Zakoni i propisi - Pravni savjeti 107 27.12.1995 Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 1996. godini
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Besplatna izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Poslovni forum d.o.o. ove godine obilježava dvadeset godina uspješnog poslovanja. Tim povodom, poklanjamo Vam BESPLATNU izradu CMS web stranica.
Inače, redovna cijena izrade CMS web stranica je 3900 kuna + PDV

Link za opširnije informacije o BESPLATNOJ izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

Na temelju članka 12. stavka 1. i 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti životinja i veterinarskoj djelatnosti ("Narodne novine" , br. 52/91, 64/91, 26/93, i 29/94), ministar poljoprivrede i šumarstva donosi

NAREDBU

O MJERAMA ZAŠTITE ŽIVOTINJA OD ZARAZNIH I NAMETNIČKIH BOLESTI I NJIHOVOM FINANCIRANJU U 1996. GODINI

I. OPĆE ODREDBE

Zarazne i nametničke bolesti životinja koje se sprečavaju, otkrivaju i suzbijaju provođenjem mjera određenih ovom naredbom, jesu:

1. Bedrenica i šuštavac,

2. Bjesnoća,

3. Bruceloza,

4. Ehinokokoza,

5. Enzootska leukoza goveda,

6. Genitalna kampilobakterioza,

7. Infekciozna anemija kopitara,

8. Klasična svinjska kuga,

9. Kokošji tifus, puloroza i infekcija sa Salmonellom enteritidis i S. typhimurium,

10. Leptospiroza,

11. Mastitis krava,

12. Mikrosporoza,

13. Miksomatoza i virusna hemoragijska bolest kunića

14. Newcastleska bolest,

15. Paratuberkuloza,

16. Q-groznica,

17. Trihomonijaza,

18. Trihineloza,

19. Tuberkuloza,

20. Zarazni rinotraheiti govede - zarazni pustularni vulvovaginitis,

21. Zarazne i nametničke bolesti pčela,

22. Zarazne i nametničke bolesti riba.

II. IMUNOPROFILAKTIČKE MJERE

1. Bedrenica i šuštavac

Goveda i ovce vakcinirat će se protiv bedrenice i šuštavca u zaraženim područjima najkasnije do 30. travnja.

Goveda i ovce mogu se tjerati na pašu izvan zaraženih područja, ako su vakcinirane protiv bedrenice i ako je od vakcinacije prošlo više od 30 dana.

2. Bjesnoća

Psi stariji od tri (3) mjeseca vakcinirat će se protiv bjesnoće na čitavom teritoriju Republike Hrvatske najkasnije do 31. ožujka.

Za vakcinaciju se rnogu koristiti sarno inaktivirane vakcine priređene na kulturi stanica, što se mogu koristiti i za vakcinaciiu drugih vrsta životinja.

Psa koji u tijeku godine dostigne starost od tri (3) mjeseca, odnosno nabavljenog psa koji nije ranije vakciniran, mora se vakcinirati u roku od 14 dana od dana kada je dostigao starost od tri mjeseca, odnosno od dana nabave.

Veterinarske stanice obvezne su materijal sumnjiv na bjesnoću dostavljati na laboratorijsku pretragu.

Troškovi dostave rnaterijala na pretragu uključeni su u cijenu cijepljenja protiv bjesnoće.

U slučaju potrebe ministar poljoprivrede i šumarstva može narediti da se u pojedinim područjima vakciniraju i druge životinje protiv bjesnoće.

3. Klasična svinjska kuga

Sve svinje starije od 45 dana moraju se vakcinirati protiv klasične svinjske kuge vakcinom pripremljenom od atenuiranog virusa (K-soj), tako da su stalno imune.

Prasad se vakcinira prvi put u dobi od 45 dana, a revakcinira nakon četiri tjedna.

Na farmama sa cjelovitim proizvodnim ciklusom prasad se vakcinira u skladu s odredbama stavka l. i 2. ove točke, nazimice i krmače prije pripusta, a nerastovi dva puta godišnje.

U razdoblju ožujak- lipanj i rujan-listopad treba vakcinirati sve svinje u ekstenzivnoj proizvodnji. Prinovljeni podmladak, nazimice, krmače i nerastove treba vakcinirati i izvan označenoga razdoblja.

Svinje koje se nalaze na zajedničkoj odnosno šumskoj ispaši, kao i divlje svinje u ograđenim uzgajalištima, moraju biti vakcinirane i održavane u stalnom imunitetnom stanju.

U promet se mogu staviti samo imune svinje, odnosno svinje što su vakcinirane najmanje sedam dana prije stavljanja u promet.

Promet svinja dozvoljen je samo na stočnim sajmovima, dogonima i drugim otkupnim mjestima koja su pod veterinarsko-sanitarnim nadzorom.

4. Miksomatoza i virusna hemoragijska bolest kunića

Sve rasplodne kuniće, u uzgojirna s više od 20 rasplodnih životinja, mora se vakcinirati protiv miksomatoze i virusne hemoragijske bolesti kunića u dobi od šest tjedana.

Na izložbe i smotre mogu se otpremiti samo imuni kunići odnosno kunići u kojih je prošlo najmanje 10 dana od dana vakcinacije.

5. Newcastleska bolest

Sva ekstenzivno držana perad će se vakcinirati protiv newcastleske bolesti dva puta godišnje vakcinom proizvedenom iz soja La Sota okulonazalno ili raspršivanjem vakcine, a u interventnim slučajevima sarno raspršivanjem.

Perad iz stavka 1. ove točke će se vakcinirati protiv newcatleske bolesti između 15. svibnja i 30. lipnja prvi put, te između 15. listopada i 30. studenog drugi put, a prinovljena perad između navedenih razdoblja.

Perad i pernata divljač na farmama i svim oblicima intenzivne proizvodnje mora se vakcinirati protiv newcastleske bolesti, tako da bude stalno imuna.

Uspjeh provedene vakcinacije peradi prosuđuje se serološkom pretragom koja je sastavni dio

imunoprofilaktičkog postupka.

Imunitet će se kontrolirati:

a) u ekstenzivnim uzgojima peradi uzimanjem pet uzoraka na 1.000 vakcinirane peradi ;

b) u intenzivnim uzgojima pretragom 20 uzoraka krvi po jatu.

Veterinarske stanice i držatelji intenzivnih uzgoja peradi dužni su program vakcinacije dostaviti županijskoj veterinarskoj inspekciji.

III. DIJAGNOSTIČKE PRETRAGE U SVRHU OTKRIVANJA ZARAZNIH BOLESTI

1. Bruceloza

Na brucelozu se mora serološki pretražiti:

- jedanput godišnje krv svih rasplodnih krava i junica starijih od 12 mjeseci u uzgojima od 5 do 100 grla, i krv 20% rasplodnih krava i junica u uzgojima brojnijim od 100 grla;

- jedanput godišnje krv svih krmaća u uzgojima od 10-100 grla, i krv 20% krmača u uzgojima brojnijim od 100 grla;

- krv nabavljenih ovaca i koza prije uvođenja u uzgoj;

- dva puta godišnje krv bikova, nerastova, ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, od kojih jedan pregled mora biti prije korištenja za rasplod, pri čemu se krv ovnova mora pretražiti i na Brucella ovis infekciju.

U stadima u kojima se Brucella ovis infekcija utvrdi u ovnova, obvezna je pretraga na Brucella ovis infekciju svih ovaca u stadu.

Veterinari su dužni dostaviti krv, a po mogučnosti i fetus na laboratorijsku pretragu kod svakog pobačaja krava i junica, nazimica i krmača, ovaca i koza.

2. Enzootska leukoza goveda

Na enzootsku leukozu goveda pretražuje se krv rasplodnih goveda starijih od 24 mjeseca u uzgojima brojnijim od 5 grla i krv svih rasplodnih goveda starijih od 6 mjeseci u farmarna muznih krava obuhvaćenih Programom mjera za suzbijanje enzootske leukoze goveda.

Krv bikova za proizvodnju sjemena za umjetno osjernenjivanje i bikova za prirodni pripust pretražuje se dva puta godišnje na enzootsku leukozu goveda.

Rasplodna goveda koja se dovode na izložbe i smotre ili se stavljaju u promet moraju biti pregledana na ezootsku leukozu. Nalaz dijagnostičkog laboratorija ne srrije biti stariji od 30 dana.

3. Genitalna kampilobakterioza

Obrisak ili ispirak prepucija bikova za prirodni pripust ili proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje pretražuje se na kampilobakteriozu dva puta godišnje

Prva pretraga mora se obaviti prije korištenja za pripust, odnosno uzimanja sjemena za umjetno osjemenjivanje.

Kod pobačaja goveda, ovaca i koza veterinari su dužni dostaviti na pretragu uzorak krvi, a po mogućnosti i fetus.

4. Infekciozna anemija kopitara

Serološka pretraga uzoraka krvi kopitara obavlja se:

1. dva puta godišnje (siječanj, lipanj) u pravnim osobama koje koriste kopitare za proizvodnju bioloških pripravaka (vakcina, seruma, sjemena za umjetno osjemenjivan,je i sl.);

2. jednorn godišnje najkasnije do 31. listopada u ergelama, pastuharnama, športskim društvirna i na šumskim radilištima, kao i u uzgojima s više od deset kopitara zajedno; ·

3. kada se nabavljeno grlo uvodi u uzgoj iz točke 1. i 2.;

4. kod pastuha prije licenciranja;

5. kada se kopitari dovode na izložbe, smotre, športska natecanja i opasivanja u ergelama;

6. kada se kopitari stavljaju u promet.

Nalaz o negativnoj serološkoj pretrazi za slučajeve iz podtočke 4. i 5. ne smije biti stariji od 90 dana, a u slučaju iz podtočke 6. od 30 dana.

5. Leptospiroza

Krv bikova, ovnova, jarčeva, nerastova i pastuha, koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, serološki se pretražuje na leptospirozu dva puta godišnje.

Veterinari su dužni kod pobačaja krava i junica, ovaca, koza, svinja i kobila dostaviti krv na pretragu.

6. Mastitis krava

Proizvođači mlijeka i proizvoda od mlijeka namijenjenog javnoj potrošnji dužni su dvaput u tijeku godine podvrći pojedinačno svaku muznu kravu, kozu i ovcu, pretrazi na poremećenu sekreciju vimena, prema programu Hrvatskog veterinarskog instituta. Mlijeko krava, koza i ovaca s poremećenom sekrecijom vimena mora se bakteriološki pretražiti

7. Mikrosporoza

Psi i mačke koji se otpremaju na izložbe i smotre rnoraju biti slobodni od mikrosporoze.

Veterinari su dužni prijaviti pojavu mikrosporoze Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva - Upravi za veterinarstvo.

8. Paratuberkuloza

Krv i balega bikova, ovnova i jarčeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje ili prirodni pripust mora se dva puta godišnje pretražiti na paratuberkulozu.

9. Q-groznica

Kod svakog pobačaja krava i junica, ovaca i koza mora se provesti odgovarajuća laboratorijska pretraga na Q-groznicu,

Zabranjeno je držanje ovaca i koza u dvorištima farmi muznih krava.

10. Kokošji tifus, puloroza i infekcija sa Salmonellom enteritidis i S. typhimurium

Dijagnostičkom postupku brze krvne aglutinacije podliježu sva jata nesilica (konzumna i rasplodna) što se koriste u komercijalne svrhe. Od jata sa 1.000 i više životinja pretražuje se najmanje 200 uzoraka krvi kada jato postigne 30% nesivosti te svaki slijedeći mjesec po 100 uzoraka krvi do kraja proizvodnje. U ostalim jatima pretražuje se krv od 20% nesilica u jatu, a svaki naredni mjesec krv od 10% nesilica do kraja proizvodnje.

Jaja (konzumna i rasplodna) mogu se stavljati u promet ili inkubirati samo ako potječu od jata što su slobodna od navedenih salmonela, odnosno ako držatelji jata peradi imaju potvrdu o zdravstvenorn stanju jata izdanu od ovlaštenog laboratorija.

Držatelji peradi koja se uzgaja na farmama dužni su dostavljati na bakteriološke pretrage:

1. obriske iz inkubatora i prostorija u kojima su smješteni inkubatori, najmanje jedna kontrola tromjesečno. Pretražuje se 30 obrisaka uzetih s površina. Obriske uzima ovlašteni lahoratorij ;

2. najmanje 30 oplođenih jaja iz kojih se pri inkubiranju nisu izlegli pilići, uginule piliće i mekonij od najmanje 100 pilića;

Kontrolira se svako jato jednom mjesečno a po potrebi i češće;

3. jednodnevne piliće uginule tijekom prijevoza od valionice do farme, te one što uginu u slijedeća dva dana na farmi. Pretražuje se do 30 lešina;

4. lešine peradi (podmladak i nesilice rasplodnih ili konzumnih jaja), najmanje jedna kontrola mjesečno. Uzorkom se smatra jednodnevno uginuće ili najviše 20 lešina po jatu. Bakteriološki treba pretražiti i skupni uzorak izmeta podmlatka u dobi četiri tjedna te dva tjedna prije početka nesivosti, a nesilica jednom tromjesečno, po tri skupna uzorka od najmanje 30 životinja;

5. lešine tovnih pilića pretražuju se najranije dva tjedna prije klanja, s tim da se uzorkom smatra dvodnevno uginuće, a najviše 20 lešina po jatu ;

6. najmanje 30 konzumnih jaja po jatz, jednom mjesečno;

Tvornice i mješaonice stočne hrane dužne su dostavljati na laboratorijsku pretragu u ovlašteni laboratorij uzorke svih proizvoda životinjskog podrijetla prije pripremanja krmnih smjesa, a jednom mjesečno uzorke gotovih krmnih smjesa.

11. Trihomonijaza

Bikovi za prirodni pripust ili umjetno osjemenjivanje moraju se prije korištenja laboratorijski pretražiti na trihomonijazu.

Bikovi za prirodni pripust moraju se u tijeku svog korištenja dva puta godišnje laboratorijski pretražiti na trihomonijazu.

12. Tuberkuloza

Obvezna opća tuberkulinizacija goveda starijih od šest mjeseci mora se provesti do 30. rujna na područjima županija: Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske, Karlovačke i Sisačko-moslavačke izuzev epizootiloškog područja veterinarske stanice Križ i Kutina.

Sva rasplodna goveda z uzgojima brojnijim od deset grla tuberkulinizirat će se na cijelom teritoriju Republike Hrvatske do 30. rujna.

Sve rasplodne svinje u uzgojima brojnijima od petnaest krmača, nazimica i nerastova, tuberkulinizirat će se na cijelom teritoriju Republike Hrvatske do 31 svibnja.

Za obnovu uzgoja ne mogu se koristiti goveda i svinje koje prethodno nisu tuberkulinizirane.

Ovlašteni veterinarski inspektori u klaonicama, moraju voditi posebnu evidenciju o svakom ustanovljenom slučaju tuberkuloze goveda i svinja te o nalazu izvijestiti nadležnog veterinarskog

inspektora o mjestu podrijetla tuberkulozne životinje.

Patoanatomska dijagnoza mora se potvrditi u ovlaštenom laboratoriju.

13. Zarazni rinotraheitis goveda - zarazni pustularni vulvovaginitis (ZRG/ZPV)

Za prirodni pripust i za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje mogu se koristiti samo bikovi koji su dva puta u tijeku godine podvrgnuti kliničkom pregledu i laboratorijskoj pretrazi na ZRG/ZPV.

Ne srniju se oplođivati krave i junice s kliničkim znakovima zaraznog pustularnog vulvovaginitisa.

14. Zarazne i nametničke bolesti pčela

U promet mogu ići samo zdrave pčelinje zajednice odnosno one na kojirna su provedene naređene dijagnoštičke i preventivne mjere i to:

a). Američka gnjiloća pčelinjeg legla

U mjestima u kojima je 1995. godine ustanovljena američka gnjiloća pćelinjeg legla moraju se tijekom ožujka i travnja pregledati sve pčelinje zajednice u krugu 3 km od žarišta. Svaku sumnju na bolest treba potvrditi laboratorijskom pretragom.

b) Nozemoza

Držatelji pčelinjih zajednica dužni su tijekom siječnja i veljače, a do kraja ožujka u kontinentalom dijelu Republike Hrvatske, uzeti uzorke zimskih gubitaka pčela i dostaviti ih na laboratorijsku pretragu putem ovlaštenih veterinarskih organizacija.

c) Varooza

Držatelji pčelinjih zajednica dužni su obaviti, u proljeće i jesen (ovisno o razvoju pčelinjeg legla), dijagnostičko, a po potrebi i preventivno tretiranje pčelinjih zajednica.

15. Zarazne i narnetničke bolesti riba

U svim pastrvskim ribogojilištima obavit će se:

a) laboratorijska pretraga i klinički pregled mlađa u dobi od 5 mjeseci, a u rujnu konzumne ribe na znakove vrtičavosti;

b) u ožujku i travnju virusološka pretraga mlađa, a u prosincu pregled matica kalifornijske pastrve na uzročnike zarazne nekroze gušterače;

c) mjesec dana prije mriješćenja pretraga uzoraka krvi matica na antitijela, a virusološka pretraga na uzročnika virusne hemoragijske septikemije kalifornijske pastrve kad se pojave klinički znakovi bolesti.

U svim šaranskim ribnjičarstvima obavit će se u proljeće pregled zdravstvenog stanja šarana radi otkrivanja pojave proljetne viremije, a u rujnu uzet će se uzorci krvi za serološku pretragu.

IV. MJERE ZA SPREČAVANJE NAMETNIČKIH BOLESTI

1. Ehinokokoza

Prilikom vakcinacije pasa protiv bjesnoće provest će se dehelmintizacija pasa protiv Echinococcus granulosus, sredstvom koje pouzdano ubija zrele i nezrele oblike trakavice.

Radi sprečavanja širenja jajašaca obvezno je pse nakon tretiranja držati najmanje 48 sati u ograđenom prostoru i njihove izmetine neškodljivo ukloniti.

Pravne i fizičke osobe koje se bave klanjem stoke za javnu potrošnju, kao i držatelji stoke koji je kolju za vlastitu potrošnju dužni su radi sprečavanja širenja ehinokokoze odbaćene organe zaklane stoke učiniti neškodljivim preradom u kafilerijama ili prokuhavanjem, odnosno uništiti ih spaljivanjem ili zakapanjem.

2. Trihineloza

U slučaju pojave trihineloze svinja ili oboljenja ljudi od trihineloze, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva - Uprava za veterinarstvo može narediti da se u pojedinim područjima obvezno obavlja trihineloskopski pregled ili druga metoda (ELISA) otkrivanja tog oboljenja i kod klanja svinja za potrebe vlastitog domaćinstva.

V. ZOOSANITARNE MJERE

1. U cilju djelotvornije zdravstvene zaštite životinja, zaštite zdravlja ljudi i veterinarske zaštite ljudskog okoliša, kao i kod postojanja epizootiološke indikacije, ovlaštene organizacije provodit će deratizaciju.

Deratizacija se provodi u životinjskim nastambama i dvorištima, objektima za klanje životinja, preradu, proizvodnju i skladištenje namirnica životinjskog podrijetla i drugim objektima gdje je njeno provođenje od interesa za zdravstvenu zaštitu životinja i očuvanje zdravstvene ispravnosti životinjskih proizvoda.

Deratizacija se provodi dva puta godišnje, a na poziv fizičkih i pravnih osoba, i češće.

2. Radi zaštite životinja od zaraznih, nametničkih i drugih opasnih bolesti, držatelji životinja u intenzivnim uzgojima - farmama, dužni su uspostaviti veterinarsko-sanitarni red, a osobito:

- moraju se osigurati ekonomska dvorišta i životinjske nastambe od nekontroliranog ulaska i izlaska ljudi, životinja i vozila;

- postaviti i održavati uređaje za dezinfekciju osoba i vozila koja ulaze u ekonomsko dvorište i životinjske nastambe, a radnicima i posjetiteljima osigurati zaštitnu odjeću i obuću;

- pomije i otpaci koji se koriste kao hrana za svinje, moraju se prethodno prokuhati.

VI. OZNAČAVANJE ŽIVOTINJA

1. Označavanje goveda

Goveda starija od dva mjeseca, moraju se označiti propisanom ušnom markicom.

Sva goveda bez obzira na starost, pri stavljanju u unutarnji promet ili za izvoz, moraju biti označena propisanom ušnom markicom.

2. Označavanje ovaca i koza

Ovce i koze te njihov podmladak stariji od 2 mjeseca obvezno se označavaju propisanom ušnom markicom prije stavljanja u unutarnji promet ili za izvoz, odnosno otpremanja na ispašu na područje druge epizootiološke jedinice, odnosno područje nadležnosti ovlaštene veterinarske inspekcije.

3. Označavanje svinja

Svinje starije od dva mjeseca, kao i sve svinje koje se stavljaju u unutarnji promet ili za izvoz, bez obzira na starost, moraju biti označene propisanom ušnom markicom.

4. Označavanje konja

Svi konji pri stavljanju u unutarnji promet ili izvoz, kao i konji koji se otpremaju na športske priredbe, izložbe, i sl., moraju biti označeni paljenim žigom brojčane oznake u kopitu ili žigom na koži vrata, sedlišta ili buta, odnosdo u prilogu obvezne dokumentacije raspolagati s odgovarajućim dokumentom za konje ovjerenim od strane ovlaštenog veterinarskog inspektora, s detaljnim opisom grla, bojom i svim identifikacijskim znakovima i oznakama.

Konji za klanje namijenjeni unutarnjem prometu ili za izvoz, uz propisanu oznaku "S" paljenim žigom u kopitu, mogu biti označeni dlakorezom ili najedan od načina iz stavka 1. ove točke.

Ždrijebad za klanje do starosti 6 mjeseci, namijenjena unutarnjem prometu ili za izvoz, može biti označena dlakorezom ili drugom od propisanih oznaka.

5. Provođenje označavanja životinja

Propisano obvezno označavanje životinja organiziraju ovlašteni veterinarski inspektori, a obavljaju stručne službe veterinarskih stanica.

Propisano obvezno označavanje životinja u objektima specijalizirane stočarske proizvodnje - većim farmama, organiziraju ovlašteni veterinarski inspektori, a obavljaju stručne službe farmi.

Nadzor nad postupkom označavanja životinja obavljaju županijski veterinarski inspektori.

Veterinarske stanice dužne su voditi registar označenih rasplodnih životinja, kao i evidenciju svih ostalih označenih životinja pripadajućeg epizootiološkog područja na propisanim obrascima

"Registar označene rasplodne stoke" i "Evidencija označene stoke".

Veterinarske stanice dužne su dokumentaciju iz stavka 4. ove točke dostavljati Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva -Upravi za veterinarstvo u roku sedam dana za proteklo mjesečno razdoblje.

Izdavanje i distribuciju ušnih markica za obvezno označavanje životinja, kao i propisanih obrazaca dokumentacije o označenim životinjama te obradu podataka, vrši od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva ovlašten, CENTAR ZA REPRODUKCIJU U STOČARSTVU HRVATSKE, Zagreb, Planinska 2b.

Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske vodi središnju Evidenciju označene stoke i Registar označene rasplodne stoke te je dužan Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva - Upravi za veterinarstvo dostavljati mjesečna izvješća o distribuciji ušnih markica i broju označene stoke.

Ušne markice u propisanom obliku za obvezno označavanje životinja može proizvoditi samo od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva - Uprave za veterinarstvo, ovlašteni proizvodač.

Ovlašteni proizvođač ušnih markica dužan je voditi evidenciju o proizvedenim ušnim markicama po vrstama životinja, serijskim brojevima, tekućim brojevima, oznakama županija kao i isporučenim količinama i datumu isporuke ovlaštenoj pravnoj osobi za izdavanje i distribuciju ušnih markica.

Uvezena stoka iz točke 1., 2., 3., 4. ovog poglavlja, ukoliko je tijekom provođenja karantenskih mjera utvrđena zdravom, mora se označiti na propisani način prije ukidanja i raspuštanja karantene.

Ušnom se markicom označavaju sve životinje u lijevoj uški. Oznaka ušne markice s brojem županije, slovom serije i tekućim brojem markice (prednji dio), mora se kod goveda nalaziti sa unutarnje strane uške, a kod svinja, ovaca i koza s vanjske strane uške.

6. Ušne markice s pripadnim sadržajem

Ušne markice se proizvode u dvije veličine i oblika.

UŠNA MARKICA ZA GOVEDA - za sve kategorije goveda namjenjuje se ušna markica u donjem dijelu pravokutnog oblika s trokutasto izduženim gornjim dijelom za ovjes i spoj, zaobljenih uglova, dimenzije 49 x 42 mm, u žutoj boji sa slijedećim oznakama: na licu prednje strane, gore u trokutastom se dijelu navodi dvoznamenkasta brojčana oznaka županije i broj serije (slovo) veličine 7 mm te ispod nje tekući peteroznamenkasti broj markice utisnut znakovima crne boje, veličine 10 mm.

Na naličju prednjeg dijela markice reljefno je, istaknuta u boji materijala, oznaka u obliku elipse dimenzija osi 27 x 20 mm s tekstom: "HRVATSKA VETERINARSKA INSPEKCIJA", te oznaka proizvodača.

Na poleđini spojnog kružnog dijela promjera 30 mm utisnuta je crnim znakovima oznaka "HR" i dvoznamenkasta oznaka broja županije veličine znakova od 7 mm.

UŠNA MARKICA ZA SVINJE, OVCE I KOZE - proizvodi se u obliku izduženog pravokutnika zaobljenih uglova sa spojem na jednom kraju u dimenzijama 50 x 16 mm. Spojni dio je kružnog oblika promjera 30 mm.

Na licu prednjeg dijela utisnuta je u crnoj boji oznaka slova serije i tekući peteroznamenkasti broj markice veličine znakova 8 mm.

Na naličju prednjeg dijela markice reljefno je istaknuta, u boji materijala, oznaka u obliku elipse dimenzija osi 20 x 12 mm s tekstom: "HRVATSKA VETERINARSKA INSPEKCIJA" te oznaka proizvodača.

Na naličju spojnog kružnog dijela promjera 30 mm utisnuta je, crnim znakovima veličine 5 mm, oznaka "HR" i dvoznamenkasta brojčana oznaka županije.

Ušna markica za SVINJE proizvodi se u žutoj osnovnoj boji materijala.

Ušna markica za OVCE i KOZE proizvodi se u svijetlocrvenoj osnovnoj boji materijala.

8. Obrasci ušnih markica za pojedine vrste životinja s pripadnim sadržajem i propisani obrasci dokumentacije o obveznom označavanju stoke: "Registar označene rasplodne stoke"(Obrazac br. 1.) i "Evidencija označene stoke (Obrazac br. 2.), tiskani su uz ovu naredbu i čine njezin sastavni dio.

VII. FINANCIRANJE MJERA

Javne potrebe u zdravstvenoj zaštiti životinja koje se sufinanciraju ili financiraju iz Proračuna Republike Hrvatske jesu:

- uzimanje krvi za serološku pretragu na enzootsku leukozu goveda, osim uzimanja kod muških rasplodnih životinja i prodaje životinja,

- laboratorijske pretrage dijagnostičkog materijala radi utvrđivanja postojanja zaraznih bolesti određenih člankom 8. Zakona o zdravslvenoj zaštiti životnkja i veterinarskoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 52/91, 64/91, 26/93 i 29/94), ako se postupa u skladu s odredbom članka 29. citiranog zakona;

- kontrola imunosti peradi ekstenzivnih uzgoja nakon vakcinacije protiv newcastleske bolesti;

- pretrage uzoraka krvi na brucelozu i enzootsku leukozu goveda (ako su pozitivna grla uklonjena ili strogo izolirana), osim kod muških rasplodnih životinja i prodaje životinja;

- bakteriološke pretrage uzoraka mlijeka u provođenju programa suzbijanja poremećene sekrecije vimena;

- kliničke, patomorfološke i laboratorijske pretrage radi razjašnjenja zdravstvenog problema koji može nanijeti značajne gospodarstvene štete i poremećaje, na zahtjev Ministarstva poljoprivrede i šumarstva - Uprave za veterinarstvo;

- obvezno označavanje rasplodnih životinja pod selekcijskom kontrolom (samo ušne markice);

- pričuva vakcina i potrebitih dijagnostičkih sredstava.

VIII. PROVOĐENJE MJERA

Dijagnostičke i druge pretrage propisane ovom naredbom obavljat će Hrvatski veterinarski institut.

Jedinstvene cijene veterinarskih usluga što se provode temeljem odredbi ove naredbe utvrđuje uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Hrvatska veterinarska komora.

IX. ZAVRŠNE ODREDBE

Stupanjem na snagu ove naredbe prestaje važiti Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 1995.godini ("Narodne novine", br. 94/94).

Ova naredba stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa : 322-01 /95-01 /961

Urbraj: 525-06-95-01

Zagreb, 15. prosinca 1995.

Ministar poljoprivrede i šumarstva

Matej Janković, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.