Zakoni i propisi - Pravni savjeti 106 22.12.1995 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-439/1995. od 20. prosinca 1995.
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Besplatna izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Poslovni forum d.o.o. ove godine obilježava dvadeset godina uspješnog poslovanja. Tim povodom, poklanjamo Vam BESPLATNU izradu CMS web stranica.
Inače, redovna cijena izrade CMS web stranica je 3900 kuna + PDV

Link za opširnije informacije o BESPLATNOJ izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda, te suci dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, odlučujući povodom ustavne tužbe Đ. K. iz O. na sjednici održanoj dana 20. prosinca 1995. godine, donio je sijedeću :

ODLUKU

USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE BROJ U-III-439/1995. OD 20. PROSINCA 1995.

1. Usvaja se ustavna tužba i ukidaju se :

- presuda Upravnog suda Republike Hrvatske broj: Us-2793/94-4 od 22. veljače 1995. godine;

- rješenje Upravnog odbora Hrvatske odvjetničke komore broj:1330/93 od 26. veljače 1994. godine;

- rješenje Izvršnog odbora Hrvatske odvjetničke komore broj: 1330/93 od 15. prosinca 1993. godine.

2. Predmet se vraća Hrvatskoj odvjetničkoj komori na ponovni postupak.

3. Ova odluka objavit će se u "Narodnim novinama".

Obrazloženje

Đ. K. iz O. podnio je ovom Sudu pravodobnu i dopuštenu ustavnu tužbu povodom rješenja i presude citiranih u izreci ove odluke radi zašlite ustavnih prava iz članka 3,14; 17. st. 3,19, 26, 39. i 54. Ustava Republike Hrvatske, a kojim aktima je pravomoćno odbijen sa zahtjevom za upis u Imenik Hrvatske odvjetničke komore sa sjedištem u O, pozivom na članak 49. Zakona o odvjetništvu ("Narodne novine", broj 9/94).

U ustavnoj tužbi navodi da je do povrede citiranih uslavnitk prava na njegovu štetu, a osobito prava na rad iz članka 54. Ustava došlo zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, budući da su Hrvatska odvjetnička komora (dalje u tekstu: HOK) i Upravni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: USRH) ocjenjujući njegovu doslojnost za obavljanje odvjetničkog zanimanja uzeli u obzir samo jedan postupak u njegovom radnom i životnom vijeku, ocjenjujući ga izolirano od objektivnih okolnosti koje su do njega doveli, to jest da nisu razmotrili sve činjenice potrebne za ocjenu njegove dostojnosti za obavljanje odvjetničkog zanimanja.

Predložio je da Ustavni sud poništi osporene akte.

Ustavna tužba je osnovana.

Prema članku 28. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine, broj 13/91) svatko može podnijeti ovom Sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je odlukom sudske, upravne vlasti ili drugih tijela koja imaju javne ovlasti povrijedeno jedno od Ustavom utvrđenih sloboda i prava čovjeka i građnina.

Uvidom u osporene odluke proizlazi da je podnositelj ustavne tužbe odbijen sa zahtjevom za upis u Imenik odvjetnika HOK, jer su HOK i USRH ocijenili da podnositelj usavne tužbe zbog svog ranijeg ponašanja ne pruža dovoljno garancije da će savjesno obavljati odvjetničku dužnost. To prema njima proizlazi iz činjenice da isti nije došao na svoje radno mjesto suca Županijskog suda u O. u trajanju duljem od 5 dana, rdi čga je i razriješen dužnosti suca s danom 27. studeni 1991. godine.

Nesporno je da je podnositelj ustavne tužbe razriješen dužnosti suca s tim zbog nedolaska na radno mjesto, kao i da je do tog nedolaska došlo u vrijeme najžešće agresije na Republiku Hrvatsku, što bi eventualno moglo upućivati i na određenu neodgovornost prema svojim radnim obvezama.

Međutim, da bi se utvrdila dostojnost odnosno nedoslojnost za obavljanje odvjetničkog zvanja određene osobe neophodno je potrebno, a u cilju zaštite ustavnih prava iz članka 26. (jednakost građna pred zakonom) i 54. Ustava (pravo na rad i dostupnost svakog radnog mjesta svim građnima pod jednakim uvjetima) uzeti u obzir ranije ponašanje i djelatnost određene osobe u cjelini, a ne izolirano i na temelju jednog životnog postupka odlučivati o nečijem pravu na rad.

Konačno ta obveza proizlazi iz članka 49. Zakona o odvjetništvu, koji glasi: "Nije dostojna za obavljanje odvjetništva ni osoba čije ranije ponašanje ili djelatnost ne jamči da će ona savjesno obavljati odvjetničko zvanje."

U zahtjevu za upis u Imenik odvjetnika HOK i u tužbi USRH podnositelj ustavn tužbe jenaveo i niz činjenica kojim opravdava svoj nedolazak na radno mjesto. Međtim, o tim činjenicama niti HOK, a niti USRH nisu raspravljali, iako su to bili dužni učiniti. Ta obveza proizlazi i iz članka 7. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91), koji glasi: "U postupku se mora utvrditi pravo stanje stvari i u tom cilju moraju se utvrditi sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja."

Činjenicu razrješenja podnositelja ustavne tužbe od duž nosti suca, a susljedno tome i o postojanju uvjeta za upis u imenik odvjetnika, pa slijedom toga i o dostojnosti za obavljanje od vjetništva trebalo je sagledati kompleksno, te ocijeniti da li je opća situacija u kojoj se našao podnositelj ustavne tužbe (smještaj obitelji, njegova bolest, ratna situacija u O. u kojoj je za pod· nositelja ustavne tužbe u tisku od strane predsjednika Županijskog suda u.O. navodno dana izjava u rujnu 1991. godine, a koja je kasnije demantirana, da podnositelj ustavne tužbe spada u suce srpske nacionalnosti, koji otkazuju poslušnost i priklanjaju se teroristima) mogla opravdati njegov nedolazak na posao, koji je imao za posljedicu i razrješenje od sudačke dužnosti.

Osim toga, prilikom ocjene dostojnosti neke osobe za obavljanje odvjetništva treba uzeti u obzir i njezino ispunjavanje radnih obveza tijekom životnog i radnog vijeka, odnosno ukupnost njezinog ranijeg ponašanja i djelatnosti, a što sve u postupku po zahtjevu podnositelja ustavne tužbe nije učinjeno, jer se nadležna tijela nisu pridržavala načela materijalne istine iz već citiranog članka 7. Zakona o općem upravnom postupku.

U konkretnom slučaju takvo postupanje dovelo je i do povrede ustavnih prava iz članka 19. stavak l. (utemeljenost odluka na zakonu), 26. i 54. kao i temeljnog načela o vladavini prava iz članka 3. Ustava, dok za povredu ostalih ustavnih prava nema osnove.

Slijedom iznesenog, temeljem članka 59. i 60, Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94), odlučeno je kao u izreci ove odluke.

Objava ove odluke temeljl se na članku 20. stavak l. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Broj : U-III-439/ 1995

Zagreb, 20. prosinca 1995.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik

Jadraako Crnić; v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.