|
Internet i poslovne usluge za poduzetnike Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave. Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice. Link za opširnije informacije o izradi web stranica |
||
Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić predsjednik Suda te suci, Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović Ivan Marijan Severinac,
1. Ustavne tužbe se odbacuju.
2. Rješenje će biti objavljeno u "Narodnim novinama"
Obrazloženje:
Ustavnom sudu Republike Hrvatske je 46. novoizabranih članova Skupštine Zagrebačke županije i 31 novoizabrani član Skupštine Grada Zagreba, po punomoćnicima Zdravku Tomcu, Grozdanu Kneževiću, Miši Zoreniću, Zvonimiru Garašiću, Stjepanu Mesiću, Milanu Bandiću i Matiji Očiću te Skupština Zagrebačke županije i Gradska skupština Grada Zagreba, zastupane po punomoćniku dr. Zdravku Tomcu, podnjelo ustavne tužbe u povodu Zaključaka i Odluka Vlade Republike Hrvatske (nastavno: Vlada) od 4. prosinca 1995., tražeći od Suda zaštitu ustavnih prava iz članka 1., 3., 4., 5., 45. stavka 1., 107. i 129. stavka 2. i 3. Ustava Republike Hrvatske.
Razlozi ustavne tužbe sadržani su u tvrdnjama podnositelja da su im Odlukama Vlade, kojima su sazvane prve sjednice Županijske i Gradske skupštine za dan 2. siječnja 1996. te Zaključcima Vlade, kojima je utvrđeno da Skupština Zagrebačke županije i Gradska skupština Grada Zagreba , nisu konstituirane na sjednicama od 2. prosinca 1995., a da akti donjeti isti dan, nisu pravno postojeći, povrijeđena navedena ustavna prava.
Ustavne tužbe nisu dopuštene.
Tužbu Ustavnom sudu može podnjeti svatko ako smatra da mu je odlukom sudbene, upravne vlasti ili drugih tijela koja imaju javne ovlasti, povrijeđeno jedno od Ustavom utvrđenih sloboda i prava čovjeka i građanina (stavak 1. članka 28. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, "Narodne novine" broj 13/1991, nastavno: Ustavni zakon). Slijedi da se ustavna tužba podnosi u povodu odluke državne vlasti (ili drugih tijela s javnim ovlastima), dakle u povodu pojedinačnog (konkretnog) akta, i to takvog akta kojim je povrijeđeno nečije ustavno pravo.
Uz navedne ustavne tužbe, isti su podnositelji podnjeli i prijedloge za (apstraktnu) kontrolu zakonitosti istih Zaključaka i Odluka Vlade koje, na posredan način, osporavaju i podnjetim ustavnim tužbama.
Zakonitost istog pravnog akta (određenog Zaključka i Odluke Vlade) ne može se osporavati i prijedlogom za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti i ustavnom tužbom, jer taj (isti) akt ne može biti i opći i pojedinačni. Njegova se zakonitost može osporavati ili u povodu ustavne tužbe - jedan pravni put pravne zaštite isključuje drugi.
No, Zaključci nisu ni pojedinačni akti u smislu već spomenutog članka 28. stavka 1. Ustavnog zakona. Opće je pravilo - koje vrijedi u ovom slučaju - da su predmet osporavanja akti koje je određeno tijelo državne vlasti donjelo o "glavnom" pitanju, tj. o pitanju za koje postoji (ili se tvrdi da postoji) njegova zakonom određena nadležnost. Nisu samostalnim predmetom osporavanja pitanja koja imaju samo prejudicirano značenje.
Sadržaj Zaključaka, međutim, ima upravo prejudicirano značenje jer se njima utvrđuju pravni odnosi i stanja o kojima ovisi donošenje Odluka.
Odluke Vlade o ponovnom sazivanju predstavničkih tijela nisu pojedinačni akti u smislu stavka 1. članka 28. jer se njima ne odlučuje o pravima i obvezama pojedinaca ili skupina, već se rješavaju organizaciona pitanja djelovanja jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno način konstituiranja njihovih predstavničkih tijela. Zbog toga se o legalnosti Odluka ne može rješavati i odlučivati u postupku povodom ustavne tužbe.
U postupku u povodu ustavne tužbe može se raspravljati i odlučivati o nelegalnosti određene odluke samo ako je ona dovela do povrede nečijih ustavnih prava i sloboda.
Stoga su ustavne tužbe podnositelja odbačene kao nedopuštene, jer se njima posredno osporava zakonitost akata Vlade koji nisu odluke u smislu stavka 1. članka 28. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Iz tih je razloga, na temelju odredbe članka 26. Ustavnog zakona, takve ustavne tužbe valjalo odbaciti, te riješiti kao pod 1. izreke
Odluka o objavi pod t. 2. izreke temelji se na članku 20. stavak 1. Ustavnog zakona.
Broj: U-III-1020/1995
U-III-1022/1995
Zagreb, 27. prosinca 1995.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
Jadranko Crnić, v. r.
Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.