proizlazi iz odnosa u društvu, već s osnove poslovanja.

(6) U smislu odredbi ovoga članka s članovima društva izjednačene su i s njima rodbinski ili blisko povezane osobe.

5. RASHODI KOJI POVEĆAVAJU

Članak 14.

Pod amortizacijom u smislu članka 6. stavka 1. točke 1. Zakona razumijeva se iznos amortizacije obračunan iznad visine propisane Pravilnikom o amortizaciji.

Članak 15.

(1) Pod prekomjernom dužničkom kamatom iz članka 6. stavka 1. točka 2. Zakona razumijeva se kamata obračunana vjerovniku koji nije tuzemni obveznik poreza na dobit u dijelu koji je veći od kamate koju plaća poslovna banka na oročene štedne uloge s istim rokom ukamaćivanja. Pri tome je mjerodavna kamata one banke kod koje porezni obveznik ima deponirana sredstva. Ako porezni obveznik ima deponirana sredstva kod više banaka tada je mjerodavna stopa one banke kod koje je dponirao veći dio sredstava, a kod jednog deponiranja uzima se prosječna kamata.

(2) Ako se radi o vjerovniku koji nije tuzemni porezni obveznik i kamata je ugovorena u stranoj valuti, tada se ugovorena kamata smatra opravdanom u punoj visini ako ne premašuje za više od 1 postotni poen kamatu iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Pod preniskom vjerovničkom kamatom iz članka 6. stavka 1. točke 2. Zakona razumijeva se kamata obračunana dužniku koji nije tuzemni obveznik poreza na dobit po stopi nižoj od kamate koju daje poslovna banka na oročene štedne uloge s istim rokom ukamaćivanja. Pri utvrđivanju kamatne stope postupa se prema stavku 1. ovoga članka.

Članak 16.

(1) Pod izdacima iz članka 6. stavka 1. točke 3. Zakona razumijevaju se naknade, potpore i nagrade utvrđene Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona.

(2) Pod izdacima iz članka 6. stavka 1. točke 5. Zakona razumijevaju se izdaci za ugošćenja, darove, odmor, šport, rekraciju, razonodu, zakup automobila, plovila zrakoplova, kuća za odmor i razonodu i drugi slični izdaci u ukupno isplaćenoj svoti ili tržišnoj vrijednosti.

(3) Troškovi nastali za promidžbu putem sredstava javnog priopćavanja, na oglasnim stupovima ili sajmovima smatraju se porezno priznatim troškovima ako je svrha promidžbe da informira poslovnog partnera ili potencijalnog kupca. Prigodni pokloni poslovnim partnerima pa i sa znakom tvrtke smatraju se troškom reprezentacije koji se porezno ne priznaje.

(4) Prilikom utvrđivanja izdataka za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlneih osoba iz članka 6. stavka 1. točke 7. Zakona, polazi se od sljedećih troškova:

1. kod sredstava u vlasništvu poduzeća (osobni automobil, plovilo, zrakoplov i sl.) od ukupnih troškova (troškovi za gorivo i ulje, troškovi tekućeg i investicijskog održavanja vozila, troškovi registra-cije, troškovi amortizacije, troškovi osiguranja).

2. Kod korištenja rent-a-car vozila (osobni automobil, plovilo, zrakoplov i sl.) od isplaćene naknade uvećane za troškove goriva.

3. kod vozila u najmu (ili leasingu) od troška naknade po ugovoru, troška goriva, održavanja i svih drugih troškova koje po ugovoru o najmu snosi korisnik najma. Ako obveznik poreza na dobit ugovori financijski najam i za obročne otplate ne tereti rashode, već se vrijednost na taj način nabavljene imovine prenosi na troškove putem godišnjeg otpisa, obvezan je u poreznu osnovicu dodati 30% ukalkuliranog otpisa, kao i sve druge troškove koje ima kao korisnik najma.

(5) Sredstva koja je obveznik poreza na dobit dao u obliku donacija ili sponzorstva nisu porezno priznati rashod. Iznimno se smatraiju porezno priznatim rashodom ako je zauzvrat dobivena promidžba tvrtke, proizvoda ili znaka donatora odnosno sponzora.

(6) U rashode se mogu uključiti dugoročna rezerviranja za vjerojatne troškove i rizike koji će nastati u budućem razdoblju, a odnose se na sadašnje učinke, odnosno na poslovanje u tekućem razdoblju čiji je temelj sadržan u unutarnjim odlukama i vjerodostojnoj knjigovodstvenoj dokumentaciji. Procjena dugoročnih rezerviranja mora biti realna i objektivna. Nerealna i precijenjena rezerviranja koja se koriste kao sredstvo za smanjenje dobiti, a u suprotnosti su sa Zakonom o računovodstvu porezno se ne priznaju.

(7) Pod izdacima iz članka 6. stavka 2. Zakona razumijevaju se ukupni iznosi izdataka učinjenih za rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarenjem dobiti.

(8) Vrijednosna usklađenja dugotrajne odnosno kratkotrajne imovine porezno se ne priznaju ako nisu provedena u skladu sa Zakonom o računovodstvu.

(9) Povećanja odnosno smanjenja vlastitog kapitala u trgovačkom registru koja proizlaze iz procjena vrijednosti poduzeća ne utječu na oporezivanje, a provode se kao ispravak početnog stanja.

6. UDJELI KOD DRUGIH

Članak 17.

(1) Dividende, dobici i gubici od otuđenja, pripisi i otpisi koji rezultiraju iz udjela kod drugih poduzetnika koji su obveznici poreza na dobit, isključuju se iz porezne osnovice prema članku 6. stavku 1. ovoga Pravilnika.

(2) Porezni obveznik koji ima udjele kod poduzetnika koji poreznu osnovicu utvrđuju prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, i čiji se dohodak (dobit) ne oporezuje jedinstveno, mora svojoj poreznoj osnovici dodati i pripadajući dio dohotka (dobiti) koji je ostvario poduzetnik kod kojega ima udjele. Ako u računovodstvenoj bilanci poduzetnika obveznika poreza na dobit povrh pripadajućeg dijela porezne osnovice postoje druge pozicije koje proizlaze iz udjela kod poduzetnika čija se dobit ne oporezuje jedinstveno, primjenjuje se stavak 1. ovoga članka.

(3) Ako porezni obveznik iz stavka 2. ovoga članka prodaje udjele, razlika između ostvarene prodajne cijene i knjigovodstvene vrijednosti udjela se također ne oporezuje.

(4) Poreznom obvezniku koji trguje udjelima koje ima kod drugih poduzetnika, a pri tome ne utječe na poslovnu politiku istih. Porezna uprava može na njegov pisani zahtjev odobriti da s udjelima postupa kao i s uobičajenim imovinskim predmetima. U tom se slučaju ne primjenjuju ispravci kod utvrđivanja dobiti iz članka 6. ovoga Pravilnika, niti ispravci zaštitne kamate prema članku 8. ovoga Pravilnika. Takav Zahtjev se podnosi prije početka poslovne godine, a kod novoosnovanih poduzetnika prije početka poslovanja. Zahtjev se može ograničiti na udjele kod određenih poduzetnika ili se mogu izričito isključiti udjeli kod određenih poduzetnika. Rješenje obvezuje poreznog obveznika na takvo postupanje s udjelima najmanje 5 (pet) godina. Odobrenje se ne odnosi na one udjele koje je porezni obveznik već imao u trenutku podnošenja zahtjeva. Ako se kod poduzetnika kod kojega porezni obveznik ima udjele prekorači kvota od 2% kapitala ili prava glasa, tada se u trenutku prekoračenja te granice za taj udio odobrenje gasi.

(5) Udjeli koje porezni obveznik ima prije prekoračenja granice iz stavka 4. ovoga članka u porezne se svrhe tretiraju kao da se u trenutku prekoračenja otuđeni i odmah ponovno kupljeni.

Članak 18.

(1) ako se kod promjena iz članka 12. stavka 1. Zakona (otuđenje, promjena pravnog oblika, dioba) osigurava kontinuitet oporezivanja, smatra se da porezni obveznik nije prestao s radom.

(2) Kontinuitet oporezivanja postoji ako su ostvareni sljedeći uvjeti:

1. ako kod prijenosa na pravnog sljednika ne dolazi do promjena u procjeni predmeta imovine i obveza,

2. ako je dobit pravnog sljednika u prvoj poslovnoj godini utvrđeno tako da su u njegovu bilancu preuzete vrijednosti iz bilance koju je sastavio pravni prethodnik s danom promjene,

3. ako je dobit utvrđena prije odnosno poslije dana promjene u punom opsegu oporeziva kod prijašnjeg odnosno budućeg poreznog obveznika.

(3) Stavci 1. i 2. ovoga članka vrijede neovisno o tome da li se radi o jednom ili više pravnih prethodnika odnosno pravnih sljednika.

Članak 19.

(1) Razdoblje oporezivanja kod likvidacije počinje sa prvim danom kalendarske godine u kojoj se donosi odluka o likvidaciji. Imovina na kraju razdoblja likvidacije procjenjuje se po tržišnoj vrijednosti. Porezna osnovica utvrđuje se u skladu s Zakonom i ovim Pravilnikom.

(2) Ako je obveznik poreza na dobit vlasnik udjela kod poduzetnika koji se likvidira, na ostvarene prihode po osnovi udjela kod poduzetnika koji se likvidira, ne plaća porez na dobit. Razlika između knjigovodstvene vrijednosti udjela i ostvarenog prihoda od likvidiranih udjela predstavlja neoporezivu promjenu vlastitog kapitala.

(3) Ako se likvidacija ne završi u godini u kojoj je započet, porezni obveznik je na kraju kalendarske godine dužan sastaviti poreznu prijavu.

Članak 20.

U slučaju stečaja jednako se postupa kao i u slučaju likvidacije.

Članak 21.

(1) Ako poduzetnik, obveznik poreza na dobit, prilikom spajanja preuzima sve predmete imovine i obveze drugog poduzetnika kod kojeg ima ukupne udjele i kontinuitet oporezivanja se nastavlja, razlika između knjigovodstvene vrijednosti vlastitog kapitala poduzetnika koji se pripaja i knjigovodstvene vrijednosti udjela kod poduzetnika koji ga preuzima, smatra se kod preuzimatelja promjenom vlastitog kapitala koja se ne oporezuje

(2) Ako kod poduzetnika koji je preuzet, prilikom spajanja, postoje i drugi vlasnici udjela koji za ustupanje svojih udjela dobivaju udjele kod poduzetnika preuzimatelja, tada se razlika kapitala koja je neoporeziva izračunava tako da se od knjigovodstvene vrijednosti vlastitog kapitala preuzetog poduzetnika oduzme knjigovodstvena vrijednost udjela kod preuzimatelja i tržišna vrijednost ustupljenih udjela. Tržišna vrijednost ustupljenih udjela se procjenjuje. Kao podloga za procjenu koriste se knjigovodstvene vrijednosti vlastitog kapitala kod poduzetnika koji se preuzima, ako nema drugih podloga za procjenu. Ako se manjinski vlasnici isplaćuju u gotovu, za isplate poduzetnik preuzimatelj povećava knjigovodstvenu vrijednost svog udjela.

Članak 22.

(1) Ako se mijenja pravni oblik poduzetnika koji je obveznik poreza na dobit i knjigovodstvene vrijednosti kapitala se nastavljaju, promjena ne utječe na oporezivanje.

(2) Ako se u slučaju iz stavka 1. ovoga članka ne nastavljaju knjigovodstvene vrijednosti, rizika kapitala koja iz promjene proizlazi smatra se oporezivom dobiti.

Članak 23.

(1) Kod diobe poduzetnika koji je obveznik poreza na dobit, podjelom nastali poduzetnici mogu nastaviti knjigovodstvene vrijednosti preuzetih predmeta imovine i obveza. U tom slučaju dioba je neoporeziva.

(2) Ako se knjigovodstvene vrijednosti preuzetih predmeta imovine i obveza ne nastavljaju, razlika kapitala koja iz diobe proizlazi smatra se oporezivom dobiti poduzetnika koji se podijelio. Za poreznu obvezu solidarno odgovaraju poduzetnici nastali podjelom.

Članak 24.

(1) Porezni obveznik kod kojeg je nastala jedna od statusnih promjena iz članka 18., 19., 20., 21., 22. i 23. ovoga Pravilnika obvezno o tome pisano izvješćuje Poreznu upravu.

(2) Na zahtjev Porezne uprave porezni obveznik je dužan dostaviti i dodatnu dokumentaciju o provedenoj statusnoj promjeni.

Članak 25.

(1) Ako se u svezi prodaje, podjele, promjene prvnog oblika ili likvidacije poduzetnika koji je obveznik poreza na dobit izuzimaju ili ulažu pojedinačni dijelovi imovine primjenjuju se odredbe o izuzimanjima i ulaganjima.

(2) Odredbe članaka 21., 22. i 23. ovoga Pravilnika na odgovarajući način se primjenjuju i na statusne promjene koje se odnose na poduzetnike čija se dobit ne oporezuje jedinstveno i čija se porezna osnovica utvrđena prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, pribraja vlasnicima udjela. Ako se knjigovodstvene vrijednosti tog poduzetnika u smislu propisa o oporezivanju dohotka nastavljaju, ne nastaju nikakve porezne posljedice. Ako se knjigovodstvene vrijednosti ne nastavljaju, razlika u odnosu prema tržišnim vrijednostima smatra se zajedničkim dohotkom i o pripadajućem dijelu se pribraja poreznoj osnovici vlasnika udjela. Kod vlasnika udjela ne nastaju daljnje porezne posljedice.

(3) Ako se poduzetnik čija se dobit ne oporezuje jedinstveno likvidira ili pripoji, mora prije likvidiranja ili spajanja sastaviti konačnu bilancu. Pri izradi ove bilance postupa se prema odredbama članka 26. ovoga Pravilnika. Na razlike koje se pri tome utvrde primjenjuje se stavak 2. ovoga članka. Kod vlasnika udjela razlike između knjigovodstvene vrijednosti udjela i imovine prema konačnoj bilanci spojene ili likvidirane gospodarske cjeline su neoporezive.

7. PROMJENA METODE

(1) Obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit mora na dan 1. siječnja kalendarske godine za koju utvrđuje porez na dobit sastaviti početnu bilancu i nastavlja voditi poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu Na kraju prve poslovne godine u kojoj je poslovao kao obveznik poreza na dobit, utvrđenu dobit povećava (+) odnosno umanjuje (-) za sljedeću pozicije iz početne bilance:

+ vrijednost zatečenih zaliha

+ dani predujmovi za robu i usluge

+ potraživanja od kupaca za robu i usluge

+ potraživanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne imovine iz popisa dugotrajne imovine

+ aktivna vremenska razgraničenja

+ zahtjevi za povrat poreza na promet i istovrsnih poreza

- obveze prema dobavljačima za robu i usluge

- obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge

- pasivna vremenska razgraničenja

- dugoročna rezerviranja

- obveze za porez na promet i istovrsne poreze

(2) Broj zaposlenih iz članka 2. stavka 6. točka 4. Zakona utvrđuju se na osnovi stvarnih sati rada koji se dijele sa satima punog radnog vremena po zaposleniku i iskazuje se u cijelim brojevima.

(3) Obveznik poreza na dobit iz stavka 1. ovoga članka može svoje poslovanje i dalje obavljati putem postojećeg žiro-računa. Promet preko žiro-
-računa obavezno se iskazuje u poslovnim knjigama. Gotovinska plaćanja obavezno se evidentiraju putem blagajne, a na temelju vjerodostojne dokumentacije.

(4) Početnu bilancu iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik dostavlja u prilogu prije poreza na dobit mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave.

8. OBRAČUNAVANJE ZAŠTITNE

Članak 27.

(1) Zaštitna kamatna stopa iz članka 9. Zakona izračunava se na osnovu godišnje stope rasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na sljedeći način:

(4) Zaštitna kamatna stopa za razdoblje koje obuhvaća više mjeseci obračunava se na temelju kamatnih stopa koje su utvrđene za pojedine mjesece prema stavku 3. ovoga članka. Faktori za sve mjesece koje je potrebno uzeti u obzir međusobno se množe, a od umnoška se oduzima jedinica. Nakon oduzimanja jedinice rezultat se množi sa 100 i dobiva zaštitna kamatna stopa za odnosno razdoblje.

(5) ako je godišnja stopa rasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda negativna zaštitna kamata iznosi 3% godišnje uz primjenu običnog kamatnog računa.

(6) Ako je godišnja stopa rasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda ispod 5%, mjesečne stope zaštitne kamate izračunavaju se iz utvrđene godišnje stope primjenom linearne metode.

9. ODBITAK GUBITKA

(1) Gubitak koji se prenosi u naredno razdoblje oporezivanja prema članku 10. stavku 1. Zakona ukamaćuje se zaštitnom kamatom i odbija od porezne osnovice. Preneseni gubitak koji nije bilo moguće odbiti nadoknađuje se u prvom sljedećem razdoblju oporezivanja. Porezna osnovica umanjuje se najprije za gubitak starijeg datuma.

(2) Odredbe stavka 1. primjenjuju se i na gubitke prenesene kod otuđenja, promjene pravnog oblika, diobe i spajanja.

(3) U svrhu dokazivanja prava na odbitak poreznog gubitka kod otuđenja, promjene pravnog oblika, diobe i spajanja, porezni obveznik obvezan je u nadležnu ispostavu Porezne uprave dostaviti rješenja o upisu statusne promjene u trgovački registar, te ugovor o statusnoj promjeni iz kojeg je vidljivo na koji način je provedena statusna promjena, te na koji način se preuzima, odnosno dijeli pravo na prijenos poreznog gubitka. U prilogu se također dostavlja porezna prijava pravnog prethodnika u kojoj je iskazan porezni gubitak, odnosno, ako se pravo na prijenos gubitka povlači iz ranijih godina, pregled neiskorištenih prava na prijenos gubitka.

(4) U slučaju promjene metode utvrđivanja porezne osnovice u skladu s člankom 26. ovoga Pravilnika, porezni obveznik ima pravo na prijenos gubitka iz prethodnog razdoblja oporezivanja. Budući da se radi o jednom poreznom obvezniku, u nadležnu ispostavu Porezne uprave ne treba dostavljati posebne dokaze.

10. MJERODAVNOST FINANCIJSKIH

Članak 29.

(1) Za utvrđivanje porezne osnovice mjerodavna je računovodstvena bilanca. Razlike između računovod-stvene i porezne bilance moguće su:

1. kod obračuna amortizacije koja se priznaje kao porezni rashod,

2. kod procjene izuzimanja i ulaganja,

3. kod utvrđivanja rashoda koji se ne priznaju kao porezni rashodi.

(2) Ako se u računovodstvenoj bilanci iskaže niža amortizacija od one koja se priznaje kao porezni rashod, tako obračunata niža amortizacija koristi se i u porezne svrhe.

11. ISPRAVAK BILANCE

Članak 30.

Ako se nakon predaje porezne prijave utvrdi da su stavke u bilanci koja je bila temelj porezne prijave neispravne, porezni obveznik može naknadno ispraviti bilancu i poreznu prijavu. Ispravak bilance nije dopušten kada je utvrđivanje poreza za godinu na koju se odnosi porezna prijava pravomoćno zaključeno. U tom se slučaju ispravak primjenjuje na sve poslovne godine za koje utvrđivanje poreza još nije pravomoćno zaključeno.

12. UTVRĐIVANJE PREDUJMOVA

(1) Mjesečni predujam poreza na dobit utvrđuje se razmjerno visini porezne obveze po godišnjem obračunu za prethodnu godinu ili rješenjem Porezne uprave koje se donosi na temelju podataka utvrđenih nadzorom ili drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s kojima raspolaže Porezna uprava.

(2) Mjesečni predujam poreza na dobit poreznim obveznicima koji počinju obavljati djelatnost ili kojima je prestala mogućnost prenošenja gubitka, do podnošenja prave porezne prijave utvrđuje se na temelju procijenjene mogućnosti ostvarivanja dobiti.

Članak 32.

(1) U svrhu utvrđivanja predujmova poreza na dobit, porezni obveznici koji počinju obavljati djelatnost moraju ispostavi Porezne uprave na čijem području imaju sjedište dostaviti financijske izvještaje za prva tri mjeseca poslovanja, i to: bilancu i račun dobiti i gubitaka. Financijski izvještaji dostavljaju se u skraćenom sadržaju kakav je propisan Zakonom o računovodstvu za male poduzetnike.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, na temelju zaprimljenih izvještaja i iskazane dobiti za prva tri mjeseca poslovanja, ispostava Porezne uprave utvrđuje predujam poreza na dobit primjenom stope od 25% na iskazanu dobit. O visini predujma ispostava Porezne uprave donosi rješenje.

(3) Obveznici poreza na dobit koji su u prethodnom razdoblju oporezivanja bili obveznici poreza na dohodak, predujmove poreza na dobit do donošenja rješenja uplaćuju u visini predujma poreza na dohodak. Uplata ovoga predujma se obavlja na uplatni račun poreza na dobit.

(4) Porezni obveznici obvezni su po rješenju uplaćivati predujmove poreza na dobit u rokovima i na način utvrđen člankom 19. Zakona.

(5) Poreza uprava može rješenjem utvrditi za pojedine mjesece razdoblja oporezivanja različitu visinu predujma. Sa zahtjevom za izdavanje rješenja o različitoj visini predujma za pojedine mjesece razdoblja oporezivanje mogu se javiti oni porezni obveznici koji obavljaju poduzetničku djelatnost sa sezonskim karakterom, zbog čega u određenim dijelovima razdoblja oporezivanja ne ostvaruju ravnomjerno prihode. Porezni obveznik je u prilogu zahtjeva dužan priložiti obrazloženje iz kojeg će se nedvojbeno moći utvrditi opravdanost zahtjeva. Porezna uprava će na temelju zahtjeva, odnosno vanjskog nadzora, ako to ocijeni potrebnim uvažiti ili odbaciti zahtjev poreznog obveznika. Rješenjem Porezne uprave o različitim visinama mjesečnih predujmova treba osigurati da ukupni iznos mjesečnih predujmova odgovara godišnjem iznosu koji bi se naplatio pri ravnomjernoj naplati predujmova tijekom godine.

(6) Ako porezni obveznik zatraži izmjenu visine predujma mora se pisanim zahtjevom obratiti ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu radi donošenja rješenja o novoj visini predujma. U zahtjevu treba navesti razloge za izmjenu visine predujma. O razlogu zbog kojeg se dostavlja zahtjev za izmjenu visine predujma ovisi vrsta dokumentacije koju treba priložiti u svrhu dokazivanja opravdanosti zahtjeva. Ako se radi o znatnijem padu poduzetičke aktivnosti u tekućoj odnosno prema prethodnoj poslovnoj godini, porezni obveznik dostavlja temeljne financijske izvještaje za proteklo razdoblje poslovne godine (bilancu i račun dobiti i gubitka). Porezna uprava će, na temelju uvida u financijske izvještaje, odnosno na temelju vanjskog nadzora, ako to ocijeni potrebnim, uvažiti ili odbaciti zahtjev poreznog obveznika. Ako se radi o padu poduzetničke aktivnosti zbog nastale materijalne štete uzrokovane višom silom (požar, potres, poplava, ratna razaranja, uništenja imovine poreznog obveznika nakon provalne krađe ili sl.). Porezna uprava može riješiti zahtjev poreznog obveznika na osnovi zapisnika mjerodavnog tijela koje provodi postupak utvrđivanja visine štete, odnosno istraži postupak.

13. PODNOŠENJE POREZNE PRIJAVE

Članak 33.

(1) Porezni obveznik obvezan je dostaviti prijavu poreza na dobit najkasnije do 30. travnja tekuće godine za prethodno razdoblje oporezivanja. Porezna prijava dostavlja se u nadležnu ispostavu Porezne uprave prema sjedištu obveznika poreza na dobit. U prilogu porezne prijave dostavlja se:

1. temeljne financijske izvještaje: bilancu i račun dobiti i gubitka,

2. obračun zaštitne kamate na smanjenja vlastitog kapitala (prilog A),

3. obračun zaštitne kamate na povećanje vlastitog kapitala (prilog B),

4. pregled uplaćenih ukamaćenih predujmova (pri-log D),

5. ovjerene preslike naloga o uplati razlike poreza na dobit po poreznoj prijavi, ako je u vidu predujmova uplaćeno manje poreza nego što je obračunano,

6. izjava o načinu korištenja više plaćenog poreza po poreznoj prijavi, ako je u vidu predujmova uplaćeno više poreza nego što je obračunano,

(2) Razlika za uplatu poreza po poreznoj prijavi ukamaćuje se od 1. siječnja do datuma plaćanja sa stopom zaštitne kamate na mjesečnoj razini. Po isteku roka za uplatu razlike obračunavaju se kamate utvrđene posebnim propisom o ukamaćivanju nepravodobno plaćenih javnih prihoda. Razlika za povrat poreza po poreznoj prijavi ukamaćuje se od 1. siječnja do 30. travnja sa stopom zaštitne kamate na mjesečnoj razini. Po isteku roka za predaju porezne prijave ova razlika ukamaćuje se kamatom utvrđenom posebnim propisima o ukamaćivanju više plaćenih javnih prihoda.

(3) Porezna prijava i prilozi iz stavka 1. ovoga članka dostavljaju se u jednom primjerku.

(4) Porezni obveznici koji ne sastavljaju poreznu bilancu, a u računovodstvenoj bilanci korištene stope otpisa premašuju najviše porezno dopuštene stope otpisa iz Pravilnika o amortizaciji, obavezno sastavljaju pregled razlika između stanja vlastitog kapitala utvrđenog prema poreznim propisima i stanja vlastitog kapitala utvrđenog prema računovodstvenim propisima (prilog C).

(5) Porezni obveznici koji su registrirani u trgovačkom registru, a nakon registracije nisu obavljali poduzetničku djelatnost, te nemaju evidentiranih prometa na žiro-računu, niti bilo kakvih poslovnih promjena u poslovnim knjigama, nisu obvezni dostaviti prijavu poreza na dobit. Ovi porezni obveznici dostavljaju u nadležnu ispostavu Porezne uprave izjavu da od dana registracije nisu obavljali poduzetničku djelatnost.

14. URAČUNAVANJE POREZA

Članak 34.

(1) Tuzemni porezni obveznik koji je ostvario dobit poslovanjem u inozemstvu, a s državom u kojoj je porzni obveznik ostvario dobit zaključen je ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i ugovorom je predviđeno da je plaćeni porez u inozemstvu konačan, primjenjuju se odredbe ugovora i porezni obveznik nije obavezan dostaviti u Poreznu upravu nikakve dokaze, a dobit iz inozemstva isključuje iz računovodstvene dobiti iskazane na rednom broju I/1. porezne prijave. Iz obračuna također isključuje i plaćene predujmove poreza u inozemstvu. Ako je ugovorom o izbjegavanju dvotrukog oporezivanja predviđeno uračunavanje ili nije zaključen na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga članka.

(2) Tuzemnom poreznom obvezniku koji je ostvario dobit poslovanjem u inozemstvu i na tu dobit platio porez u inozemstvu kod podnošenja porezne prijave plaćeni se porez uračunava u skladu s člankom 21. stavak 1. Zakona. Porez se može uračunati najviše do svote do koje bi bio plaćen da je dobit ostvarena u tuzemstvu.

(3) U svrhu korištenja prava na priznavanje poreza plaćenog u inozemstvu, porezni obveznik koji ima poslovnu jedinicu u inozemstvu, za koju vodi poslovne knjige i sastavlja financijske izvještaje po tuzemnim propisima, dostvlja ispostavi Porezne uprave poreznu prijavu za ukupno poslovanje u tuzemstvu i inozemstvu. Plaćeni porez u inozemstvu smije uračunati na rednom broju IV/33 porezne prijve najviše do svote obračunate obveze primjenom stope od 25% na dio dobiti ostvaren u inozemstu. Ako je u inozemstvu plaćeno manje poreza od 25%, ostvarena dobit u inozemstvu se dooporezuje do 25%. U svrhu utvrđivanja dijela dobiti ostvarene u inozemstvu, u prilogu porezne prijave porezni obveznik dostavlja podatke o ostvarenoj dobiti u zemlji i inozemstvu i plaćenom porezu u inozemstvu. Ovi podaci mogu se dostaviti i u vidu obračuna koji je podnesen inozemnim poreznim vlastima s dokazom o plaćenom porezu. S plaćenim predujmovima u inozemstvu do visine 25% na poreznu osnovicu, glede ukamaćivanja postupa se na isti način kao i s predujmovima u tuzemstvu.

(4) Odbitak u inozemstvu plaćenog poreza obavlja se na temelju dokaza o plaćenom porezu. Ako se taj dokaz ne može pribaviti do dana podnošenja porezne prijave, porezna prijava ispravlja se po pribavljanju dokaza u skladu s člankom 30. ovoga Pravilnika. Ako se dokaz o plaćenom porezu ne može pribaviti, podmiruje se porezna obveza u punoj obračunanoj svoti. Ako porezni obveznik naknadno dostavi dokaz o plaćenom porezu, ispravlja se porezna prijava i porezni obveznik ima pravo na uračunavanje plaćenog poreza. Ako je utvrđivanje poreza za godinu na koju se odnose plaćeni porezi pravomočno zaključeno, ispravak se primjenjuje na razdoblje za koja utvrđivanje poreza još nije pravomoćno zaključeno.

(5) Porezni obveznik koji za poslovnu jedinicu u inozemstvu vodi poslovne knjige i sastavlja financijske izvještaje prema propisima zemlje u kojoj se poslovna jedinica nalazi, tu dobit isključuje iz računovodstvene dobiti iskazane na rednom broju I/1. porezne prijave. ako je ostvario gubitak u poslovnoj jedinici, iz računovodstvene dobiti isključuje i taj gubitak. Iz obračuna također isključuje i plaćene predujmove poreza na dobit u inozemstvu. Za poslovanje u inozemstvu, podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave ovjereni preslik porezne prijave podnesene u inozemstvu (ovjerava porezno tijelo ili ovlašteni porezni savjetnik) i dokaz o plaćenom porezu u inozemstvu u roku 15 dana za predaju obračuna i uplatu poreza po inozemnim propisima. U prilogu porezne prijave dostavlja iskaz o ostvarenoj dobiti koja je utvrđena po inozemnim propisima, obračunatom porezu po stopi od 25%, i razlici za uplatu poreza u tuzemstvu, ako je u inozemstvu plaćeno manje poreza od 25%.

15. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE

Članak 35.

Na oporezivanje dobiti primjenjuju se i odredbe Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine", br. 104/95) ako se po prirodi stvari mogu jednako primjenjivati i ako u ovom Pravilniku nije drugačije određeno.

Članak 36.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti Pravilnik o obračunu i uplati poreza na dobit ("Narodne novine", br. 91/94, 8/95, 10/95. i 17/95).

Članak 37.

Pri obračunu poreza na dobit za 1995. godinu primijenjuju se odredbe Pravilnika o obračunu i uplati poreza na dobit, a obračun se podnosi na obrascima koji su sastavni dio ovoga Pravilnika.

Članak 38.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 410-01/94-01/1069

Urbroj: 513-07/94-11

Zagreb, 28. prosinca 1995.

Ministar financija

Božo Prka, v. r.

                                                        PD
MINISTARSTVO FINANCIJA
POREZNA UPRAVA
PODRUČNI URED_________________________
ISPOSTAVA    _________________________

                       PRIJAVA POREZA NA DOBIT
_______________________________________________________________
I. PODACI O POREZNOM OBVEZNIKU                  Nadnevak
                                                predaje
_______________________________________________________________
1. Naziv/ime poreznog obveznika                 Matični
                                                broj/JMBG
_______________________________________________________________
2. Adresa sjedišta
   Mjesto
   Ulica i kućni broj
_______________________________________________________________
3. Broj žiro-računa
_______________________________________________________________
4. Žiro-račun otvoren kod ovlaštene organizacije za platni pro-
   met (naziv i sjedište)
_______________________________________________________________
5. Djelatnost
_______________________________________________________________

II. RAZDOBLJE UTVRĐIVANJA DOBITI
_______________________________________________________________
                (dan/mjesec/godina)
_______________________________________________________________
   Poslovna godina                      od              do
_______________________________________________________________
   Dio poslovne godine                  od              do
_______________________________________________________________
   Broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada (cijeli broj)
_______________________________________________________________

I. DOBIT/GUBITAK

I. DOBIT/GUBITAK KAO RAZLIKA VLASTITOG KAPITALA NA KRAJU I NA POČETKU RAZDOBLJA UTVRĐIVANIA POREZA

2. UDJELI U POREZNOJ OSNOVICI KOD PODUZETNIKA ČIJA SE DOBIT NE OPORžEZUJE JEDINSTVENO (ČLANAK 4. STAVAK 3.     ZAKONA)

3. DOBICI IZ UDJELA I DIVIDENDI, DOBICI OD OTUĐENJA UDJELA,

    PRIPISI IZ UDJELA (ČLANAK 4. STAVAK 1. ZAKONA)

4. GUBICI OD OTUĐENJA UDJELA I OTPISI UDJELA (čLANAK 4. STAVAK 2. ZAKONA)

5. JAVNE ISPLATE I IZUZIMANJA (čLANAK 5. STAVAK 2. I 3. ZAKONA)

6. SKRIVENE ISPLATE DOBITI (ČL,ANAK 5. STAVAK 2. ZAKONA)

7. POZITIVNE RAZLIKE IZ STATUSNO-PRAVNIH PROMJENA (čLANAK 12. ZAKONA)

8. ULAGANJA (ČLANAK 5. STAVAK 4. ZAKONA)

9. PLAĆANJA POREZA NA DOBIT (čLANAK 3. STAVAK 5. ZAKONA)

10. POVRATI POREZA NA DOBIT (ČLANAK 3. STAVAK 5. ZAKONA)

11. IZNOS AMORTIZACIJE IZNAD NAJVIŠIH POREZNO DOPUSTIVIH STOPA (ČLANAK 6. STAVAK l. TOČKA I. ZAKONA)

12. DIO AMORTIZACIJE KOJI RANIJE NIJE BIO PRIZNAT (ČLANAK 6. STAVAK 1. TOČKA 1. ZAKONA)

13. IZNOS PREKOMJERNIH DUŽNIčKIH KAMATA(ČLANAK 6. STAVAK 1. TOČKA 2.)

14. IZNOS PRENISK1H VJEROVNIČKIH KAMATA (ČLANAK 6. STAVAK 1. TOČKA 2.)

15. IZNOS RASHODA KOJI SE NE MOGU ODBITI (čLANAK 6. STAVAK l. TOČKA 3., 4., S., 6. I 7. I STAVAK 2. ZAKONA)

16. NEGATIVIVE RAZLIKE IZ STATUSNO-PRAVNIH PROMJENA (ČLANAK 12. ZAKONA)

17. DOBIT

(R. BR. 17=R. BR. I+2-3+4+5+6-7-8+9-10+11-12+13+14+15+16) 18. GUBITAK

(R. BR. 18=R. BR. 1+2-3+4+5+6-7-8+9=10+11-12+13+14+15+16) II. ZAŠTITžNA KAMATA

19. KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST VLASTITOG KAPITALA NA POčETKU RAZDOBLJA OPOREZIVANJA (PRILOG C, STUPAC 3)

20. KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST UDJELA KOD DRUGIH PODUZETNIKA NA POČETKU RAZDOBLJA OPOREZIVANJA

21. VLASTITI KAPITAL KOJI SE UZIMA U OBZIR PREMA čLANKU 8. STAVAK 1. TOČKA l. ZAKONA (R.BR. 19-20)

22. STOPA ZAŠTITNE KAMATE

23. IZNOS ZAŠT1TNE KAMATE NA VLASTITI KAPITAL S POČETKA RAZDOBLJA OPOREZIVANJA (R.BR. 21 x 22/100)

24. IZNOS ZAŠTITNE KAMATE NA SMANJENJA VLASTITOG KAPITALA TIJEKOM RAZDOBLJA OPOREZ1VANJA (PRILOG A, ZBROJ STUPCA IS)

25. IZNOS ZAŠTITNE KAMATE NA POVEĆANJA VLASTITOG KAPITALA TIJEKOM RAZDOBLJA OPOREZIVANJA (PRILOG B, ZBROJ STUPCA 8)

26. IZNOS ZAŠTITNE KAMATE (R. BR. 23-24+25) III. POREZNA OSNOVICA

27. DOBIT(R. BR. 17+/-26) ILI R. BR. 18+/-R. BR.26) 28. PRENESENI UKAMAĆENI GUBITAK (ČLANAK 10. STAVAK 1. ZAKONA)

29. OSNOVICA ZA OPOREZIVANJE (R. BR. 27-28) IV. POREZNA OBVEZA

30. OSNOVICA ZA OPOREZIVANJE (R. BR. 29) 31. POREZNA STOPA

32. POREZNA OBVEZA (R. BR. 30 x R. BR. 31/100)

33. OLAKŠICE I OSLOBOĐENJA (ČLANAK 31. ZAKONA) 34. OSLOBOĐENJA PO DRUGIM ZAKONIMA

35. SVOTA POREZA ZA UPLATU (R. BR. 32-(R. BR. 33 + 34č/

36. UPLA ENI UKAMAĆENI PREDUJMOVI (PRILOG D, ZBROJ STUPCA 6)

37. RAZLIKA ZA UPLATU (R. BR. 35-36) 38. RAZLIKA ZA POVRAT (R. BR. 36-35)

39. SVOTA PREDUJMA ZA NAREDNO RAZDOBLJE OPOREZIVANJA (R. BR. 32/BROJ MJESECI POSLOVANJA)

Sastavio

Nadnevak

M, p, Potpis odgovorne osobe

UPUTE ZA POPUNJAVANJE POREZNE PRIJAVE

R. br. 1.: unosi se dobit izračunata kao razlika između vlastitog kapitala na kraju i na početku razdoblja oporezivanja. Ako je razlika kapitala negativna, ostvareni gubitak unosi se s negativnim predznakom.

R. br. 2.: unosi se pripadajući dio zajedničkog dohotka temeljem udjela u zajedničkom obavljanju djelatnosti, odnosno udjela u poduzeću koje se ne oporezuje jedinstveno.

R. br. 3.: unose se dobiti temeljem udjela kod drugih poduzetnika koje su ostvarene tijekom razdoblja oporezivanja. Tu spadaju: dividente i dobici iz udjela, dobici od otuđenja udjela i pripisi udjela.

R br. 4: unose se svote ostvarenih gubitaka na temelju udjela kod drugih poduzetnika koji su ostvareni tijekom razdoblja oporezivanja. Tu spadaju: gubici od otuđenja udjela i otpisi udjela.

R. br. 5.: unosi se svota javnih isplata dobiti i izuzimanja koja su teretila vlastiti kapital tijekom razdoblja oporezivanja koja se provode na temelju unutarnjih odluka poreznog obveznika o raspodjeli dobiti.

R. br. 6.: unosi se svota skrivenih isplata dobiti koje su teretile vlastiti kapital poreznog obveznika tijekom razdoblja oporezivanja.

R. br. 7. unosi se svota neoporezivih povećanja vlastitog kapitala kod vlasnika udjela koja nastaju prilikom spajanja, diobe, otuđenja, promjene pravnog oblika i likvidacije.

R. br. 8.: unosi se svota ulaganja koja je tijekom razdoblja oporezivanja utjecala na povećanje vlastitog kapitala poreznog obveznika.

R. br. 9.: unosi se svota plaćenog poreza na dobit tijekom razdoblja oporezivanja.

R. br. 10.: unosi se svota vraćenog poreza na dobit tijekom razdoblja oporezivanja.

R. br. 11.: unosi se svota amortizacije iznad porezno dopustivih stopa iz Pravilnika o amortizaciji.

R. br. 12.: unosi se svota amortizacije koja poreznom obvezniku ranije nije bila priznata, ako je koristio veće stope otpisa od porezno dopuštenih, pa u slijedećem razdoblju oporezivanja ima pravo dobijati amortizaciju do porezno dopuštene.

R. br. 13.: unosi se dio prekomjerne dužničke kamate plaćene vjerovniku koji nije obveznik poreza na dobit u dijelu koji je manji od kamate koju daje poslovna banka na oročene štedne uloge s istim rokom ukamaćivanja. Za usporedbu se uzima kamata banke kod koje obveznik poreza na dobit ima deponirana sredstva po viđenju.

R. br. 14. unosi se dio preniske vjerovničke kamate koju je platio dužnik koji nije obveznik poreza na dobit i to obračunana svota razlike kamate koju daje poslovna banka na oročene štedne uloge s istim rokom ukamaćivanja i ugovorene kamate.

R. br. 15.: unosi se ukupan iznos svih rashoda koje porezni obveznik ne može odbiti prema članku 6. stavku 1. točkama 3., 4., 5., 6. i 7. i stavku 2. Zakona.

R. br. 16.: unosi se svota smanjenja vlastitog kapitala koja nastaju kod vlasnika udjela prilikom spajanja, diobe, promjene pravnog oblika i likvidacije.

R. br. 19.: unosi se knjigovodstvena vrijednost vla-stitog kapitala s početka razdoblja oporezivanja iz porezne bilance. Ako porezni obveznik ne sastavlja poreznu bilancu, u ovaj redni broj unosi knjigo-vodstvenu vrijednost vlastitog kapitala s početka razdoblja oporezivanja iz stupca 32. priloga C. ako je iznos vlastitog kapitala negativan, podatak se unosi s negativnim predznakom.

R. br. 20.: unosi se svota knjigovodstvene vrijednosti udjela s početka razdoblja oporezivanja koje porezni obveznik ima kod drugih poduzetnika.

R. br. 24.: unosi se ukupni ukamaćeni iznos svih promjena koje su tijekom razdoblja oporezivanja utjecale na smanjenje vlastitog kapitala iz priloga A (isplate, izuzimanja, plaćanja poreza na dobit, poslovni izdaci iznad porezno dopustivih plaćanja za stjecanje udjela kod drugih poduzetnika, negativne razlike iz statusno-pravnih promjena te ostale isplate koje su utjecale na smanjenje vlastitog kapitala). Podatak koji se unosi u ovaj redni broj je zbroj stupca 13. priloga A.

R. br. 25.: unosi se ukupni ukamaćeni iznos svih promjena koje su utjecale na povećanje vlastitog kapitala iz priloga B (ulaganja, povrati više plaćenog poreza na dobit, primici od otuđenja udjela, poztivne razlike iz statusno pravnih promjena te sve vrste primitaka na temelju udjela kod poduzetnika). Podatak koji se unosi u ovaj redni broj je zbroj stupca 8. priloga B.

R. br. 28.: unosi se preneseni ukamaćeni gubitak iz prethodnih razdoblja oporezivanja. Porezni obveznik unosi najprije gubitak starijeg datuma.

R. br. 33.: unosi se svota olakšica i oslobođenja koje je porezni obveznik stekao po Zakonu o neposrednim poreznim prije 1. siječnja 1994., koje ima pravo koristiti do isteka vremena predviđenog za njihovo korištenje.

U skladu s člnakom 26. stavkom 2. Zakona o neposrednim porezima ("Narodne novine", br. 19/90., 14/91., 73/91., i 25/93.) pravne i fizičke osobe koje su osnovane tijekom 1992. i 1993. godine imaju pravo na olakšicu po osnovi novog osnivanja u prvoj godini rada 100%, u drugoj godini rada 50%, a u trećoj godini rada 25% od obračunanog poreza. Ova olakšica prestaje i ranije ako pravna ili fizička osoba ostari dobit u visini uloženih sredstava za osnovna i trajna obrtna sredstva uložena za otvaranje poduzeća ili radnje. Visina uloženih sredstava za trajna obrtna sredstva uložena za otvaranje poduzeća ili radnje uspoređuje se s podatkom koji je u poreznoj prijavi za 1995. godinu iskazan na rednom broju I/1.

R. br. 34.: unosi se svota oslobođenja i olakšica koje je porezni obveznik stekao po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata ("Narodne novine", br. 2/94, 52/94. i 36/95.) i to u svoti trostruke prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenog invalida. Prema Zakonu o slobodnim carinskim zonama ("Narodne novine", br. 53A/91., 65/92., 27/93., 94/93. i 71/94.) poduzeća koja posluju u slobodnim carinskim zonama u ovaj redni broj unose svotu obračunate porezne obveze s rednog broja 32.