Zakoni i propisi - Pravni savjeti 104 18.12.1995 Pravilnik o porezu na dohodak
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

MINISTARSTVO FINANCIJA

Na temelju članka 113. stavka 4. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine", br. 25/95., 52/95. - pročišćeni tekst), ministar financija donosi

PRAVILNIK

o porezu na dohodak

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom podrobnije razrađuje primjena Zakona o porezu na dohodak (u daljnjem tekstu : Zakon).

1. POREZNI OBVEZNIK

Članak 2.

(1) Porezni obveznik u užem smislu je fizička osoba koja je prema Zakonu obvezna plaćati porez.

(2) Porezni obveznik u širem smislu je pravna i/ili fizička osoba koja jamči za porez, mora obračunati, obustaviti i uplatiti porez na račun trećih osoba, predati poreznu prijavu, voditi poslovne knjige ili ispuniti druge Zakonom propisane obveze.

(3) Porezni obveznik nije onaj tko mora dati obavijest o tuđem predmetu, predoćiti isprave, dati stručno mišljenje ili mora dopustiti pristup zemljištima, objektima ili poslovnim prostorijama. U tom slučaju radi se o obvezama trećih osoba radi razjašnjenja činjeničnog stanja značajnog za oporezivanje. .

Članak 3.

(1) Obveznik poreza na dohodak može istodobno biti i obveznik poreza na dobit ako se bavi poduzetništvom koje podliježe oporezivanju prema Zakonu o porezu na dobit. U tom slučaju obveze plaćanja poreza na dohodak i poreza na dobit postoje neovisno jedna o drugoj, ali se međusobno isključuju za isti dohodak odnosno dobit.

(2) Ako više osoba zajednički ostvaruje dohodak koji se oporezuje, porezni obveznik je svaka osoba zasebno za svoj udio u zajedničkom dohotku (članak 13. stavak l. Zakona).

Članak 4.

(1) Kriterij za utvrđivanje tuzemnosti poreznog obveznika je isključivo njegovo prebivalište ili uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj.

(2) Tuzemni porezni obveznik je i hrvatski državljanin koji u tuzemstvu nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a zaposlen je u državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima plaću.

(3) Inozemni porezni obveznik je fizička osoba koja u tuzemstvu nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište ali u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak. U smislu ovoga Pravilnika, dohodak se ostvaruje u Republici Hrvatskoj ako ga isplaćuje tuzemni isplatitelj ili ako je u tuzemstvu obavljana ili se obavlja djelatnost (samostalna djelatnost ili nesamostalni rad). Dohodak od imovine i imovinskih prava se ostvaruje u tuzemstvu, ako se u tuzemstvu nalazi imovina ili koriste imovinska prava.

(4) Tuzemnim poreznim obveznikom postaje se rođenjem ili prijavom prebivališta ili uobičajenog boravišta, a prestaje smrću poreznog obveznika ili odjavom njegova prebivališta ili uobičajenog boravišta.

(5) Nasljednik je porezni obveznik u širem smislu za sve porezne obveze koje proistječu iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti. Nasljednik je porezni obveznik u užem smislu za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka.

Članak 5.

(1) Porezni obveznik ima prebivalište tamo gdje ima na raspolaganju stan neprekidno najmanje 183 dana i ako se iz okolnosti može zaključiti da će taj stan zadržati i koristiti. Neprekidno razdoblje od 183 dana ne mora se odnositi na jednu kalendarsku godinu, več može obuhvaćati i dvije kalendarske godine. Stalni boravak u stanu nije nužan. Porezni obveznik može imati više stanova, pa stoga u poreznom smislu i više prebivališta. U tom se slučaju za oporezivanje mjerodavno prebivalište, utvrđuje prema članku 106. ovoga Pravilnika.

(2) Ako porezni obveznik ima istodobno prebivalište u inozemstvu i tuzemstvu, smatra se tuzemnim poreznim obveznikom.

Članak 6.

(1) Porezni obveznik ima uobičajeno boravište tamo gdje boravi u okolnostima koje ukazuju na to da se na tomu mjestu ili na tomu području ne zadržava samo privremeno.

(2) Uobičajenim boravištem smatra se boravak u razdoblju od najmanje 183 dana. Razdoblje od najmanje 183 dana može obuhvaćati i dvije kalendarske godine. Kratkotrajna izbivanja ne smatraju se prekidom razdoblja boravka. Uobičajenim boravištem ne smatra se boravak isključivo u svrhu posjete, odmora, terapije u toplicama ili radi zadovoljavanja sličnih osobnih potreba pod uvjetom da ne traje duže od jedne godine.

(3) Uobičajeno boravište ne mora biti vezano samo za jedno mjesto, ali se mora nalaziti na teritoriju Republike Hrvatske.

Članak 7.

Ako se promijeni status poreznog obveznika iz tuzemnog u inozemnog i obrnuto, nastaju dva odvojena razdoblja utvrđivanja poreza (članak 4. stavak 2. Zakona). U ovim se slučajevima godišnji obračun obavlja na način propisan u članku 94. ovoga Pravilnika.

2. UTVRĐIVANJE GODIŠNJEG DOHOTKA

Članak 8.

U pravilu se oporezuju svi naplaćeni dohoci te osigurava ravnomjerno oporezivanje realnog godišnjeg dohotka.

Članak 9.

(1) Osnovica poreza na dohotak, prema članku 3. Zakona, utvrđuje se kako slijedi:

dohodak od nesamostalnog rada,

+ dohodak od samostalne djelatnosti,

+ dohodak od imovine i imovinskih prava,

= ukupni dohodak,

- preneseni gubici prema članku 35. Zakona,

= ukupni dohodak nakon umanjenja za prenesene gubitke,

- osobni odbici za poreznog obveznika i članove obitelji prema članku 34. Zakona,

= porezna osnovica za primjenu stopa iz članka 5. Zakona,

(2) Pri oporezivanju tuzemnog poreznog obveznika primjenjuje se načelo svjetskog dohotka, što znači da se oporezuju svi dohoci ostvareni u tuzemstvu i inozemstvu i to prema tuzemnim propisima. Inozemni dohoci, kao i udjeli u dobiti u inozemnim poduzećima, koji bi podlijegali porezu na dobit da se ostvaruju u tuzemstvu ne ulaze u osnovicu poreza na dohodak. Za inozemne dohotke ne može se birati oporezivanje prema Zakonu o porezu na dobit (članak 14.

stavak l. Zakona).

Članak 10.

(1) Pozitivni dohoci i negativni dohoci (gubici) iste vrste i/ili različitih vrsta saldiraju se.

(2) Kod inozemnog poreznog obveznika i za gubitke vrijedi načelo svjetskog dohotka, što znači da se inozemni gubici mogu odbiti od tuzemnih dohodaka. Odbijanje nije moguće za gubitke iz inozemstva, koji bi se da su ostvareni u tuzemstvu, utvrđivali po propisima o oporezivanju dobiti.

(3) Kod inozemnih poreznih obveznika načelo tuzemnog dohotka vrijedi i u odnosu prema gubicima, što znači da se samo tuzemni gubici mogu odbiti od tuzemnih dohodaka.

(4) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, gubici od otuđenja nekretnina i imovinskih prava prema članku 30. stavku 5. Zakona, smiju se odbiti od dohodaka od otuđenja nekretnina odnosno imovinskih prava samo u istoj godini.

(5) Gubici iz prethodnih poreznih razdoblja odbijaju se od ukupnog iznosa dohotka koji preostaje nakon saldiranja pozitivnih i negativnih dohodaka.

(6) Odbitak gubitaka prenesenih prema članku 35. Zakona provodi se uvijek prije odbitka osobnih odbitaka iz članka 34. Zakona.

3. OPĆA NAČELA UTVRĐIVANJA DOHOTKA I OPOREZIVIH DOHODAKA

3.1. Primjena međudržavnih ugovora

Članak 11.

Pri utvrđivanju oporezivih dohodaka odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i višestranih međudržavnih ugovora ili sporazuma imaju prednost pred odredbama Zakona. Ako se pravo na oporezivanje inozemnih dohodaka tuzemnog poreznog obveznika ili tuzemnih dohodaka inozemnog poreznog obveznika prema međudržavnim ugovorima prenese na drugu državu, tada se taj dohodak ne oporezuje u tuzemstvu.

3.2. Oporezivi i neoporezivi dohoci i dohoci oslobođeni od poreza

Članak 12.

(1) Dohoci su oporezivi samo onda ako su ostvareni na tržištu.

(2) Oporezivi su, u načelu, sljedeći tržišni dohoci:

1. ostvareni na tržištu rada - dohoci od nesamostalnog rada (članak 3. stavak 1. točka 1. Zakona),

2. ostvareni na tržištu roba i usluga - dohoci od samostalne djelatnosti (članak 3. stavak 1. točka 2. Zakona),

3. ostvareni na tržištu prava korištenja nekretnina, pokretnina i imovinskih prava - dohoci od imovine i imovinskih prava (članak 3. stavak 1. točka 3. Zakona).

Članak 13.

(1) Budući da se ne ostvaruju na tržištu, nisu oporezivi sljedeći primici :

1. nasljedstva i darovi,

2. potpore, primjerice pomoć za uzdržavanje, socijalna pomoć i drugo (članak 6. stavak 2. Zakona),

3. odštete koje nisu u svezi s gospodarskom djelatnošću,

4. rad za osobne potrebe npr. posao domaćice, sadnja povrća za osobne potrebe, popravak vlastite kuće,

a ne mogu se priznati izdaci: kao što su plaćanje poreza na nasljedstva i darove, poreza na dohodak i sličnih poreza, poreza na promet na osobnu potrošnju, plaćanje kazni i ostalih sličnih prisilnih davanja (članak 19. stavak 1. točka 2. i 3. Zakona).

(2) Budući da nedostaje namjera da se djelatnošću ostvari višak primitaka nad izdacima, nisu oporezivi primici do visine dokazanih izdataka u svezi s djelatnošću koja je od opće koristi ili ima počasni karakter i primici povezani s hobijima, a ne mogu se odbiti izdaci za privatnu potrošnju i u svezi s hobijima.

(3) Budući da ne postoji tržišna razmjena dobara, iako postoji namjera da se ostvari višak primitaka nad izdacima, sljedeći primici nisu oporezivi, odnosno ne mogu se odbiti kao izdaci :

1. primici/izdaci koji su povezani s nagradnim natječajima ili natjecanjima i igrama na sreću,

2. primici/izdaci koji su povezani s igrama ako se ne radi o aktivnostima koja imaju obilježja samostalne djelatnosti.

(4) Budući da dohoci, s obzirom na njihove izvore, ne smiju biti višestruko oporezivani, sljedeći dohoci nisu oporezivi :

1. kamate od kredita, kamate od ulaganja i depozita kod financijskih institucija, kamate od javnih zajmova i vrijednosnih papira (obveznice itd.) i ostali slični dohoci od privatne financijske imovine, prihodi primljeni od udjela u poduzećima koja plaćaju porez na dobit (dividende i slične isplate iz raspodjele dobiti) te dohoci od otuđenja privatne financijske imovine (čanak 6. stavak 1. Zakona),

2. primici odnosno naknade štete na temelju osiguranja života i imovine (članak 6. stavak 3. Zakona).

(5) Porezni obveznici koji nemaju udjela u kapitalu poduzeća, ne mogu u tom poduzeću ostvariti neoporezivi primitak u smislu članka 6. stavka l. Zakona u vidu dividendi, udjela ili drugog oblika sudjelovanja u raspodjeli dobiti ili dohotka.

Članak 14.

Ne oporezuju se dohoci i novčani primici navedeni u članku 8. stavku 1. i 2. Zakona, kao i drugi dohoci propisani kao neoporezivi po posebnim propisima.

3.3. Primici/izdaci - načelo blagajne

Članak 15.

(1) U primitke spadaju sva dobra (novac, stvari i usluge) koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik ostvari na tržištu od rada, obavljanja djelatnosti i od imovine i imovinskih prava. Smatra se da su dobra, a time i primici naplaćeni, kad porezni obveznik njima može raspolagati.

(2) U izdatke spadaju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka. Smatra se da je došlo do odljeva dobara, a time i do nastanka izdataka kad porezni obveznik njima više ne može raspolagati.

Članak 16.

(1) Načelno se primici odnosno izdaci od poslovnih događaja koji utječu na dohodak utvrđuju tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata (načelo blagajne). Ako priljevi odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu već u drugim dobrima treba ih tretirati kao primitke odnosno izdatke.

(2) Priljevi i odljevi koji se naplaćuju i/ili isplaćuju u ime i za račun neke druge osobe (prolazne stavke)

ne smatraju se primicima i izdacima.

(3) Nenovčani primici utvrđuju se prema tržišnoj vrijednosti. Tržišna se vrijednost određuje prema cijeni koja bi se ostvarila pri prodaji u uobičajenom poslovnom prometu, ovisno o svojstvu gospodarskog dobra. Pri tome moraju biti uvažene sve okolnosti koje utječu na cijenu. Neuobičajeni uvjeti i osobni odnosi kupca i prodavatelja ne uzimaju se u obzir.

(4) Nenovčani izdaci utvrđuju se prema cijenama nabave ili cijenama koštanja.

Članak 17.

(1) Novčani iznosi koje porezni obveznik primi po osnovi zajma ne čine primitak, a otplate zajmova i plaćanje kamata na zajmove ne čine izdatak.

(2) Ako vjerovnik (kreditor) poreznom obvezniku otpiše dugove po osnovi kredita za nabavu stvari i prava koja se unose u popis dugotrajne imovine, iznos otpisanog duga je primitak.

(3) Nastanak ili dospijeće potraživanja od prodane robe ili obavljenih usluga ne smatra se još primitkom. Potraživanja postaju primitkom u trenutku naplate.

(4) Ako se porezni obveznik, iz osobnih razloga, odrekne potraživanja po osnovi prodane robe ili obavljenih usluga koja bi u poreznomu razdoblju u kojemu se odrekao potraživanja ili kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka, tada se iznos potraživanja utvrđuje kao primitak u godini u kojoj je donesena pravovaljana odluka o odricanju od potraživanja. To ne vrijedi za potraživanja koja su se pokazala nenaplativima u sudskom postupku ili zbog stečaja dužnika.

(5) Prodana roba ili usluga se smatra naplaćenom i kada je za naplatu primljen pokriveni ček. Ako se plaća mjenicom, primitak nastaje naplatom ili prijenosom mjenice. Ako se plaća kreditnom karticom, primitak nastaje naplatom na žiro račun.

(6) U primitke spadaju i primljeni predujmovi za isporuku robe i obavljanje usluga na koje se obvezao porezni obveznik, a koje do kraja godine nije obavio.

Članak 18.

(1) Nastale i dospjele obveze za kupljenu robu i obavljene usluge još nisu izdaci. Te obveze postaju izdaci u trenutku plaćanja.

(2) lznimku, od načela blagajne, čine izdaci za dugotrajnu imovinu. Ti se izdaci raspoređuju kroz vijek trajanja potrošive odnosno istrošive dugotrajne imovine kao otpis (članak 18. stavak 3. točka 1. Zakona). Kod nepotrošive dugotrajne imovine (zemljišta) izdaci za nabavu mogu se odbiti tek prilikom otuđenja ili izuzimanja.

(3). Ako porezni obveznik doznačuje sredstva sa svog bankovnog računa, tada izdatak načelno nastaje u trenutku kada banka izvrši primljeni nalog za plaćanje. Pri plaćanju čekom izdatak načelno nastaje u trenutku predaje ćeka.

(4) U izdatke spadaju i predujmovi dani za neisporučenu robu i neobavljene usluge (npr. plaćena roba poreznom obvezniku isporučit će se tek u sljedećoj godini), osim predujmova danih za nabavu dugotrajne imovine.

(5) Kod dugotrajne imovine, smatra se da je došlo do izdatka u trenutku kad je njena vrijednost smanjena uslijed izvanrednih događaja ako o tome postoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. prirodna nepogoda, krađa prema zapisniku policije i drugo). Izdaci za popravak oštećenja odbijaju se u trenutku plaćanja.

3.4. Pripisivanje dohodaka

Članak 19.

(1) Primici se pripisuju onome tko ih stekne. Primitke stječe onaj tko ih ostvari na osnovi svoga rada i/ili uložene imovine.

(2) Izdaci se pripisuju onome tko ih je imao.

(3) Na pripisivanje dohotka kojeg ostvaruje nasljednik primjenjuju se odredbe članka 4. stavka 5. ovoga Pravilnika.

(4) Za priznavanje ugovora između pripadnika obitelji potrebno je sljedeće :

1. valjani pravni posao,

2. stvarna provedba pravnog posla obavljanjem činidbe i protučinidbe i

3. mogućnost uspoređivanja ugovora prema sadržaju i provedbi s onim što je uobičajeno između nepovezanih stranaka.

II.UTVRĐIVANJE DOHOTKAOD NESAMOSTALNOG RADA

1. DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA

Članak 20.

Dohodak od nesamostalnog rada utvrđuje se u skladu s odredbama članka 9. Zakona kao razlika između primitaka od nesamostalnog rada i izdataka za zakonom propisane obvezne doprinose.

2. POSLOPRIMAC, POSLODAVAC I NESAMOSTALNI RAD

Članak 21.

(1) Posloprimcima u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatraju se osobe koje su obavljale ili obavljaju poslove u javnoj ili privatnoj službi i koje po osnovi prijašnjeg ili sadašnjeg rada dobivaju plaću. Posloprimci su i pravni sljednici tih osoba sve dok dobivaju plaću po osnovi rada njihovih pravnih prednika.

(2) Umirovljenici se oporezuju kao posloprimci. Umirovljenici su u smislu Zakona i ovoga Pravilnika osobe koje dobivaju mirovinu od zakonom utvrđenih ustanova mirovinskog i invalidskog osiguranja na temelju doprinosa koje su izdvajale od plaća iz prijašnjeg radnog odnosa, te osobe koje od prijašnjeg poslodavca dobivaju dohodak od nesamostalnog rada. Umirovljenici su i osobe koje su obavljale samostalnu djelatnost - poduzetnici koji su plaćali porez na dobit i druge osobe, ako na temelju prijašnjih obveznih doprinosa za zakonsko mirovinsko osiguranje, dobivaju mirovine.

(3) Zastupnici u predstavničkim tijelima javne vlasti se u dijelu dohotka za svoju zastupničku (parlamentarnu) djelatnost oporezuju kao posloprimci.

(4) Obveze posloprimaca imaju i primatelji stipendija iznad iznosa iz članka 23. stavka 3. ovoga Pravilnika.

(5) Nesamostalnim radom u smislu ovoga Pravilnika smatra se svaki odnos između poslodavca i posloprimca u kojem je posloprimac obvezan raditi po uputama poslodavca.

(6) Za prosudbu o nesamostalnosti ili samostalnosti rada odlučujuća je cjelovita slika odnosa. Pri tome se moraju ocijeniti sva obilježja u prilog ili protiv nesamostalnog rada. Za nesamostalni rad bitna su obilježja da: ne postoji nikakav poslovni rizik za posloprimca, posloprimac ulaže u poslovni proces samo svoj rad (fizički i/ili umni), poslodavac u pravilu određuje vrstu, mjesto i vrijeme rada, posloprimac je obvezan raditi s određenim učinkom, ali ne i određenim uspjehom, unaprijed se utvrđuje visina isplate (plaće) koja je u pravilu vezana za radno vrijeme, dogovara se u pravilu trajanje rada posloprimca na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme, poslodavac preuzima na svoj teret izdatke koji posloprimcu nastaju u radu ili obavljanju poslova (dnevnice, putni troškovi, terenski dodatak, naknada za odvojeni život i slično), poslodavac stavlja posloprimcu na raspolaganje sredstva rada (radni prostor i opremu, pomoćne prostorije, posebnu radnu odjeću i obuću i slično), poslodavac isplaćuje naknadu plaće posloprimcu i za vrijeme kad ne radi zbog bolovanja, godišnjeg odmora, slobodnih dana i slično.

(7) Posloprimcem se ne smatra osoba koja obavlja samostalnu djelatnost uz naknadu (obrtnici, slobodna zanimanja, poljoprivredna i šumarska djelatnost), jer se takva naknada smatra dohotkom od samostalne djelatnosti.

(8) Poslodavci u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, su pravne osobe i/ili fizičke osobe koje zapošljavaju ili su zapošljavale fizičke osobe radi obavljanja poslova i koje fizičkim osobama isplaćuju ili su isplaćivale plaću. Isplatitelji dohodaka zastupnicima u predstavničkim tijelima javne vlasti imaju obveze poslodavca.

(9) Poslodavac je i pravna i/ili fizička osoba koja za obavIjanje poslova posuđuje posloprimca od treće osobe, ako mu na svoj teret isplaćuje plaću.

(10) Obveze poslodavca imaju i zakonom utvrđene ustanove mirovinskog i invalidskog osiguranja glede isplata mirovina.

(11) Obveze poslodavca imaju i isplatitelji stipendija iznad iznosa iz članka 23. stavka 3. ovoga Pravilnika.

3. PLAĆA

Članak 22.

(1) Plaćom se u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatraju svi primici po osnovama

nesamostalnog rada.

(2) Dohotkom od nesamostalnog rada razumijeva se razlika između ostvarenih primitaka i nastalih izdataka odnosno plaća umanjena za zakonom propisane obvezne doprinose. Ostvarenim primicima razumijevaju se svi priljevi prema stavku 3., 4. i 5. ovoga članka, a nastalim izdacima svi odljevi prema stavku 6. ovoga članka.

(3) Plaćom, u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i člankom 7. Zakona, se razumijevaju svi priljevi koji posloprimcu pritječu na temelju rada (prijašnjeg, sadašnjeg ili budućeg), bez obzira pod kojim su nazivom ili u kojem obliku ostvareni. Plaćom se smatraju i mirovine koje se ostvaruju na temelju prijašnjeg izdvajanja u obvezno zakonom propisano osiguranje i stipendije za školovanje na srednjim, višim i visokim školama, koje se isplaćuju iznad iznosa iz članka 23. stavka 3. ovoga Pravilnika.

(4) Plaćom se smatraju i:

4.1. primici za budući rad,

4.2. poduzetnička plaća koja se poduzetniku vlasniku priznaje u rashode pri utvrđivanju poreza na dobit,

4.3. isplate naknada zbog:

4.4. 1. godišnjeg i tjednog odmora,

4.4.2. dopusta,

4.4.3. državnog blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,

4.4.4. slobodnih dana,

4.4.5. ostalih slobodnih dana utvrđenih posebnim ugovorom ili odlukom poslodavca,

4.4. posebni primici za rad ili usluge obavljene izvan redovnog radnog vremena, kao što su primici za prekovremeni rad, za noćni rad, za rad nedjeljom, za dežurstvo, za pripravnost i slično,

4.5. primici koje poslodavac isplaćuje posloprimcu iz svojih sredstava kao naknadu u slučaju spriječenosti za rad zbog bolesti i povreda,

4.6. svi drugi primici prema članku 23., 24. i 26. ovoga Pravilnika.

(5) Plaćom, u skladu s odredbama članka 7. stavka 1. točke 4. Zakona, smatra se i plaća što je isplati druga osoba u dogovoru s poslodavcem ili bez tog dogovora, kao što su provizije, popusti, napojnice, nagrade i svi drugi primici koje posloprimci ostvaruju od druge osobe na temelju rada kojeg obavljaju kod poslodavca.

(6) Izdacima, koji se oduzimaju prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada, smatraju se zakonom propisani obvezni doprinosi iz plaće, i to:

1. za mirovinsko i invalidsko osiguranje,

2. za zdravstveno osiguranje,

3. za zapošljavanje, i

4. za dječji doplatak.

(7) Plaćom se smatraju i iznosi isplaćeni za rad koji kod isplatitelja u tijeku mjeseca ne traje duže od 10 dana ili 80 sati i uz naknadu do najviše 700,00 kuna mjesečno.

(8) Plaćom se ne smatraju i ne podliježu oporezivanju primici iz članka 6. i članka 8. stavka 1. Zakona, kao i primci koje poslodavac omogućuje posloprimcima u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca (uređenje i opremanje radnih prostora i prostora za odmor i prehranu, posebna radna odjeća obilježena nazivom ili znakom poslodavca, preventivni i obvezni liječnički pregledi prema posebnim propisima, razni oblici obrazovanja koji su u svezi s djelatnosti odnosno prijeko potrebni za ostvarivanje prihoda poslodavca).

(9) Plaćom se ne smatraju i ne podliježu oporezivanju primici koje isplaćuje Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja i to:

1. dodatak uz mirovinu po uredbi,

2. jednokratna godišnja pomoć,

3. zaštitni dodatak uz mirovinu,

4. novćana naknada za tjelesno oštećenje,

5. doplatak za pomoć i njegu,

6. naknade invalidima rada (naknade za vrijeme čekanja na prekvalifikaciju, naknada za vrijeme prekvalifikacije ili dokvalifikacije i prilagođavanja na rad, naknada za vrijeme čekanja na raspoređivanje na druge odgovarajuće poslove, naknada za vrijeme rada sa skraćenim radnim vremenom, naknada zbog manje plaće na drugom odgovarajućem poslu i ostale naknade - naknade za invalidnu djecu).

4. NAKNADE, POTPORE I NAGRADE

Članak 23.

(1) U skladu s odredbama članka 7. stavka 1. točke 3. Zakona, primici po osnovi naknada, potpora, nagrada, dnevnica, stipendija i otpremnina smatraju se plaćom ako prelaze iznose iz stavka 2. ovoga članka. Svi drugi primici koji nisu navedeni u stavku 2. ovoga članka, smatraju se plaćom u ukupno isplaćenom iznosu.

(2) Plaćom se ne smatraju iznosi što ih poslodavci isplaćuju svojim zaposlenicima i to:

1. naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka,

2. naknade troškova noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka, a najviše do visine cijene noćenja u hotelu "A" kategorije u istom mjestu,

3. naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte,

4. naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte. Ako posloprimac mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci se utvrđuju u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza,

5. naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do visine 30% cijene litre benzina (super-olovni) po prijeđenom kilometru,

6. potpore zbog invalidnosti zaposlenika do 2.000,00 kuna godišnje,

7. potpore za slučaj smrti zaposlenika do 5.000,00 kuna,

8. potpore u slučaju smrti člana uže obitelji zaposlenika iz članka 34. stavka 5. Zakona, do 2.000,00 kuna,

9. potpore zbog bolovanja zaposlenika dužeg od 90 dana do 1.400,00 kuna godišnje,

10. dar djetetu do 15 godina starosti do 300,00 kuna godišnje,

11. nagrade zaposlenicima za navršenih:

11. 1. 10 godina radnog staža do 700,00 kuna,

11.2. 15 godina radnog staža do 1.000,00 kuna,

11.3. 20 godina radnog staža do 1.300,00 kuna,

11.4. 25 godina radnog staža do 1.600,00 kuna, 11.5. 30 godina radnog staža do 1.900,00 kuna,

11.6. 35 godina radnog staža do 2.200,00 kuna,

12. dnevnice u zemlji do 130,00 kuna,

13. dnevnice u inozemstvu do visine iznosa propisanih za korisnike državnog proračuna,

14. terenski dodatak u zemlji do 80,00 kuna dnevno,

15. terenski dodatak u inozemstvu do 120,00 kuna dnevno,

16. pomorski dodatak do 150,00 kuna dnevno,

17. naknadu za odvojeni život od obitelji do 800,00 kuna mjesečno,

18. otpremnine prilikom odlaska u mirovinu do 4.000,00 kuna

(3) Plaćom se ne smatraju nagrade učenicima i studentima za vrijeme praktičnog rada u visini do 700,00 kuna mjesečno i stipendije do visine 700,00 kuna mjesečno.

(4) Izdaci iz stavka 2. ovoga članka priznaju se na temelju vjerodostojne dokumentacije.

(5) Naknade iz stavka 2. točke 12., 13., 14., 15.,16. i 17. ovoga članka međusobno se isključuju.

(6) Terenski dodatak u inozemstvu iz stavka 2. točke 15. ovoga članka, odnosi se na zaposlenike upućene odnosno raspoređene na rad u inozemstvo po osnovi radnog odnosa zasnovanog s poslodavcem u Republici Hrvatskoj.

(7) Pomorski dodatak iz stavka 2. točke 16. ovoga članka primjenjuje se za pomorce na brodovima pod hrvatskom zastavom (duga plovidba, velika obalna plovidba - Mediteran i mala obalna plovidba - Jadran).

(8) Pomorski dodatak iz stavka 2. točke 16. ovoga članka primjenjuje se i za pomorce na brodovima pod stranom zastavom na temelju potvrde stranog isplatitelja o isplaćenim primanjima koju porezni obveznici prilažu uz svoju godišnju poreznu prijavu.

(9) Ako isplate iz stavka 2. ovoga članka prelaze propisane iznose, više isplaćeni iznos uvećava isplatitelju osnovicu poreza na dohodak odnosno dobit.

5. PRIMICI U NARAVI KOJI SE SMATRAJU PLAĆOM

Članak 24.

Plaćom se smatraju i primici u stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost (dobra, usluge i ostala primanja u naravi), u koje posebice ulaze:

1. korištenje poslovnih zgrada i njihovih dijelova, garaža, odmarališta i kuća za odmor, stambenih zgrada i stanova, prijevoznih sredstava koje poslodavac omogućuje posloprimcu, njegovoj obitelji i drugim osobama,

2. korištenje kredita uz povoljnije kamate, odnosno kamate ispod zaštitne kamate, bez obzira da li kredit koristi posloprimac, poduzetnik ili neka druga fizička osoba,

3. primanja ostvarena u uslugama bez naknade, raznim darovima i ugošćenjima. Ugošćenjima se smatraju primici koje poslodavac omogućuje posloprimcu ili nekoj drugoj osobi u vidu konzumacije jela, pića, smještaja i slično. Ugošćenjima u smislu ovoga Pravilnika ne smatraju se ugošćenja predstavnika poslovnih partnera ako se na dokumentaciji o tim izdacima navede naziv poduzetnika čiji su predstavnici ugošćeni, polazeći pri tome od načela iz članka 45. stavka 8. ovoga Pravilnika.

4. primanja po osnovi naknada za rad i nagrada za ostvarene rezultate u dionicama.

Članak 25.

(1) Porez na plaću po osnovi primitaka iz članka 24. ovoga Pravilnika obračunava se i plaća na tržišnu vrijednost tih primitaka koja je važeća u mjestu davanja.

(2) Ako su primici u naravi odobreni posloprimcu uz plaćanje naknade koja je niža od tržišne, poslodavac mora utvrditi razliku između tržišne cijene i naknade koju je posloprimac platio. Tako utvrđena razlika smatra se plaćom posloprimca.

(3) Ako poslodavac ne utvrdi osnovice poreza na plaću po osnovi primitaka iz članka 24. ovoga Pravilnika ili ti primici nisu utvrđeni prema tržišnoj cijeni, njihovu visinu (poreznu osnovicu) utvrđuje ispostava Porezne uprave nadležna prema sjedištu poslodavca.

(4) Porez na plaću po osnovi primitaka iz članka 24. ovoga Pravilnika obračunava se i plaća:

l. pri korištenju poslovnih zgrada i njihovih dijelova - na iznos zakupnine ili najamnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se poslovne zgrade ili dijelovi poslovnih zgrada nalaze,

2. pri korištenju stambenih zgrada i stanova - na iznos stanarine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se stambene zgrade ili dijelovi stambenih zgrada nalaze,

3. pri korištenju odmarališta i kuća za odmor - na tržišnu vrijednost smještaja, prehrane i drugih usluga,

4. pri korištenju garaža - na iznos zakupnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se garaža nalazi,

5. pri korištenju prijevoznih sredstava - na iznos u visini od l% nabavne (revalorizirane) vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno, bez obzira na opseg korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe ili prema opsegu stvarnog korištenja.

5.1. Ako se prijevozna sredstva daju na korištenje u privatne svrhe poslodavac je obvezan donijeti odluku o načinu i uvjetima tog korištenja, kao i načinu utvrđivanja plaće posloprimca po toj osnovi.

5.2. Ako se plaća po osnovi korištenja prijevoznog sredstva u privatne svrhe utvrđuje prema opsegu stvarnog korištenja, poslodavac je obvezan voditi evidenciju o prijeđenoj kilometraži i/ili vremenu korištenja u privatne svrhe, a način vođenja te evidencije utvrđuje odlukom iz točke 5. l. ovoga stavka.

5.3. Ako se ne vodi evidencija iz točke 5.2. ovoga stavka, primitak u naravi od korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se primjenom točke 5. ovoga stavka.

5.4. Ako više posloprimaca tijekom mjeseca koristi isto prijevozno sredstvo, a poslodavac osnovicu utvrđuje u skladu s točkom 5. ovoga stavka odgovarajući iznos plaće po toj osnovi pribraja svakom

posloprimcu.

5.5. Plaća po osnovi korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se prema stvarnom opsegu korištenja na slijedeći način :

5.5.1. za cestovna motorna vozila - na iznos koji se dobije tako da se ukupno prijeđena kilometraža u privatne svrhe pomnoži s 30% cijene litre benzina (super-olovni) po prijeđenom kilometru.

5.5.2. za plovila - na iznos dobijen umnoškom broja sati korištenja i tržišne cijene sata korištenja plovila u mjestu u kojem je plovilo registrirano.

5.5.3. za sredstva zračnog prometa - na iznos koji se dobije umnoškom broja sati korištenja i tržišne cijene sata korištenja u mjestu registracije.

6. pri korištenju kredita uz kamate ispod stope zaštitne kamate - na razliku između kamata obračunatih primjenom stope zaštitne kamate od 5% godišnje prema članku 18. stavku 4. Zakona i ugovorenih nižih kamata. Plaća po ovoj osnovi utvrđuje se mjesečno. Zaštitna kamata izračunava se prema propisima o porezu na dobit, a pri obračunu koriste se zadnji podaci o porastu proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda koje objavi Državni zavod za statistiku.

7. pri davanju darova, usluga bez naknade i slično čija je pojedinačna vrijednost preko 400,00 kuna po pojedinom posloprimcu ili drugoj osobi godišnje - na vrijednost iste ili slične vrste stvari odnosno usluge prema tržnim cijenama u mjestu davanja dara ili usluge. Pod darovima se u smislu ovoga pravilnika, smatraju samo davanja u naravi,

8. pri ugošćenjima - na vrijednost ugošćenja prema tržišnim cijenama u mjestu ugošćenja,

9. pri davanju dionica - na nominalnu vrijednost dionica ili na tržišnu vrijednost dionica ako je veća od nominalne.

(5) Podaci o primicima u naravi unose se u poreznu karticu iz članka 30. ovoga Pravilnika posloprimca i druge evidencije propisane za porez na plaću.

6. PLAČA U SLUČAJU ZAKAŠNJELE ISPLATE

Članak 26.

(1) Ako poslodavac isplaćuje posloprimcu plaću sa zakašnjenjem, a porez na plaću plati u trenutku kad je plaća trebala biti isplaćena, pretpostavlja se da su poslodavac i posloprimac zaključili ugovor o pozajmici plaće. Kamate isplaćene na temelju ugovora o pozajmici plaće ne smatraju se dohotkom u skladu s člankom 6. stavkom 1. Zakona, ako se obraćunavaju do visine kamata koje banka, kod koje su sredstva poslodavca depozit po viđenju, zaračunava po kreditima s istom roćnošću.

(2) Ako poslodavac isplaćuje posloprimcu plaću sa zakašnjenjem, a porez na plaću nije plaćen u trenutku kad je plaća trebala biti isplaćena, plaćom se smatraju i isplaćene kamate. Ukupna plaća (uključujući i kamate) oporezuje se u trenutku isplate.

7. OBRAČUNAVANJE I PLAĆANJE POREZA

Članak 27.

(1) Porez na plaću obračunava se od osnovice koju čini svaki isplaćeni iznos plaće umanjen za obvezne doprinose iz plaće i za neoporezivi dio dohotka - osobne odbitke iz članka 34. Zakona te obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom plaće (porez po odbitku).

(2) Osobni odbici se utvrđuju od osnovnog osobnog odbitka u iznosu 700,00 kuna mjesečno, primjenom faktora 1,00 za posloprimca, a za uzdržavane članove uže obitelji posloprimca primjenom faktora osobnog odbitka iz članka 34. stavka 2. Zakona.

(3) Osobni odbitak umirovljenicima se priznaje u iznosu od 1.750,00 kuna mjesečno, a dobije se primjenom faktora 2,5 na osnovni osobni odbitak. Osobni odbici za uzdržavane članove uže obitelji umirovljenika utvrđuju se u skladu s člankom 34. stavkom 2. Zakona.

(4) Obračun poreza na plaće obavlja se kumulativno (osim mirovina koje isplaćuje Zakonom propisani fond) pri svakoj isplati plaća u tijeku jednog kalendarskog mjeseca primjenom poreznih stopa iz članka 36. stavak 3. Zakona.

(5) Iznimno od odredbi stavka 4. ovoga članka, ako se plaća isplaćuje više puta tijekom mjeseca, porez se može obračunavati pri svakoj isplati, od plaće umanjene za zakonom propisane doprinose iz plaće i to primjenom porezne stope u visini od 15%. U ovom slučaju poslodavac je obvezan pri zadnjoj isplati u mjesecu, a najkasnije zadnjeg radnog dana u mjesecu sastaviti točan obračun poreza na ukupno isplaćene plaće tijekom mjeseca i uplatiti razliku poreza, uzimajući pri tome u obzir osobne odbitke prema poreznoj kartici (Obrazac PK), primjenom stopa iz članka 36. stavka 3. Zakona.

(6) Kod plaća ostvarenih neposredno iz inozemstva (a ne posredno preko tuzemnog poslodavca ili zakonom utvrđene ustanove mirovinskog ili invalidskog osiguranja), posloprimci i umirovljenici imaju obveze poslodavca glede obračuna i uplate poreza na plaću, odnosno obvezni su obračunati porez prema stavku 4. ili.5. ovoga članka i uplatiti ga na propisane raćune u roku od sedam (7) dana od dana primitka plaće. Na isti način porez obračunavaju i uplaćuju i porezni obveznici zaposleni u diplomatskim i konzularnim predstavništvima stranih država i međunarodnim organizacijama, predstavništvima ili organizacijama koje na teritoriju Republike Hrvatske imaju diplomatski imunitet.

(7) Plaća od koje je porezni obveznik dužan platiti porez u tuzemstvu, a ostvarena je u inozemstvu (posredno ili neposredno) u stranoj valuti, preračunava se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske važećem na dan primitka.

(8) Porez na plaće iz članka 41. stavka 5. Zakona obračunava se i obustavlja pri svakoj isplati po stopi od 25% bez prava na osobne odbitke. Ako porezni obveznik kod istog poslodavca obavlja više poslova za koje ostvaruje plaće, granice propisane člankom 41. slavkom 5. Zakona odnose se na ukupno radno vrijeme i ukupnu plaću isplaćenu u istom mjesecu.

(9) Podaci o plaćama iz članka 41. stavka 5. Zakona ne unose se u porezne kartice posloprimaca i druge evidencije propisane ovim Pravilnikom.

(10) Porez na plaću - naknade, potpore i nagrade koje se isplaćuju iznad iznosa iz članka 23. stavka 2. ovoga Pravilnika obračunava se od osnovice koju čini razlika između stvarno isplaćenog iznosa i neoporezivog iznosa, na način iz stavka 4. ovoga članka.

(11) Porez na plaću - stipendiju obračunava se na razliku između iznosa stvarno isplaćene stipendije i neoporezivog iznosa stipendije iz članka 23. stavka 3. ovoga Pravilnika pri čemu primatelj stipendije može koristiti osobne odbitke pod uvjetima iz članka 31. stavka 10. ovoga Pravilnika.

8. OBVEZE POSLODAVCA

8.1. Obveze glede obustave i uplate poreza

Članak 28.

(1) Poslodavac treba obračunati, obustaviti i na propisane račune kod Zavoda za platni promet uplatiti porez na plaću na način iz stavka 2. i 3. ovoga članka. Pri isplati plaća u novcu, plaćanje poreza dospijeva istodobno s isplatom, odnosno isplata plaća i uplata poreza obavlja se istog dana. Za plaće u naravi, porez se plaća najkasnije zadnjeg radnog dana u mjesecu u kojemu je primitak ostvaren. U slučajevima višekratne isplate plaće i obračuna poreza prema članku 27. stavku 5. ovoga Pravilnika, razlika poreza na plaće po obračunu uplaćuje se najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu.

(2) Porez na plaću uplaćuje se prema općini prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta poreznog obveznika.

(3) Ako porezni obveznik nema u Republici Hrvatskoj ni prebivalište ni uobičajeno boravište, porez na plaću uplaćuje se prema sjedištu poslodavca.

8.2. Obveze glede izvještavanja

Članak 29.

(1) Poslodavac je obvezan sastaviti mjesečno "lzvješće o isplaćenim plaćama i obustavljenom i uplaćenom porezu na plaće u ____ mjesecu ____ godine" (u daljnjem tekstu: "Obrazac ID"), u kojem iskazuje sve isplate plaća i uplate obustavljenog poreza i prireza tijekom proteklog mjeseca. Ovo izvješće poslodavac treba dostaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svom sjedištu, do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

(2) Obrazac ID obvezno sadrži opće podatke o poslodavcu (nazivu/imenu i prezimenu, adresi, matičnom broju/JMBG, broju žiro-računa i organizaciji kod koje je otvoren, nadležnoj ispostavi Porezne uprave, općini i županiji), o nadnevku isplate, nazivu grada/općine, prebivališta odnosno uobičajenog boravišta posloprimca, o broju posloprimaca, o iznosu plaća, o obveznim doprinosima, o ukupnim osobnim odbicima, o poreznoj osnovici, o obvezi poreza i prireza, te nadnevku uplate i uplaćenim iznosima obustavljenih doprinosa, poreza i prireza.

(3) Na poledini Obrasca ID treba dati podatke o iznosu isplaćenih plaća tijekom mjeseca po vrstama, prema navedenim nazivima i šiframa.

(4) Obrazac ID dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave u jednom primjerku za sve posloprimce. Podaci se popunjavaju kronološkim slijedom isplata, grupiraju prema općinama na kojima se nalaze prebivališta ili uobičajena boravišta posloprimaca i upisuju u pojedine stupce prema njihovim nazivima. Na kraju treba iskazati zbroj iznosa za mjesec za koji se ovaj obrazac podnosi.

(5) Obrazac ID treba dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave i ako tijekom mjeseca nisu obavljene isplate plaća odnosno uplate poreza na plaću. Obrazac ID se u ovom slučaju dostavlja s napomenom "U mjesecu - nisu isplaćene plaće - mirovine, odnosno drugi dohoci od nesamostalnog rada", ovjeren pečatom i potpisom odgovorne osobe poslodavca.

(6) Podacima koji se daju na Obrascu ID treba obuhvatiti i poduzetničku plaću koja se smatra rashodom pri utvrđivanju oporezive dobiti a ovaj se obrazac dostavlja nadležnoj ispostavi Porezne uprave i u slučaju kada se obračunava i isplaćuje samo poduzetnička plaća.

(7) Poslodavci mogu Obrazac ID dostaviti ispisan putem računara, uz uvjet da sadržajem i oblikom u cijelosti odgovara obrascu koji je propisan ovim Pravilnikom.

(8) Ako poslodavac kasni s uplatom poreza ili prireza, treba uz obrazac dostaviti i preslike naloga o uplaćenim kamatama zbog nepravodobne uplate.

(9) Obrazac ID sastavni je dio ovoga Pravilnika.

8.3. Račun plaća

Članak 30.

(1) Poslodavac je obvezan voditi "Račun plaća" za svakog posloprimca za svaku kalendarsku godinu. U "Račun plaća" unose se sve činjenice bitne za obračun plaća i uplatu poreza na plaće.

(2) "Račun plaća" je evidencija u koju se kronološkim slijedom unose podaci o svim isplatama plaća i obustavljenim i uplaćenim doprinosima, porezu i prirezu, kako slijedi:

1. nadnevak isplate plaće (stupac 1),

2. iznos isplaćene plaće po svim osnovama i oblicima (stupac 2),

3. iznos zakonom propisanih obveznih izdvajanja (doprinosa) iz plaće posloprimca (stupac 3),

4. iznos osobnih odbitaka (stupac 4),

5. porezna osnovica (stupac 5),

6. nadnevak uplate doprinosa, poreza na plaću i prireza (stupac 6),

7. uplaćeni doprinosi (stupac 7),

8. uplaćeni porez na plaću (stupac 8), ,

9. uplaćeni prirez (stupac 9).

(3) Ako se plaća isplaćuje višekratno tijekom mjeseca u "Račun plaća" unosi se svaka isplata a na kraju mjeseca, odnosno najkasnije u roku petnaest (15) dana nakon isteka mjeseca upisani iznosi moraju se zbrojiti radi unosa mjesečnog podatka u Obrazac PK-1/PK-2.

(4) Na kraju kalendarske godine i/ili u slučaju kada posloprimac tijekom godine kod poslodavca trajno prestane ostvarivati plaću, poslodavac je obvezan zaključiti račun plaća.

(5) Poslodavac može "Račun plaća" po obliku i sadržaju prilagođavati svojim potrebama s tim da je obvezan osigurati podatke propisane stavkom 2. ovoga članka.

(6) Poslodavac nije obvezan voditi "Račun plaća" kao posebnu analitičku evidenciju ako u svojim knjigovodstvenim evidencijama (knjigovodstvu plaća) osigurava sve podatke propisane u stavku 1. i 2. ovoga članka.

(7) "Račun plaća" sa propisanim obveznim podacima (Obrazac RP) sastavni je dio ovoga Pravilnika.

9. POREZNE KARTICE

Članak 31.

(1) Radi pravilnog oporezivanja plaća, odredbama članka 44. Zakona propisano je vođenje porezne kartice. Temeljem porezne kartice utvrđuje se neoporezivi dio dohotka - osobni odbici svakog posloprimca. Porezna kartica je i evidencija u koju se kronološkim slijedom unose podaci o mjesečnim iznosima isplaćenih plaća i uplaćenog poreza na plaće i prireza svakog posloprimca tijekom kalendarske godine iz "Računa plaća" ili druge evidencije plaća.

(2) Porezna kartica se sastoji iz:

1. dijela koji sadrži opee podatke o posloprimcu i podatke za osobne odbitke (Obrazac PK) i

2. dijela koji sadrži podatke o poslodavcu, o posloprimcu (ime i prezime, jedinstveni matični broj građana i općinu prebivališta ili uobičajenog boravišta posloprimca) i o isplaćenoj plaći i uplaćenom porezu i prirezu tijekom godine. Ove podatke poslodavac kome je posloprimac predao Obrazae PK daje na Obrascu PK-1, a ako mu nije predan Obrazac PK, na Obrascu PK-2.

(3) Obrazac PK izdaje besplatno nadležna ispostava Porezne uprave prema prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu posloprimca kad posloprimac prvi puta počinje raditi i prati trajno posloprimca za sve vrijeme dok ostvaruje plaću. Svaku promjenu osobnih podataka i podataka koji utječu na neoporezivi dio dohotka (osobne odbitke) može upisati samo ispostava Porezne uprave nadležna prema mjestu prebivališta odnosno uobičajenog boravišta posloprimca.

(4) Posloprimac treba od nadležne ispostave Porezne uprave zatražiti Obrazac PK i predati ga svom poslodavcu. Svaku promjenu koja utječe na neoporezivi dio dohotka (osobne odbitke) posloprimac treba prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave i dostaviti joj odgovarajuću dokumentaciju u roku od sedam (7) dana od dana nastanka promjene. Ako posloprimac promijeni općinu prebivališta odnosno boravišta, tu je promjenu dužan prijaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema novom prebivalištu koja će to upisati u Obrazac PK. O promjeni općine prebivališta odnosno boravišta dužan je izvijestiti i sve poslodavce kod kojih ostvaruje plaće, najkasnije prije prvog sljedećeg primitka plaće.

(5) Poslodavac treba čuvati Obrazac PK i na temelju podataka iz tog obrasca obračunavati osobne odbitke posloprimca. Poslodavac mora Obrazac PK dati posloprimcu pri raskidu radnog odnosa radi predaje novom poslodavcu, a može ga posloprimcu dati i privremeno zbog predočenja nadležnoj ispostavi Porezne upravi radi upisa promjena osobnih podataka i podataka o osobnim odbicima. U slučaju raskida radnog odnosa, odnosno prestanka rada kod tog poslodavca, poslodavac za svoje potrebe odnosno potrebe poreznog nadzora, zadržava presliku ili ovjereni prijepis obrasca PK kojeg je uručio posloprimcu. Pri odlasku u mirovinu posloprimac Obrazac PK predaje zakonom utvrđenoj ustanovi mirovinsko invalidskog osiguranja.

(6) U slučaju otuđenja gubitka, uništenja ili drugog načina nestanka Obrasca PK, nadležna ispostava Porezne uprave prema prebivalištu odnosno boravištu posloprimca izdaje novi s oznakom

"DUPLIKAT".

(7) Obrazac PK-I/PK-2 popunjava poslodavac i dostavlja ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svom sjedištu, najkasnije do 31. siječnja tekuće za prethodnu kalendarsku godinu.

(8) Poslodavac koji svoje poslovanje vodi primjenom sredstava za automatsku obradu podataka, podatke iz Obrazaca PK-1/PK-2, može u roku iz stavka 7. ovoga članka dostaviti ispostavi Porezne uprave u vidu ovjerenog ispisa (izlista) ili na magnetnom mediju.

(9) Ovjereni primjerak prijepisa ili preslike obrazaca PK-I/PK-2, poslodavac je dužan dati posloprimcu na njegov zahtjev za potrebe sastavljanja porezne prijave, najkasnije do 31. siječnja tekuće za proteklu godinu.

(10) Posloprimac može imati samo jedan Obrazac PK i jedan obrazac PK-1, ako nije mijenjao poslodavca tijekom godine, odnosno onoliko obrazaca PK-1 koliko je imao poslodavaca tijekom godine koiima je predao Obrazac PK. Posloprimac može imati više obrazaca PK-2, ovisno o broju poslodavaca kod kojih je istodobno ostvarivao plaću. Osobni odbici tijekom godine mogu se koristiti samo kod onog poslodavca kojemu je posloprimac predao Obrazac PK. Kod drugih poslodavaca osobne odbitke ne smije koristiti i ti poslodavci su dužni obračunati porez ne uzimajući u obzir osobne odbitke.

(11) Obrasci: PK, PK-1 i PK-2, sastavni su dio ovoga Pravilnika.

9. 1. Sadržaj i popunjavanje obrazaca porezne kartice

Članak 32.

(1) Porezna kartica - obrazac PK sadrži:

I. Opće podatke o posloprimcu, i

II. Podatke za osobne odbitke.

(2) Opće podatke o posloprimcu, u Obrascu PK pod 1., popunjava nadležna ispostava Porezne uprave, na temelju dokumenata koje ispostavljaju nadležna tijela države, županija, gradova i općina (osobna iskaznica, izvadak iz matice vjenčanih i slično).

(3) Podatke za osobne odbitke, u Obrascu PK pod 11.1., popunjava nadležna ispostava Porezne uprave, na temelju isprava kao što su izvaci i potvrde iz matice rodenih, vjenčanih i umrlih, potvrda o usvojenju djeteta i skrbništvu, potvrda nadležnog tijela za zapošljavanje, rješenja o utvrđenom invaliditetu, potvrda o školovanju na školama i fakultetima, uvjerenja o prebivalištu ili boravištu i svih drugih isprava koje potvrđuju činjenice u svezi s korištenjem osobnih odbitaka. U Obrazac PK unose se sljedeći podaci :

1. osobni odbitak posloprimca izražen kao faktor (stupac 1),

2. faktor osobnog odbitka za uzdržavanog supružnika, roditelje, roditelje supružnika i druge pretke i potomke u izravnoj liniji (stupac 2),

3. faktor osobnog odbitka za uzdržavano prvo, drugo i svako daljnje dijete (stupac 3),

4. faktor osobnog odbitka za uzdržavanog invalidnog člana uže obitelji (stupac 4),

5. ukupni faktor osobnih odbitaka, zbroj podataka iz stupaca 1 do 4 (stupac 5),

6. nadnevak od kojeg vrijede utvrđeni faktori osobnih odbitaka (stupac 6),

7. ovjera podataka od strane nadležne ispostave Porezne uprave (stupac 7),

(4) U Obrazac PK pod II.2. upisuje se kratki opis promjena koje utječu na visinu faktora osobnog odbitka poreznog obveznika.

(5) U Obrazac PK pod II.3. unose se osobni podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji poreznog obveznika za koje on koristi odbitak prema faktoru iskazanom u Obrascu PK pod II.1. stupac 2, 3 i 4. U Obrazac PK pod II.3. upisuju se podaci o imenu i prezimenu, srodstvu, JMBG i možebitnoj invalidnosti uzdržavanog člana uže obitelji poreznog obveznika (stupci 2, 3, 4 i 5), podatak o faktoru ili dijelu faktora osobnog odbitka koji koristi porezni obveznik, podatak o razdoblju korištenja osobnog odbitka, te podatak o imenu i prezimenu i JMBG-u osobe s kojom porezni obveznik dijeli faktor osobnog odbitka za uzdržavanje tog člana (stupci 8 i 9).

(6) Ako porezni obveznik nema pravo na osobne odbitke iz određenog stupca u taj stupac upisuje se 0,00.

(7) Prilikom utvrđivanja osobnih odbitaka Porezna uprava provjerava je li se odbici za uzdržavanu djecu i druge članove već koriste kod supružnika ili drugih članova obitelji, odnosno ako se koriste u kojem dijelu.

(8) Pobliži opis promjena osobnih odbitaka tijekom godine unosi se u Obrazac PK pod točkom II.2.

Članak 33.

(1) Porezna kartica - Obrazac PK-1 sadrži podatke o:

I. poslodavcu,

II. posloprimcu, i

III. isplaćenoj plaći i uplaćenom porezu, prirezu i doprinosima.

(2) Pod točkom I. Obrasca PK-I iz stavka 1. ovoga članka unose se opći podaci o poslodavcu: naziv/ime i prezime, matični broj/JMBG i adresa (mjesto, ulica i k.br.).

(3) Pod točkom II. Obrasca PK-1 iz stavka l. ovoga članka unose se podaci o posloprimcu: ime i prezime, adresa i JMBG.

(4) Pod točkom III. Obrasca PK-1 iz stavka 1. ovoga članka unose se podaci o:

1. mjesecu u kojemu su isplaćene plaće, bez obzira za koje razdoblje su isplaćene (stupac 1) te mjesečni podaci o:

2. ukupnom iznosu plaće po svim osnovama i oblicima (stupac 2),

3. obveznim doprinosima iz plaće (stupac 3),

4. iznosu ukupnih osobnih odbitaka (stupac 4),

5. poreznoj osnovici (stupac 5),

6. iznosu uplaćenih doprinosa (stupac 6),

7. iznosu uplaćenog poreza na dohodak (stupac 7),

8. iznosu uplaćenog prireza (stupac 8).

Članak 34.

U poreznu karticu - Obrazac PK-2, osim podataka iz članka 32. stavka 2. i 3. ovoga Pravilnika, unose se pod točkom III. slijedeći podaci, i to o:

1. mjesecu u kojem su isplaćene plaće, bez obzira za koje razdoblje su isplaćene (stupac 1),

2. ukupnom iznosu plaće (stupac 2),

3. obveznim doprinosima iz plaće (stupac 3),

4. poreznoj osnovici (stupac 4),

5. iznosu uplačenih doprinosa (stupac 5),

6. iznosu uplaćenog poreza na plaću (stupac 6),

7. iznosu uplačenog prireza (stupac 7).

Članak 35.

(1) Poslodavac popunjava Obrasce PK-1/PK-2 na temelju podataka iz "Računa plaća" ili druge dokumentacije (analitičke evidencije plaća, isplatne liste, knjige blagajne, izvatka žiro-računa, naloga za uplatu odnosno isplatu i slično). Podaci se unose u obrasce najkasnije u roku 15 dana od proteka mjeseca u kojemu su isplaćene plaće.

(2) U Obrazac PK-1/PK-2 unose se podaci za cijelu godinu ili dio godine za koje su isplaćivane plaće, a unesene podatke poslodavac ovjerava svojim pečatom i potpisom.

(3) Podaci u obrasce iz stavka 1. unose se putem računara, strojno, odnosno ručno tintom ili kemijskom olovkom. Uneseni podaci ne smiju se brisati ni ispravljati, ako se pogriješi, pogrešku treba precrtati vodoravnom crtom uz pečat i potpis odgovorne osobe.

10. PROMJENE OBUSTAVLJENOG POREZA NA PLAĆE

Članak 36.

(1) Poslodavac je obvezan kod idućih isplata plaće vratiti posloprimcu više obustavljeni i uplaćeni porez na plaću ili manje plaćeni porez na plaću naknadno obustaviti od plaće i uplatiti, u slijedećim slučajevima:

1. ako mu posloprimac predoči poreznu karticu (Obrazac PK) s promjenama osobnih odbitaka koje nisu bile poznate u trenutku prijašnjih isplata,

2. ako utvrdi da obračun poreza nije obavljao na Zakonom i ovim Pravilnikom propisani način.

(2) Ako poslodavac više nije u mogućnosti naknadno obustaviti manje plaćeni porez na plaću, obvezan je o toj činjenici izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadležnu prema mjestu prebivališta poreznog obveznika.

(3) Ako iznos plaće za isplatu nije dovoljan za uplatu poreza na plaću i prireza, posloprimac je obvezan poslodavcu uplatiti iznos koji nedostaje ili će poslodavac taj iznos obustaviti od idućih isplata. Navedeno ne utječe na obvezu uplate poreza od strane poslodavca.

(4) Ako poslodavac u idućoj isplati plaća ne može iz obračunatog poreza na plaće svih posloprimaca s područja jedne općine podmiriti prethodno više plaćeni porez na plaće, može pisanim putem zahtijevati povrat više plaćenog poreza na plaće i prireza. Zahtjev za povrat podnosi se putem ispostave Porezne uprave nadležne za poslodavca.

(5) Ako tijekom godine plaće nisu redovito mjesečno isplaćivane radi čega je gornje porezno opterećenje u pojedinim mjesecima bilo različito ili nisu korišteni mjesečni osobni odbici, poslodavac može za posloprimce, koji su kod njega radili u cijelom poreznom razdoblju i nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova koji su propisali plaćanje prireza na porez, sastaviti godišnji obračun poreza na plaću i razlike po tom obračunu izravnati na kraju godine sa zadnjom isplatom plaće. U tom slučaju, godišnji porez na plaću obračunava se od osnovice - godišnje plaće ravnomjerno raspoređene na sve mjesece u godini.

11. OBVEZE POSLOPRIMCA GLEDE PLAĆANJA POREZA

Članak 37.

(1) Posloprimac i poslodavac solidarni su dužnici u postupku obračunavanja i plaćanja poreza na plaću.

(2) U postupku oporezivanja, ako Zakonom ili ovim Pravilnikom nije drugačije određeno, Porezna uprava odlučuje tko je odgovorni dužnik.

(3) Bez obzira na odluku Porezne uprave iz stavka 2. ovoga članka, iako sam ne obavlja obračun, obustavu i uplatu poreza na plaću, posloprimac u postupku oporezivanja ostaje porezni dužnik.

12. ODGOVORNOST POSLODAVCA U POSTUPKU OPOREZIVANJA PLAĆA

Članak 38.

(1) U skladu s odredbama članka 41. stavka 1. Zakona, poslodavac je obvezan obračunati, obustaviti i uplatiti porez na plaću i prirez a prema članku 95. stavku 4. Zakona jamči za naplatu poreza po odbitku.

(2) Poslodavac je odgovoran i kada je manje uplaćeni porez na plaću posljedica njegova nepoznavanja propisa o oporezivanju dohotka.

(3) Ako nadležna ispostava Porezne uprave na temelju dostavljenog Obrasca ID utvrdi da porez nije pravilno obračunan i plaćen, o tome će obavijestiti poslodavca a po potrebi dostaviti mu i pisani zahtjev s obrazloženjem i uputom da u roku od tri dana od dana primitka zahtjeva izvrši ispravak obračuna i uplatu manje plaćenog poreza na plaću.

(4) Ako poslodavac sam ili na pisani zahtjev Porezne uprave otkloni neutvrđene nepravilnosti pri obračunu i uplati poreza odnosno popunjavanju ID obcasca, obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave, u roku od tri dana od izvršenog ispravka, dostaviti novi (ispravljeni) Obrazac ID.

(5) Ako poslodavac ne obavi zatraženi ispravak Obrasca ID u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, nadležna ispostava Porezne uprave sastavit će na lemelju raspoložive dokumentacije i podataka zapisnik o utvrđenim činjenicama i odgovornosti poslodavca i odgovornih osoba kod poslodavca.

(6) lako je poslodavac odgovoran za manje obračunani, obustavljeni i uplaćeni porez na plaću, ima pravo od posloprimca potraživati naknadno uplaćeni iznos.

(7) Poslodavac nije odgovoran za uplatu poreza na plaću:

1. ako zbog netočnih ili nepotpunih podataka o osobnim odbicima koje je na Obrascu PK ovjerila nadležna ispostava Porezne uprave obračuna i uplati manji porez,

2. ako nije u mogućnosti naknadno obustaviti i uplatiti porez, jer posloprimac od tog poslodavca više ne prima plaću, a o toj je činjenici izviještena nadležna ispostava Porezne uprave, u skladu s člankom 36. stavkom 2. ovoga Pravilnika.

(8) Ako poslodavac posudi posloprimca trećoj osobi, odgovornost za postupak oporezivanja u razdoblju trajanja posudbe snose poslodavac i treća osoba.

III. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI

1. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI

Članak 39.

Dohodak od samostalne djelatnosti je dohodak od:

1. obrta (članak 11. stavak 1. Zakona),

2. slobodnih zanimanja (članak 11. stavak 2. Zakona),

3. poljoprivrede i šumarstva (članak 11. stavak 3. Zakona), i

4. drugih samostalnih djelatnosti (članak 11. stavak 4. Zakona).

2. TEMELJNA OBILJEŽJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI

Članak 40.

Sve djelatnosti iz članka 39. ovoga Pravilnika imaju obilježja samostalnosti, trajnosti i namjere ostvarivanja dohotka. Iznimno, kod djelatnosti iz članka 11. stavka 4. točke 2. Zakona, obilježje trajnosti nije nužno, već se te djelatnosti mogu obavljati i povremeno.

Članak 41.

(1) Samostalnost znači da se djelatnost obavlja za vlastiti račun i na vlastitu odgovornost. Za razgraničenje samostalnih djelatnosti od nesamostalnog rada mjerodavna su njihova obilježja, a ne vrsta ugovora ili oblik isplate.

(2) Za trajnu djelatnost bitna je namjera da se njeno obavljanje ponavlja sa ciljem stvaranja stalnog izvora dohotka. Ako se vidi namjera ponavljanja djelatnosti, tada već jednokratna radnja može značiti početak trajnog obavljanja djelatnosti.

(3) Namjera ostvarivanja dohotka postoji onda ako se, na temelju vrste djelatnosti, načina njezina

obavljanja i poslovne osposobljenosti poduzeća može zaključiti da će ono trajno obavljati tu djelatnost i tako ostvarivati dohodak. Ako se utvrdi da poduzeće ima namjeru ostvarivati dohodak mogu se procijeniti njegove buduće dugoročne aktivnosti, pri čemu se uzimaju u obzir poslovni pokazatelji iz prethodnih razdoblja. Ako porezni obveznik tijekom više razdoblja ostvaruje gubitke, smatra se da obavlja djelatnost samo iz osobnih razloga i sklonosti, a ne s namjerom ostvarivanja dohotka pa će se takva djelatnost smatrati djelatnošću iz hobija prema članku 13. stavku 2. ovoga Pravilnika.

(4) Obilježje trajnosti postoji i kod višestruke prodaje nekretnina i imovinskih prava. Ako se u roku od 5 godina otuđi više od tri nekretnine ili imovinskih prava iste vrste, dohodak od takvih otuđenja utvrđuje se kao dohodak od obrta iz članka 11. stavka 1. Zakona, a ne kao dohodak od imovine i imovinskih prava iz članka 30. stavka 2. Zakona. Razdoblje od 5 godina počinje teći od dana otuđenja prve nekretnine, pri čemu je mjerodavan nadnevak kupoprodajnog ugovora. Dohodak od takvog obrta utvrđuje se na način iz članka 15., 16.,17., 18. i 19. Zakona. Ako je na otuđenje nekretnina plaćen porez na dohodak od imovine i imovinskih prava a naknadno se ispune uvjeti za oporezivanje tog dohotka kao dohotka od obrta, ranije plaćeni porez na dohodak od imovine uzet će se u obzir pri utvrđivanju poreza na dohodak od obrta.

(5) Ako se prodaje zgrada s više stanova ili poslovnih prostora ili građevinsko zemljište s više gradilišta, jednom nekretninom u smislu stavka 4. ovoga članka smatra se svaki stan ili poslovni prostor odnosno svako gradilište.

Članak 42.

(1) Pojam "obrtničke djelatnosti" treba shvatiti u širem smislu. Obrtničke djelatnosti nisu samo one djelatnosti navedene u Zakonu o obrtu, već i sve druge vrste samostalnih djelatnosti.

(2) Dohodak od obrtničke djelatnosti ostvaruje porezni obveznik bez obzira na to je li nadležno tijelo odobrilo djelatnost ili nije.

(3) Davanje u zakup obrta predstavlja obrtničku djelatnost samo u slučaju ako zakupoprimac od zakupodavca preuzme u zakup cijeli obrt i nastavi ga voditi u cijelosti, tako da po isteku zakupa zakupodavac može bez većih troškova obrt ponovo preuzeti i nastaviti voditi. Otuđenje imovine bitne za obrt prije ili za vrijeme trajanja zakupa predstavlja prestanak obrtničke djelatnosti za zakupodavca. Nakon toga dohodak od davanja u zakup utvrđuje se kao dohodak od imovine i imovinskih prava prema članku 30. stavku 2. Zakona.

Članak 43.

Upravljanje vlastitom realnom imovinom kojom se ostvaruje dohodak od imovine i imovinskih prava (davanje u zakup i najam), bez obzira na njenu veličinu, količinu i/ili broj, te svrhu za koju se koristi, ne smatra se obrtničkom djelatnošću.

Članak 44.

(1) Dohotkom od ostalih samostalnih djelatnosti smatra se i dohodak od djelatnosti članova predstavničkih tijela državnih ili privatnih organizacija, te dohodak od povremenog obavljanja samostalne djelatnosti (članak 11. stavak 4. točka 1. i 2. Zakona).

(2) O povremenoj samostalnoj djelatnosti se radi u slučaju ako se djelatnost ne obavlja u okviru nesamostalnog rada iz članka 21. ovoga Pravilnika, te ako se obavlja neredovito, s većim prekidima i samo kratkotrajno.

3. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD OBRTNIČKIH I DRUGIH SAMOSTALNIH DJELATNOSTI KOJE SE OPOREZUJU KAO OBRT

3.1. Temelji utvrđivanja

Članak 45.

(1) U skladu s člankom 15. Zakona, dohodak od obrtničkih i drugih samostalnih djelatnosti koje se oporezuju kao obrt je razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka.

(2) Poslovnim primicima prema članku 15. stavku 1. ovoga Pravilnika smatraju se sva dobra što ih porezni obveznik primi obavljanjem obrtničke ili druge djelatnosti koja se oporezuje kao obrt.

(3) Poslovnim primicima smatraju se i izuzimanja osim izuzimanja iz članka 46. stavka 3. ovoga Pravilnika.

(4) Poslovnim primicima smatraju se i primici od otuđenja ili likvidacije djelatnosti (radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti).

(5) Poslovnim izdacima prema članku 15. stavku 2. ovoga Pravilnika smatraju se sva dobra koja porezni obveznik izda u svrhu stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka. Poslovnim izdacima smatraju se i otpis dugotrajne imovine i zaštitne kamate.

(6) Poslovnim izdacima obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 11. stavka 1. i 2. Zakona, smatraju se iznosi naknada, potpora i nagrada iz članka 23. stavka 2. ovoga Pravilnika, a poslovnim izdacima obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 11. stavka 4. Zakona priznaju se izdaci iz članka 23. stavka 2. točke 1., 2., 5.,12. i 13. ovoga Pravilnika.

(7) Poslovnim izdacima smatraju se ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu imovinu i ulaganja iz članka 47. stavka 3. ovoga Pravilnika.

(8) Poslovnim izdacima smatraju se izdaci u svezi s otuđenjem ili likvidacijom djelatnosti.

(9) U poslovne izdatke, prema članku 15. stavku 3. Zakona mogu se priznati samo oni izdaci o kojima postoje uredne isprave i koji su izravno vezani uz ostvarivanje primitaka. Između izdataka i primitaka mora postojati međuzavisnost šta znači da se učinjeni izdatak treba odraziti na ostvarivanje (povećanje) tekućih ili budućih primitaka. Pri utvrđivanju povezanosti primitaka sa izdacima polazi se od normativa (utroška materijala i energije i sl.) vodeći pri tome računa o načinu rada i posebnosti djelatnosti.

(10) Kod obrtničkih ili drugih samostalnih djelatnosti koje se po posebnim propisima moraju obavljati u poslovnom prostoru i sa odredenom opremom, izdaci u svezi s korištenjem tog prostora i opreme (održavanje, izdaci za utrošenu energiju i ostale komunalne usluge) čine poslovne izdatke samo na temelju urednih isprava iz kojih nedvosmisleno proizlazi da se odnose na korišteni poslovni prostor i opremu.

(11) Ako porezni obveznik obrtničke ili druge samostalne djelatnosti može obavljati i obavlja ih u stambenom prostoru u poslovne izdatke može uračunati samo povećane izdatke do kojih dolazi zbog korištenja stambenog prostora za obavljanje djelatnosti, a ne i one koji bi nastali neovisno o tome da li se stambeni prostor koristi za obavljanje djelatnosti ili ne.

(12) U slučaju prodaje (otuđenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine, u poslovne primitke prema članku 15. stavku 2. Zakona ulaze primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja, a u poslovne izdatke prema članku 15. stavku 3. Zakona ulazi knjigovodstvena vrijednost tih stvari ili prava iz stupca 12 Popisa dugotrajne imovine utvrđena na kraju mjeseca otuđenja. Za stvari ili prava koja nisu unijeta u Popis dugotrajne imovine "knjigovodstvena vrijednost' se izračunava na temelju isprava o nabavi, a ako nema isprava o nabavi onda procjenom.

3.2. Izuzimanja i ulaganja

Članak 46.

(1) Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje porezni obveznik izuzme iz poduzeća (radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti) za svoje potrebe, potrebe svoga domaćinstva ili neke druge potrebe koje nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti poduzeća.

(2) Izuzimanja mogu biti u obliku financijske imovine (novca i drugo), robe, proizvoda, korištenja drugih dobara i usluga.

(3) Izuzimanja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak.

(4) Izuzimanja koja nisu u obliku financijske imovine procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti.

(5) Izuzimanjima se smatraju i manjkovi, kalo, rastep, kvar i lom iznad visine utvrđene aktom nadležne komore.

Članak 47.

(1) Ulaganjima se smatraju sva privatna dobra koja porezni obveznik unese u poduzeće, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti poduzeća.

(2) Ulaganja mogu biti u obliku financijske imovine (novac i drugo) stvari i/ili prava.

(3) Ulaganja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak.

(4) Ulaganja obrtne imovine procjenjuju se prema nabavnoj vrijednosti, a ulaganja dugotrajne imovine prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti.

Članak 48.

(1) Usporedivom tržišnom vrijednosti izuzimanja ili ulaganja smatra se cijena koja bi se u trenutku

izuzimanja ili ulaganja mogla postići na tržištu. Za izuzimanja je prvenstveno mjerodavna prodajna cijena, a za ulaganja cijena nove nabave. Ako se prodajne cijene odnosno cijene nove nabave ne mogu ili

ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu vrijednost treba procijeniti prema stavcima 2., 3. i 4. ovoga članka.

(2) Pri ulaganju predmeta kratkotrajne imovine, mjerodavni su troškovi proizvodnje ili cijena nove nabave u trenutku ulaganja. Odlučujuće su cijene onog tržišta na kojemu bi poduzetnik nabavljao, kada takve predmete ne bi ulagao. Ako se troškovi proizvodnje odnosno cijena nove nabave ne mogu ili ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu nabavnu vrijednost treba procijeniti.

(3) Ako se mora procijeniti usporediva tržišna vrijednost kao podloga mogu poslužiti ranije procijenjene vrijednosti ili prodajne cijene za izuzeta ili uložena dobra. Ako su cijene istih ili sličnih dobara porasle ili pale, te činjenice treba uzeti u obzir prilikom nove procjene. Ako se korisnost nekog dobra smanji, to treba uzeti u obzir kroz otpis.

(4) Ako se tržišna cijena dobara koja nisu nova ne može ili ne može pouzdano utvrditi, jer su rabljena, a njima se ne trguje ili se trguje rijetko, pri procjeni vrijednosti polazi se od tržišne cijene za nova dobra pri čemu se uzima u obzir potrošenost izuzetog ili uloženog dobra. Ako dobro ima ograničeni vijek trajanja, njegova vrijednost može se umanjiti s obzirom na okolnost da mu ističe ili je već istekao vijek trajanja.

(5) Postupak procjene iz stavaka 3. ili 4. ovoga članka ne smije se primijeniti ako u pojedinom slučaju dovodi do očito netočnog rezultata. Očitu netočnost mora dokazati onaj tko je utvrdi.

3.3. Dugotrajna imovina

Članak 49.

(1) Stvari i prava koja služe za stjecanje dohotka čija pojedinačna nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje premašuju iznos od 800,00 kuna i ako im je vijek trajanja duži od godinu dana, prema članku 17. stavak 1. Zakona u trenutku nabave, unose se u Popis dugotrajne imovine.

(2) Dugotrajna imovina može biti potrošiva (strojevi, zgrade, oprema i drugo), nepotrošiva (zemljište) i istrošiva (kupljeni patenti, plaćena vrijednost poduzeća - goodwill i drugo). U popis dugotrajne imovine unose se i stvari iz vlastite proizvodnje poreznog obveznika ako služe za obavljanje djelatnosti (npr. u slučaju vlastite izgradnje skladišta ili instaliranja stroja).

(3) Stvari i prava dugotrajne imovine čija je pojedinačna nabavna vrijednost do 800,00 kuna i koja se mogu samostalno koristiti otpisuju se jednokratko, bez obzira na njihov vijek trajanja.

Članak 50.

(1) Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje izdataka poslovanja, i to:

1. otpisa (amortizacije) i

2. zaštite kapitala uloženog u dugotrajnu imovinu.

(2) Poreznom obvezniku u poslovne izdatke ne priznaje se otpis (amortizacija) i zaštita kapitala na dugotrajnu imovinu koja nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine. Ovi izdaci ne priznaju se ni na dodatna ulaganja u imovinu koja nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine.

3.4. Zaštitna kamata

Članak 51.

(1) Poreznom obvezniku na kraju poreznog razdoblja priznaje se u poslovne izdatke zaštita kapitala koja se izračunava tako da se na revaloriziranu knjigovodstvenu vrijednost stvari ili prava iz stupca 8 Popisa dugotrajne imovine obračuna zaštitna kamata u visini 5% godišnje.

(2) Za stvari ili prava koja su nabavljena ili otuđena tijekom godine zaštitna kamata priznaje se razmjerno broju mjeseci korištenja koji se utvrđuju prema članku 59. stavku 1. točki 11.2. ovoga Pravilnika, a izračunava se na sljedeći način:

0,05 x iznos iz stupca 8 Popisa x broj mjeseci korištenja

_____________________________________________

12

(3) Ako se ne provodi revalorizacija knjigovodstvenih vrijednosti izdaci zaštite kapitala izračunavaju se primjenom stope zaštitne kamate od 5% godišnje na knjigovodstvene vrijednosti stvari ili prava na početku obračunskog razdoblja iz stupaca 5 Popisa dugotrajne imovine.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka zaštitna kamata izračunava se po postupku propisanom za porez na dobit, polazeći od realne stope zaštite kapitala od 5%, pri čemu se uzimaju u obzir i promjene tijekom godine.

3.5 Utvrđivanje dohotka u slučaju nastavka poslovanja, prestanka poslovanja i prelaska s utvrđivanja dobiti na dohodak

Članak 52.

(1) Za poslovnu godinu iza koje slijedi nastavak poduzetničkog poslovanja dohodak se utvrđuje prema članku 15. Zakona i 45. ovoga Pravilnika.

(2) O nastavku poslovanja poduzeća (radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugo) radi se i u slučaju prodaje ili predaje (otuđenja) cijelog poduzeća ili drugog oblika gospodarske djelatnosti, pod uvjetom da sljednik preuzme u svoje poslovne knjige stvari i prava prema popisu dugotrajne imovine po vrstama, količinama i vrijednostima, te zalihe i potraživanja i obveze koje se odnose na preuzetu obrtnu i dugotrajnu imovinu.

(3) Samo otuđenje poduzeća u slučaju iz stavka 2. ovoga članka ne utječe na oporezivanje dohotka kod otuđitelja ako je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva kod stjecatelja.

(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka otuđitelj i stjecatelj utvrđuju dohodak za odgovarajuće razdoblje svaki za sebe.

Članak 53.

(1) Poduzeće prestaje s poslovanjem ako se ne postupi prema članku 52. stavku 2. ovoga Pravilnika. U tom će slučaju otuđitelj u poreznom razdoblju u kome je poduzeće otuđeno iskazati u poslovnim knjigama kao:

1. poslovne primitke:

1. 1. cijenu koju plati stjecatelj,

1.2. kredite (obveze) koje preuzme stjecatelj,

2. poslovne izdatke:

2. 1. stanje blagajne koju preuzme stjecatelj,

2.2. stjecatelju ustupljena obrtna sredstva te potraživanja za robu i usluge i dugotrajnu imovinu,

2.3. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku njenoga stavljanja stjecatelju na raspolaganje i

2.4. druge izdatke u svezi s otuđenjem.

(2) Na način iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se dohodak i od otuđenja ili prijenosa i dijelova poduzeća za koje se poslovanje ne nastavlja. Za dijelove poduzeća koji nastavljaju s poslovanjem, dohodak se utvrđuje prema članku 52. ovoga Pravilnika.

(3) U slučaju likvidacije obrta, radnji, slobodnog zanimanja i drugog, porezni obveznik je obvezan u poreznom razdoblju u kojem je izvršena likvidacija u knjizi primitaka i izdataka iskazati kao primitke i izdatke sljedeće:

1. Poslovne primitke:

1. 1. Usporedivu tržišnu vrijednost dugotrajne imovine,

1.2. Usporedivu tržišnu vrijednost zaliha robe, proizvoda, reprodukcijskog materijala i drugog.

1.3. Nenaplaćena potraživanja od kupaca.

2. Poslovne izdatke:

2.1. Knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku likvidacije.

2.2. Neplaćene obveze dobavljačima i druge neplaćene obveze u svezi s djelatnošću.

2.3. Drugi izdaci u svezi s likvidacijom.

(4) Poduzetnik-stjecatelj u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka u godini stjecanja u poslovnim knjigama iskazuje kao:

1. poslovne primitke - obveze preuzete od prodavatelja za robu i usluge

2. poslovne izdatke:

2.1. vrijednost preuzetih zaliha,

2.2. potraživanja preuzeta od prodavatelja, za robu, usluge i dugotrajnu imovinu, i

2.3. druge izdatke u svezi sa stjecanjem.

(5) Primici i izdaci iz stavka 4. ovoga članka iskazuju se prema vrijednostima utvrđenima prilikom prodaje ili prijenosa.

(6) Vrijednost dugotrajne imovine koju stjecatelj iz stavka 4. ovoga članka unosi u Popis dugotrajne imovine utvrđuje se kako slijedi:

cijena stjecanja,

+ preuzeti dugovi svih vrsta,

- preuzeto stanje gotovine u blagajni,

- vrijednost preuzetih zaliha obrtnih sredstava,

- preuzeta potraživanja za robu, usluge i dugotrajnu imovinu.

(1) Ukupnu vrijednost dugotrajne imovine utvrđenu na način iz stavka 6. ovoga članka treba rasporediti na pojedinačne stvari i prava prema popisu prodavatelja prilikom prodaje (opisno i vrijednosno) te na ostatak koji se iskazuje kao vrijednost poduzeća (goodwil) i posebno otpisuje.

(8) Odredbe članaka 52. i 53. ovoga Pravilnika primjenjuju se i pri oporezivanju dohotka od prijenosa, prodaje ili likvidacije imovine, od koje se, na zahtjev poreznog obveznika, umjesto dohotka od imovine utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti.

Članak 54.

(1) Pri prijelazu s utvrđivanja dobiti na dohodak, u prvoj godini utvrđivanja dohotka, u Knjizi primitaka i izdataka iskazuju se određene pozicije iz zaključne bilance dobiti, kao:

1. poslovni primici :

1.1. obveze po osnovi nabave dobara i usluga,

1.2. obveze za primljene predujmove za dobra i usluge,

1.3. pasivna vremenska razgraničenja,

1.4. dugoročna rezerviranja,

1.5. obveze po osnovi poreza na promet i obveze po osnovi sličnih poreza,

2. poslovni izdaci:

2.1. zalihe,

2.2. dani predujmovi za obrtna sredstva i usluge,

2.3. potraživanja po osnovi prodane robe, dugotrajne imovine i usluga,

2.4. aktivna vremenska razgraničenja i

2.5. potraživanja za više plaćeni porez na promet.

(2) Ispravci iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na dugotrajnu imovinu koja se preuzima u cijelosti prema knjigovodstvenim vrijednostima.

3.6. Poslovne knjige

3.6.1. Temeljne knjige

Članak 55.

(1) Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 11. stavka 1. i 2. Zakona utvrđuju dohodak temeljem poslovnih knjiga (članak 16. stavak 2. Zakona).

(2) Poslovne knjige iz stavka 1. ovoga članka su Knjiga primitaka i izdataka, Knjiga prometa (blagajničkih primitaka) i Popis dugotrajne imovine.

(3) Osim poslovnih knjiga iz stavka 2. ovoga članka porezni obveznici osiguravaju i podatke o svim ispostavljenim i primljenim računima.

(4) Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost iz članka 11. stavka 4. Zakona mogu radi utvrđivanja dohotka voditi poslovne knjige iz stavka 2. ovoga članka. Ako ovi obveznici ne vode poslovne knjige dohodak utvrđuju na temelju iskaza (pregleda) ostvarenih poslovnih primitaka i nastalih izdataka, sastavljenog na osnovi urednih i vjerodostojnih isprava. Pregled primitaka i izdataka sastavlja se na način propisan za Knjigu primitaka i izdataka iz članka 56. stavka 2. ovoga Pravilnika.

3.6.2. Knjiga primitaka i izdataka

Članak 56.

(1) Knjiga primitaka i izdataka je evidencija o dnevnim i ukupnim poslovnim primicima i izdacima u poreznom razdoblju.

(2) U Knjigu primitaka i izdataka unose se opći podaci o poreznom obvezniku i to: naziv/ime i prezime, JMBG, adresa, JMBG nositelja zajedničke djelatnosti.

(3) U Knjigu primitaka i izdataka unose se podaci o poslovnim primicima i izdacima, kako slijedi:

1. Redni broj (stupac 1),

2. Nadnevak primitaka i/ili izdataka. Nadnevak se upisuje za dane u kojima je ostvaren primitak i/ili izdatak. Ako za neki od stupaca nema podataka upisuje se crtica (stupac 2),

3. Broj temeljnice ili brojevi temeljnica na osnovi kojih su izvršena knjiženja (stupac 3),

4. Opis isprava (računi od - do, izvodi žiro-računa, preslike potvrdnica iz naplatnih uređaja, popisi čekova, zapisnici o izuzimanjima i ulaganjima, obračuni i drugo) na temelju kojih su sastavljene temeljnice (stupac 4),

5. Iznos primitaka u gotovini i čekovima. Ako se naknadno utvrdi da primljeni ček nije naplativ obavlja se ispravak (storno) iskazanih primitaka (stupac 5),

6. Iznos primitaka putem žiro-računa (stupac 6),

7. Iznos primitaka u naravi, protuuslugama, izuzimanjima i drugih primitaka utvrđenih Zakonom i ovim Pravilnikom (stupac 7),

8. Porez na dodanu vrijednost sadržan u primicima - naplaćenim naknadama (stupac 8),

9. Ukupni primici - zbroj iznosa iz stupca 5 + 6 + 7 umanjen za iznos poreza na dodanu vrijednost iz stupca 8 (stupac 9),

10. lznos isplata (izdataka) u gotovom novcu (stupac 10),

11. Iznos poslovnih izdataka izvršenih putem žiro-računa (stupac 11 ),

12. Iznos ostalih poslovnih izdataka u naravi protuuslugama, ulaganjima i drugih izdataka utvrđenih Zakonom i ovim Pravilnikom (stupac 12),

13. Porez na dodanu vrijednost sadržan u izdacima - plaćenim naknadama (stupac 13),

14. lzdaci iz članka 19. stavka 1. točke 1. i 6. Zakona na koje se plaća porez na dodanu vrijednost (stupac 14),

15. Ukupni porezno dopustivi izdaci - zbroj iznosa iz stupaca 10, 11 i 12, umanjen za iznos poreza na dodanu vrijednost sadržanog u izdacima iz stupca 13 i umanjen za izdatke iz članka 19. stavka 1. točke 1. i 6. Zakona iz stupca 14 (stupac 15).

(4) Do početka primjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine" broj 47/95.) u stupce 8 i 13 Knjige primitaka i izdataka iz stavka 3. ovoga članka ne upisuju se podaci, odnosno upisuje se oznaka "-". U stupce 5, 6 i 7 unose se podaci o primicima s naplaćenim porezom na promet proizvoda i usluga, dok se stupce 10, 11 i 12 unose podaci o izdacima ukIjučujući i uplaćeni porez na promet proizvoda i usluga. Izdaci iz članka 19. Zakona ne iskazuju se u Knjizi primitaka i izdataka.

(5) Od početka primjene Zakona o porezu na dodanu vri jednost u stupce 5, 6 i 7 unose se ukupni primici s naplaćenim porezom na dodanu vrijednost, dok se u stupce 10, 11 i 12 unose ukupni izdaci uključujući i izdatke iz članka 19. stavka 1. točke 1. i 6. Zakona s plaćenim porezom na dodanu vrijednost. Ostali izdaci iz članka 19. Zakona ne mogu se iskazati kao poslovni izdaci. Porez na dodanu vrijednost plaćen na izdatke iz stupca 14, prema odredbama članka 19. Zakona, ne odbija se kao izdatak pa se ne može iskazati u stupcima 10,11 i 12.

(6) Unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka mora se obaviti najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Nakon početka primjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost, unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka mora se obaviti unutar roka propisanog za uplatu poreza na dodanu vrijednost.

(7) Porezni obveznik za svoje poslovanje vodi jednu Knjigu primitaka i izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica.

(8) Za zajedničku djelatnost (supoduzetništvo) vodi se jedna Knjiga primitaka i izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica i supoduzetnika.

(9) Na kraju poreznog razdoblja (godine) primici i izdaci se zbrajaju. Utvrđenim iznosima ukupnih primitaka i porezno dopustivih izdataka, u slučaju otuđenja ili likvidacije odnosno prelaska s oporezivanja dobiti na porez na dohodak, dodaju se primici i/ili izdaci prema članku 53. i 54. ovoga Pravilnika. Radi utvrđivanja ukupnih godišnjih poslovnih izdataka ovako utvrđenom iznosu izdataka dodaju se izdaci otpisa dugotrajne imovine i zaštitne kamate.

3.6.3. Knjiga prometa

Članak 57.

(1) Knjiga prometa je evidencija u koju se na kraju radnog dana a najkasnije prije početka idućeg radnog dana upisuju blagajnički primici (gotovina i čekovi).

(2) Knjiga prometa vodi se za svaku poslovnu jedinicu (radnju, prodajno mjesto ili drugo) koja obavlja prodaju na malo ili pruža usluge.

(3) U Knjigu prometa unose se opći podaci o poreznom obvezniku iz članka 56. stavka 2. ovoga Pravilnika, podaci o poslovnoj jedinici te slijedeći podaci:

1. Redni broj (stupac 1),

2. Nadnevak (stupac 2),

3. Broj temeljnice (stupac 3),

4. Opis isprava o blagajničkim primicima u skladu s odredbama članka 56. stavka 3. točke 4. ovoga Pravilnika (stupac 4),

5. Iznos naplaćen u gotovini (stupac 5),

6. Iznos naplaćen u čekovima (stupac 6) i

7. Ukupno - zbroj iznosa iz stupaca 5 i 6 (stupac 7).

(4) Iznos iz stupca 7 Knjige prometa unosi se u stupac 5 Knjige primitaka i izdataka.

(5) Knjigu prometa nisu obvezni voditi porezni obveznici koji u evidencijama propisanim posebnim zakonima osiguravaju podatke o dnevnoj naplati dobara i usluga. Isto tako Knjigu prometa nisu obvezni voditi ni porezni obveznici koji ne obavljaju djelatnost u više poslovnih jedinica, pod uvjetom da unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka obavljaju u rokovima iz stavka 1. ovoga članka.

3.6.4. Popis dugotrajne imovine

Članak 58.

Popis dugotrajne imovine ustrojava se prilikom stjecanja poduzeća (radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugo) ili na početku obavljanja samostalne djelatnosti i vodi se neprekidno tijekom obavljanja djelatnosti do potpunog otpisa ili otuđenja pojedinih stvari ili prava odnosno otuđenja ili likvidacije djelatnosti.

Članak 59.

(1) U Popis dugotrajne imovine unose se opći podaci o poreznom obvezniku iz članka 56. stavka 2. ovoga Pravilnika te podaci o dugotrajnoj imovini kako slijedi:

1. redni broj svake pojedinačne nabavljene ili uložene stvari ili prava. Za stvari ili prava koje se prenose iz prošlogodišnjeg popisa redni brojevi se unose prema novome upisu (stupac 1),

2. naziv stvari ili prava (stupac 2),

3. dan, mjesec i godina nabave ili unosa stvari i/ili prava i broj isprave (stupac 3),

4. nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje stvari ili prava. Iznimno, u slučaju kada nema vjerodostojne isprave o nabavi unosi se procijenjena (tržišna) vrijednost. U tom slučaju potrebno je sastaviti zapisnik te navesti elemente na temelju kojih je izvršena procjena. U narednoj godini kao nabavna vrijednost stvari ili prava unosi se revalorizirana nabavna vrijednost iz prethodne godine iz stupca 7 (stupac 4),

5. knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava koja se prenosi iz stupca 12 Popisa dugotrajne imovine za prethodnu godinu. Za stvari ili prava koja se nabavljaju tijekom godine u ovaj se stupac unosi nabavna vrijednost iz stupca 4 (stupac 5),

6. indeks porasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. Mjesečne i godišnje indekse porasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda (u daljnjem tekstu: indeksi) objavljuje Državni zavod za statistiku (stupac 6),

6. 1. Ako se stvari ili prava koriste tijekom cijele godine, indeks se izračunava tako da se godišnji indeks podijeli sa 100.

6.2. Za stvari ili prava koja su nabavljena tijekom godine indeks se izračunava tako da se godišnji indeks podijeli s indeksom za mjesec u kojem su stvari ili prava nabavljeni.

6.3. Za stvari ili prava koja su prodana (otuđena) tijekom godine indeks se izračunava tako da se indeks za mjesec u kojemu su stvari ili prava otuđena podijeli sa 100.

6.4. Ako se stvari ili prava, nabavljena ili proizvedena u tekućoj godini, prestanu upotrebljavati prije kraja godine, indeks se izračunava tako da se indeks za mjesec u kojem su se stvari ili prava prestala upotrebljavati podijeli s indeksom za mjesec nabave.

6.5. U godini u kojoj se ne provodi revalorizacija u stupac 6 upisuje se 1.

7. revalorizirana nabavna vrijednost stvari ili prava, koja se izračunava tako da se nabavna vrijednost iz stupca 4 pomnoži s indeksom iz stupca 6 (stupac 7),

8. revalorizirana knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava, koja se izračunava tako da se knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava iz stupca 5 pomnoži s indeksom iz stupca 6 (stupac 8),

9. korisni vijek trajanja stvari ili prava propisan Pravilnikom o amortizaciji (stupac 9),

10. stopa amortizacije stvari ili prava propisana Pravilnikom o amortizaciji (stupac 10),

11. svota otpisa (amortizacije) stvari ili prava, koja se izračunava tako da se revalorizirana nabavna vrijednost iz stupca 7 pomnoži sa stopom amortizacije iz stupca 10 i podijeli sa 100 (stupac 11 ),

11. 1. Za stvari ili prava koja su nabavljena odnosno prodana (otuđena) tijekom godine iznos otpisa priznaje se razmjerno broju mjeseci korištenja tih stvari ili prava, a izračunava se na ovaj način,

(iznos iz stupca 7 x stopa iz stupca 10 x broj mjeseci korištenja)

___________________________________________________

12

11.2. Mjeseci korištenja iskazuju se kao cijeli brojevi, a kao prvi mjesec korištenja uzima se mjesec koji slijedi iza mjeseca u kome je došlo do promjene.

12. knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava na kraju kalendarske godine ili mjeseca u slučaju otuđenja, koja se izračunava tako da se od revalorizirane knjigovodstvene vrijednosti iz stupca 8 oduzme iznos otpisa iz stupca 11 (stupac 12).

(2) Revalorizacija knjigovodstvenih vrijednosti ne mora se provoditi ako indeks porasta proizvođačkih cijena od početka do kraja poreznog razdoblja nije veći od 10%.

(3) Popis dugotrajne imovine sastavlja se za svaku kalendarsku godinu i zaključuje se sa stanjem na dan 31. prosinca. Zaključna stanja iz stupaca 7 i 12 prepisuju se po pojedinim stvarima ili pravima kao poćetna stanja u stupce 4 i 5 Popisa dugotrajne imovine za narednu godinu.

3.6.5. Vođenje knjiga, knjigovodstvene isprave te čuvanje knjiga i isprava

Članak 60.

(1) Poslovne knjige vode se za kalendarsku godinu (porezno razdoblje).

(2) Poslovne knjige moraju se voditi uredno, točno i pravodobno. Na kraju godine poslovne knjige se zaključuju i potpisuju, te ovjeravaju pečatom poreznog obveznika. Ako se poslovne knjige vode pomoću elektronićkog računala nakon njihova zaključenja treba ih otiskati.

(3) Porezni obveznici mogu poslovne knjige po obliku i sadržaju prilagoditi svojim potrebama s tim da su pri tome obvezni osigurati najmanje, ovim Pravilnikom, propisane podatke.

(4) Obrasci "Knjiga primitaka i izdataka", "Knjiga prometa" i "Popis dugotrajne imovine" sastavni su dio ovoga Pravilnika.

Članak 61.

(1) Unos podataka u poslovne knjige mora se temeljiti na urednim, točnim i vjerodostojnim ispravama.

(2) Isprave iz stavka 1. ovoga članka su pisani dokazi o nastalim poslovnim promjenama koji se sastavljaju povodom i u vrijeme nastanka poslovnog događaja (računi, izvodi, obračuni, zapisnici i drugo) kao i iskazi koji se temeljem tih dokaza sastavIjaju radi evidentiranja u poslovnim knjigama (temeljnice i drugo).

(3) Sadržaj isprave mora biti takav da nedvojbeno i istinito svjedoči o primicima i izdacima u svezi s poslovnom aktivnošću i da sadrži sve podatke potrebne za evidentiranje u poslovnim knjigama i nadzor.

(4) Prema članku 16. Zakona za svaku prodaju odnosno obavljenu uslugu mora se izdati račun.

(5) Računom iz stavka 4. ovoga članka smatraju se i potvrdnice iz naplatnih uređaja.

(6) Računi iz stavka 4. i 5. ovoga članka obvezno sadrže najmanje podatke o izdavatelju, poslovnoj jedinici ako je promet obavljen preko poslovne jeđinice, nadnevku, broju, jediničnoj cijeni i ukupnom iznosu računa, a ispostavljaju se najmanje u dva primjerka od kojih se jedan uručuje kupcu, a drugi služi kao isprava za knjiženje.

Članak 62.

(1) Poslovne knjige čuvaju se najmanje deset godina od protoka poslovne godine za koju su vođene.

(2) Isprave na temelju kojih su obavljani upisi u poslovne knjige čuvaju se najmanje pet godina od godine na koju se odnose. Iznimno, isprave o nabavi dugotrajne imovine čuvaju se najmanje do isteka godine koja slijedi nakon godine otpisa te imovine, a isplatne liste i druge isprave o isplatama plaća zaposlenih čuvaju se trajno.

Članak 63.

(1) Ako porezni obveznik ne vodi propisane poslovne knjige ili u njima ne iskaže sve ostvarene primitke i izdatke ili ne posjeduje vjerodostojne isprave o nastalim primicima i izdacima ispostava Porezne uprave nadležna za utvrđivanje poreza, procjenom će utvrditi oporezivi dohodak.

(2) Pri procjenjivanju oporezivnog dohotka, polazi se od podataka o poslovanju drugih poreznih obveznika koji obavljaju istu ili sličnu djelatnost pod približno jednakim uvjetima ili od normativa utroška materijala odnosno vremena. Za usporedbu se koriste podaci iz godišnjih poreznih prijava, poslovnih knjiga drugih poreznih obveznika, dobiveni snimanjem prometa, nalazi tijela mjerodavnih za nadzor i drugo.

(3) Ako porezni obveznik posjeduje djelomičnu dokumentaciju za ostvarene primitke i/ili izdatke ili su mu poslovne knjige neuredne i netočne oporezivi dohotak utvrđuje se procjenom na način iz stavka 2. ovoga članka.

4. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

Članak 64.

(1) Djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća sustavno korištenje prirodnih dobara - zemlje i iskorištavanje njihovih proizvoda.

(2) Dohodak od poljoprivrede i šumarstva utvrđuje se u visini katastarskog prihoda koji se izračunava po posebnim propisima.

(3) Aka obveznik plaćanja poreza na dohodak od poljoprivrede i šumarstva uz taj dohodak ostvaruje i dohodak od drugih samostalnih djelatnosti, dohoci se utvrđuju po odvojenim postupcima.

(4) Porezni obveznik kome se dohodak od poljoprivrede i šumarstva utvrđuje prema katastarskom prihodu može taj dohodak utvrđivati na način propisan za obrtničke djelatnosti prema članku 15., 16.,17.,18. i 19. Zakona uz uvjete iz članka 22. stavka 1. točke 3. Zakona.

(5) Porezni obveznik koji, osim dohotka od poljoprivrede i šumarstva, utvrđenog prema katastarskom prihodu, stalno i trajno od drugih kupuje poljoprivredne i šumske proizvode radi daljnje prodaje, a prodajna vrijednost otkupljenih proizvoda iznosi više od ukupnog prometa vlastitih poljoprivrednih proizvoda (članak 22. stavak 1. točka 1. Zakona), utvrđuje dohodak na način propisan za obrt. U cilju provjere jesu li ispunjeni preduvjeti iz članka 22. stavka 1. točka 1. Zakona, Porezna uprava može zatražiti od poreznog obveznika da iskaže od drugih kupljene proizvode po vrstama, cijenama i količinama, kao i visinu ukupnog prometa poljoprivrednih proizvoda (vlastitih i otkupljenih). Ako porezni obveznik osim poljoprivrednih i šumskih vlastitih ili otkupljenih proizvoda otuđi i druge proizvode koje je sam proizveo, smatra se da u tom dijelu obavlja obrtničku djelatnost.

(6) Odredbe stavka 5. ovog članka se primjenjuju i u slučaju kad dohodak od uzgoja i držanja životinja (stočarstvo, peradarstvo, ribarstvo, pčelarstvo i drugo) iznosi više od dvostrukog dohotka od poljoprivrede i šumarstva utvrđenog na temelju katastarskog prihoda (članak 22. stavak 1. točka 2. Zakona). Kako bi se moglo provjeriti jesu li ispunjeni preduvjeti iz članka 22. stavka 1. točke 2. Zakona, Porezna uprava može zatražiti od poreznog obveznika da posebno iskaže primitke i izdatke od tih gospodarskih djelatnosti.

(7) Porezni obveznik koji porez na dohodak od poljoprivrede i šumarstva utvrđuje na način propisan za obrt može se u skladu s odredbama članka 22. stavka 2. Zakona opredijeliti za plaćanje poreza prema Zakonu o porezu na dobit.

(8) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka prilikom utvrđivanja predujmova, u skladu s odredbama članka 51. stavka 3. Zakona, polazi se od ukupne djelatnosti poduzetnika.

IV. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA

Članak 65.

(1) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se dohodak koji porezni obveznik ostvari od izdavanja u zakup ili najam nekretnina i pokretnih stvari, od vremenski ograničenog ustupanja autorskih prava, prava industrijskog vlasništva, drugih imovinskih prava i otuđenja nekretnina i imovinskih prava.

(2) Pri utvrđivanju dohotka ostvarenog od zakupnine ili najamnine na ime izdataka odbija se 30% od ostvarenih primitaka, a pri utvrđivanju dohotka pri iznajmljivanju soba i postelja 50% od ostvarenih primitaka.

(3) Iznajmljivanjem soba i postelja iz stavka 2. ovoga članka smatra se iznajmljivanje soba i postelja putnicima i turistima za koje je plaćena boravišna pristojba.

(4) Ako je pri utvrđivanju dohotka iz stavka 2. ovog članka najamnina ili zakupnina prijavljena u nerealnom iznosu, utvrdit će je Porezna uprava prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se nekretnina nalazi ili imovinsko pravo daje na korištenje.

(5) Autorskim pravima se izmedu ostalog smatraju : pisana i govorna djela, djela glazbene i likovne umjetnosti, znanstveni ili tehnički radovi (crteži, planovi, zemljovidi, skice i drugo) i pronalasci.

(6) Pravima industrijskog vlasništva se između ostalog smatraju : pravo na iskorištavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnološki postupak, poslovni adresari i drugo. Ako se ova prava kao i prava iz stavka 4. ovoga članka ustupaju drugima unutar samostalne djelatnosti, dohodak ostvaren po toj osnovi smatra se dohotkom od obrtničke djelatnosti ili slobodnog zanimanja prema članku 11. stavku 1. i 2. Zakona, a ne dohotkom od imovinskih prava.

(7) Dohodak od imovinskih prava ostvaruju autorovi sljednici (nasljednici ili stjecatelji), ako stečena imovinska prava ustupaju uz naknadu na određeni rok. Ograničeno vrijeme ustupanja prava postoji i onda ako ugovorom rok prestanka korištenja prava nije utvrđen. Ne radi se o dohotku od imovinskih prava u slučaju kad umjetnici, znanstvenici ili pronalazači ustupaju pravo na vlastita djela jer se u tom slučaju radi o dohotku od samostalne djelatnosti iz članka 11. stavka 2. točka 2. Zakona.

(8) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se i dohodak od otuđenja nekretnina prema članku 30. stavku 2. i 3. Zakona. Pri utvrđivanju dohotka danom nabave nekretnine smatra se nadnevak kupoprodajnog ugovora.

(9) Ako je nekretnina stečena darovanjem ili nasljeđivanjem i otuđena u roku od tri godine od dana njene nabave od strane darovatelja ili ostavitelja, otuđitelju se utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava na način iz stavka 7. ovoga članka. U slučaju stjecanja nekretnine darovanjem, danom nabave nekretnine smatra se dan nabave od strane pravnog prednika (darovatelja), a nabavnu vrijednost utvrđuje Porezna uprava.

(10) Pri utvrđivanju dohotka od imovinskih prava na koji se predujmovi poreza plaćaju po odbitku prema članku 54. stavku 3. Zakona, a na način propisan člankom 41. stavak 5. Zakona, izdaci se tijekom godine ne mogu odbijati. U ovom slučaju, izdaci se uzimaju u obzir tek kod utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak od imovinskih prava koji se utvrđuje na način propisan za obrt.

V. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI

Članak 66.

(1) Dohodak od samostalne djelatnosti ili imovine i imovinskih prava može zajedno ostvarivati i više osoba (supoduzetnici, vlasnici udjela, suvlasnici, u daljnjem tekstu: supoduzetnici).

(2) Dohodak od samostalne djelatnosti i dohodak od imovine i imovinskih prava koji zajednički ostvaruje više osoba, oporezuje se prema odredbama članka 13. Zakona.

(3) Ako više osoba zajedno ostvaruju dohodak, svakoj se oporezuje onaj dio dohotka koji joj pripada od zajedničke djelatnosti.

Članak 67.

(1) Supoduzetnici moraju imenovati nositelja zajedničke djelatnosti i o tome je nositelj zajedničke djelatnosti obvezan izvijestiti ispostavu Porezne uptave nadležnu prema njegovu prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu prije početka obavljanja zajedničke djelatnosti.

(2) Iako supoduzetnici prema članku 96. Zakona solidarno jamče za obveze po osnovi zajedničkog poslovanja, nositelj zajedničke djelatnosti prvenstveno je odgovoran za vođenje poslovnih knjiga, plaćanje poreza na promet odnosno poreza na dodanu vrijednost, podnošenje izvješća i izvršavanje drugih propisanih obveza proizašlih iz zajedničke djelatnosti.

Članak 68.

(1) Dohodak od zajedničke samostalne djelatnosti odnosno zajedničke imovine i imovinskih prava utvrđuje se kao jedinstveni dohodak i raspoređuje na supoduzetnike. Svaki supoduzetnik obvezno u svoju poreznu prijavu mora unijeti utvrđeni udio u dohotku od zajedničke djelatnosti.

(2) Zajednički dohodak iz stavka 1. ovoga članka i njegova raspodjela na pojedine supoduzetnike utvrđuje se rješenjem.

(3) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka smatra se rješenjem o utvrđenom porezu u smislu članka 37. Zakona.

(4) Rješenje o zajedničkom dohotku može se pobijati pravnim lijekovima iz članaka 63., 64., 65. i 66. Zakona, te se stoga prigovori na utvrđivanje i visinu zajedničkog dohotka i na njegovu raspodjelu ne mogu isticati u pravnom lijeku protiv rješenja o utvrđenom porezu na dohodak supoduzetnika.

(5) Rješenje o utvrđenom zajedničkom dohotku koje se donosi na temelju podnesene prijave dohotka od zajedničke djelatnosti, dostavlja se nositelju zajedničke djelatnosti. U utvrđenom zajedničkom dohotku i njegovoj raspodjeli nositelj zajedničke djelatnosti obavještava ostale supoduzetnike.

Članak 69.

Pri utvrđivanju dohotka od zajedničke djelatnosti primjenjuju se propisi koji vrijede za utvrđivanje dohotka od pojedinih vrsta dohodaka.

Članak 70.

(1) U skladu s odredbama članka 14. Zakona, poduzeće (radnja, obrt ili drugi oblik samostalne djelatnosti) može se opredijeliti za plaćanje poreza na dobit. Zahtjev treba podnijeti u roku iz članka 14. stavka 2. Zakona, a ako se radi o zajedničkoj djelatnosti (supoduzetništvu), zahtjev moraju podnijeti svi supoduzetnici zajednički.

(2) Poduzetnici obvezno plaćaju porez na dobit ako ispunjavaju jedan od uvjeta iz članka 2. stavka 6. Zakona o porezu na dobit.

(3) Ako se u jednomu poreznom razdoblju utvrdi dobit od zajedničke samostalne djelatnosti i plati porez na dobit, za to se razdoblje ne utvrđuje dohodak.

Članak 71.

(1) Pri utvrđivanju dohotka od zajedničke djelatnosti odnosi između supoduzetnika i zajedničke djelatnosti uređuju se prema odredbama stavaka 2., 3., 4., 5., 6. i 7. ovoga članka.

(2) Raspodjela dohotka u načelu se obavlja prema odredbama ugovora. Ako u ugovoru nije utvrđena raspodjela dohotka nego su utvrđeni udjeli u imovini, tada se dohodak raspodjeljuje prema odnosima udjela u imovini. U svim drugim slučajevima dohodak se raspodjeljuje na jednake dijelove (članak 13. stavak 2. Zakona).

(3) Ako supoduzetnik dobije naknadu za svoj rad u zajednićkoj djelatnosti, ta se naknada ne oporezuje prema propisima za dohodak od nesamostalnog rada, već primljena naknada povećava njegov udio u dohotku od zajedničke djelatnosti. Naknade supoduzetnika za ostale djelatnosti u zajedničkoj djelatnosti povećavaju njegov dohodak od samostalne djelatnosti ako su tijekom godine iskazane kao poslovni izdaci zajedničke djelatnosti.

(4) Ako supoduzetnik dade uz naknadu (zakupninu, najamninu i slično) na raspolaganje gospodarsko dobro za obavljanje zajedničke djelatnosti a naknada je tijekom godine iskazana kao poslovni izdatak zajedničke djelatnosti, primljena naknada povećava njegov dohodak od samostalne djelatnosti.

(5) Gospodarsko dobro iz stavka 4. ovoga članka dio je dugotrajne imovine iz članka 17. Zakona, na koju se primjenjuju odredbe Zakona i ovoga Pravilnika. U popisu dugotrajne imovine treba navesti podatke o suvlasništvu supoduzetnika.

(6) Izdaci što ih je supoduzetnik osobno imao u poslovne svrhe, koji se, prema propisima o utvrđivanju dohotka, smatraju poslovnim izdacima, a nisu odbijeni (iskazani kao izdaci zajedničke djelatnosti), smanjuju njegov dohodak od zajedničke djelatnosti.

(7) Naknade iz stavaka 3. i 4. ovoga članka smatraju se dijelom zajedničkog dohotka koji je isplaćen tijekom godine.

Članak 72.

(1) Prodaja udjela u poduzeću, pod uvjetom da se poslovanje poduzeća prema članku 52. ovog Pravilnika u cijelosti nastavlja, nije oporeziva.

(2) Pri prodaji udjela u zajedničkoj imovini ili imovinskom pravu utvrđuje se dohodak od imovine ili imovinskih prava iz članka 30. stavku 2. i 3. Zakona.

(3) Stavak 2. ovoga članka ne primjenjuje se ako se porezni obveznik opredijelio za oporezivanje koje vrijedi za obrt.

VI. ODBITAK PRENESENOG GUBITKA I OSOBNI ODBICI

1. Preneseni gubitak

Članak 73.

(1) Gubitak koji se u godini u kojoj nastane ne može podmiriti iz drugih vrsta ostvarenih dohodaka u istoj godini, može se prenijeti i nadoknaditi iz ostvarenih dohodaka najduže u pet sljedećih poreznih razdoblja (članak 35. Zakona).

(2) Gubitak se u godini u kojoj nastane poravnava (prebija) s ostalim dohocima. Prenosi se samo onaj iznos koji preostane nakon takva prebijanja.

(3) Gubitak se može prenijeti i iz poreznog razdoblja tuzemnog poreznog obveznika u porezno razdoblje inozemnog poreznog obveznika i obratno ako se radi o istom poreznom obvezniku.

(4) Prije nadoknađivanja preostali gubitak iz prethodne godine ukamaćuje se realnom zaštitnom kamatnom stopom od 5% godišnje prema članku 35. stavak 2. Zakona.

(5) Ako gubici nastaju više godina uzastopno, najprije se podmiruju oni koji su prvi nastali.

Članak 74.

(1) Gubitak koji se može prenijeti utvrđuje se rješenjem o porezu na dohodak i u sljedeće se porezno razdoblje može prenijeti samo u iznosu utvrđenom u rješenju.

(2) Gubitak iz stavka 1. ovoga članka može se pobijati samo žalbom protiv rješenja o porezu na dohodak. Stoga podnošenje prigovora (žalbe) nije dozvoljeno u godini odbitka.

2. Osobni odbici

Članak 75.

(1) Prema odredbi članka 34. stavka 1. Zakona, osnovni osobni odbitak za poreznog obveznika iznosi 700,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja. Osnovni osobni odbitak za umirovljenika iznosi 1.750,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja. U smislu članka 34. stavka 1. Zakona i ovog Pravilnika, umirovljenicima se smatraju osobe koje ostvaruju dohodak isključivo od mirovine stečene na temelju prijašnjeg izdvajanja iz plaće obveznog zakonskog doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

(2) Ako porezni obveznik koristi odbitke za više djece, faktori za izračunavanje osobnog odbitka utvrđuju se na ovaj način :

1. za prvo uzdržavano dijete 0,3 osnovnog osobnog odbitka,

2. za svako daljnje uzdržavano dijete, faktoru za prethodno uzdržavano dijete, dodaje se faktor 0,1 osnovnog osobnog odbitka, pa faktor za drugo dijete iznosi 0,4 za treće 0 5, za četvrto 0,6, i tako redom ili za jedno dijete 0,30, za dvoje djece 0,70, za troje djece 1,20 i tako redom.

(3) Za svakog uzdržavanog invalidnog člana uže obitelji osobni odbitak iz članka 34. stavka 2. točke 1. i 2. Zakona povećava se za 0,2 osnovnog osobnog odbitka.

(4) Ako tijekom godine porezni obveznik prestane uzdržavati člana uže obitelji, osobni odbitak za toga člana može koristiti samo za razdoblje u kojemu ga je uzdržavao. Pri tome se razdoblje korištenja osobnog odbitka zaokružuje uvijek na puni mjesec, i to u korist poreznog obveznika.

(5) Odbitak za uzdržavanje supružnika prema članku 34. stavku 2. točka 1. Zakona, može se koristiti samo u braćnoj zajednici.

(6) Uzdržavanim članovima uže obitelji iz članka 34. stavka 2. točke 1. Zakona, pored supružnika smatraju se i roditelji poreznog obveznika, roditelji supružnika poreznog obveznika te preci i potomci u izravnoj liniji. Uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju se i djeca nakon završetka redovnog školovanja.

(7) Djetetom iz članka 34. stavka 2. točke 1. i 2. Zakona smnatra se dijete kojega roditelji uzdržavaju, kao i usvojeno dijete i dijete povjereno na skrb ako živi zajedno sa skrbnikom. U tom slučaju biološki roditelji ne mogu koristiti te osobne odbitke.

(8) Ako oba supružnika ostvaruju dohodak i uzdržavaju članove uže obitelji, osobne odbitke za uzdržavane članove uže obitelji u načelu dijele na jednake dijelove, ali mogu utvrditi i drugačiju raspodjelu. Ovu mogućnost mogu koristiti i druge osobe koje nisu supružnici ako istovremeno zajednički uzdržavaju jednog ili više članova njihove uže obitelji. Osobni odbici za uzdržavane članove uže obitelji mogu se preraspodijeliti pri predaji porezne prijave ako nisu iskorišteni tijekom godine. U tom slučaju, osobe koje žele podijeliti osobne odbitke za uzdržavane članove uže obitelji, poreznoj prijavi obvezno prilažu izjavu o omjeru raspodjele osobnih odbitaka, kao i o imenima i prezimenima i JMBG-u osoba za koje su osobne odbitke podijelile i s kojima su odbitke podijelile.

(9) Ako tuzemni porezni obveznik zahtijeva osobni odbitak za članove uže obitelji koji žive u inozemstvu, obvezan je dokazati da postoje uvjeti za korištenje odbitaka, odnosno predočiti o tome isprave koje je izdalo nadležno tijelo u inozemstvu prema čl. 93. stavku 2. ovoga Pravilnika. Inozemni porezni obveznici ne mogu koristiti osobne odbitke za uzdržavane članove uže obitelji, bez obzira da li ti članovi uže obitelji žive u tuzemstvu ili inozemstvu.

(10) Kao osobni odbitak tuzemnim poreznim obveznicima priznaju se i iznosi plaćeni za dobrovoljno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drugačije osiguran, najviše do visine propisanog obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje koje plaćaju poslodavac i posloprimac. Inozemni porezni obveznici mogu odbiti kao osobni odbitak plaćeni doprinos za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu, do visine zakonom propisanih doprinosa za posloprimca i poslodavca.

VII. PREDUJMOVI POREZA NA DOHODAK

1. Predujmovi poreza po odbitku

Članak 76.

(1) Predujmove poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje za poreznog obveznika isplatitelj, kao porez po odbitku, prilikom svake isplate; i to:

1. plaće, primjenom stope od 25% na iznos osnovice do trostrukog iznosa mjesečnog osnovnog osobnog odbitka, a na osnovicu iznad tog iznosa po stopi od 35%, sve prema članku 27. ovoga Pravilnika,

2. plaće iz članka 41. stavka 5. i 6. Zakona, primjenom stope od 25% bez prava na osobne odbitke,

3. dohotka zastupnika u predstavničkim tijelima javne vlasti iz članka 11. stavka 4. točke 1. i članka 46. stavka 2. Zakona (zastupničke plaće), na način iz stavka 1. točke 1. ovoga članka,

4. dohotka od samostalne djelatnosti članova predstavničkih tijela, državnih ili privatnih organizacija za rad u tim tijelima ili organizacijama i članova upravnih i nadzornih odbora kod

pravnih osoba, stečajnih upravitelja i sudskih vještaka te nagrada za rad sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu iz članka 11. stavka 4. točke 1. i članka 46. stavka 1. točke 1. Zakona, primjenom stope od 25% bez prava na osobne odbitke,

5. dohotka od povremene samostalne djelatnosti iz članka 11. stavka 4. točke 2. Zakona, primjenom stope od 25% bez prava na osobne odbitke,

6. dohotka kojeg ostvare inozemni porezni obveznici obavljanjem djelatnosti iz članka 46. stavka 1. točke 2. Zakona, primjenom stope od 25% bez prava na osobne odbitke,

7. dohotka od imovine ostvarenog iznajmljivanjem soba i postelja preko posrednika prema članku 32. stavku 1. i članku 54. stavku 2. Zakona (dohodak čini najamnina umanjena za 50%), primjenom stope od 25% bez prava na osobne odbitke,

8. dohotka od vremenski ograničenog ustupanja autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava iz članka 30. stavka 1. i članka 54. stavka 3. Zakona, primjenom stope od 25% bez prava na osobne odbitke.

(2) Porez po odbitku obračunava i uplaćuje stjecatelj dohotka:

1. od izravnog iznajmljivanja soba i postelja iz članka 32. stavka 1. Zakona, i to od najamnine umanjene za 50%, primjenom stope od 25% bez prava na osobne odbitke,

2. od plaća ostvarenih izravno iz inozemstva ili od organizacija iz članka 42. stavka 2. Zakona na način iz stavka 1. točke 1. ovoga članka,

(3) Isplatitelj dohotka može uz suglasnost poreznog obveznika prilikom svake isplate dohotka iz stavka 1. točke 4., 5. i 8. ovoga članka obračunavati i uplaćivati porez po stopi od 35%.

Članak 77.

(1) Predujmovi poreza po odbitku plaćeni tijekom godine smatraju se konačnim godišnjim porezom u slučaju:

1. plaće iz članka 76. stavka 1. točke 1. i 3. ovoga Pravilnika ako je porezni obveznik tijekom godine ostvario dohodak samo iz plaće i ako je plaću ostvarivao samo kod tuzemnog poslodavca za rad u tuzemstvu i/ili inozemstvu, te ako je poslodavac porez tijekom godine pravilno obračunavao, obustavljao i uplaćivao (članak 40. Zakona),

2. plaće iz članka 41. stavka 5. i 6. Zakona,

3. đohotka kojeg ostvare inozemni porezni obveznici prema članku 46. stavku 1. točka 2. Zakona,

4. dohotka od iznajmljivanja soba i postelja prema članku 32. stavku 1. Zakona i članku 54. stavku 2. Zakona.

(2) Porezni obveznik može radi ostvarivanja odredenih prava dohotke iz stavka 1. ovoga članka unijeti u godišnju poreznu prijavu. U tom slučaju plaćeni predujmovi poreza po odbitku iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se konačnim godišnjim porezom.

Članak 78.

Plaćeni predujmovi poreza po odbitku ne smatraju se konačnim godišnjim porezom u slučaju:

l. plaće iz članka 76. stavka 1. točke 1. i 3. ovoga Pravilnika, ako je porezni obveznik ostvario plaću istodobno od više poslodavaca ili je ostvarivao plaću izravno iz inozemstva bez posredstva tuzemnog poslodavca ili je uz plaću ostvarivao druge vrste dohodaka ili ako porez iz plaće nije obračunavan, obustavljan i uplaćivan na Zakonom i ovim Pravilnikom propisani naćin (članak 40. Zakona).

2. plaće iz članka 76. stavka 2. toćke 2. ovoga Pravilnika,

3. dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 11. stavka 4. točke 1. i članka 46. stavka 1. točke 1. Zakona,

4. dohotka od samostalne djelatnosti iz članka 11. stavka 4. točke 2. Zakona,

5. dohotka od vremenski ograničenog ustupanja autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava prema članku 30. stavku 1. i članku 54. stavku 3. Zakona.

Članak 79.

(1) Isplatitelj dohotka na kojeg se plaća porez po odbitku obvezan je u svojim poslovnim knjigama i knjigovodstvenim ispravama osigurati podatke o isplaćenim dohocima te o obraćunu, obustavi i uplati poreza na dohodak za svakog poreznog obveznika.

(2) Pri uplati poreza po odbitku isplatitelj treba na nalogu za uplatu navesti propisani račun i druge propisane podatke kao što su matični broj ili jedinstveni matični broj isplatitelja, JMBG poreznog obveznika,i drugo,

(3) Nakon isteka godine, isplatitelj dohotka na koji se plaća porez po odbitku, osim plaće iz članka 16. stavka 1. točke 1. ovoga Pravilnika, obvezan je sastaviti godišnje izvješće o tako isplaćenim ukupnim dohocima, porezu i prirezu po pojedinim poreznim obveznicima i ukupno (Obrazac ID-1), te ga dostaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome sjedištu najkasnije do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(4) Izvješće iz stavka 3. ovoga članka osim općih podataka o isptatitelju naziv/ime i prezime, matićni broj/JMBG i adresa) sadrži slijedeće podatke:

l. redni broj (stupac 1),

2. ime i prezime poreznog obveznika (stupac 2),

3. JMBG poreznog obveznika (stupac 3), .

4. ukupni dohodak iz stavka 3. ovoga članka (stupac 4),

5. oznaka grada ili općine prebivališta odnosno uobićajenog boravišta poreznog obveznika (stupac 5),

6. uplaćeni iznos poreza i prireza na uplatni račun 1419 (stupac 6),

7. uplaćeni iznos poreza i prireza na uplatni račun 1515 (stupac 7),

8. uplaćeni iznos poreza i prireza na uplatni račun 1466 (stupac 8),

9. ukupno uplaćeni porez i prirez - zbroj iznosa iz stupaca 6, 7 i 8 (stupac 9),

10. iznos za isplatu (stupac 10).

(5) Isplatitelji mogu Obražac ID-l dostaviti ispisan putem računara uz uvjet da sadržajem i oblikom u cijelosti odgovara obrascu koji je propisan ovim Pravilnikom ili na magnetnom mediju.

(6) Na kraju godine odnosno pri prestanku djelatnosti isplatitelj dohodaka iz kojega se porez plaća po odbitku, osim plaće iz članka 76. stavka 1. točke 1. ovoga Pravilnika, obvezan je poreznim obveznicima koji podnose godišnju poreznu prijavu dati potvrde o visini pojedinaćno isplačenih dohodaka po vrstama, obustavljenom i uplačenom porezu i prirezu, nadnevku isplate dohotka i uplate poreza i prireza.

(7) Tuzemni porezni obveznik treba dati isplatitelju dohotka na kojeg se plaća porez po odbitku, podatke potrebne za točan obračun i uplatu poreza i to JMBG i adresu prebivališta odnosno uobičajenog boravišta.

(8) Isplatitelj može izvršiti isplatu dohotka iz kojeg se porez plaća po odbitku tek nakon što mu porezni obveznik dostavi podatke iz stavka 7. ovoga članka.

(9) Obrazac ID-1 i potvrda iz stavka 6. ovoga članka sastavni su dio ovoga Pravilnika.

Članak 80.

(1) Isplatitelj jamći za točan obračun, odbitak, te pravodobnu i pravilnu uplatu poreza po odbitku (članak 95. stavak 4. Zakona).

(2) Ako Porezna uprava utvrdi da porez po odbitku nije uplaćen ili je uplaćen u netočnom iznosu, ispostava Porezne uprave nadležna prema sjedištu isplatitelja rješenjem će naložiti isplatitelju uplatu dužnog poreza.

(3) Porezni obveznik i pored jamstva ostaje dužnik poreza. Ako se porez po odbitku ne može naplatiti od isplatitelja, ispostava Porezne uprave nadležna prema prebivalištu odnosno uobićajenom boravištu poreznog obveznika rješenjem će utvrditi poreznom obvezniku uplatu dužnog poreza. Takvo rješenje smatra se rješenjem o predujmu.

2. Predujmovi poreza po rješenju

Članak 81.

(1) Predujmovi poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i od imovine, osim onih koji se plaćaju po odbitku, utvrđuju se rješenjem koje donosi ispostava Porezne uprave nadležna prema prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu poreznog obveznika.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se predujmovi za :

1. dohodak od obrtničkih djelatnosti, slobodnih zanimanja i drugih djelatnosti koje se oporezuju kao obrt,

2. dohodak od poljoprivrede i šumarstva koji se utvrđuje prema katastarskom prihodu,

3. dohodak od imovine ostvaren iznajmljivanjem nekretnina i pokretnina koji čini zakupnina odnosno najamnina umanjena za 30%.

(3) Predujam poreza na dohodak na osnovi rješenja plaćaju i porezni obveznici jednokratno na pojedinačno ostvareni dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava prema članku 30. stavku 2. i 3. Zakona.

Članak 82.

(1) Predujmovi iz članka 81. stavka 2. točke 1. i 3. ovoga Pravilnika ne smatraju se konačnim godišnjim porezom.

(2) Tijekom godine plaćeni predujmovi poreza na dohodak od poljoprivrede i šumarstva prema članku 81. stavku 2. točka 2. ovoga Pravilnika smatraju se konačnim porezom u slučaju ako je poljoprivreda i/ili šumarstvo jedini izvor prihoda poreznog obveznika. Porezni obveznici mogu i ovaj dohodak uključiti u svoju godišnju poreznu prijavu.

Članak 83.

(1) Predujmovi poreza se utvrđuju na temelju rješenja o porezu za prethodnu godinu, podataka prikupljenih nadzorom, snimanjem prometa kao i drugih podataka s kojima raspolaže Porezna uprava.

(2) Rješenje o predujmu poreza donosi se i :

1. nakon osnivanja poduzeća odnosno početka obavljanja djelatnosti (članak 45. stavak 3. Zakona). U tom slučaju predujam poreza na dohodak utvrđuje se na temelju podataka koje porezni obveznik treba dostaviti Poreznoj upravi radi upisa u registar poreznih obveznika ili na osnovi procjene Porezne uprave ako porezni obveznik ne izvrši tu svoju obvezu,

2. nakon utvrđivanja činjenica bitnih za utvrđivanje poreza (članak 45. stavak 4. i 5. Zakona),

3. ako Porezna uprava udovolji zahtjevu obveznika da promijeni visinu utvrđenih predujmova. Porezni obveznik koji zahtijeva da mu se smanje utvrđeni predujmovi obvezan je sastaviti obračun koji sadrži sve bitne sastojke iz porezne prijave i taj obračun priložiti zahtjevu za izmjenu predujma (članak 47. Zakona),

4. ako porezni obveznik ne podnese poreznu prijavu za proteklu godinu ili ako ne iskaže ili netočno iskaže podatke o dohotku. U tom se slučaju procjenjuje dohodak i na temelju procijenjenog dohotka utvrđuje mjesečni predujam poreza prema članku 45. stavku 4. i 5. Zakona.

(3) Rješenje o predujmu poreza, prema članku 48. slavku 2. Zakona, vrijedi do izmjene odnosno do utvrđivanja novog predujma.

Članak 84.

Rješenje o predujmu poreza mora sadržavati naročito:

1. ime, adresu i jedinstveni matični broj gradana poreznog obveznika,

2. iznose mjesečnih predujmova poreza,

3. rok plaćanja utvrđen prema članku 48. Zakona i pouku o pravnomu lijeku.

Članak 85.

Predujmovi poreza na dohodak po rješenju plaćaju se mjesečno, i to najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec. Iznimku čine predujmovi poreza na dohodak od poljoprivrede i šumarstva iz članka 81. stavka 2. točke 2. ovoga Pravilnika koji se, prema članku 51. stavku 1. i 2. Zakona plaćaju tromjesečno.

VIII. GODIŠNJI OBRAČUN POREZA

1. Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti

Članak 86.

(1) Po isteku godine, nositelj zajedničke djelatnosti iz članka 67. ovoga Pravilnika sastavlja prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti i dostavlja je ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu.

(2) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti podnosi se prije godišnjih poreznih prijava iz članka 38. Zakona i unutar roka koji omogučava supoduzetnicima da u svoje porezne prijave uključe i udio u zajedničkom dohotku i podnesu ih u Zakonskom propisanom roku.

(3) Prijava dohotka od zajedničke djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka sadrži sljedeće podatke:

1. naziv i sjedište zajedničke djelatnosti,

2. ime i prezime, lMBG, mjesto prebivališta odnosno uobičajenog boravišta i adresu nositelja zajedničke djelatnosti,

3. imena i prezimena, JMBG, mjesto prebivališta odnosno uobičajenog boravišta i adresu svakog supoduzetnika,

4. iznos zajedničkog dohotka utvrđenog na temelju poslovnih knjiga za zajedničku djelatnost,

5. raspodjelu zajedničkog dohotka na supoduzetnike prema postotku udjela svakog supoduzetnika u zajedničkom dohotku, iznos udjela svakog supoduzetnika, uvećanja i umanjenja udjela u zajedničkom dohotku prema članku 71. ovoga Pravilnika, te ukupan iznos dijela zajedničkog dohotka koji pripada pojedinom supoduzetniku.

(4) Prijavi dohotka od zajedničke djelatnosti treba priložiti:

1. ugovore i isprave o zajedničkoj djelatnosti i odnosima između supoduzetnika međusobno i zajedničke djelatnosti i supoduzetnika ako se oni već ne nalaze u nadležnoj ispostavi Porezne uprave,

2. ugovore i isprave o otuđenju zajedničke djelatnosti ili dijelova zajedničke djelatnosti ako se djelatnost ne nastavlja,

3. pregled poslovnih primitaka i izdataka u slučaju ako se ne vode poslovne knjige (dohodak od zajedničke imovine i zajedničkih imovinskih prava),

4. preslik popisa dugotrajne imovine.

(5) Prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti potpisuju svi supoduzetnici odnosno nositelj zajedničke djelatnosti ako je za to ovlašten ugovorom ili drugim ispravama o zajedničkoj djelatnosti.

(6) Obrazac prijave dohotka od zajedničke djelatnosti sastavni je dio ovoga Pravilnika.

2. Godišnja porezna prijava

Članak 87.

(1) Porez na dohodak utvrđuje se na temelju godišnje porezne prijave koju je porezni obveznik dužan podnijeti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema svome prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu.

(2) Godišnju poreznu prijavu obvezni su podnijeti svi tuzemni i inozemni porezni obveznici koji ostvaruju dohotke prema članku 3. Zakona.

(3) Tuzemni porezni obveznici podnose godišnju poreznu prijavu za dohotke ostvarene u tuzemstvu i inozemstvu, a inozemni porezni obveznici samo za dohotke ostvarene u tuzemstvu.

Članak 88.

(1) Godišnju poreznu prijavu nisu obvezni podnijeti sljedeći obveznici poreza na dohodak:

1. posloprimci koji primaju plaću za rad u tuzemstvu ili inozemstvu samo od jednog tuzemnog poslodavca. Ako su posloprimci zaposleni istodobno kod više poslodavaca ili primaju plaću za rad neposredno iz inozemstva, obvezni su podnijeti poreznu prijavu (članak 71. stavak 1. točka 1. ovoga Pravilnika),

2. umirovljenici koji ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada od mirovine i ako ostvaruju mirovinu iz zakonom utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja u tuzemstvu, kao jedini izvor dohotka,

3. posloprimci koji ostvaruju plaću od povremenog nesamostalnog rada prema članku 41. stavku 5. Zakona (članak 77. stavak 1. točka 2. ovoga Pravilnika),

4. inozemni porezni obveznici koji porez na dohodak plaćaju po odbitku prema članku 46. stavku 1. točki 2. Zakona (članak 77. stavak 1. točka 3. ovoga Pravilnika),

5. porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od imovine iznajmljivanjem soba i postelja prema članku 54. stavku 2. Zakona (članak 77. stavak 1. točka 4. ovoga Pravilnika),

6. porezni obveznici koji ostvaruju dohodak jedino od poljoprivrede i šumarstva prema katastarskom prihodu iz članka 51. Zakona (članak 82. stavak 2. ovoga Pravilnika),

7. porezni obveznici koji ostvaruju dohotke od poljoprivrede i šumarstva prema katastarskom prihodu i/ili od povremenog nesamostalnog rada prema članku 41. stavku 5. Zakona i/ili dohodak od imovine iznajmljivanjem soba i postelja prema članku 54. stavku 2. Zakona, nisu obvezni podnijeti poreznu prijavu (stavak 1. točka 2., 4. i 5. ovoga članka).

(2) Porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka mogu podnijeti poreznu prijavu radi ostvarivanja svojih prava i poreznih olakšica (osobni odbitak, prijenos gubitka).

Članak 89.

(1) Porezna prijava podnosi se do kraja veljače tekuće godine za proteklu godinu (članak 38. stavak 2. Zakona).

(2) Rok iz stavka 1. ovoga članka može se produžiti samo ako porezni obveznik nije poreznu prijavu pravodobno podnio iz razloga neovisnih od njegove volje, a najviše do mjesec dana nakon prestanka razloga iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Razlozima iz stavka 2. ovog članka smatraju se posebice:

1. viša sila, kao što su rat i elementarne nepogode koje zadese poreznog obveznika od početka godine u kojoj se podnosi porezna prijava do isteka roka za podnošenje porezne prijave,

2. duže oboljenje koje je počelo od početka godine u kojoj se podnosi porezna prijava do isteka roka za podnošenje porezne prijave.

Članak 90.

(1) Porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti poreznu prijavu, ali je žele podnijeti radi korištenja svojih prava, mogu to učiniti samo u rokovima iz članka 89. ovoga Pravilnika i na osnovi tako podnesenih poreznih prijava utvrdit će se godišnji porez.

(2) Na osnovi poreznih prijava iz stavka 1. ovoga članka koje nisu podnešene u roku iz članka 89. ovoga Pravilnika ne utvrđuje se godišnji porez.

Članak 91.

(1) Ako porezni obveznik ne podnese poreznu prijavu, koju je bio obvezan podnijeti, poreznu osnovicu utvrđuje nadležna ispostava Porezne uprave procjenom na način propisan člankom 39. Zakona i člankom 63. ovoga Pravilnika.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka obvezno se podnosi prijava za vođenje prekršajnog postupka prema članku 103. Zakona.

Članak 92.

(1) U poreznu prijavu unosi se:

1. podatak o nadležnoj ispostavi Porezne uprave,

2. pod I. opći podaci o poreznom obvezniku - ime i prezime i ime roditelja, JMBC, mjesto i adresa prebivališta odnosno uobičajenog boravišta, brojeve žiro-računa i naziv banaka kod kojih su otvoreni, te podatke o promjenama prebivališta ili uobičajenog boravišta u tuzemstvu ili inozemstvu tijekom godine,

3. pod II. podatke o opunomoćeniku - ime i prezime ili naziv, mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta odnosno sjedišta, adresa, te JMBG/MB,

4. pod III. podatke o članovima uže obitelji,

5. pod III.2. podatke o uzdržavanim članovima uže obitelji ime i prezime, srodstvo, JMBg, podatak o invalidnosti i razdoblje korištenja odbitka tijekom godine, podatak o faktoru osobnog odbitka, te podatke o osobama s kojima porezni obveznik dijeli osobne odbitke (ime i prezime i matični broj),

6. pod III.3. podatke o ukupnom faktoru osobnog odbitka poreznog obveznika po mjesecima. Pod ovim rednim brojem umirovljenici ne iskazuju vlastiti osobni odbitak (osobni odbitak samog poreznog obveznika),

7. pod IV. podatke o dohocima po vrstama (godišnji iznosi),

8. pod IV.1. podatke o dohotku od nesamostalnog rada,

9. pod IV.1.a. podatke o plaći (prema Obrascima PK-l/PK-2),

10. pod IV.1.b. podatke o mirovinama (prema Poreznoj kartici odnosno potvrdi isplatitelja),

11. pod IV.1.c. podatke o ostvarenim primanjima od povremenog nesamostalnog rada iz članka 41. stavka 5. Zakona prema potvrdama isplatitelja iz članka 79. stavka 6. ovoga Pravilnika,

12. pod IV.2. podatke o dohotku od samostalne djelatnosti,

13. pod IV.2. a. podatke o ostvarenomu dohotku od obrta i slobodnih zanimanja za obveznika pojedinca, odnosno za obveznika supoduzetnika (članak 11. stavak 1. i 2. Zakona),

14. pod IV.2.b. podatke o ostvarenomu dohotku od poljoprivrede i šumarstva prema katastarskom prihodu (članak 11. stavak 3. Zakona),

15. pod IV.2.c. podatke o ostvarenomu dohotku od drugih samostalnih djelatnosti (članak 11. stavak 4. Zakona),

16. pod IV.3. podatke o dohotku od imovine i imovinskih prava,

17. pod IV.3.a. podatke o ostvarenomu dohotku od davanja u najam ili zakup nekretnina i pokretnih stvari obveznika pojedinca odnosno obveznika supoduzetnika (suvlasnika),

18. pod IV.3.b. podatke o ostvarenomu dohotku od otuđenja nekretnina i imovinskih prava za obveznika pojedinca odnosno obveznika supoduzetnika (suvlasnika),

19. pod IV.3.c. podatke o ostvarenomu dohotku od iznajmljivanja soba i postelja za obveznika pojedinca odnosno obveznika supoduzetnika (suvlasnika),

20. pod IV.3.d. podatke o ostvarenomu dohotku od imovinskih prava,

21. pod IV.4. podatke o inozemnim dohocima,

22. pod V. podatke o gubicima po godinama njihova nastanka,

23. pod VI. utvrđivanje godišnjeg poreza. Ove podatke porezni obveznik može, ali ne mora upisati,

24. pod VII. popis priloženih isprava,

25. pod VIII. napomene poreznog obveznika.

(2) Porezni obveznik svojeručno potpisuje poreznu prijavu.

(3) Svi novčani podaci u poreznoj prijavi popunjavaju se u kunama i lipama.

(4) Obrazac porezne prijave sastavni je dio ovoga Pravilnika.

Članak 93.

(1) Poreznoj prijavi treba priložiti ove dokaze:

1. za dohotke od nesamostalnoga rada preslike poreznih kartica PK-I i/ili PK-2 i potvrde iz članka 79, stavka 6. ovoga Pravilnika,

2. za dohotke od samostalne djelatnosti osim za dohotke od poljoprivrede i šumarstva koji se utvrđuje prema katastarskom prihodu izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim izdacima pri čemu se posebno iskazuju podaci o otpisu i zaštitnim kamatama.

2.1. popis dugotrajne imovine,

2.2. ugovore i isprave o otuđenju radnje, poduzeća ili njihovih dijelova, za poreznog obveznika pojedinca,

2.3. isprave o udjelu u zajedničkom dohotku,

3. za dohotke od imovine i imovinskih prava pregled poslovnih primitaka i izdataka i ugovore o otuđenju nekretnine i imovinskih prava u slučajevima iz članka 30. stavka 2. Zakona,

4. za inozemne dohotke tuzemnih poreznih obveznika dokaz o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u inozemstvu.

(2) Ako supružnik, djeca i uzdržavani članovi obitelji tuzemnog obveznika imaju prebivalište ili uobičajeno boravište u inozemstvu, tada se uvjeti za korištenje osobnih odbitaka moraju dokazati potvrdama mjerodavnih tijela u inozemstvu. Ove potvrde moraju sadržavati sljedeće:

1. osobne podatke o supružniku, djeci te uzdržavanim članovima uže obitelji, uz naznaku stupnja srodstva,

2. podatke o dohocima uzdržavanih osoba iz točke 1. ovoga stavka, na osnovi kojih se može procijeniti mogu li se smatrati uzdržavanim,

3. podatke o eventualnoj invalidnosti tih članova uže obiteIji,

(3) Porezni obveznici koji nisu obvezni voditi i ne vode poslovne knjige, poreznoj prijavi prilažu pregled primitaka i izdataka iz članka 55. stavka 3. ovoga Pravilnika.

3. Utvrđivanje godišnjeg poreza

Članak 94.

(1) Porez na dohodak utvrđuje se i obračunava za kalendarsku godinu. Godišnji način obračuna poreza: na dohodak primjenjuje se i za kraća porezna razdoblja (članak 4. stavak 2. Zakona).

(2) Ako tijekom kalendarske godine tuzemni porezni obveznik postane inozemni porezni obveznik ili inozemni porezni obveznik tuzemni, porezni obveznik mora u prilogu porezne prijave dati podatke o pojedinim razdobljima ostvarivanja dohotka. Za oba razdoblja treba izraditi jedan godišnji obračun.

Članak 95.

(1) Godišnji obračun obavlja se u načelu na temelju realnog godišnjeg dohotka koji se utvrđuje u skladu sa člankom 37. stavak 5. Zakona i odredbama ovoga Pravilnika.

(2) Mjesečni iznosi dohotka osobnih odbitaka, osnovnog osobnog odbitka, prenesenih gubitaka i plaćenih predujmova svode se primjenom zaštitnih kamata na razinu prosinca godine za koju se utvrđuje porez. Preračunani mjesečni iznosi zbrajaju se u godišnje iznose. Na temelju iznosa godišnjeg osnovnog osobnog odbitka utvrđuje se osnovica za obračunavanje poreza po stopi od 25% odnosno osnovica za obračunavanje poreza po stopi od 35%, u skladu s odredbama članka 5. Zakona.

(3) Mjesečne vrijednosti preračunavaju se na razinu prosinca godine za koju se porez utvrđuje primjenom faktora ukamaćenja za svaki mjesec. Mjesečni faktori ukamaćenja izračunavaju se po postupku propisanom za oporezivanje dobiti.

(4) Mjesečni iznosi potrebni za obračun poreza na plaće uzimaju se iz porezne kartice.

(5) Glede svih drugih vrsta dohodaka, u poreznoj se prijavi iskazani godišnji dohodak raspoređuje na mjesečne veličine iz stavaka 2. i 3. ovoga članka radi izračunavanja realnog godišnjeg dohotka. Te mjesečne iznose dohodaka može iskazati samo porezni obveznik prema činjeničnom stanju ili će ih utvrditi Porezna uprava polazeći od pretpostavke da je prijavljeni dohodak realno ravnomjerno ostvarivan tijekom godine. Zbroj mješečnih dohodaka uvijek mora biti jednak ukupnom iznosu u poreznom razdoblju ostvarenog nominalnog dohotka. Ako mjesečne iznose dohotka iskazuje sam porezni obveznik, ti iznosi moraju proizlaziti iz njegovih poslovnih knjiga. Ako se dohodak koji se utvrđuje prema katastarskomu prihodu uključuje u godišnji obračun poreza, smatra se da je taj dohodak ostvarivan ravnomjerno tijekom godine.

(6) Glede preračunavanja odbitka gubitka iz prethodne godine primjenjuju se odredbe članka 73. stavka 4. ovoga Pravilnika.

Članak 96.

(1) Pri utvrđivanju godišnjeg poreza umirovljenicima na osnovi porezne prijave, godišnji iznos osobnih odbitaka (neoporezivog dohotka) umirovljenika, izračunava se tako da se osobi odbitak za samog umirovljenika utvrđuje u visini isplačene mirovine, najmanje 700,00 kuna a najviše 1.150,00 kuna mjesečno tom se iznosu dodaje apsolutni iznos osobnih odbitaka za uzdržavane članove uže obitelji utvrđen prema odredbama Zakona odnosno ovoga Pravilnika.

(2) Ako je porezni obveznik ostvarivao mirovinu samo dio godine, osobni odbitak iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se razmjerni dio godine.

(3) Od utvrđenog godišnjeg poreza odbijaju se:

1. plaćeni predujmovi poreza iz dohotka od nesamostalnog rada koje je obračunao i uplatio poslodavac ili porezni obveznik u slučaju plaće ostvarene neposredno iz inozemstva ili organizacije iz članka 42. Zakona;

2. plaćeni predujmovi poreza na dohodak od samostale djelatnosti,

3. plaćeni predujmovi poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava,

4. plaćeni porezi u inozemstvu.

Članak 97.

(1) Ako nakon odbitka plaćenih predujmova poreza na dohodak iz članka 96. ovoga Pravilnika preostane razlika poreza za uplatu, porezni obveznik tu razliku mora platiti u roku od osam dana od dana dostave rješenja o utvrđenom godišnjem porezu na dohodak (članak 39. stavak 2. Zakona).

(2) Ako nakon uračunavanja plaćenih predujmova poreza na dohodak preostane preplaćeni porez prema članku 39. stavku 3. Zakona, iznos više plaćenog poreza koristit će se za izmirivanje poreznih obveza tekućeg razdoblja osim ako porezni obveznik ne zahtijeva povrat. Pisani zahtjev za povrat podnosi se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđenom porezu.

(3) Iznimno od odredbi stavka 2. ovoga članka, preplaćeni porez po odbitku vraća se poreznom obvezniku bez posebnog zahtjeva.

Članak 98.

(1) Na obvezu za uplatu odnosno na potraživanje poreznog obveznika za preplaćeni porez, obračunavaju se zaštitne kamate u visini iz članka 51. ovoga Pravilnika a po postupku za oporezivanje dobiti. Obračun zaštitne kamate počinje teći od 1. siječnja godine koja slijedi iza godine za koju je porez utvrđen.

(2) Razdoblje ukamaćivanja računa se na pune mjesece. Ono završava mjesecom koji prethodi mjesecu u kojem je rješenje dostavljeno poreznom obvezniku.

(3) Na rješenjem utvrđenu obvezu za uplatu poreza po godišnjem obračunu koja nije izmirena u roku iz članka 39. stavka 2. Zakona, obračunavaju se i plaćaju kamate prema propisima koji uređuju obračunavanje i plaćanje kamata na nepravodobno plaćene javne prihode.

4. Uračunavanje inozemnih poreza

Članak 99

(1) Ako ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili višestranim sporazumima nije drukčije određeno, u inozemstvu plaćen porez iz dohotka koji prema tuzemnim propisima, podliježe oporezivanju, uračunava se u tuzemni porez na dohodak (članak 37. stavak 3. Zakona).

(2) Porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo na temelju potvrde o uplati.

(3) Inozemni porez može se uračunati samo ako odgovara tuzemnom porezu na dohodak i to do visine obračunatog tuzemnog poreza na inozemni dohodak.

(4) Iznosi poreza plaćeni u inozemstvu preračunavaju se u kune primjenom srednjeg tečaja iz tečajnice Narodne banke Hrvatske na dan plaćanja poreza.

(5) Iznos do kojeg se može uračunati inozemni porez, utvrđuje se na sljedeći način:

1. iz razmjera iznosa ukupno obračunanog tuzemnog godišnjeg poreza na dohodak i iznosa ukupnog godišnjeg dohotka (prije odbitka osobnih odbitaka i odbitka gubitka) utvrđuje se prosječna porezna stopa,

2. primjenom prosječne porezne stope na iznos inozemnog dohotka dobija se najviši iznos do kojega se može uračunati inozemni porez. Ako je u inozemstvu plaćen manji iznos poreza od najvišeg mogućeg za uračunavanje, uračunava se stvarno plaćeni porez.

5. Rješenje o porezu

Članak 100.

Godišnji porez na dohodak utvrđuje se rješenjem, osim u slučajevima kada je tijekom godine plaćen porez konačan.

Članak 101.

(1) Rješenje o godišnjem porezu na dohodak sadrži naročito slijedeće podatke:

1. naziv ispostave Porezne uprave koja donosi rješenje o porezu,

2. podatke o poreznom obvezniku,

3. nadnevak donošenja rješenja,

4. porezne osnovice po vrstama dohotka,

5. ukupni godišnji dohodak,

6. odbitak gubitka,

7. neoporezivi dohodak,

8. godišnji iznos poreza,

9. iznos plaćenih predujmova po odbitku i po rješenju i inozemnih poreza,

10. iznos razlike poreza za uplatu ili povrat,

11. obračun zaštitnih kamata,

12. rok za uplatu razlike,

13. obračun zaštitne kamate.

(2) Rješenje o porezu mora se dostaviti poreznom obvezniku osobno.

IX. OSTALE OBVEZE U POSTUPKU OPOREZIVANJA

1. Isplate u gotovu novcu

Članak 102.

(1) Pravne osobe, fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od obrta i slobodnih zanimanja, tijela državne uprave i jedinica lokalne uprave i samouprave, te fondovi dužni su obveznicima poreza na dohodak isplate obavljati putem žiro računa.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka pravne osobe, fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od obrta i slobodnih zanimanja, tijela državne uprave i jedinica lokalne uprave i samouprave, te fondovi mogu obveznicima poreza na dohodak u gotovu novcu isplatiti :

1. Primitke koji se u skladu s člankom 6. Zakona ne smatraju dohotkom,

2. Dohotke koji u skladu s člankom 8. Zakona ne podliježu obvezi obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak,

3. Dohotke od nesamostalnog rada iz članka 7. Zakona, iz kojih se predujam poreza utvrđuje na način propisan u članku 41. istog Zakona,

4. Dohotke koje ostvaruju zastupnici u predstavničkim tijelima javne vlasti za svoju samostalnu zastupničku djelatnost, iz kojih se predujam poreza obračunava na način propisan člankom 46. stavkom 2. Zakona,

5. lsplate za otkupljene poljoprivredne proizvode od poreznih obveznika koji od djelatnosti poljoprivrede i šumarstva plaćaju porez prema visini katastarskog prihoda,

6. Isplate na ime otkupa sekundarnih sirovina i otpada uz uvjet da sakupljanje sekundarnih sirovina i otpada nije trajna samostalna djelatnost poreznog obveznika u skladu s člankom 11. stavkom 1. Zakona, odnosno da se radi o drugoj samostalnoj povremenoj djelatnosti iz članka 11. stavka 4. Zakona, poduzetoj s namjerom ostvarivanja dohotka i uz uvjet da porezni obveznik kod jednog isplatitelja ostvari prihod od najviše 700,00 kuna mjesečno,

7. Isplate naknade za prodane osobne stvari odnosno imovinu građana koja nije služila za obavljanje samostalne djelatnosti odnosno ostvarivanje dohotka,

8. Primitke koje ostvaruju djeca i omladina do navršene punoljetnosti, odnosno do završetka redovnog školovanja, od obavljanja sezonskih poslova (sezonski poslovi u poljoprivredi, branje i skupljanje plodova i bilja, poslovi prodaje poljoprivrednih proizvoda, šumskih proizvoda, osvježavajućih napitaka, ledenih slastica, dnevnog tiska, ulaznica i slično, poslovi popisivanja, anketiranja, očitanja brojila i slično, amatersko sudjelovanje u radu kulturnoumjetničkih đruštava i slični poslovi), uz uvjet da ovi primici kod jednog isplatitelja ne prelaze iznos od 5.000,00 kuna godišnje.

(3) S isplatama u gotovu novcu u smislu stavka 2. ovoga članka izjednačene su isplate čekom, isplate na tekući račun ili štednu knjižicu građana pri poslovnoj banci ili pošti i sve druge isplate obavljene neposredno odnosno mimo žiro računa kod ovlaštenih organizacija za obavljanje platnog prometa.

2. Prijava u registar poreznih obveznika

Članak 103.

(1) Radi osiguranja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza, porezni obveznici iz stavka 2. ovoga članka moraju se prijaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njihovom prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu radi upisa u registar poreznih obveznika.

(2) Prijavu radi upisa u registar poreznih obveznika podnose porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od:

l. obrtničke djelatnosti i slobodnih zanimanja,

2. poljoprivrede i šumarstva koji se oporezuje kao obrtnička djelatnost,

3. imovine i imovinskih prava,

4. nesamostalnog rada ostvarenog izravno iz inozemstva i u diplomatskom odnosno konzularnom predstavništvu strane države i međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet.

(3) prijava se podnosi u roku od osam dana od dana početka obavljanja djelatnosti, odnosno početka ostvarivanja primitaka.

Članak 104.

(1) Prijava iz članka 103. ovoga Pravilnika mora za sve porezne obveznike sadržavati:

1. podatak o nadležnoj ispostavi Porezne uprave za poreznog obveznika,

2. osobne podatke poreznog obveznika - ime i prezime ime roditelja, JMBG, mjesto prebivališta odnosno boravišta i adresu,

3. razloge upisa u registar poreznih obveznika,

4. podatke o opunomoćeniku - ime i prezime ili naziv, JMBG/MB, mjesto prebivališta odnosno uobičajenog boravišta i adresu,

5. napomene poreznog obveznika,

6. Vlastoručni potpis poreznog obveznika.

(2) Pored podataka iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznici s dohotkom od samostalne djelatnosti (obrt i slobodna zanimanja), dohotkom od poljoprivrede i šumarstva i dohotkom od imovine i imovinskih prava koji se oporezuju kao obrtnička djelatnost, obvezni su na prilogu podnijeti i ove podatke:

1. o djelatnosti - naziv poduzeća, naziv i šifru djelatnika, adresu obavljanja djelatnosti, nadnevak početka i prestanka obavljanja djelatnosti,

2. o osobama s kojima zajednički ostvaruju dohodak - ime i prezime, JMBG, adresu prebivališta ili uobičajenog boravišta, nadležnu ispostavu Porezne uprave i postotak udjela u ostvarivanju zajedničkog dohotka,

3. predviđeni dohodak u tekućoj godini,

4. predviđeni broj posloprimaca u tekućoj godini,

5. o poslovnim jedinicama - naziv i adresu poslovnih jedinica (radnji, obrta i drugih oblika samostalne djelatnosti), nadležnim ispostavama Porezne uprave, naziv i šifru djelatnosti,

6. o osobi/tvrtki koja vodi poslovne knjige - ime i prezime odnosno naziv tvrtke, mjestu prebivališta ili boravišta, odnosno sjedišta, ulici i kućnom broju i JMBG, odnosno matičnom

broju tvrtke.

(3) Pored podataka iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznici s dohotkom od imovine i imovinskih prava obvezni su prilogu podnijeti i ove podatke:

1. o vrsti dohotka, adresi ostvarivanja dohotka, nadnevka, poćetka i prestanka ostvarivanja dohotka,

2. o osobama s kojima zajednički ostvaruje dohodak - ime prezimc, JMBG, adresu prebivališta odnosno uobičajenog boravišta, nadležnu ispostavu Porezne uprave i postotak udjela dohotku,

3. o predviđenom dohotku u tekućoj godini.

(4) Obrazac prijave u registar poreznih obveznika sastavni je dio ovoga Pravilnika.

Članak 105.

(1) Sva tijela odnosno druge institucije koje su nadležne za izdavanje odobrenja za obavljanje obrtničke djelatnosti, sličnih zanimanja ili drugih samostalnih djelatnosti obvezne su staviti podatke o vrsti, početku, prekidu ili prestanku obavljene djelatnosti. Podatke treba dostaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu odnosno boravištu poreznog obveznika-fizičke osobe, istodobno s dostavom stranci (članak Zakona).

(2) Ured za katastar obvezan je sve podatke bitne za u vanje katastarskog prihoda dostaviti do 15. veljače godine za koju se utvrđuje porez, ako su u prethodnoj godini nastale promjene u posjedovnom stanju.

X. NADLEŽNOSTI I OSTALA PRAVA U POSTUPKU OPOREZIVANJA

Članak 106.

(1) Za razrez poreza tuzemnim poreznim obveznicima nadležna je ispostava Porezne uprave na području koje se nalazi njihovo prebivalište, odnosno uobičajeno boravište prema članku 5. i 6. ovoga Pravilnika.

(2) Ako tuzemni porezni obveznik - supružnik ima više prebivališta (stanova) nadležnost se određuje prema prebivalištu obitelji. Ako supružnici žive odvojeno, a prebivalište obitelji se ne može odrediti, mjerodavno je prebivalište svakog od njih.

(3) Ako tuzemni porezni obveznik samac ima više prebivališta (stanova) nadležnost se određuje prema mjestu u kojem se porezni obveznik pretežno zadržava odnosno mjesto iz kojeg pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti.

(4) Glede inozemnih poreznih obveznika, za određivanje nadležnosti mjerodavno je ono mjesto u kojemu se nalazi sjedište poduzeća ili veći dio imovine ili mjesto u kojem inozemni porezni obveznik pretežno obavlja svoju djelatnost, odnosno gdje se koriste imovinska prava od kojih ostvaruje dohodak. Ako ispostave Porezne uprave ne mogu utvrditi mjesnu nadležnost za inozemnog poreznog obveznika, nju će na temelju dostavljenih podataka utvrditi Središnji ured Porezne uprave.

(5) Za nadzor, obračunavanje, obustavljanje i uplatu poreza po odbitku kod isplatitelja nadležna je ispostava Porezne uprave prema sjedištu isplatitelja.

Članak 107.

(1) Ispostava Područnog ureda Porezne uprave, nadležna prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta poreznog obveznika, obvezna je, na usmeni ili pisani zahtjev poreznog obveznika, dati obavijesti i naputke o primjeni odredaba Zakona i ovoga Pravilnika.

(2) Ispostava Područnog ureda Porezne uprave nadležna prema sjedištu poslodavca i isplatitelja dohotka iz kojeg se porez plaća po odbitku, obvezna je na usmeni ili pisani zahtjev poslodavca i isplatitelja, dati obavijesti i naputke o primjeni odredaba Zakona i ovoga Pravilnika.

(3) Ako ispostave iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne pruže traženu obavijest ili naputak u roku od 15 dana, porezni obveznik to može zahtijevati od nadređenog područnog ureda Porezne uprave.

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 108.

(1) Utvrđivanje godišnjeg poreza za 1995. godinu u cijelosti se obavlja u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

(2) Iznimno od odredbi članka 95. ovoga Pravilnika utvrđivanje godišnjeg dohotka i poreza za 1995. godinu obavit će se prema načelu nominalnog godišnjeg dohotka.

(3) Porezne kartice izdane prema Pravilniku o načinu obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada - plaće i mirovine ("Narodne novine", br. 113/93. i 35/95.), koristit će se kao porezna kartica - Obrazac PK do njihove zamjene od strane Porezne uprave.

(4) Porezni obveznici koji su tijekom 1995. godine na poleđini poreznih kartica upisivali podatke o isplaćenim plaćama i mirovinama i koji će te porezne kartice nakon isteka 1995. godine u propisanom roku dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave, prije dostave trebaju izvršiti prijepis ili presliku dijela porezne kartice pod rimsko I. i II. osobni podaci i podaci o osobnim odbicima i taj će prijepis ili presliku koristiti kao Obrazac PK do zamjene s Obrascem PK koji će izdati nadležna ispostava Porezne uprave.

(5) Podaci o isplaćenim plaćama i obračunatom porezu za 1995. godinu dostavljaju se prema odredbama ranije važećih pravilnika.

(6) Godišnje izvješče o ostalim isplaćenim dohocima na Obrascu ID-1 iz članka 79. stavka 3. ovoga Pravilnika dostavlja se nadležnoj ispostavi Porezne uprave u propisanom roku i za 1995. godinu.

(7) Poslovne knjige vode se u skladu s odredbama ovoga Pravilnika od 1. siječnja 1996. godine.

Članak 109.

Oslobođenja i olakšice stečene po ranijim i posebnim propisima primjenjuju se pri obračunu godišnjeg poreza do isteka vremena za njihovo korištenje.

Članak 110.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti Pravilnik o obliku i sadržaju porezne prijave te načinu obračunavanja uplaćenih predujmova i razlika dohotka po godišnjem obračunu ("Narodne novine", br. 91/94.), Pravilnik o načinu obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada - plaće i mirovine ("Narodne novine", br.113/93. i 35/95.), Pravilnik o poslovnim knjigama fizičkih osoba koje se bave obrtom ili slobodnim zanimanjem a oporezuju se porezom na dohodak ("Narodne novine", br.114/93.), Pravilnik o obliku i sadržaju spiska dugotrajne imovine ("Narodne novine", br. 113/93.), Pravilnik o iznosima naknada, potpora, nagrada, dnevnica, stipendija i otpremnina na koje se ne plaća porez na dohodak ("Narodne novine", br. 97/94.) i Naputak o isplatama u gotovu novcu ("Narodne novine", br. 54/94.).

(2) Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika na obveznike poreza na dohodak ne primjenjuju se odredbe Pravilnika o iznosu dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koja ne ulazi u dohodak ("Narodne novine", broj 116/93.).

Članak 111.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 410-01/95-01/733

Urbroj: 513-07/95-1

Zagreb, 8. prosinca 1995.

Ministar financija

Božo Prka, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.