ZAKON

O FINANCIRANJU VODNOG GOSPODARSTVA

Koji je Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio na sjednici 13. prosinca 1995.

Broj : 01-95-2120/1

Zagreb, 19. prosinca 1995.

Zakon

o financiranju vodnog gospodarstva

I. TEMELJNE ODREDBE

Ovim se Zakonom utvrđuju izvori sredstava za financiranje poslova i namjena kojima se u skladu sa Zakonom o vodama ostvaruje upravljanje ( u daljnjem tekstu: financiranje vodnog gospodarstva), način određivanja stopa i visini tih sredstava, način utvrđivanja pojedinačnih obveza i naplate te druga pitanja u vezi s ostvarivanjem i korištenjem tih sredstava.

Financiranje vodnog gospodarstva zasniva se na načelima:

1. sredstva za financiranje vodnog gospodarstva, osiguravaju se iz vodnog doprinosa i naknada koju plaćaju korisnici vodnog sustava, te drugih sredstava određenih ovim Zakonom,

2. sredstva vodnog doprinosa i sredstva svake naknade mogu se koristiti samo za namjene određene ovim Zakonom.

3. sredstva vodnog doprinosa i naknada koriste se prema načelu solidarnosti svih korisnika na području Republike Hrvatske odnosno na slivnom području, osim u slučaju kada je ovim Zakonom drugačije određeno. (melioracijski sustavi za nzvodnjavanje),

4. sredstva za financiranje građenja novih vodnih građevina za korištenje vode za vodoopskrbu i za zaštitu Voda, koje nisu u vlasništvu Republike Hrvatske, daju se kao kreditna sredstva ili kao sudjelovanje u ulaganju na temelju kojega davatelj sredstava stječe vlasnička prava (udjeli, dionice).

Poslovi i zadaci za čije se financiranje osiguravaju sredstva prema ovom Zakonu, jesu:

1. stručni, administrativni i drugi poslovi upravljanja vodnim sustavom, koji imaju obilježja javnih službi

1.1. priprema vodnogospodarskih Osnova i planova, priprema i provođenje mjera za održavanje vodnog režima, izrada studija, istražini i slični poslovi,

12. vođenje vodnog informatičkog sustava i vodne dokumentacije,

13. priprema i izdavanje vodopravnih akata na osnovi javnih ovlasti i stručni poslovi u vezi s davanjem koncesija na Vodama i vodnom dobru,

1.4. vodni nadzor (članak 158. točka 10. Zakona o Vodama),

1.5. poslovi prikupijanja sredstava iz članka 4. ovoga Zakona, koje obavljaju "Hrvatske vode",

1.6. stručni poslovi izračunavanja planova upravljanja vodama i drugim planova koji se odnose na održavanje vodnog režima (investitorski poslovi),

1.7. stručni poslovi iz područja upravljanja vodama za potrebe državnih tijela, jedinica lokalne samouprave i uprave,

2. uređenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog djelovanja voda

2. 1. priprema planova za obranu od poplava i obranu od leda, planova za zaštitu od erozija, bujica i drugih odgovarajućih planskih akata,

2.2. redovno tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka, regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina,

2.3. građenje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina,

3. korištenje voda (osiguravanje vodnih zaliha)

3.1. prikupljanje i vođenje podataka o zalihama voda i njihovu korištenju,

3.2. nadzor nad stanjem zaliha Voda i poduzimanje mjera za nijihovo racionalno korištenje,

3.3. vodoistražni radovi,

3.4. građenje vodnih građevina za korištenje voda (članak 4. stavak 1. točka 3.a. Zakona o vodama),

4. zaštita voda

4.1. priprema planova za zaštitu voda i organiziranje njihova provođenja,

4.2. praćenje i utvrđivanje kakvoće voda i poduzimanje mjera za njihovu zaštitu,

4.3. građenje vodnih građevina za zaštitu voda (članak 4. stavak 1. točka 4. Zakona o vodama),

5. uređenje i održavanje melioracijskih sustava,

5. 1. tehničko i gospodarsko održavanje melioracijskih sustava za odvodnju i za navodnjavanje,

5. 2. upravljanje melioracijskim sustavima,

5.3. građenje melioracijskih sustava.

II. IZVORI SREDSTAVA

Izvori sredstava za financiranje vodnog gospodarstva jesu:

1. vodni doprinosi,

2. naknada za korištenje voda,

3. naknada zaštitu voda,

4. naknada za vađenje pjeska i šljunka,

5. slivna vodna naknada,

6. proračuni jedinica lokalne samouprave i uprave,

7. ostali isvori.

Sredstva iz stavka 1. točke 1. do 5. ovoga članka smatraju se javnim prihodima.

Sredstva iz stavka 1. točke 1. do 5. ovoga članka uplaćuju se na račun "Hrvatskih voda".

1. VODNI DOPRINOSI

Sredstva vodnog doprinosa koriste se za financiranje poslova i namjena kojima se ostvaruje upravljanje vodama iz članka 3. točke 1. i 2. ovoga Zakona.

Vodni doprinos plaćaju:

1. osobe koje obavljaju djelatnot u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima,

2. osobe koje obavljaju djelatnosti u skladu sa Zakonom o obrtu,

3. osobe koje obavljaju djelatnosti slobodnih zanimanja u skladu s posebnim propisima.

Osnovicu za plaćanje vodnog doprinosa čini:

1. za obveznike iz članka 6. točka 1. ovoga Zakona - ukupni iznos isplaćenih plaća zaposlenika I poslodavca,

2. za obveznike iz članka 6. točke 2. i 3. ovoga Zakona- osnovica prema kojoj se obračunava i plaća doprinos za zdravstveno osiguranje zaposlenika i poslodavca.

Plaćom se, u smislu ovoga Zakona smatra plaća koju poslodavac daje zaposleniku na osnovi radnog odnosa, osim iznosa koji se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada ili naknada, potpora i nagrada koje se ne oporezuju u smislu propisa o porezu na dohodak..

Stopu Vodnog doprinosa utvrđuje Sabor Republike Hrvatske.

Stopa Vodnog doprinosa određuje se na temelju opsega i vrijednosti planom utvrđenih puslova i namjena koje se financiraju sredstvima vodnog doprinosa.

2. NAKNADA ZA KORIŠTENJE VODA

Naknada za korištenje voda plaća se za zahvaćenje i korištenje voda, i za korištenje vodnih snaga, osim za opću uporabu voda (članak 26. Zakona o vodama).

Sredstva naknade za korištenje voda koriste se za financiranje namjena iz članka 3. točka 3. ovoga Zakona i za razmjerno sudjelovanje u financiranju poslova i namjena iz članka 3. točke 1. ovoga Zakona.

Iznimno od stavka 3. ovoga članka, sredstva naknade za korištenje voda koju plaćaju korisnici u melioracijskom sustavu za navodnjavanje koriste se za financiranje tehničkog i gospodarskog održavanja i upravljanje tim melioracijskim sustavom (članak 3. točka 5. podtočke 5. 1. i 5.2.).

Naknadu za korištenje voda plaćaju:

1. pravne i fizičke osobe koje zahvaćaju i crpe vodu iz vodotoka, jezera, akumulacija, podzemnih i drugih prirodnih ležišta, uključujući mineralne i termalne vode osim voda na koje se ne odnosi Zakon o vodama (članak 2. stavak 1. alineja 2. toga Zakona) - radi njihova korištenja za piće, pogonske, tehnološke, komunalne i druge namjene (navodnjavanje, uzgoj riba i dr.),

2. pravne i firzičke osobe koje koriste vodnu snagu za proizvodnju električne energije ili za pogon postrojenja.

Obveznici plaćanja naknade za korištenje vode isporučene putem vodoopskrbnog sustava jesu pravne, odnosno fizičke osobe koje zahvaćaju i isporučuju vodu korisnicima (potrošačima).

Naknada za korištenje vode za namjene iz članka 10. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona plaća se prema količini (1 m() zahvaćene i iskorištene vode, a za vodu isporučenu putem vodoopskrbnog sustava prema količini isporučene vode.

Naknada za korištenje vodne snage za proizvodnju električne energije plaća se prema količini proizvedene električne energije (kWh), a za korištenje vodne snage za pogon ostalih postrojenja plaća se prema snazi postrojenja (kW).

Sredstva prikupljena prema stavku 2. ovoga članka pripadaju jedinicama lokalne uprave a koriste se isključivo za građenje lokalne infrastrukture (vodovoda, kanalizacije i lokalnih cesta).

Visinu naknade (tarifa) za korištenje voda određuje Vlada Republike Hrvatske. Visina naknade može se odrediti u različitim iznosima ovisno o kakvoći vode, specifičnim uvjetima i ulaganjima potrebnim radi osiguravanja potrebnih količina vode.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, visinu naknade za korištenje vode za navodnjavanje u melioracijskom sustavu određuje županijska skupština uz prethodno mišljenje "Hrvatskih voda", a na temelju godišnjeg proračuna ukupnih troškova tehničkog i gospodarskog održavanja toga sustava i troškova raspodjele vode korisnicima.

Ako se na određenom slivnom području ili dijelu toga područja voda koristi za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta, bez mogućnosti pojedinačnog mjerenja količine isporučene, odnosno iskorištene vode, umjesto naknade za korištenje voda korisnici plaćaju povećani iznos vodne naknade.

3. NAKNADA ZA ZAŠTITU VODA

Naknada za zaštitu voda plaća se za onečišćavanje i zagađivanje voda.

Sredstva naknade korište se za financiranje namjena iz članka 3. točke 4. ovoga Zakona i za razmjerno sudjelovanje u financiranju poslova i namjena iz članka 3. točke 1. ovoga Zakona.

Naknadu za zaštitu voda plaćaju pravne i fizičke osobe koje ispuštaju otpadne vode ili druge tvari kojima se onečišćuju vode, ili pogoršava njihova kakvoća i uporabljivost.

Naknada za zaštitu voda plaća se prema količini ispuštene otpadne vode i stupnju utjecaja na pogoršanje kakvoće ili uporabivosti vode (količina ispuštene opasne tvari, intenzitet utjecaja na promjenu kakvoće vode i dr.).

Visinu naknade za zaštitu voda određuje Vlada Republike Hrvatske.

Visina naknade za zaštitu voda, osim naknade koju plaćaju obveznici koji vlastitim uređajima pročišćavaju vodu, ne može biti rnanja od cijene pročišćavanja otpadnih voda.

4. NAKNADA ZA VAĐENJE PIJESKA I ŠLJUNKA

Naknada za vađenje pijeska i šljunka plaća se za vađenje i iskorištavanje tih tvari iz obnovljivih ležišta na području iz članka 53. stavka 2. Zakona o vodama.

Sredstva naknade iz stavka 1. ovoga članka koriste se za namjene iz članka 3. točka 2. podtočka 2.2. ovoga Zakona.

Naknada za vađenje pijeska i šljunka plaća se prema količini izvadene tvari (m3).

Visinu naknade određuje Upravno vijeće "Hrvatskih voda" uz suglasnost ravnatelja Državne uprave za vode.

Naknada iz stavka 1. ovoga članka ne plaća se za količine pijeska i šljunka izvađene prilikom regulacijskih radova na vodama, koje se koriste za građenje i održavanje vodotoka i vodnih građevina.

Odluka iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u "Narodnim novinama".

SLIVNA VODNA NAKNADA

Slivnu vodnu naknadu (u daljnjem tekstu: vodna naknada) plaćaju vlasnici, odnosno korisnici zemljišta i drugih nekretnina na slivnom području.

Sredstva vodne naknade koriste se za financiranje namjena iz članka 3. točke 1., točke 2. podtočke 2.1. i 2.2. koje se odnose na upravljanje lokalnim vodama, te za financiranje održavanja i upravljanja melioracijskim sustavom za odvodnjavanje iz članka 3. točke 5. ovoga Zakona.

Sredstva vodne naknade koriste se na slivnom području na kojem su ostvarena.

Vodnu naknadu plaćaju:

1. za poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište, građevinsko i drugo zemljište - osobe koje se u katastru zemljišta vode kao posjednici, odnosno drugi nositelji stvarnopravnih ovlasti na nekretninama,

2. za poslovne prostorije i druge nekretnine koje se koriste za obavljanje gospodarskih i drugih djelatnosti industrija, različite gospodarske djelatnosti, banke, ustanove, državna tijela i tijela jedinica lokalne samouprave i dr.) - vlasnici, odnosno drugi nositelji stvarno pravnih ovlasti na tim nekretninama,

3. za stambene zgrade i stanove u naseljima s uređenim građevinskim zemljištem koje se takvim smatra prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu vlasnici, odnosno drugi ovlašteni korisnici tih nekretnina,

4. za prometnice (ceste, željeznice, luke, prištaništa, zrakoplovna pristaništa i dr.) - vlasnici, odnosno drugi nositelji stvarnopravnih ovlasti,

5. za nekretnine komunalnog značenja, za športske objekte i druge nekretnine u javnoj uporabi (parkovi, tržnice, kupališta, lokalne ceste i dr.) - vlasnici, odnosno drugi nositelji stvarnopravnih ovlasti.

Nositelji stvarnopravnih ovlasti iz stavka 1. ovoga članka jesu osobe koje na temelju ugovora ili na temelju akta nadležnog tijela ostvaruju pravo upravljanja ili korištenja zemljišta odnosno drugih nekretnina i plaćaju poreze, naknade i druge novčane obveze u vezi s njihovim korištenjem.

Vodna naknada se ne plaća na:

1. zemljišta i druge nekretnine koje se koriste za potrebe domovinske obrane (vojarne, vojna vježbališta i dr.), socijalnu zaštitu i objekte za obavljanje vjerskih obreda. Ovo oslobodenje ne odnosi se na zemljišta i druge nekretnine istih osoba koje se koriste za poljoprivredne svrhe, za obavljanje gospodarskih i sličnih djelatnosti, šport, rekreaciju i druge namjene,

2. zemljišta koja su prema Zakonu o vodama vodno dobro, odnosno javno vodno dobro,

3. zemljišta pod zgradama ako se plaća vodna naknada za poslovni, odnosno stambeni prostor.

Od plaćanja vodne naknade koja se plaća prema stopi od katastarskog prihoda oslobađaju se vlasnici, odnosno korisnici zemljišta stariji od 65 godina i osobe koje su zbog invalidnosti nesposobne za rad, ako u domaćinstvu nema drugih članova sposobnih za rad te ako zemljište nije dano u zakup drugih osoba.

Radi korištenja prava na oslobođenje od plaćanja vodne naknade osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su "Hrvatskim vodama" dati pismene dokaze ili uvid u pismenu dokunkentaciju o ispunjenju uvjeta za oslobođenje od plaćanja naknade.

Vlada Republike Hrvatske, županijska skupština, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba može od plaćanja vodne naknade osloboditi bolnice, škole i druge pravne, odnosno fizičke osobe uz uvjet da odgovarajući iznos tako umanjene vodne naknade namiri iz proračuna.

Ako je na poljoprivrednom zemijištu uslijed elementarnih nepogoda, ratnih prilika ili drugih izvanrednih događaja koje vlasnik, odnosno korisnik zemljišta nije mogao spriječiti, izostao prinos ili je umanjen najmanje za 50% u odnosu na ukupni katastarski prihod istog vlasnika, odnosno korisnika, "Hrvatske vode"otpisat će utvrđeni iznos vodne naknade ili njen razmjerni dio.

Visinu štete utvrđuje komisija županije, odnosno Grada Zagreba na čijem je području zemljište na kojem je šteta nastala.

Vlasnici i korisnici zemljišta za koje se utvrđuje katastarski prihod plaćaju vodnu naknadu po stopi od katastarskog prihioda.

Vlasnici i korisnici zemljišta i drugih nekretnina, osim zemljišta iz stavka 1. ovoga članka, plaćaju vodnu naknadu prema jedinici površine (hektar, m2).

Stope vodne naknade koja se plaća prema jedinici površine, određuju županijske skupštine na slivnom području na prijedlog " Hrvatskih voda".

Stope i visine vodne naknade određuju se za razdoblje od dvije, a najviše pet godina.

Odluka o stopama i visinama vodnih naknada objavljaje se u službenim glasilima županija.

Stope i visine vodne naknade određuju se na temelju ukupne vrijednosti radova i zadataka utvrđenih planom upravljanja lokalnim vodama na slivnom području i u skladu s mjerilima i normama za obavijanje tih poslova koje na prijedlog "Hrvatski voda" donosi ravnatelj Državne uprave za vode.

U svrhu pravičnog rasporeda troškova slivno područje može se podijeliti na odsjeke s obzirom na opseg i stupanj izgrađenosti vodnog sustava, namjenu i uvjete korištenja zemljišta i drugih nekretnina. Za svaki odsjek slivnog područja utvrđuje se vrijednost planiranih nadneva i zadataka prema kojem se određuju stope i visine vodene naknade.

Odluku o podjeli slivnog područja prema stavku 2. ovoga članka donose županijske skupštine na slivnom području na prijedlog "Hrvatskih voda".

U svrhu ujednačavanja kriterija za određivanje stopa i visini vodnih naknada Vlada Republike Hrvatske propisuje:

1. minimalne stope i visine vodne naknade, s obzirom na stupanj izgrađenosti i opseg korištenja vodnog sustava na pojedinim slivnim područjima,

2. koeficijente u odnosu na prosječnu vodnu naknadu i slivnom području prema kojima će, s obzirom na gospodarski značenje djelatnosti i vrijednost nekretnina, određuje stopa odnosno visina vodne naknade za pojedine kategorije obveznika članka 18. stavka 1. ovoga Zakona.

Vlada Republike Hrvatske može odrediti jedinstvene visine vodne naknade na razini Republike za nekretnine kojima upravljaju veliki gospodarski sustavi (šume, ceste, željeznica, zrakoplovna pristaništa i dr.).

Ako županijske skupštine na slivnom području ne donese odluku o visini vodne naknade "Hrvatske vode" će privremeno do donošenja takve odluke, primijeniti stope i visine vodne naknade iz članka 24.ovoga Zakona.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka ravnatelj Državne uprave za vode će na prijedlog "Hrvatskih voda" donijeti privremeni plan upravljanja vodama na slivnom području.

6. SREDSTVA PRORAČUNA

Iz proračuna jedinica lokalne samouprave i uprave osiguravaju se sredstva za financiranje namjena iz članka 3. točke 2. i točke 5. ovoga Zakona koje se odnose na upravljanje lokalnim vodama, ako sredstva vodne naknade nisu dovoljna za izvršenje planom utvrđenog Opsega poslova, te za ulaganja u građenje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina na lokalnim vodama i melioracijskih vodnih građevina (članak 3. točka 2. podtoćka 2.3. i točka 5. podtočka 5.3.).

Sredstva iz stavka 1. ovoga članka doznačuju se "Hrvatskim vodama" na način i u rokovima koje sporazumno utvrđuju ta pravna osoba i davatelj sredstava.

Jedinica lokalne samouprave i uprave koja je sredstvima svoga proračuna financirala uređenje melioracijskog sustava za odvodnju (članak 100. stavak 2. Zakona o vodama) može radi namirenje troškova takvih ulaganja ili dijela tih troškova uvesti obvezu plaćanja posebne naknade.

Plaćanje posebne naknade uvodi se odlukom županijske skupštine, odnosno gradskog ili općinskog vijeća na području na kojem se uređuje melioracijski sustav za odvodnju.

Posebnu naknadu iz stavka 1. ovoga članka plaćaju svi vlasnici, odnosno posjednici poljoprivrednog i šumskog zemljišta i drugog zemljišta koje se koristi u poljoprivredne i slične svrhe te vlasnici, odnosno nositelji stvarnopravnih ovlasti na prometnicama na području u kojem se uređuje melioracijski sustav za odvodnju.

Na određivanje posebne naknade primjenjuje se odredba članka 21. ovoga Zakona.

Na donošenje akata o utvrđivanju pojedinačnih iznosa posebne naknade, iz članka 27. ovoga Zakona,

žalbu, obnovu postupka, naplatu i nastupanje zastare primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje utvrđivanje i naplata županijskih, gradskih i općinskih poreza.

7. SREDSTVA IZ OSTALIH IZVORA

Pravne i fizičke osobe mogu vlastitim sredstvima financirati ulaganja u građenje vodnih građevina ili izvođenje drugih radova kojima se poboljšava vodni režim, odnosno omogućuje namjensko korištenje voda za određene potrebe.

Sredstva iz stavka 1. ovoga članka koja se ulažu radi građenja vodnih građevina ili izvođenja drugih radova na objektima kojima upravljaju"Hrvatske vode", ulažu se u skladu s ugovorom koji zaključuju "Hrvatske vode" i ulagači.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka na osnovi ulaganja stječu vlasnička i druga prava ako to nije suprotno odredbama Zakona o vodama.

III. OBRAČUN I PLAĆANJE I OBRAČUN I PLAĆANJE VODNOG DOPRINOSA

Vodni doprinos obračunava se i uplaćuje istodobno i zajedno s obračunom i isplatom plaća i doprinosa iz plaća.

2. OBRAČUN I PLAĆANJE NAKNADE ZA KORIŠTENJE VODA

Iznos naknade za korištenje voda, koju plaća pojedini obveznik utvrđuje se rješenjem "Hrvatskih voda", koje se donosi za razdoblje od jedne kalendarske godine ili za kraće razdoblje određeno propisom iz članka 44. ovoga Zakona.

Naknadu za korištenje voda od pravnih i fizičkih osoba koji neposredno zahvaćaju i crpe vodu iz njena prirodnog ležišta obračunavaju i naplaćuju "Hrvatske vode".

Pravne osobe ko,je putem vodoopskrbnog sustava isporučuju vodu potrošačima same privremeno obraćunavaju naknadu i doznačuju je na račun " Hrvatskih voda" u skladu s propisom iz članka 44. ovoga Zakona.

Pravne, odnosno fizičke osobe korisnici vodne snage za proizvodnju električne energije obračunavaju i plaćaju naknadu za korištenje voda prema ukupno proizvedenoj količini električne energije izraženoj u kWh u proteklom mjesecu.

Rješenjem koje donose "Hrvatske vode" utvrđuje se konačni obračun naknade iz stavka 1. ovoga članka.

3. OBRAČUN I PLAĆANJE NAKNADE ZA ZAŠTITU VODA

Iznos naknade za zaštitu voda koju plaća pojedini obveznik utvrđuje se rješenjem "Hrvatskih voda", koje se donosi za razdoblje od jedne kalendarske godine ili za kraće vremensko razdoblje određeno propisom iz članka 44. ovoga Zakona.

Naknadu za zaštitu voda od vlasnika, odnosno korisnika stanova i poslovnih prostorija prikljućenih na vodoopskrbni sustav, osim onih koji ispuštaju tehnološke otpadne vode za koje se mjeri stupanj onečišćenja, obračunavaju i naplaćuju pravne osobe koje obavljaju vodoopskrbnu djelatnost prema količini isporučene vode. Naplaćene iznose naknade, ove pravne osobe vode na prijelaznom računu i doznačuju "Hrvatskim vodama" u rokovima i na način određen propisom iz članka 44. ovoga Zakona.

Naknadu za zaštitu voda od osoba koje ispuštaju tehnološke otpadne vode za koje se mjeri stupanj onečišćenja i od korisnika stanova i poslovnih prostorija koje nisu priključene na vodoopskrbni sustav, obračunavaju i naplaćuju "Hrvatske vode".

Za poslove iz stavka 2. ovoga članka pravna osoba ima pravo na naknadu prema ugovoru koji zaključuje s "Hrvatskim vodama" u iznosu koji ne može biti veći od 5% naplaćene naknade.

4. OBRAČUN I PLAĆANJE NAKNADE ZA VAĐENJE PIJESKA I ŠLJUNKA

Iznos naknade za vađenje pijeska i šljunka koju plaća pojedini obveznik utvrđuju rješenjem "Hrvatske vode".

Naknada iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se i plaća za ukupnu količinu izvađene tvari na način i u rokovima određenim rješenjem "Hrvatskih voda".

5. OBRAČUN I PLAĆANJE VODNE NAKNADE

Obračun, pojedinačno utvrđivanje iznosa i naplatu vodne naknade, osim vodne naknade iz članka 37. ovoga Zakona, obavljaju "Hrvatske vode".

Iznos naknade koji plaća pojedini obveznik utvrđuje se rješenjem koje se donosi za razdoblje od jedne kalendarske godine.

Protiv rješenja o utvrđivanju iznosa vodne naknade može se podnijeti žalba Državnoj upravi za vode. Žalba se podnosi u roku od osam dana od dana primitka rješenja.

Nadležno tijelo za katastar dužno je "Hrvatskim vodama" bez naknade dati podatke o vlasnicima, odnosno posjednicima zemljišta, površini zemljišta i visini katastarskog prihoda te promjenama u katastru zemljišta najkasnije do 15. veljače svake godine.

Ako podaci o površini, kulturi, klasi i drugi podaci o zemljištu nisu u skladu sa stvarnim stanjem, mogu se koristiti i drugi podaci prikupljeni i obrađeni na način određen odlukom županijske skupštine.

Općinski sud dužan je omogućiti ovlaštenim zaposlenicima "Hrvatskih voda" uvid u zemljišne knjige radi utvrđivanja prava vlasništva na nekretninama.

Poslove pripreme rješenja, obračuna, pojedinačnog utvrđivanja iznosa vodne naknade koja se plaća po jedinici površine stambenog i poslovnog prostora i naplatu ove naknade, obavlja pravna osoba, odnosno tijelo koje obavlja poslove utvrđivanja iznosa i naplate komunalne naknade koja se plaća po jedinici površine na način, po postupku i u rokovtma propisanim za utvrđivanje visine i naplatu komunalne naknade. Ova naknada plaća se na poseban račun "Hrvatskih voda".

Za poslove iz stavka 1, ovoga članka pravna osoba, odnosno tijelo koje ih obavlja ima pravo na naknadu prema ugovoru koji zaključuje s "Hrvatskim vodama", s time da iznos naknade ne može biti veći od 5% naplaćenog iznosa vodne naknade.

Vodna naknada koja se plaća po stopi od katastarskog prihoda plaća se u četiri jednaka tromjesečna obroka.

Vodna naknada koja se plaća prema jedinici površine nekretnine plaća se u mjesečnim obrocima.

Odlukom kojom se određuju stope i visine vodne naknade, može se propisati da se vodna naknada za određene nekretnine, odnosno do određenog ukupnog iznosa, plaća i u dužim vremenskim razmacima.

6. ZAJEDNIČKE ODREDBE O OBRAČUNU I NAPLATI

Glede utvrđivanja pojedinačnih obaveza za plaćanje naknada iz članka 4. točke 2. do 5. ovoga Zakona, redovne i prisilne naplate tih sredstava, primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Naplatu dospjelih neplaćenih iznosa vodnog doprinosa naknada iz članka 4. točke 2. do 5. ovoga Zakona zajedno s pripadajućim kamatama, od obveznika čiji se platni promet obavlja preko računa koje vode ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno ohavljaju te organizacije na temelju izvršnog rješenja prijenosom sredstava s računa obveznika na račun "Hrvatskih voda".

Protiv rješenja "Hrvatskih voda" o utvrđivanju obveze plaćanja naknada iz članka 4. stavka 1. točke 2. do 5. ovoga Zakon može se podnijeti žalba Državnoj upravi za vode u roku od osam dana od dana primitka rješenja.

Zatezne kamate na nepravodobno plaćene iznose sredstava iz članka 4. stavka 1. točke 1. do 5. ovoga Zakona obračunavaj se i plaćaju prema kamatnoj stopi propisanoj za nepravodobn plaćanje poreza na dohodak.

U pogledu zastare obračuna i naplate sredstava iz članka 4. stavka 1. točke 1. do 5. ovoga Zakona primjenjuju se propisi zastari obračuna i plaćanja poreza na dohodak.

Bliže propise o načinu određivanja stopa i visina naknad pojedinačnom utvrđivanju osnovice i iznosa obveza načinu i rokovima plaćanja, obvezi i načinu vođenja očevidnika, dostavljanju podataka i izvješća o načinu provođenja nadzora nad obračunom i plaćanjem sredstava iz članka 4. stavka 1. točke 1. do ovoga Zakona, donosi ravnatelj Državne uprave za vode.

IV.NADZOR

Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa doneseni na temelju njega obavljaju vodopravni inspektori, te službeni Državne uprave za vode koje na to ovlasti ravnatelj.

U provodenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka vodopravni inspektor i ovlašteni službenik Državne uprave za vode, ima pravo pregledavati poslovne knjige i poslovne prostorije radi prikupljanja podataka potrebnih za utvrđivanje izvršavanja obveza o obračunu i plaćanju doprinosa i naknada iz članka stavka 1. točke 1. do 5. ovoga Zakona. Obveznik plaćanja doprinosa i naknada dužan je omogućiti pregled poslovnih knjiga i poslovnih prostorija.

Ako vodopravni inspektor ili ovlašteni službenik Državne uprave za vode u provođenju nadzora iz stavka 2. ovoga članka utvrdi da su povrijeđene odredbe ovoga Zakona ili propisa donesenog na osnovi njega i pismeno će konstatirati povrede i rješenjem odrediti mjere i rok za njihovo otklanjanje.

Kontrolu zakonitosti, ispravnosti i pravodobnosti obračuna i uplate javnih prihoda iz članka 4. stavka 1. točke 1. do 5. ovoga Zakona obavlja financijska policija.

Ako financijska policija u postupku kontrole utvrdi radnje koje imaju obilježje prekršaja pokrenut će prekršajni postupak kod nadležnog prekršajnog suda.

Državna uprava za vode može zahtijevati od Državnog ureda za reviziju da obavi pregled financijskog poslovanja "Hrvatskih voda" u pogledu namjenskog i zakonitog korištenja sredstava iz članka 4. ovoga Zakona.

V. KAZNENE ODREDBE

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 800.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. obveznik plaćanja vodnog doprinosa koji ne obračuna i ne uplati vodni doprinos (članak 30.),

2. pravna osoba koja obavlja vodoopskrbnu djelatnost ako ne obračuna i pravodobno ne doznači sredstva naknade za korištenje voda (članak 31. stavak 3.),

3. pravna, odnosno fizička osoba korisnik vodnih snaga za proizvodnju električne energije koja ne obračuna i pravodobno ne doznači sredstva naknade za korištenje voda (članak 32.),

4. pravna osoba koja je dužna obračunavati i naplaćivati naknadu za zaštitu voda ako ne obračuna i ne doznači ta sredsva (članak 33. stavka 3.),

5. pravna, odnosno fizička osoba koja ne omogući pregled poslovnih knjiga i poslovnih prostorija radi prikupljanja podataka potrebnih za utvrđivanje obaveze, obračuna i plaćanja doprinosa i naknada iz članka 4. ovoga Zakona (članak 45. stavak 2.).

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.

Sredstva naplaćenih kazni za prekršaje iz članka 48. ovoga Zakona uplaćuju se u korist županijskog proračuna i namjenski se koriste za financiranje radova na uređenju vodotoka i drugih voda na slivnom području na kojem je prekršaj učinjen.

VI. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Vodni doprinos i naknade koje se plaćaju prema ovome Zakonu obavezno plaćaju i korisnici koncesija na vodama i vodnom dobra.

Računovodstveno poslovanje sredstvima koja se prema ovome Zakonu uplaćuju na račun "Hrvatskih voda" obavlja se primjenom propisa o knjigovodstvu neprofitnih organizacija.

Do 30. lipnja 1996. godine donijet će:

1. Vlada Republike Hrvatske propis iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona,

2. ravnatelj Državne uprave za vode propis iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona,

3. županijske skupštine, odnosno Gradska skupština Zagreba propise iz članka 12. stavak 2. ovoga Zakona.

Do 31 prosinca 1996. godine donijet će:

1. Sabor Republike Hrvatske propis iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona,

2. Vlada Republike Hrvatske propise iz članka 23. stavku 1. i članka 14. stavka 3. ovoga Zakona,

3. ravnatelj Državne uprave za vode propise iz članka 44. ovoga Zakona,

4. "Hrvatske vode" uz suglasnost ravnatelja Državne uprave za vode akt iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona,

5. županijske skupštine propise iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona.

Do donošenja propisa iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona ostaje na snazi Odluka o visini vodnog doprinosa ("Narodne novine", br. 14/91.).

Do donošenja propisa iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona ostaje na snazi Odluka o visini naknade za zaštitu voda ("Narodne novine", br. 15/91., 19/92., 79/92., 84/92., 2/93., 28/93. i 1/94.).

Do donošenja propisa iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona ostaje na snazi Odluka o visini naknade za korištenje voda ("Narodne novine", br. 15/91, 19/92., 79/92., 84/92., 2/93, 28/93. i 1/94.).

Do donošenja propisa iz članka 44. ovoga Zakona ostaju na snazi Pravilnik o obračunavanju i plaćanju naknade za korištenje voda ("Narodne novine" br. 30/91.) i Pravilnik o obračunavanju i plaćanju naknade za zaštitu voda ("Narodne novine", br. 33/91.).

Do donošenja akata iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona ostaje na snazi Odluka o visini i načinu obračuna naknade za vađenje pijeska, šljunka i kamena ("Narodne novine", br. 10/94. i 9/95.).

Do donošenja akata iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona ostaju na snazi odluke o visini vodne naknade na slivnim područjima.

Poslove i ovlasti stavljene ovim Zakonom u djelokrug "Hrvatskih voda", do početka rada ove pravne osobe obavljat će Javno vodoprivredno poduzeće "Hrvatska vodoprivreda".

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslove i ovlasti u vezi s obračunom i naplatom vodne naknade i korištenjem sredstava te naknade za financiranje namjena na slivnim područjima obavljat će do 30. lipnja 1996. godine javna vodoprivredna poduzeća za slivna područja. Nadležno tijelo za katastar i Porezna uprava dužni su javnim vodoprivrednim poduzećima za slivna područja dati podatke potrebne za obračun vodne naknade koja se plaća po stopi od katastarskog prihoda za 1996. godinu.

Ravnatelj Državne uprave za vode može donijeti bliže propise radi provođenja odredaba ovoga članka.

Danom 31. prosinca 1995. godine prestaju važiti odredbe glave V. Zakona o vodama ("Narodne novine", br. 53/90., 9/91., 61/91., 26/93., 43/93. i 95/94).

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 1996. godine.

Klasa : 325-01 /94-01 / 12

Zagreb, 13. prosinca 1995.