Zakoni i propisi - Pravni savjeti 107 27.12.1995 Zakon o investicijskim fondovima
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim Odluku o proglašenju zakona o investicijskim fondovima

ZAKON

O INVESTICIJSKIM FONDOVIMA

Koji je zastupnički dom sabora republike hrvatske donio na sjednici 14. Prosinca 1995.

Broj : 01-95-2129/ 1

Zagreb, 19. prosinca 1995.

Predsjednik Republike Hrvatske

dr. Franjo Tuđman, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

ZAKON

O INVESTICIJSKIM FONDOVIMA I. ZAJEDNIČKE ODREDBE DJELOKRUG UREĐENJA

Članak 1.

(1) Ovaj Zakon propisuje uvjete za osnivanje investicijskih fondova (u daljnjem tekstu: fond) i društava za upravljanje investicijskim fondovima te uređuje način njihova djelovanja.

(2) Fond se može osnovati u obliku otvorenog fonda (u daljnjem tekstu: otvoreni fond) i u obliku zatvorenog fonda (u daljnjem tekstu: zatvoreni fond).

INVESTICIJSKI FOND

Članak 2.

(1) Investicijski fond osniva se na temelju odobrenja Komisije za vrijednosne papire (u daljnjem tekstu: Komisija) isključivo radi javnoga prikupljanja novčanih i imovinskih sredstava javnom prodajom, odnosno izdavanjem dokumenata o udjelu u fondu ili dionica, čija se sredstva, uz primjereno uvažavanje načela sigurnosti, profitabilnosti, likvidnosti i razdiobe rizika, ulažu u prenosive vrijednosne papire i/ili nekretnine te u depozite u financijskim institucijama.

(2) Investicijskim fondom na temelju statuta fonda i odredbi ovoga Zakona, upravlja društvo za upravljanje fondovima (u daljnjem tekstu: društvo).

(3) Imovina fonda mora se držati odvojeno od imovine društva.

STATUT I ODOBRENJE STATUTA FONDA

Članak 3.

(1) Statut fonda uređuje pravne odnose društva s vlasnicima dokumenata o udjelu u otvorenom fondu i dioničara zatvorenog fonda.

(2) Komisija odobrava osnivanje fonda kada donese odluku o odobravanju njegova statuta i prospekta. Komisija također odobrava svaku promjenu statuta. O zahtjevu za odobrenje statuta fonda Komisija mora odlučiti u roku 60 dana od dana njegova podnošenja. Ako Komisija u tomu roku ne donese odluku o zahtjevu za odobrenje statuta, smatra se da je statut odobren.

(3) Odobrenje se daje ako su ispunjeni ovi uvjeti:

1. da je statut usklađen s odredbama ovoga Zakona,

2. da su interesi vlasnika udjela u fondu i dioničara fonda dovoljno zaštićeni; smatra se da su interesi vlasnika udjela u otvorenomu fondu i dioničara u zatvorenomu fondu dovoljno zaštićeni ako prodajni prospekt fonda na razumljiv način informira o bitnim rizicima u svezi s kupnjom vrijednosnog papira dotičnog fonda.

(4) Komisija odobrava statut fonda ako on sadrži sljedeće podatke :

1. smije li fond stjecati vrijednosne papire i/ili nekretnine,

2. osnovna načela i granice ulaganja,

3. maksimalni dio fonda koji se smije držati u depozitima,

4. drži li se i koji se minimalni dio fonda drži u depozitima,

5. po kojoj će metodi, u kojoj visini i na temelju kakvog će obračuna biti iz fonda isplaćivane naknade troškova društvu za upravljanje fondom, depozitnoj banci i trećim osobama,

6. koliki je trošak izdavanja dokumenata o udjelu, koliki će se iznos od uplata vlasnika udjela upotrebljavati za pokrivanje troškova i kako će se ti troškovi obračunavati,

7. o poslovnoj godini fonda, o načinu vođenja računovodstva, o izvješćivanju o razvoju fonda i njegovu sastavu te o mjestu i načinu objavljivanja tih činjenica,

8. isplaćuje li se ista dobit fonda ili se ponovno ulaže, postupak i način podjele čiste dobiti,

9. smiju li se i u kojem opsegu sklapati opcijski i terminski poslovi te primjenjivati slični instrumenti i tehnike.

(5) Dokumenti o udjelu i dionice smiju se izdavati nakon odobrenja statuta fonda. Društvo je obvezno objaviti statut u jednim dnevnim novinama i u "Narodnim novinama" u roku od sedam dana nakon dobivanja odobrenja iz stavka 2. ovoga članka.

PROSPEKT I NJEGOV OBVEZNI SADRŽAJ

Članak 4.

(1) Prospekt je javna ponuda i poziv na kupnju dokumenata o udjelu otvorenog fonda i upis dionica zatvorenog fonda. Prospekt mora sadržavati one informacije i podatke na osnovi kojih bi ulagači mogli stvoriti utemeljeni sud o stvarnom stanju fonda. Prospektu se prilaže statut fonda, koji je sastavni dio prospekta.

(2) Prospekt mora sadržavati najmanje sljedeće podatke ako ih već ne sadrži statut fonda:

podatke o fondu:

1. ime fonda,

2. nadnevak osnivanja fonda, podatke o trajanju fonda ako je ono ograničeno,

3. mjesto gdje se mogu dobiti polugodišnja izvješća,

4. kratke podatke o poreznim propisima koji se primjenjuju na fond ako su od značenja za vlasnika udjela u fondu,

5. poslovnu godinu i učestalost isplate udjela u dobiti,

6. ime osobe ili društva koji su zaduženi za provjeru brojčanih podataka predviđenih člankom 5. stavkom 4. ovoga Zakona, imena i adrese članova stručnog odbora vještaka sukladno članku 14. stavku 2. ovoga Zakona.

7. podatke o vrsti i glavnim obilježjima dokumenta o udjelu ili dionice, napose:

- vrst prava koja proizlaze iz dokumenta o udjelu ili dionice,

- obilježja dokumenta o udjelu ili dionice (na ime ili donositelja, eventualno ukupni broj u optjecaju i broj udjela u jednom dokumentu),

- pretpostavke pod kojima se može donijeti odluka o likvidaciji fonda i pojedinosti o likvidaciji, posebice u odnosu prema pravima vlasnika udjela ili dioničara,

8. podatke o burzama na kojima su udjeli i dionice uvršteni

14. podatke o metodi obračunavanja naknada i troškova te njihovoj visini za društvo za upravljanje fondovima, depozitnu banku ili treće osobe na teret imovine fonda,

15. podatke o načinu i mjestu isplate udjela u dobiti vlasnicima dokumenta o udjelu ili dioničarima te izvješćivanju u fondu,

16. podatke o vanjskim savjetodavnim društvima i savjetnicima za ulaganje ako se njihove usluge koriste na ugovornoj osnovi te naknadama za njihove usluge koje se isplaćuju iz imovine fonda ;

- ime društva ili savjetnika,

- pojedinosti o ugovoru s društvom, koje su bitne za vlasnika udjela ili dioničara, osim pojedinosti koje se odnose na naknade;

- drugi važni poslovi,

podatke o društvu za upravljanje fondovima:

17. ime ili tvrtka, pravni oblik, sjedište društva i mjesto uprave, ako ono nije isto kao sjedište društva,

18. nadnevak osnivanja i upisa u sudski registar društva, podatke o trajanju društva ako je ono ograničeno,

19. ako društvo upravlja i drugim fondovima, podatke i o tim drugim fondovima,

20. ime i funkcija člana uprave i nadzornog odbora, najvažnije funkcije koje te osobe obavljaju izvan društva ako su one bitne,

21. visina temeljnog kapitala društva;

podatke o depozitnoj banci :

22. tvrtka financijske institucije, pravni oblik, sjedište društva i mjesto glavne uprave ako ono nije isto kao sjedište društva,

23. djelatnost

24. visina temeljnog kapitala.

(3) Društvo je obvezno Komisiji dostaviti prospekt fonda kojim ono upravlja i svaku njegovu promjenu te u roku od sedam dana nakon odobrenja Komisije objaviti ga u "Narodnim novinama" i jednim dnevnim novinama.

PERIODIČNA FINANCIJSKA IZVJEŠĆA

Članak 5.

(1) Za svaki fond kojim upravlja društvo mora izraditi zasebno polugodišnje i godišnje financijsko izvješće.

(2) Godišnje financijsko izvješće mora sadržavati pregled imovine, raščlanjeni račun prihoda i rashoda poslovne godine, izvješće o djelatnosti protekle poslovne godine i sve ostale podatke predviđene u članku 6. ovoga Zakona te bitne informacije koje omogućuju ulagačima potpuno upoznavanje stvarnog stanja, razvoja djelatnosti i rezultata fonda, izrađeno u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardima.

(3) Polugodišnje financijsko izvješće mora sadržavati podatke predviđene u članku 6. stavku 1. do 4. ovoga Zakona te isplate akontacija podjele dobiti fonda, ako su one obavljene ili ako su predviđene; brojčani podaci moraju izraziti financijski rezultat nakon odbitka svih troškova i obveza za polugodište o kojemu se radi te obavljene iIi predviđene isplate akontacija podjele dobiti.

(4) Brojčane podatke iz izvješća mora provjeriti ovlašteni revizor koji provjerava godišnja financijska

izvješća, uključujući i knjigovodstvo društva. Nalaz i mišljenje revizora o obavljenoj reviziji te moguće

ograničenje njegova mišljenja moraju biti u cijelosti uneseni u svako godišnje financijsko izvješće.

(5) Društvo je obvezno za sve fondove kojima ono upravlja dostaviti Komisiji godišnja financijska izvješća u roku od tri mjeseca nakon isteka poslovne godine i polugodišnja financijska izvješća u roku od dva mjeseca nakon isteka prvoga polugodišta poslovne godine.

(6) Komisija može propisati i obvezu izrađivanja, dostavljanja i objavljivanja financijskih izvješća fonda i za kraća razdoblja.

OBVEZNI SADRŽAJ I PERIODIČNIH FINANCIJSKIH IZVJEŠĆA FONDA

Članak 6.

Periodična izvješća obvezno sadrže podatke o 1. stanju imovine fonda:

- vrijednosnim papirima,

- bankovnim depozitima,

- nekretninama,

- drugoj imovini,

- imovini ukupno,

- obvezama,

- neto-stanju vrijednosti imovine,

2. broju dokumenata o udjelu ili dionica u optjecaju,

3. vrijednosti pojedinoga udjela,

4. strukturi portfelja vrijednosnih papira :

- vrijednosnim papirima koji su službeno uvršteni za prodaju na burzi vrijednosnih papira,

- vrijednosnim papirima kojima se trguje na nekom drugom organiziranom tržištu,

- novim emisijama vrijednosnih papira,

- neuvrštenim vrijednosnim papirima.

Za svaku navedenu vrstu vrijednosnih papira treba naznačiti njihov udio u cjelokupnoj imovini fonda i podatke o promjenama u sastavu portfelja vrijednosnih papira, i to za razdoblje na koje se odnosi izvješće,

5. podatke o promjenama prihoda i rashoda fonda za razdoblje na koje se odnosi izvješće:

- prihode od ulaganja,

- ostale prihode,

- troškove upravljanja,

- troškove za depozitnu banku,

- ostale troškove i pristojbe,

- neto-prihod,

- isplate dobiti vlasnicima dokumenata o udjelu ili dioničarima te ponovno uloženi prihod,

- druge promjene koje se odnose na imovinu i obveze fonda,

6. usporedni pregled poslovanja u zadnje tri poslovne godine, pri čemu za kraj svake poslovne godine treba iznijeti:

- ukupnu neto-vrijednost portfelja,

- neto-vrijednost pojedinačnog udjela.

DOKUMENTI KOJI SE URUČUJU PRI KUPNJI DOKUMENATA O UDJELU ILI UPISU DIONICA; REKLAMA

Članak 7.

(1) Prije zaključenja ugovora o kupnji dokumenata o udjelu ili upisa dionica mora se mogućem kupcu

odnosno upisniku dionica besplatno uručiti prospekt te zadnje godišnje i polugodišnje financijsko izvješće ako su objavljeni.

(2) Godišnja i polugodišnja financijska izvješća moraju biti dostupna javnosti na mjestirna navedenim u prospektu.

(3) Godišnja i polugodišnja financijska izvješća dostavljaju se vlasnicima dokumenata o udjelu ili dioničarima na njihov zahtjev besplatno.

(4) U svakoj reklami koja izravno ili neizravno poziva na kupnju dokumenata o udjelu u fondu ili upis dionica mora se navesti da postoji prospekt i naznačiti mjesta gdje se može besplatno dobiti.

IMOVINA FONDA

Članak 8.

(1) Imovinske stvari imovine fonda mogu biti prijenosni vrijednosni papiri, nekretnine i novčani depoziti.

(2) Vrijednosni papiri, u smislu ovoga Zakona, mogu glasiti na donositelja ili na ime te mogu biti uvršteni ili neuvršteni na burzi.

(3) Nekretnine u smislu ovoga Zakona mogu biti:

1. nekretnine uknjižene na ime fonda u zemljišnim knjigama i

2. udjeli u društvu, čiji je predmet poslovanja isključivo ili pretežito stjecanje i prodaja, iznajmljivanje i zakup nekretnina te upravljanje nekretninama, ako pravo glasa iz udjela u svako doba društvu omogućuje prevlađujući utjecaj na poslovanje društva čije udjele drži i na njegov prestanak.

(4) Izvan depozitne banke novčani depoziti smiju se držati u nekoj drugoj banci samo uz prethodno odobrenje Komisije, nakon pribavljenog mišljenja Narodne banke Hrvatske.

(5) Imovina iz stavka 2. i 3. ovoga članka može se stjecati u skladu s odredbama ovoga Zakona i statuta fonda.

DOZVOLJENA TRŽIŠTA, NEUVRŠTENI VRIJEDNOSNI PAPIRI

Članak 9.

(1) Vrijednosni papiri investicijskog fonda sastoje se isključivo od :

1. vrijednosnih papira koji su službeno uvršteni za prodaju na nekoj burzi vrijednosnih papira Republike Hrvatske ili neke države članice Europske unije te drugih država članica OECD-a,

2. vrijednosnih papira koji se prodaju u nekoj od država navedenih pod točkom 1., ili na nekom drugom uređenom tržištu, koje je otvoreno za javnost i koje propisno funkcionira (organizirano tržište),

3. vrijednosnih papira koji su uvršteni za prodaju na nekoj drugoj burzi vrijednosnih papira ili na nekom drugom organiziranomu tržištu izvan država navedenih u točki 1., ako je izbor druge burze ili tržište predviđen statutom,

4. vrijednosnih papira iz novih emisija ako emisijski uvjeti sadrže obvezu podnošenja zahtjeva za službeno uvrštenje vrijednosnih papira za prodaju na nekoj burzi ili na nekomu drugom organiziranom tržištu iz točke 1. do 3.; ako uvrštenje takvih vrijednosnih papira ne uslijedi u roku od jedne godine nakon emisije, primjenjuje se stavak 2. ovoga članka.

(2) Vrijednosni papiri, koji nisu službeno uvršteni za prodaju na nekoj burzi vrijednosnih papira ili se ne prodaju na nekom drugom organiziranom tržištu mogu se stjecati do 10% vrijednosti zasebne imovine.

OGRANIČENJA ULAGANJA

Članak 10.

(1) U vrijednosne papire jednog izdavatelja ne smije se uložiti više od 5% vrijednosti investicijskog fonda,

ali se izuzetno može u vrijednosne papire jednog izdavatelja uložiti do 10% vrijednosti investicijskog fonda pod uvjetom da ukupna vrijednost takvih vrijednosnih papira drugih izdavatelja ne prelazi 40% vrijednosti investicijskog fonda. Obveznice Hrvatske države i država članica Europske unije i drugih država članica OECD-a, glede tih ograničenja ulaganja, računaju se samo s polovinom vrijednosti.

(2) Obveznice istog izdavatelja investicijski fond može stjecati samo ako njihov ukupni nominalni iznos ne prelazi 10% od ukupnog nominalnog iznosa svih obveznica istog izdavatelja ako su u optjecaju.

(3) Dionice istog izdavatelja mogu se stjecati za investicijski fond samo ako pravo glasa društva iz dionica istog izdavatelja ne prelaze 10% od svih prava glasa iz dionica tog izdavatelja. To ne važi u slučajevima iz članka 8. stavka 3. točke 2. ovoga Zakona.

(4) Depoziti u financijskim institucijama i druga novčana sredstva investicijskog fonda smiju iznositi najviše 49% vrijednosti investicijskog fonda.

NEKRETNINE

Članak 11.

(1) Društvo smije, pod uvjetima iz stavka 2. do 4. ovoga članka, stjecati nekretnine za investicijski fond. Investicijski fond za nekretnine, prema svojem statutu, smije stjecati nekretnine u Hrvatskoj i u inozemstvu na temelju reciprociteta, i to sljedeća dobra:

1. stambene i/ili poslovne zgrade s pripadajućim zemljištem,

2. zemljišta na kojima se gradi ako odobreni građevinski plan odgovara uvjetima navedenim pod točkom 1. i ako se prema okolnostima može računati sa završetkom izgradnje u primjerenom vremenu te ako troškovi za zernljišta ne prelaze ukupno 20% vrijednosti imovine fonda,

3. neizgrađena zemljišta koja su prikladna i stoga određena za skoru vlastitu gradnju, u skladu s odredbom iz točke 1., ako u vrijeme stjecanja njihova vrijednost, zajedno s vrijednošću neizgrađenih zemljišta koja se već nalaze u imovini fonda, ne prelaze 20% vrijednosti imovine fonda,

4. ostala ulaganja u nekretnine ako je to izričito predviđeno u statutu investicijskog fonda.

(2) Imovina iz stavka 1. ovoga članka smije biti stečena samo ako je vještak prethodno procijenio dotičnu nekretninu i ako protuusluga ili cijena koju treba platili ili treba obaviti za račun investicijskog fonda ne prelazi ili samo neznatno prelazi procijenjenu vrijednost.

(3) Za investicijski fond za nekretnine mogu se stjecati i imovinske stvari koje su potrebne za upravljanje nekretninama.

(4) Jedna nekretnina ne smije u trenutku stjecanja prelaziti 15% vrijednosti imovine fonda. To vrijedi i za nekretnine koje se sastoje od više zemljišta i za nekretnine iz članka 8. stavka 3. točke 2. Najmanje 50% vrijednosti investicijskog fonda za nekretnine mora se sastojati od nekretnina smještenih u Republici Hrvatskoj.

OPCIJSKI I TERMINSKI POSLOVI

Članak 12.

Opcijski i terminski poslovi i drugi instrumenti i tehnike dozvoljeni su samo u svrhu osiguranja potraživanja i imovine fonda, pri čemu se moraju uvažavati načela iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona.

PREKORAČENJE OGRANIČENJA ULAGANJA

Članak 13.

(1) Ograničenja ulaganja navedena u člancima od 8. do 11. ovoga Zakona mogu se prekoračiti ako se radi o stjecanju dionica koje pripadaju fondu pri povećanju temeljnog kapitala iz sredstava društva ili o

stjecanju novih dionica ostvarenjem prava prvenstva upisa ili u sličnim slučajevima.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka i u slučaju kada se investicijska ograničenja pri ulaganju poštuju i tek kasnije prekorače, društvo mora, čuvajući interese vlasnika udjela, težiti ponovnom uspostavljanju investicijskih ograničenja unutar primjerenog vremenskog roka. Ako ogranićenje ulaganja fonda bude prekoračeno u slučajevima navedenim u stavku 1. ovoga članka ili do prekoračenja dođe kasnije, društvo je obvezno, čuvajući interes vlasnika udjela, u primjerenom roku uspostaviti omjere ulaganja, u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Investicijska ograničenja navedena u člancima 8. i 11. ovoga Zakona mogu, uz poštivanje načela razdiobe rizika (disperzija), biti prekoračena u prvih šest mjeseci nakon osnivanja fonda.

UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI IMOVINE FONDA

Članak 14.

(1) Vrijednost imovine fonda izračunava i utvrđuje depozit na banka svakog burzovnog dana na temelju tečajnih vrijednosti njegovih vrijednosnih papira i depozita u financijskim institucijama te drugih imovinskih vrijednosti uz odbitak obveza. Depoizitna banka utvrđuje vrijednost vrijednosnih papira koji nisu uvršteni za prodaju na burzi. Metode procjene i utvrđivanja vrijednosti moraju odgovarati međunarodno priznatim standardima. Za poslove procjene i utvrđivanja vrijednosti imovine fonda depozitna banka može koristiti usluge drugih stručnih institucija i savjetnika.

(2) Za procjenu nekretnina u imovini fonda društvo mora imenovati odbor od najmanje tri sudska vještaka. O imenovanju odbora i svakoj izmjeni članova odbora mora izvijestiti Komisiju. Pri izračunavanju vrijednosti nekretnina mjerodavna je njihova prometna, odnosno tržišna vrijednost. Vrijednost imovine fonda za nekretnine utvrđuje odbor sudskih vještaka.

(3) Komisija može prema potrebi urediti ostale pojedinosti u svezi s procjenom i utvrđivanjem imovine fonda.

OBVEZNA OBJAVLJIVANJA

Članak 15.

(1) Društvo je obvezno za svaki fond kojim upravlja objaviti:

1. prospekt sastavljen prema odredbi članka 4. ovoga Zakona,

2. godišnja financijska izvješća fonda,

3. polugodišnja financijska izvješća, koja obuhvaćaju prvih šest mjeseci poslovne godine fonda,

4. cijene izdavanja i povrata dokumenata o udjelu,

5. vrijednost fonda i pojedinačnog udjela u fondu,

6. obustavu uzimanja dokumenata o udjelu nazad i njihovu isplatu.

(2) Prospekt se podnosi Komisiji sa zahtjevom za odobrenje statuta i zajedno s odobrenim statutom objavljuje u jednim dnevnim novinama i "Narodnim novinama" u roku od sedam dana nakon izdavanja odobrenja. Ako se udjeli fonda ili dionice zatvorenog fonda ne distribuiraju javno, Komisija može osloboditi društvo od obveze sastavljanja i objavljivanja prospekta.

(3) Godišnja financijska izvješća moraju se objaviti u roku od tri mjeseea nakon isteka poslovne godine fond, a polugodišnja financijska izvješća u roku od dva mjeseca nakon isteka prvog polugodišta poslovne godine, i to u "Narodnim novinama" i u jednim dnevnim novinama.

(4) Društvo je obvezno redovito, a najmanje dva puta mjesećno, u jednim dnevnim novinama objavljivaiti cijene izdavanja i povrata dokumenta o udjelu otvorenog fonda, vrijednost fonda i pojedinačnih udjela u fondu kojim upravlja. Obustavu uzimanja dokumenata o udjelu nazad i njihove isplate mora bez odlaganja objaviti u "Narodnim novinama" i u jednim dnevnim novinama.

OPOREZIVANJE IMOVINE FONDA

Članak 16.

Oporezivanje fondova, vlasnika dokumenata o udjelu i dioničara uređuje se sukladno s propisimao porezima.

II. DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE FONDOVIMA

POJAM

Članak 17.

(1) Društvo za upravljanje fondovima jest trgovačko društvo u smislu Zakona o trgovačkim društvima osnovano u pravnom obliku dioničkog društva ili društva s ograničenom odgovornošću, kojemu je predmet poslovanja isključivo osnivanje investicijskih fondova i upravljanje tim fondovima, odnosno ulaganja novčanih sredstava u vlastito ime i za zajednički račun vlasnika udjela otvorenih fondova i u ime i za račun dioničara zatvorenih fondova te upravljanje tim sredstvima prema načelima iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Ako je društvo osnovano u obliku dioničkog društva može izdati samo dionice koje glase na ime.

(3) Jedno društvo može upravljati s više investicijskih fondova.

ODOBRENJE ZA POSLOVANJE DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE FONDOVIMA

Članak 18.

(1) Društvo smije početi poslovati tek kada dobije odobrenje od Komisije. Komisija izdaje društvu odobrenje za poslovanje ako društvo zahtjevu za izdavanje odobrenja za poslovanje priloži dokaze o ispunjavanju ovih uvjeta:

1. da temeljni kapital uplaćen u trenutku podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja iznosi najmanje 1.000.000,00 kuna,

2. da su u društvu zaposlena najmanje dva člana uprave (direktora), koji imaju stručno znanje potrebno za vođenje društva i iskustvo u upravljanju tvrtkama slične veličine i vrste poslovanja. Članom uprave ne može biti osoba:

- koja je kažnjena za kazneno djelo uzrokovanja stečaja, povrede obveze vođenja poslovnih knjiga, oštećenja vjerovnika, pogodovanja vjerovnika, zloupotrebe u postupku prisilne nagodbe ili stečaja, neovlaštenog otkrivanja i pribavljanja poslovne ili proizvodne tajne ili prijevare iz Kaznenog zakonika Republike Hrvatske, i to za vrijeme od pet godina nakon pravomoćnosti presude kojom je osuđena, a u to se vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne ili

- protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje zabrana;

3. da statut društva odnosno društveni ugovor društva koji se odnose na predmet poslovanja, pored poslova ulaganja vlastite imovine, dozvoljava osnivanje investicijskih fondova i upravljanje tim fondovima, odnosno ulaganje novčanih sredstava u vlastito ime i za zajednički račun vlasnika udjela u fondu i u ime i za račun zatvorenog fonda te obavljanje s time povezanih sporednih poslova, uključujući i držanje udjela u drugim društvenim ili sličnim inozemnim društvima,

4. da je imenovan ovlašteni revizor.

(2) O zahtjevu za odobrenje poslovanja odlučuje Komisija u roku od 60 dana od dana njegova podnošenja. Ako Komisija u tomu roku ne donese odluku o zahtjevu za odobrenje poslovanja, smatra se da je poslovanje odobreno.

(3) Ako uvjeti navedeni u stavku 1. ovoga članka više ne postoje, Komisija može društvu oduzeti odobrenje za poslovanje.

ZAŠTITA UPOTREBE NAZIVLJA U TVRTKI

Članak 19.

(1) Riječi: "društvo za upravljanje fondovima", "investicijsko društvo", "uprava fondova", "investitor", "invest" ili "investirati", same ili zajedno s drugim riječima smiju u nazivu tvrtke ili njegovu dodatku upotrebljavati samo društva za upravljanje fondovima i investicijska društva samo za označavanje predmeta poslovanja i reklamne svrhe.

(2) Izdavanje dokumenata o udjelima (investicijski kuponi) ili dionica s nazivom koji sadrži riječi iz stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je samo društvima za upravljanje fondovima.

(3) Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na društva koja riječi: "upravljati fondovima", "investicija", "investitor" ili "investirati" upotrebljavaju u kontekstu koji isključuje privid da je sadržaj predmeta poslovanja usmjeren na osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima, odnosno ulaganje novčanih sredstava u vlastito ime i za zajednički račun vlasnika udjela u fondu i upravljanje tim sredstvima.

DJELATNOST DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE INVESTICIJSKIM FONDOVIMA

Članak 20.

(1) Društvo je obvezno svoje poslovanje zasebnom imovinom voditi s pozornošću savjesnog gospodarstvenika, neovisno o depozitnoj banci i isključivo u interesu vlasnika udjela u fondu, na temelju statuta fonda, odredbi ovoga Zakona, uvažavajući načela iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Članovi i dioničari društva, članovi uprave i nadzornih odbora društva te sve osobe koje su u njemu zaposlene ili za njega obavljaju stalne ili povremene poslove na temelju posebnog ugovora, moraju čuvati tajnu o poslovima društva. To se posebno odnosi na imena i adrese vlasnika udjela u otvorenom fondu i dioničara u zatvorenom fondu, veličinu i vrijednost udjela u fondu i isplaćenog udjela u dobitku fonda. Obveza čuvanja tajne postoji i nakon prestanka rada u društvu ili obavljanju poslova za društvo.

(3) Podaci o vlasnicima udjela, njihovim udjelima, uplatama i isplatama poslovna su tajna društva i mogu se priopćavati samo na temelju sudskoga naloga.

(4) Odredbe iz stavka 2. i 3. ovoga članka ne primjenjuju se glede obveze društva o davanju podataka i izvješćivanju Komisije radi obavljanja nadzora nad poslovanjem društva te davanja podataka središnjoj depozitnoj instituciji radi evidentiranja dionica.

PRAVO RASPOLAGANJA, ZABRANJENE RADNJE

Članak 21.

(1) Društvo ima pravo u vlastito ime raspolagati imovinom otvorenog fonda i u ime i za račun zatvorenog fonda kojima upravlja, u skladu s odredbama ovoga Zakona i statuta fonda, te ostvarivati sva prava koja proizlaze iz njih uz ova ograničenja:

1. društvo ne smije za zajednički račun vlasnika udjela otvorenog fonda i zatvorenog fonda odobravati novčane zajmove ni preuzimati jamstvene ugovorne obveze,

2. imovinske stvari koje pripadaju imovini fonda ne smiju se založiti ili na neki drugi način opteretiti niti se smije prenositi pravo vlasništva na njima u svrhu osiguranja ispunjena vjerovničkih potraživanja ili ih

davati kao kauciju. Pravni poslovi protivni ovoj odredbi bez pravnoga su učinka prema vlasnicima udjela otvorenog fonda, odnosno prema zatvorenom fondu,

3. društvo ne smije za zajednički račun vlasnika udjela otvorenog fonda ni u ime ni za račun zatvorenog fonda prodavati vrijednosne papire, ako vrijednosni papiri u trenutku zaključenja posla ne spadaju u imovinu fonda. Povreda odredbe iz prethodne rečenice ne utječe na pravovaljanost toga pravnog posla.

(2) Osobe iz članka 20. stavka 2. ne mogu imovinske stvari fonda, za račun fonda, ni kupiti od društva ni prodati društvu. To ne važi za stjecaje dokumenata o udjelu u otvorenom fondu i njihov povrat te za stjecane dionica u zatvorenom fondu.

OVLAŠTENJA DRUŠTVA U PRAVNOM PROMETU

Članak 22.

(1) Društvo u pravnom prometu nastupa u vlastito ime i za zajednički račun vlasnika dokumenata o udjelu u otvorenom fondu i u ime i za račun zatvorenog fonda.

(2) Pravo glasa iz dionice i drugih prava koja proizlaze iz imovine fonda isključivo pripada društvu.

(3) Potraživanja po osnovi troškova za obavijanje poslova za zajednički račun vlasnika dokumenata o udjelu u otvorenom fondu i za račun zatvorenog fonda društvo podmiruje iz imovine fonda prema odredbama statuta fonda.

(4) Društvo je ovlašteno i obvezno u svoje ime ostvarivati potraživanja vlasnika dokumenata o udjelu otvorenog fonda i u ime zatvorenog fonda prema depozitnoj banci.

ODGOVORNOST DRUŠTVA I FONDA

Članak 23.

(1) Društvo je odgovorno za obavljanje djelatnosti upravljanja fondom, u skladu s odredbama ovoga Zakona i statuta fonda. Društvo odgovara za štetu počinjenu vlasnicima dokumenata o udjelu u otvorenom fondu za djeljelovanje protivno odredbama ovog Zakona i statuta fonda. Društvo odgovara svojom cjelokupnom imovinom za pravne poslove sklopljene u vlastito ime, a za zajednički račun vlasnika udjela u otvorenom fondu, i za pravne poslove sklopljene u ime i za račun zatovrenog društva.

(2) Fond odgovara društvu samo u okviru članka 22. stavka 3. i članka 26. ovoga Zakona. Treće osobe ne mogu iz imovine fonda podmiriti svoja potraživanja prema društvu.

SUDJELOVANJE NA TRŽIŠTU NOVACA I VRIJEDNOSNlH PAPIRA

Članak 24.

Ako je sudjelovanje na određenim tržištima novca i/ili tržištima vrijednosnih papira dopušteno samo bankama ili drugim financijskim institucijama, društva za upravljanje fondovima u tomu su smislu izjednačena s tim financijskim institucijama.

OGRANIČENJE ULAGANJA DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE FONDOVIMA

Članak 25.

(1) Društvo za upravljanje fondovima ne smije ni izravno ni neizravno stjecati dokumente o udjelu otvorenog fonda kojim upravlja.

(2) Pri osnivanju zatvorenog fonda društvo za upravljanje fondovima mora preuzeti i uplatiti dionice zatvorenog fonda u ukupnom nominalnom iznosu od najmanje 30.000 kuna. Nakon osnivanja fonda, društvo za upravljanje fondovima ne smije stjecati nove dionice zatvorenog fonda.

(3) Društvo za upravljanje fondovima ne smije prodati dionice iz stavka 2. Ovoga članka sve dok upravlja tim zatvorenim fondom.

TROŠKOVI UPRAVLJANJA FONDOVIMA

Članak 26.

(1) Troškovi upravljanja fondovima moraju biti navedeni u statutu fonda. Imovini fonda smiju se zaračunavati ovi troškovi:

1. naknada za upravljanje društvu za upravljanje fondovima,

2. naknada depozitnoj banci i eventualno ostalim trećim osobama,

3. troškovi u svezi sa stjecanjem i prodajom imovinskih stvari iz imovine fonda,

4. troškovi ispitivanja i objavljivanja,

5. troškovi tiskanja dokurnenata o udjelu, upisnica i dionica te prodajnih prospekata,

6. troškovi izdavanja dokumenata o udjelu i dionica,

7. troškovi isplaćivanja dokumenata o udjelu,

8. porezi u svezi s upravljanjem imovinom fonda,

9. ostali troškovi upravljanja fondom, koji su pojedinačno navedeni u statutu fonda.

(2) Naknada za upravljanje društvu za upravljanje fondovima iz st. 1. ovoga članka može iznositi godišnje najviše 2% od ukupne vrijednosti imovine fonda, a troškovi izdavanja iz točke 6. ovoga članka, uzimanje dokumenata o udjelu nazad i njihove isplate iz točke 7. ovoga članka najviše 5% od vrijednosti dokumenata o udjelu i dionica.

III. OTVORENI FOND

POJAM

Članak 27.

(1) Otvoreni fond jest zasebna imovina, bez pavne osobnosti, što ga uz odobrenje Komisije osniva društvo za upravljanje fondovima, kojemu je predmet poslovanja isključivo prikupljanje novčanih sredstava izdavanjem i javnom prodajom dokumenata o udjelu u fondu čija se sredstva ulažu u skladu s odredbom članka 2. stavka 1. Zakona i čiji vlasnici udjela imaju pravo, pored prava na razmjerni udio u dobiti fonda, a svako doba zahtijevati isplatu dokumenata o udjelu, uz njegov povrat i na taj način istupiti iz fonda.

(2) Novčana sredstva otvorenog fonda prikupljena izdavanjem i javnom prodajom dokumenta o udjelu u otvorenom fondu te imovina stečena njihovim ulaganjem, uključujući prihode i prava ( imovinske stvari), tvore otvoreni fond, odnosno zasebnu imovinu u zajedničkom vlasništvu svih vlasnika udjela u fondu.

(3) Novčana sredstva prikupljaju se putem javne prodaje izdanih dokumenata o udjelu u fondu (investicijskih kupona) isključivo za novčana sredstva.

OSNIVANJE OTVORENOG FONDA I ZAHTJEV ZA IZDAVANJE ODOBRENJA

Članak 28.

(1) Otvoreni fond osniva društvo kad izadi statut i prospekt fonda, u skladu s odredbama članka 3. i 4. ovoga Zakona, sklopi ugovor s depozitnom bankom, u skladu s Odredbom članka 511. ovoga Zakona te Komisiji podnese zahtjev da mu izda odobrenje za osnivanje, kojemu prilaže statut i prospekt fonda, u skladu sa odredbom članka 3. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Zahtjev za odobrenje osniva fond i upravljanja fondom mora sadržavati:

1. tvrtku i sjedište društva,

2. ime fonda,

3. brojj i nadnevak izdanog odobrenja za obavjanje djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona.

(3) Zahtjevu iz prethodnoga stavka ovoga članka prilaže se:

1. statut fonda,

2. prospekt fonda,

3. ugovor s depozitnom bankom iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona,

4. izvadak iz sudskog registra iz kojega se vidi da društvo ispunjava uvjete glede temeljnog kapitala iz članka 18. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona,

5. nacrt dokumenta o udjelu i

6. druge deokumente kojima se dokazuje da društvo ispunjava uvjete za upravljanje fondovima.

STATUT OTVORENOG FONDA

Članak 29.

Statut Otvorenog fonda mora, pored članka 3. ovoga Zakona, sadržavati i sljedeće podatke:

1. jesu li i u kojoj su visini dozvoljeni troškovi koji se odbijaju pri vraćanju dokumenata o udjelu i njihovoj isplati

2. pod kojim uvjetima i na kojim mjestima mogu vlasnici dokumenata o udjelu zahtijevati isplatu vrijednosti udjela uz povrat dokumenta o udjelu.

PROSPEKT

Članak 30.

Prospekt otvorenog fonda mora, pored podataka iz članka 4. ovoga Zakona, sadržavati podatke o:

1. postupcima i uvjetima za povrat i isplatu dokumenata o udjelu i uvjetima pod kojima se može obustavili njihov povrat i isplata,

2. utvrđivanju cijena dokumenata o udjelel pri njihovu povratu,

3. metodama i učestalosti izračunavanja tih cijena,

4. troškovima povrata i isplati dokumenata u udjelu,

5. načinu, mjestu i učestalosti objavljivanja tih cijena i troškova,

6. postupcimž i mjestu isplate dokumenta o udjelu pri njihovu povratu.

DOKUMENTI UDJELU, ODGOVORNOST VLASNIKA

Članak 31.

(1) Kad uplati punu cijenu izdavanja dokumenta o udjelu, utvrđenu na način iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona, stjecatelj dokumenta o udjelu postaje vlasnik razmjernog dijela imovine fonda.

(2) Dokumentima o udjelu pismeno se zajamčuju prava vlasnika udjela prema društvu. Dokumenti o udjelu neograničeno su prenosivi vrijednosni papiri i glase na ime.

(3) Dokumenti o udjelu mogu se izdati za jedan ili više udjela u istom fondu. Udjelu u fondu ne smiju imati različita prava i moraju obuhvaćati sve vrijednosti koje pripadaju imovini fonda.

(4) Prenošenjem dokumenta o udjelu na stjecatelja prelaze sva prava, pismeno zajamčena u dokumentu o udjelu i razmjerni udio prodavatelja u svim vrijednostima imovine fonda. Vlasnici dokumenta o udjelu u fondu ne mogu na drugi način raspolagati svojim razmjernim dijelom u imovini fonda.

(5) Stjecanjem dokumenata o djelu u fondu vlasnik istovremeno prihvaća statut fonda koji uređuje pravne odnose društva s vlasnicima dokumenata o udjelu u fondu.

(6) Odgovornost vlasnika dokumenata o djelu u fondu ograničena je na udjele koje oni drže. Društvo nije ovlašteno preuzimati obveze u ime vlasnika dokumenata o udjelu u fondu.

OBVEZNI SADRŽAJ DOKUMENTA O UDJELU U FONDU

Članak 32.

Dokument o udjelu u fondu mora sadržavati:

1. naznaku da se radi o otvorenom fondu,

2. ime fonda, tvrtku i sjedište društva za upravljanje fondovima,

3. serijski broj dokumenta o udjelu,

4. broj udjela u imovini fonda na koje glasi dokument o udjelu,

5. Ime kupca dokumenta o udjelu,

6. obveze izdavatelja, odnosno prava vlasnika dokumenta o udjelu,

7. mjesto i nadnevak izdavanja,

8. potpise ovlaštenih osoba društva za upravljanje fondovima i depozitne banke. Potpisi mogu biti izvedeni i mehaničkim umnožavanjem potpisa.

IZDAVANJE DOKUMENATA O UDJELU I NJIHOVA VRIJEDNOST

Članak 33.

(1) Društvo može izdavati dokumente o udjelu tek pošto mu Komisija odobri statut i prospekt fonda, u skladu sa člankom 3. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Dokumenti o udjelu izdaju se tek nakon novčane uplate pune cijene izdavanja. Novčana sredstva neodložno se unose u imovinu fonda, nakon odbitka troškova iz stavka 3. ovoga članka, koja društvo može zahtijevati za pokrivanje troškova izdavanja dokumenata o udjelu ako je to predviđeno statutom. Ako su dokumenti o udjelu izdani, a vrijednost udjela nije unesena u imovinu fonda, društvo mora nadoknaditi nedostatni iznos.

(3) Cijena izdavanja dokumenta o udjelu jest vrijednost udjela u imonvini fonda i iznos doplatka za pokriće troškova izdavanja koji je predviđen statutom. Vrijednost udjela u fondu dobiva se dijeljenjem vrijednosti imovine fonda utvrđene na način iz članka 14. ovoga Zakona s brojem dokumenata o udjelu u optjecaju.

POVRAT DOKUMENTA O UDJELU U FONDU

Članak 34.

(1) Svaki vlasnik dokumenta o udjelu u fondu može u svako doba zahtijevati isplatu dokumenta o udjelu uz njegov povrat i istupanje iz fonda. Cijena koja odgovara vrijednosti udjela utvrđenoj prema članku 33. stavku 3. ovoga Zakona mora se isplatiti bez odbitaka ako takvi odbici nisu izričito predviđeni statutom.

(2) U statutu se utvrđuju uvjeti pod kojima društvo može obustaviti uzimanje nazad dukumenata o udjelu i njihovu isplatu, i to u slučaju izvanrednih okolnosti, kada zaštita interesa vlasnika udjela u fondu čini obustavu neophodnom. Dok traje obustava uzimanja dokumenata o udjelu nazad, zabranjeno je izdavati nove dokumente o udjelu. Društvo mora Komisiji neodložno prijaviti obustavu uzimanja dokumenata nazad i to objaviti u "Narodnim novinama" i jednim dnevnim novinama.

(3) Komisija može naložiti društvu da obustavi uzimanje dokumenata nazad ako je to nužno radi zžsštite interesa vlasnika udjela u fondu.

(4) Vlasnici dokunkenata o udjelu ne mogu korisliti svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka u roku od godine dana od objave prvog javnog poziva na kupnju dokumenata o udjelu u fondu.

(5) Društvo mora isplatiti dokument o udjelu u fondu najkasnije sedmog dana nakon primitka zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.

PODJELA DOBITI

Članak 35.

U financijskim izvješćima utvrđenu čistu dobit otvorenog fonda po nalogu društva isplaćuje depozitna banka vlasnicima dokumenata o udjelu razmjerno udjelu u imovini fonda na koji glase njihovi dokumenti o udjelu. Čista dobit se isplaćuje za proteklu poslovnu godinu, a za kraća vremenska razdoblja, za

koja su izrađena financijska izvješća, mogu se isplaćivati akontacije udjela u dobiti, u skladu sa statutom fonda.

OTKAZ I RASPUŠTANJE FONDA

Članak 36.

(1) Društvo je ovlašteno otkazati upravljanje fondom sa otkaznim rokom od tri mjeseca. Rok počinje teći od dana kada je svim vlasnicima dokumenata o udjelu dostavljen otkaz u pismenom obliku ili od dana kada je otkaz objavljen u godišnjem ili polugodišnjem financijskom izvješću u jednim dnevnim novinama i "Narodnim novinama".

(2) Pravo društva na upravljanje fondom prestaje i kada se otvori stečajni postupak nad društvom i kada mu komisija odume odobrenje za poslovanje.

(3) Ako društvo prestane djelovati iz nekoga drugog razloga, osim stečaja, depozitna banka ima pravo u ime vlasnika dokumenata o udjelu otkazati ugovorni odnos s društvom bez poštivanja otkaznog roka.

(4) Uz udobrenje Komisije depozitna banka ima pravo otkaza i u drugim slučajevima ako društvo nije u stanju ispunjavati svoje obveze, naročito:

1. ako u roku od tri mjeseca nakon objave prvog javnog poziva na kupnju dokumenata o udjelu u otvorenom fondu nisu prikupljena i uplaćena novčana sredstva u ukupnom iznosu od najmanje 1.000.000 kuna,

2. ako je vrijednost imovine otvorenog fonda u vremenskim razdobljima s ukupnim trajanjem od šet mjeseci protekle poslovne godine bila ispod 1.000.000 kuna.

(5) Ako društvo otkazom ili oduzimanjem odobrenja izgubi pravo na upravljanje fondom, pravo raspolaganja imovinom fonda prelazi na depozitnu banku.

(6) U slučajevima iz stavka 1. do 4. ovoga članka depozitna banka obvezna je u roku od tri mjeseca od dana otkaza raspustiti fond i imovinu podijeliti vlasnicima dokumenata o udjelu. U istomu roku, uz odobrenje Komisije, depozitna banka može odustati od raspuštanja fonda i raspodjele njegove imovine te, u skladu sa statutom fonda, prenijeti pravo upravljanja fondom na neko drugo društvo.

(7) Vlasnici dokunkenata o udjelu nemaju pravo zahtijevati raspuštanje fonda.

ODLUKA O RASPUŠTANJU FONDA, PRAVNE POSLJEDICE

Članak 37.

(1) Odluku o raspuštanju otvorenog fonda depozitna banka mora neodložno objaviti u "Narodnim novinama" i jednim dnevnim novinama ili pismeno obavijestiti sve vlasnike dokumenata o udjelu u otvorenom fondu.

(2) Od dana donošenja odluke o raspuštanju otvorenog fonda vlasnici dokumenata o udjelu u fondu

nemaju pravo zahtijevati isplatu udjela uz povrat dokumenta o udjelu.

UNOVČENJE I PODJELA IMOVINE

Članak 38.

Nakon donošenja odluke o raspuštanju otvorenog fonda, depozitna banka unovčava svu imovinu otvorenog fonda. Iz novčane imovine depozitna banka isplaćuje društvu troškove upravljanja, svoje troškove u svezi s raspuštanjem fonda ako to predviđa statut fonda, a ostatak imovine isplaćuje vlasnicima dokumenata o udjelu utvorenog fonda na koji oni glase razmjerno udjelima u imovini fonda.

IV. ZATVORENI FOND

POJAM

Članak 39.

(1) Zatvoreni fond jest dioničko društvo što ga, uz odobrenje Komisije, osniva i njime upravlja društvo za upravljanje fondovima, kojemu je predmet poslovanja isključivo prikupljanje novčanih sredstava i imovinskih stvari javnom ponudom svojih neograničeno prenosivih dionica i ulaganje tih sredstava, uz uvažavanje načela iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Na zatvoreni fond primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima (u daljnjem tekstu : ZTD) ako ovim Zakonom nije određeno drukčije.

OSNIVANJE ZATVORENOG FONDA I ZAHTJEV ZA IZDAVANJE ODOBRENJA

Članak 40.

(1) Zatvoreni fond osniva društvo za upravljanje fondovima kad usvoji statut i prospekt zatvorenog fonda, u skladu sa člankom 3. i 4. ovoga Zakona te člankom 173. i 196. ZTD ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, preuzme dionice u skladu s odredbom članka 25. stavka 2. ovoga Zakona i članka 195. ZTD, imenuje članove uprave i prvog nadzornog odbora te Komisiji podnese zahtjev da mu izda odobrenje za osnivanje.

(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za osnivanje zatvorenog fonda i upravljanje fondom mora sadržavati :

1. tvrtku i sjedište društva za upravljanje fondovima,

2. ime i sjedište zatvorenog fonda,

3. broj i nadnevak izdanog odobrenja za obavljanje djelatnosti iz članka 18. ovoga Zakona,

4. ime i prezime, prebivalište i jedinstveni matični broj građana prvih članova nadzornog odbora zatvorenog fonda i članova uprave fonda.

(3) Zahtjevu iz prethodnoga stavka ovoga članka valja priložiti :

1. statut fonda,

2. prospekt fonda,

3. odluku o imenovanju članova prvoga nadzornog odbora u uprave fonda i njihove pismene izjave da prihvaćaju imenovanje,

4. ugovor sa depozitnom bankom iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona,

5. izvadak iz sudskog registra iz kojega se vidi da društvo ispunjava uvjete glede temeljnog kapitala iz članka 18. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona,

6. nacrt dionice i upisnice te

7. druge dokumente kojima se dokazuje da društvo ispunjava uvjete za upravljanje fondovima.

STATUT ZATVORENOG FONDA

Članak 41.

Statut zatvorenog fonda mora, pored podataka iz članka 3. ovoga Zakona, sadržavati i:

1. riječi: "zatvoreni fond" u imenu,

2. odredbe o upravi i nadzornom odboru zatvorenog fonda,

3. odredbe o prenošenju prava upravljanja zatvorenim fondom i prava glasa iz dionica te drugih prava koja proizlaze iz imovine zatvorenog fonda na društvo za upravljanje fondovima.

TEMELJNI KAPITAL ZATVORENOG FONDA

Članak 42.

(1) Najniža nominalna svota temeljnoga kapitala zatvorenog fonda iznosi 4.000.000 kuna.

(2) Zatvoreni fond može, nakon upisa osnivanja u sudski registar, promijeniti iznos temeljnog kapitala samo povećanjem temeljnog kapitala iz sredstava zatvorenog fonda, u skladu sa člankom 328. do 340. ZTD, i pojednostavljenim smanjenjem temeljnoga kapitala, u skladu sa člankom 349. do 351. ZTD.

(3) Iznimno od odredbe iz stavka 2. ovoga članka zatvoreni fond može uz odobrenje Komisije povećati temeljni kapital ulozima, u skladu sa člankom 304. do 312. ZTD.

DIONICE ZATVORENOG FONDA

Članak 43.

(1) Dionice zatvorenog fonda glase na ime i neograničeno su prenosive. Zatvoreni fond ne smije izdavati povlaštene dionice ni dionice s različitim pravima.

(2) Dionice zatvorenog fonda mogu se uplatiti u novčanim sredstvima, vrijednosnim papirima i pravima te moraju biti u cijelosti uplaćene prije nego što se osnivanje zatvorenog fonda upiše u sudski registar ili upisa povećanja temeljnog kapitala.

(3) Zatvoreni fond ne smije stjecati vlastite dionice.

(4) Dionice izdane suprotno stavku 1. ovoga članka su ništavne. Ništavan je također pravni posao kojim je zatvorni fond stekao vlastite dionice.

UPIS DIONICA ZATVORENOG FONDA

Članak 44.

(1) Upis dionica na temelju javnog poziva za upis, u skladu sa člankom 4. ovoga Zakona, ne smije početi prije nego što Komisija izda odobrenje za osnivanje zatvorenog fonda.

(2) Upis dionica i uplata obavljaju se kod depozitne banke. Upisnica mora, pored podataka iz članka 198. ZTD sadržavati i :

1. potpise ovlaštenih osoba društva za upravljanje fondovima i depozitne banke. Potpisi mogu biti izvedeni i mehaničkim umnožavanjem potpisa,

2. izjavu upisnika da je upoznat i suglasan sa statutom i prospektom zatvorenog fonda koji uređuje pravne odnose između društva za upravljanje fondovima, depozitne banke i zatvorenog fonda.

(3) Ako zatvorenom fondu nastane šteta zato što osoba iz točke 2. prethodnog stavka nije sposobna za plaćanje upisane dionice, za štetu zatvorenom fondu odgovara društvo za upravljanje fondovima.

TROŠKOVI OSNIVANJA ZATVORENOG FONDA

Članak 45.

Statutom zatvotenoga fonda može se odrediti da društvo za upravljanje fondovima ima pravo na

podmirenje troškova osnivanja iz imovine zatvorenog fonda do iznosa 2% vrijednosti temeljnoga kapitala pri osnivanju zatvorenog fonda ili da troškove osnivanja uračuna u cijenu izdavanja dionica.

UPRAVLJANJE ZATVOKENIM FONDOM, NADZORNI ODBOR

Članak 46.

(1) Zatvorenim fondom u njegovo ime i za njegov račun, upravlja društvo za upravljanje fondovima na temelju statuta i odredbi ovoga Zakona.

(2) Uprava zatvorenog fonda ima dva člana (direktora) koje imenuje društvo za upravljanje fondovima. Članovi uprave mogu biti osobe koje ispunjavaju uvjete iz članka 18. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.

(3) Nadzorni odbor zatvorenoga fonda ima najmanje pet članova. Članovi nadzornog odbora moraju biti neovisni stručnjaci i ispunjavati uvjete iz članka 18. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona. Članovi nadzornog odobra ne mogu biti osobe zaposlene u društvu za upravljanje fondovima, depozitnoj banci ni one osobe koje su u tim pravnim osobama članovi uprave ili nadzornog odbora ili koje su članovi više od dva nadzorna odbora.

(4) Članovi nadzornog odbora zatvorerkog fonda, pored nadležnosti koje nadzorni odbor ima na temelju članka 263. ZTD, zajednički zastupaju zatvoreni fond prema društvu za upravljanje fondovima.

(5) Skupština zatvorenog fonda imenuje dvije trećine članova nadzornog odbora, a jednu trećinu imenuje društvo za upravljanje fondovima. Članove prvog nadzornog odbora imenuje društvo za upravljanje fondovima.

IZVJEŠĆA

Članak 47.

(1) Društvo za upravljanje fondovima mora izvješćivati nadzorni odbor zatvorenog fonda najmanje jednom mjesečno o kupljenim i prodanim vrijednosnim papirima i imovinskim stvarima u ime i za račun zatvorenog fonda te o prihodima iz imovine fonda.

(2) Na zahtjev nadzornog odbora zatvorenog fonda društvo za upravljanje fondovima mora izvješćivati i o stanju na tržištu vrijednosnih papira te drugim okolnostima koje su bitne za stvaranje suda o politici ulaganja.

PODJELA DOBITI

Članak 48.

Društvo za upravljanje fondovima, u skladu sa statutom, predlaže skupštini zatvorenog fonda podjelu dobiti fonda i nakon izradenih financijskih izvješća i odluke što je donese skupština daje nalog depozitnoj banci za isplatu dobiti dioničarima zatvorenog fonda. Čista se dobit isplaćuje za proteklu poslovnu godinu, a za kraća vremenska razdoblja, za koja su izrađena financijska izvješća, mogu se isplaćivati akontacije udjela u dobiti, u skladu sa statutom fonda i odlukom skupštine zatvorenog fonda.

OTKAZ I LIKVIDACIJA

Članak 49.

(1) Društvo za upravljanje fondovima ovlašteno je otkazati upravljanje fondom s otkaznim rokom od tri mjeseca. U istom otkaznom roku upravljanje fondom može otkazati i skupština zatvorenog fonda. Otkazi imaju pravni učinak od dana kada Komisija izda odobrenje drugom društvu za upravljanje fondovima da upravlja zatvorenim fondom. Prijedlog o novom društvu za upravljanje fondovima Komisiji daje nadzorni

odbor zatvorenog fonda.

(2) Pravo društvo na upravljanje fondom prestaje i danom otvaranja stečajnoga postupka nad društvom i danom pravomoćnosti rješenja Komisije o povlačenju odobrenja za poslovanje društva.

(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka pravo upravljanja i raspolaganja imovinskim stvarima iz imovine zatvorenog fonda prelazi na depozitnu banku.

(4) Društvo za upravljanje fondovima mora u roku od sedam dana od prijema odluke kojom mu je Komisija oduzela odobrenje za upravljanje zatvorenim fondom i od dana otvaranja stečajnog postupka sve poslove u svezi s upravljanjem imovinom fonda prenijeti na depozitnu banku.

(5) Skupština zatvorenog fonda može u roku od tri mjeseca odlučiti o prenošenju prava upravljanja fondom na drugo društvo za upravljanje fondovima, koje mora u istomu roku podnijeti zahtjev Komisiji za odobrenje upravljanja fondom. Na zahtjev za izdavanje odobrenja na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 40. stavka 2. i 3. i članka 3. stavka 2. ovoga Zakona.

(6) Ako društvo za upravljanje fondovima iz stavka 5. ovoga članka ne podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za upravljanje, depozitna banka podnosi nadležnom sudu prijedlog o otvaranju postupka likvidacije zatvorenog fonda.

(7) Likvidatore imenuje depozitna banka. Depozitna banka može za likvidatore imenovati i članove uprave zatvorenog fonda, u skladu s odredbama članka 371. ZTD.

V. DEPOZITNA BANKA

POJAM

Članak 50.

(1) Depozitna banka jest ona banka koju izabere društvo i koja, na temelju ugovora s društvom i po njegovom nalogu, obavlja sve poslove iz članka 51. ovoga Zakona. Izbor depozitne banke i svaku promjenu mora odobriti Komisija. Ugovor sklopljen između društva i depozitne banke stupa na snagu na dan kada ga odobri Komisija. Ako ispunjava zahtjeve iz stavka 3. i 4. ovoga članka, odobrenje se depozitnoj banci smije uskratiti samo kada je prethodno pribavljeno mišljenje od Narodne banke Hrvatske da postoje činjenice koje ukazuju da izabrana depozitna banka nije u satnju ispuniti obveze, u skladu s ovim Zakonom.

(2) Depozitne banke investicijskih fondova mogu biti banke i štedionice sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(3) Obveze i poslove društva za upravljanje fondovima i depozitne banke ne smije obavljati isto društvo.

(4) Društvo i depozitna banka moraju u izvršavanju svojih obveza djelovati neovisno i isključivo u interesu vlasnika udjela.

DUŽNOSTI DEPOZITNE BANKE

Članak 51.

(1) Depozitna banka, pored pohrane zasebne imovine fonda, obavlja kako slijedi:

1. osigurava da novčana sredstva od prodaje udjela u fondu ili dionica fonda odmah budu uplaćena na, kod nje, posebno otvoreni račun investicijskog fonda,

2. izdaje dokumente o udjelu, uzirna nazad dokumente i isplaćuje ih vlasniku te isplaćuje udjele u dobiti fonda,

3. utvrđuje vrijednost pojedinačnog udjela u fondu,

4. isplaćuje dividendu dioničarima,

5. izvršava naloge društva ako oni nisu protivni zakonskim propisima i statutu investicijskog fonda,

6. vodi računa da se prihodi zasebne imovine upotrebljavaju prema zakonskim propisima i statutu

investicijskog fonda,

7. ugovorom može biti ovlaštena i za obavljanje drugih stručnih poslova koji se odnose na upravljanje fondovima.

(2) Depozitna banka ovlaštena je u svoje ime ostvarivati potraživanja vlasnika udjela prema društvu. To ne isključuje pravo vlasnika udjela da sami ostvaruju svoja potraživanja.

ODGOVORNOST ZA ŠTETU DEPOZITNE BANKE

Članak 52.

(1) Depozitna banka obvezna je obavljati poslove za koje je ovlaštena na temelju ugovora s društvom, i to s pozornošću savjesnog gospodarstvenika.

(2) Depozitna banka odgovara društvu i vlasnicima dokumenata o udjelu u otvorenom fondu i dioničarima zatvorenog fonda za pričinjenu štetu ako ne obavlja ili nepravilno obavlja poslove navedene u ugovoru iz članka 50. slavka 1. ovoga Zakona.

VI .NADZOR KOMISlJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE

Članak 53.

(1) Komisija za vrijednosne papire obavlja nadzor nad poslovanjem investicijskih fondova i društava za upravljanje investicijskim fondovima. Na rad Komisije primjenjuju se odredbe Zakona o vrijednosnim papirima kojima je uređeno njezino osnivanje i djelovanje.

(2) Komisija može bez ograničenja pregledavati poslovne knjige i dokumentaciju društva koji se odnose na poslovanje investicijskih fondova. Pravilnik o reviziji i obavljanju nadzora nad poslovanjem društva donosi Komisija.

OVLAŠTENJA KOMISIJE

Članak 54.

(1) Ako Komisija pri pregledu iz članka 53. stavka 2. ovoga Zakona ustanovi nepravilnosti u poslovanju ili vođenju poslovnih knjiga društva, donijet će rješenje kojim će naložiti društvu da utvrđene nepravilnosti ispravi u primjerenom roku.

(2) Društvo je obvezno u roku navedenom u rješenju iz stavka 1. ovoga članka ukloniti nepravilnosti i dostaviti izvještaj Komisiji o uklanjanju nedostataka te priložiti dokaze da su nedostaci uklonjeni ili nepravilnosti ispravljene. Komisija može društvu oduzeti odobrenje za upravljanje fondom ako društvo u roku iz rješenja ne ukloni nedostatke i nepravilnosti.

OBVEZA IZVJEŠĆIVANJA

Članak 55.

(1) Društvo je obvezno izvijestiti Komisiju o:

1. svakoj promjeni tvrtke, društvenog ugovora ili statuta društva,

2. stjecanju ili prodaji udjela društva u drugom društvu,

3. namjeri osnivanja podružnice društva u zemlji ili inozemstvu, njezinu premještanju ili zatvaranju,

4. promjeni sjedišta društva,

5. svakomu dioničaru odnosno članu društva za kojega sazna da posjeduje više od 10%o dionica odnosno poslovnih udjela u društvu,

6. svakoj promjeni temeljnog kapitala društva,

7. odluci članova društva o prestanku njegova djelovanja.

(2) Društvo je obvezno Komisiji dostavljati godišnja financijska izvješća društva, prospekte investicijskih fondova kojima ono upravlja i njihove izmjene te godišnja i polugodišnja izvješća tih fondova. Komisija je ovlaštena propisati vrstu, opseg i rokove za podnošenje i drugih izvješća i podataka, koje joj društva moraju dostavljati.

VII. KAZNENE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

KAZNENEODREDBE

Članak 56.

(1) Društvo za upravljanje fondovima čini prekršaj:

1. ako imovinu fonda ne drži na računu odvojenom od računa imovine društva za upravljanje fondovima (članak 2. stavak 2.),

2. ako započne poslovanje fonda prije nego što od Komisije dobije odobrenje za osnivanje fonda, suprotno članku 3. stavak 2. ovoga Zakona,

3. ako novčane depozite drži u banci za koju nije prethodno pribavilo mišljenje Komisije (članak 8. stavak 4.),

4. ako investicijska ograničenja navedena u člancima od 10. do 12. ovoga Zakona prekorači suprotno članku 13. stavak 3. ovoga Zakona,

5. ako ne imenuje odbor od tri vještaka za procjenu nekretnina u fondu i o svakom imenovanju i izmjeni članova ne izvijesti Komisiju (članak 14. stavak 2.),

6. ako ne objavi podatke za svaki investicijski fond kojim upravlja u skladu sa člankom 15. ovoga Zakona,

7. ako raspolaže imovinom fonda ili postupa suprotno članku 21. ovoga Zakona,

8. ako troškove upravljanja zaračuna imovini fonda suprotno članku 26. ovoga Zakona,

9. ako osnuje otvoreni fond suprotno članku 28. ovoga Zakona,

10. ako dokument o udjelu u otvorenom fondu ne sadrži podatke navedene u članku 32. ovoga Zakona,

11. ako isplatu povrata udjela obavlja uz dobitke koji nisu izričito predviđeni statutom ili izdaje nove udjele dok traje obustava uzimanja udjela nazad ili neodložno ne prijavi Komisiji obustavu uzimanja dokumenata nazad i to ne objavi u jednim dnevnim novinama i "Narodnim novinama" (članak 34. stavak 1. i 2.),

12. ako izda dionice zatvorenog fonda suprotno članku 43 ovoga Zakona,

13. ako postupi suprotno članku 44. stavku 1. ovoga Zakona,

14. ako poslove u svezi s upravljanjem imovinom fonda ne prenese na depozitnu banku u roku od 7 dana od dana prijama odluke kojom mu je Komisija oduzela odobrenje za upravljanje zatvorenim fondom i od dana otvaranja stečajnog postupka (članak 49. stavak 4.),

15. ako ne izvješćuje Komisiju u skladu sa člankom 55. ovo ga Zakona.

(2) Depozitna banka čini prekršaj:

1. ako u roku od tri mjeseca od prelaska prava raspolaganja imovinom fonda na depozitnu banku ne raspusti imovinu fonda i ne podijeli je vlasnicima ili u istom roku pravo upravljanja imovinom fonda prenese nekom drugom društvu za upravljanje investicijskim fondovima bez odobrenja Komisije (članak 36. stavak 6.),

2. ako ne objavi odluku o raspuštanju otvorenog fonda sukladno članku 37. stavku 1. ovoga Zakona,

3. ako ne podnese prijedlog sudu za otvaranje postupka likvidacije u skladu sa člankom 49. stavkom 6. ovoga Zakona,

4. ako postupa suprotno članku 50. stavku 3. ovoga Zakona.

(3) Za prekršaje iz stavka 1. i 2. ovoga članka pravnoj osobi izriče se novčana kazna u iznosu od 20.000 do 100.000 kuna.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se član uprave (direktor) i odgovorna osoba u društvu za upravljanje fondovima za radnju kojom je počinjen prekršaj, i to novčanom kaznom u iznosu od 4.000 do 20.000 kuna.

(5) Za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u depozitnoj banci novčanom kaznom u iznosu od 4.000 do 20.000 kuna.

(6) Odgovorne osobe u društvu za upravljanje investicijskim fondovima (član uprave ili direktor) ne mogu biti osobe koje su osuđne zbog prekršaja iz stavka 1 ovoga članka, i to dvije godine od dana.pravomoćnosti presude.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 57.

(1) Trgovačka drštva koja su upisana u sudski registar do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a u nazivu djelatnosti ili u tvrtki imaju riječi iz čanka 19. ovoga Zakona, obvezna su uskladiti svoje akte s odredbama ovoga Zakona koje se odnose na pravni oblik, visinu temeljnoga kapitala i djelatnosti, imenovati upravu društva i osobe ovlaštene za upravljanje investicijskim fodovima te Komisiji podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja za nastavak poslovanja, i to najkasnije u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ili u istom roku prijaviti brisanje djelatnosti upravljanja investicijskim fondovima ili promjenu tvrtke ili njenoga dijela koji je u suprotnosti sa člankom 19. ovoga Zakona i o tome izvijestiti Komisiju.

(2) Hrvatski domovinski fond obvezan je uskladiti svoje ustrojstvo i djelovanje s odredbama ovoga Zakona do isteka vremena u kojem Vlada Republike Hrvatske ima prema njemu prava i obveze propisane Zakonom o Hrvatskom domovinskom fondu ("Narodne novine", broj 11/94.).

STUPANJA NA SNAGU OVOGA ZAKONA

Članak 58.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa 420-09/95-012

Zagreb, 1. prosinca 1995.

ZASTUPNIČKI DOM SARORA REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Zastupničkog doma Sabora

akademik Vlatko Pavletić, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.