USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić predsjednik Suda te suci, Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović Ivan Marijan Severinac,

1. Ne prihvaćaju se prijedlozi za pokretanje postupaka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluka Vlade Republike Hrvatske Klasa: 015-01/95-01/02 Urbroj: 5030102-95-2 i Klasa 015-07/95-02/03, Urbroj: 5030102-95-2 od 4. prosinca 1995.

2. Odbacuju se prijedlozi za pokretanje postupaka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Zaključaka Vlade Republike Hrvatske Klasa: 015-07/95-02/02, Urbroj: 5030102-95-3 i Klasa 015-07/95-02/03, Urbroj: 5030102-95-3 od 4. prosinca 1995.

3. Rješenje će biti objavljeno u "Narodnim novinama".

Ustavnom sudu Republike Hrvatske je 46 novoizabranih članova Skupštine Zagrebačke županije i 31 novoizabrani član Skupštine Grada Zagreba, po punomoćnicima Zdravku Tomcu, Grozdanu Kneževiću, Miši Zoreniću, Zvonimiru Garašiću, Stjepanu Mesiću, Milanu Ba

Navedene Odluke Vlade, donijete su na temelju članka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave ("Narodne novine", broj 69/1995), a njima Vlada saziva prvu sjednicu Skupštine Zagreba

Navedeni Zaključci Vlade donijeti su na temelju članka Zakona o Vladi Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 41/1990, 8/1991, 14/1991, 53A/1991, 9/1992, 55/1992 29/1994), a njima se utvrđuje da Skupština Zagrebačke županije i Gradska skupština Grada

Prema stajalištu predlagatelja, osporeni akti Vlade nisu donijeti u skladu s odredbom članka 110. Ustava Republike Hrvatske te nemaju temelja u odredbama članaka 15. i 23. Zakona Vladi Republike Hrvatske, članka 80. i 81. Zakona o lokalnoj samoupravi i

Neutemeljenost osporenih akata Vlade na odredbi člana 23. Zakona o Vladi Republike Hrvatske, predlagatelji obrazlažu tumačenjem navedene zakonske odredbe, prema kojem tumačenju ista, utvrđujući samo općenito vrste akata koje Vlada Republike Hrvatske mo

S tim u svezi predlagatelji nalaze da je Vlada morala postupiti prema članku 15. Zakona o Vladi, i to iz tri razloga: jer je Odlukom od 23. studenoga 1995. sazvala prve sjednice županijske i gradske skupštine ; jer se Odluci Vlade odazvalo 46, odnosno

Nepostojanje ovlasti Vlade na donošenje osporenih akata, podnositelji prijedloga nalaze i kroz sadržaj odredbi članka 80. i 81. Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi koje, prema navodu prijedloga, Vlada nije poštivala donoseći osporene akte. Navodi se

Nezakonitost postupka Vlade u donošenju osporenih akata, predlagatelji nalaze i kroz sadržaj odredbe članka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, prema kojem Vlada, prema tu

U svezi osporenih akata Vlade, a glede gradske skupštine, predlagatelji nepostojanje ovlasti Vlade na donošenje osporenog Zaključka u odnosu na tu (gradsku) skupštinu, nalaze i u odredbama članka 14. Zakona o Gradu Zagrebu. Predlagatelji navode da te o

Dalje, predlagatelji navode da su na prvoj sjednici prihvatili Privremeni poslovnik Gradske skupštine ranijeg saziva, ali bez odredbe članka 2. stavak 1., kojom se za konstituiranje skupštine propisuje nazočnost najmanje dvije trećine članova Gradske s

Konačno iznose stajalište da Privremeni poslovnik ranijeg saziva Gradske skupštine nije mogao imati nikakvog pravnog utjecaja na sazivanje i odlučivanje Skupštine konstituirane 2. prosinca 1995., a što je pravilno obrazloženo i u "Važnim napomenama uz

U svezi osporenih akata, a glede županijske skupštine, predlagatelji nepostojanje ovlasti Vlade na donošenje osporenog Zaključka u odnosu na županijsku skupštinu, nalaze u odredbama članka 5. Zakona o Zagrebačkoj županiji.

Navode da su članovi Skupštine Zagrebačke županije na konstituirajućoj sjednici 2. prosinca 1995. donijeli propisanom većinom Odluku o primjeni Privremenog statuta i Privremenog poslovnika Županijske skupštine Zagrebačke županije u cijelosti.

Stoga je zaključak predlagatelja da je postupak konstituiranja Skupštine Zagrebačke županije proveden sukladno odredbama svih relevantnih zakonskih i na zakonu utemeljenih odredbi podzakonskih akata.

Tumačenje ministra uprave, usmeno dano na sjednici od 2. prosinca 1995., prema kojem gradska skupština nije konstituirana te nisu ispunjene pretpostavke za konstituiranje županijske skupštine, budući da je njezin sastavni dio gradska skupština, prema s

Iz svega slijedi početna tvrdnja predlagatelja da osporeni akti Vlade nisu donijeti u skladu s odredbom članka 110. Ustava, budući da je zakon na kojem se akti Vlade temelje, nepravilno i pogrešno primijenjen.

Predlagatelji predlažu Ustavnom sudu Republike Hrvatske poništenje osporenih akata Vlade.

Tijekom prethodne ocjene prijedloga, analizirani su navodi iznijeti u prijedlogu te dokumentacija dana u privitku prijedloga, osporeni akti Vlade, odredbe navedenih Zakona te dosadašnja praksa Suda.

U skladu s člankom 40. stavak 1. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske, zatražen je odgovor Vlade Republike Hrvatske, koja je donositelj osporenih akata.

Navodi odgovora Vlade mogu se sažeti u temeljne tvrdnje: donošenje zaključaka Vlade je utvrđivanje stava koji prethodi donošenju propisa, a u konkretnom slučaju, prethodi donošenju Odluka Vlade; nitko, pa ni Vlada, ne može dati skupini novoizabranih čl

Prijedlozi dijelom nisu osnovani, a dijelom nisu dopušteni. Ustavni sud ovlašten je, izmedu ostalog, odlučivati o suglasnosti zakona s Ustavom Republike Hrvatske, te o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom (tzv. apstraktna kontrola ustavnosti

Odatle slijedi da se kontrola ustavnosti i zakonitosti može odnositi samo na zakone, odnosno "druge propise", a to znači na akte koji imaju opći (opći normativni) značaj. Zaključci Vlade po svom su sadržaju deklaratorne naravi. Oni se tiču same Vlade i služe kao prejudicijelni temelj za donošenje Odluka. Zaključcima se ne odlučuje o pitanjima za koje je Vlada izričito zakonom ovlaštena (o "glavnom" pitanju) - ona je ovlašt

Stoga se Zaključke ne može smatrati propisom (općim normativnim aktom) i njihova se legalnost ne može osporavati putem apstraktne kontrole zakonitosti.

Slijedi da se Zaključci Vlade ne mogu osporavati u postupku (apstraktne) kontrole zakonitosti te su stoga prijedlozi, u tom dijelu, nedopušteni.

No, iz sadržaja podnesaka kojima podnositelji traže ocjenu zakonitosti Zaključaka Vlade, proizlazi da se podnositelji protive ponovnom sazivanju konstituirajućih sjednica predstavničkih tijela obrazlažući to gledištem da su ta tijela valjano konstituir

Osporene Odluke Vlade o sazivanju konstituirajućih sjednica Županijske i Gradske skupštine, po svom donositelju i sadržaju jesu "drugi propisi" u smislu odredbe iz alineje 2. članka 125. Ustava Republike Hrvatske, pa se njihova legalnost može osporavat

Osporavajući Odluke Vlade o ponovnom sazivanju konstituirajućih sjednica predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, mogu se osporavati i oni njeni sastojci na kojima se Odluke zasnivaju, pa tako i stajališta koja imaju prejudicijelno z

Članak 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave daje Vladi ovlaštenje i dužnost da u roku od 30 dana po objavi izbornih rezultata sazove prvu sjednicu izabranih članova tih tije Kad je nekom državnom tijelu dano ovlaštenje za donošenje odredene odluke, to u pravilu (osim ako zakon ne određuje drugačije) znači da je ono ovlašteno riješiti i eventualna prethodna (prejudicijelna) pitanja u svezi s donošenjem te odluke.

Kad je Vlada donosila Odluke o (ponovnom) sazivanju konstituirajućih sjednica predstavničkih tijela Grada Zagreba i Zagrebačke županije (za 2. siječnja 1996.), ona je - u skladu sa svojim shvaćanjem uloge sazivača po citiranom propisu - ne samo mogla, Pri tome nije od važnosti što su odluke o tim prejudicijelnim pitanjima donesene u formi posebnih Zaključaka u smislu odredbe iz stavka 5. članka 23. Zakona o Vladi Republike Hrvatske - one su mogle biti sadržane u obrazloženju Odluka o sazivanju predstav Opće je pravilo - koje vrijedi i u ovom slučaju - da su predmet osporavanja akti koje je određeno tijelo državne vlasti donijelo o "glavnom" pitanju, tj. o pitanju za koje postoji (ili se tvrdi da postoji) njegova zakonom određena nadležnost. Nisu samosta

U prosudbi ovlaštenja i dužnosti sudionika u postupku konstituiranja predstavničkih tijela lokalne samouprave i uprave treba poći od postavke da su svi oni dužni, u najvećoj mogućoj mjeri, djelovati tako da se ta tijela što prije konstituiraju i osposo

Odredbu članka 7. citiranog zakona treba tumačiti u širem kontekstu, u skladu s ciljevima kojima teži ova odredba, a ne u uskom jezičkom (gramatičkom) smislu. Smisao je norme da Vlada vodi opću brigu da se predstavničko tijelo konstituira i osposobi za

Takvo tumačenje citirane zakonske odredbe uključuje određenu brigu i nadzor Vlade nad predstavničkim tijelom lokalne jedinice samouprave i uprave u stadiju njegovog konstituiranja. Svrha je takvog nadzora, ne samo briga za valjano konstituiranje, već p

Rok od 30 dana po objavi izbornih rezultata, u kojem j Vlada dužna sazvati prvu sjednicu skupštine, nije prekluzivan pa Vlada može, u slučaju potrebe, prvu (konstituirajuću) sjednicu sazvati i nakon njegovog proteka.

Prema opisanim tumačenjima odredaba o ovlastima Vlade glede konstituiranja predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, nisu bile ispunjene pretpostavke za postupanje Vlade ni po odredbama članka 15. Zakona o Vladi Republike Hrvatske, ni Iz ovih izlaganja slijedi da je Vlada bila ovlaštena donije sporne Odluke.

Dio navoda podnijetih prijedloga, u svezi je s tvrdnjom predlagatelja da Privremeni poslovnik Gradske skupštine Grad Zagreba ("Službeni glasnik", broj 9/1993), nije bio na snazi dana 2. prosinca 1995. te se nije mogla primijeniti ni njegova odredba čla

Na temelju odredbe članka 7. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, Vlada Republike Hrvatske je, na sjednici održanoj dana 23. studenoga 1995. donijela Odluku kojom sa

Odredba navedenog članka je propis koji Vladi Republike Hrvatske daje ovlast, ali istodobno i obvezu, na sazivanje prve sjednice Skupštine Grada Zagreba.

Stoga je takva odredba, po svom značenju, više od same ovlasti i obveze na poziv novoizabranim članovima Skupštine i pristup prvoj sjednici Skupštine, budući da u sebi sadrži i obvezu Vlade da se brine da se novoizabrani članovi Skupštine konstituiraju

S tim u svezi, dio navoda predlagatelja iskazan kroz tvrdnju da su predlagatelji (dakle, novoizabrani članovi Skupštine), a temelju navedene odredbe članka 14. Zakona imali pravo, na poziv Vlade, sastati se na prvoj sjednici i tek tada donijeti poslovn

Temeljem navedene zakonske odredbe, novoizabrani članovi Skupštine ne samo da imaju pravo, već imaju i obvezu, na poziv Vlade sastati se na prvoj sjednici.

Medutim, dio tvrdnje predlagatelja o pravu novoizabranih članova Skupštine da se sastanu na prvoj sjednici i tada donesu poslovnik, tako kako je iznijet u prijedlogu, nije utemeljen zakonskim odredbama.

U trenutku sastajanja novoizabranih članova Skupštine, dana 2. prosinca 1995., Gradska skupština, kao tijelo Grada Zagreba određeno člankom 12. Zakona o Gradu Zagrebu, još ne postoji jer nije konstituirana. Upravo radi konstituiranja Gradske skupštine,

Odredbe Zakona o Gradu Zagrebu, sadržane u člancima Zakona glede Gradske skupštine (članak 13. do zaključno članka 18.), utemeljene su na pretpostavci da je gradsko tijelo konstituirano, dakle, da je Gradska skupština uobličena organizacijski i djelatn

Gradska skupština ranijeg saziva donijela je, upravo na temelju citiranih odredbi članka 14. Zakona, Privremeni poslovnik kojim je uredila pitanja navedena u stavku 1. tog članka. Poslovnik nosi naziv "privremeni" te u članku 147. prijelaznih i zaključ

Propis je na snazi dok, na zakonom propisani način ne prestane vrijediti, a to pravilo važi i za poslovnik. Privremeni poslovnik iz 1993. je na snazi dok ne bude ukinut. Ukinuti ga može ili novi propis istog ranga, naravno pod uvjetom da je donijet u s

Novoizabrani članovi Skupštine konstituiraju Gradsku skupštinu na temelju postojećeg pravnog sustava, znači, i zakona i poslovnika koji su na snazi. Gradska skupština, koju trebaju konstituirati novoizabrani članovi, je tijelo Grada Zagreba koje se ima

Predlagatelji tvrde da Privremeni poslovnik nije bio na snazi dana 2. prosinca 1995. kao i da nije mogao imati nikakvog pravnog utjecaja na odlučivanje tog dana, navodeći nastavno, da su novoizabrani članovi Skupštine na sjednici od 2. prosinca 1995. p

Konačno, argument kojim predlagatelji obrazlažu navode o nevaženju Privremenog poslovnika na dan 2. prosinca 1995., sadržan je u upućivanju na "Važne napomene uz nacrt prijedloga dnevnog reda", koji je pripremljen za prvu sjednicu. Predlagatelji ističu da je u tim napomenama izričito navedeno da se Privremeni poslovnik ne može neposredno primjenjivati. Međutim ovakav navod nije od važnosti. Napomene predstavljaju samo mišljenje njihova autora o nekim relevantnim pitanjima, koje mišl

Iz svega slijedi da je Privremeni poslovnik Gradske skupštine još uvijek na snazi, to znači da je bio na snazi i na dan 2. prosinca 1995. te je na strani novoizabranih članova Skupštine bila obveza poštivati njegove odredbe, pa tako i onu koja se odnos S tim u svezi, nema temelj ni tvrdnja prijedloga glede konstituiranja županijske skupštine, koja je, prema navodima predlagatelja, valjano konstituirana.

Člankom 4. stavak 1. Zakona o Zagrebačkoj županiji propisano je da Skupštinu Zagrebačke županije čine članovi Gradske skupštine Grada Zagreba i članovi skupštine Zagrebačke županije izvan područja Grada Zagreba.

Slijedom iznijetog i zaključne ocjene, da nije konstituirano tijelo Grada Zagreba - gradska skupština, to nedostaje konstitutivni dio za konstituiranje Skupštine Zagrebačke županije. Uslijed svega iznijetog, navodi podnijetih prijedloga nisu izazvali sumnju u ustavnost i zakonitost navedenih Odluka Vlade.

Podnositelji su, u uvodu svojih prijedloga, iste nazvali "Zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Zaključaka Vlade Republike Hrvatske od 4. prosinca 1995.", označivši kao temelj "zahtjeva", kumulativno, i članka 13. alineja 7.

Podnositelji nisu ovlašteni na podnošenje zahtjeva kojim se pokreće postupak pred Ustavnim sudom, a u ime najviših tijela jedinica lokalne uprave i samouprave (članak 13. alineja 7. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske), budući ta najviša

No, oni su ovlašteni da u smislu članka 15. stavak 1. Ustavnog zakona predlože pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti te je Sud, na temelju takvog ovlaštenja podnositelja, ocjenjivao da li navodi podnijetih prijedloga izazivaju sumnju u Iz svih iznijetih razloga, na temelju članka 45. stavak 1. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/1994), riješeno je kao u izreci.

Odluka o objavi, pod točkom 3. izreke, temelji se na odredbi članka 20. stavak l. Ustavnog zakona.

Urbroj : U-II-1021/1995
Zagreb, 27. prosinca 1995