ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 79. Ustava Republike Hrvatske, Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske, na sjednici 29. studenoga 1995. donosi

POSLOVNIK

ZASTUPNIČKOG DOMA SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

I. UVODNE ODREDBE

Unutarnje ustrojstvo i način rada Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Zastupnički dom) uređuje se ovim Poslovnikom.

Ovim se Poslovnikom uređuje:

- konstituiranje Zastupničkog doma, početak obnašanja zastupničke dužnosti, mirovanje i prestanak mandata zastupnika,

- ostvarivanje prava i dužnosti zastupnika u Zastupničkom domu,

- prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Zastupničkog doma,

- prava i dužnosti te način rada Predsjedništva Zastupničkog doma

- djelokrug, sastav i način rada radnih tijela Zastupničkog doma i njihovi međusobni odnosi,

- odnosi Zastupničkog doma i Predsjednika Republike,

- odnosi Zastupničkog doma i Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada),

- odnos Zastupničkog doma i Županijskog doma,

- postupak donošenja akata i rasprave o pojedinim pitanjima iz djelokruga Zastupničkog doma,

- postupak izbora i imenovanja, odnosno razrješenja u Zastupničkom domu,

- poslovni red na sjednicama Zastupničkog doma,

- javnost u radu Zastupničkog doma,

- obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova za potrebe Zastupničkog doma i vođenje tih poslova,

- rad Zastupničkog doma u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike.

II. KONSTITUIRANJE ZASTUPNIČKOG DOMA, POČETAK OBNAŠANJA ZASTUPNIČKE DUŽNOSTI, MIROVANJE I PRESTANAK MANDATA ZASTUPNIKA

Zastupnički dom saziva na prvu sjednicu Predsjednik Republike Hrvatske.

Do izbora predsjednika Zastupničkog doma, u pravilu najstariji zastupnik privremeno predsjeda sjednici Zastupničkog doma.

Privremeni predsjednik ima do izbora predsjednika Zastupničkog doma sva prava i dužnosti predsjednika Zastupničkog doma u pogledu predsjedanja sjednicom, a do izbora Mandatno-imunitetnog povjerenstva i Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove ovlašten je predlagati donošenje odluka, a to pravo pripada i najmanje desetorici zastupnika ako ovim Poslovnikom nije određeno da pojedine odluke predlaže određeno tijelo ili veći broj zastupnika.

Zastupnički dom konstituiran je danom na koji ga je Predsjednik Republike Hrvatske sazvao na prvo zasjedanje, time da je na sjednici Zastupničkog doma utvrđena nazočnost najmanje dvije trećine svih zastupnika izabranih u Zastupnički dom.

Nakon što je Zastupnički dom konstituiran izvodi se himna Republike Hrvatske "Lijepa naša domovino".

Zastupnički dom ima Mandatno-imunitetno povjerenstvo. Mandatno-imunitetno povjerenstvo bira se na prvoj sjednici Zastupničkog doma na prijedlog privremenog predsjednika ili najmanje 10 zastupnika.

Mandatno-imunitetno povjerenstvo ima predsjednika, potpredsjednika i pet članova.

Mandatno-imunitetno povjerenstvo :

- na konstituirajućoj sjednici podnosi izvješće Zastupničkom domu o provedenim izborima za Zastupnički dom i imenima izabranih zastupnika, imenima zastupnika koji obnašaju dužnost nespojivu sa zastupničkom dužnošću pa im zastupnički mandat miruje, te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obnašati zastupničku dužnost,

- predlaže Zastupničkom domu odluku o prestanku mandata zastupniku, odnosno odluku o mirovanju mandata zastupnika, kada se ispune zakonom predviđeni uvjeti podnosi izvješće Zastupničkom domu da su ispunjeni zakonski uvjeti za početak zastupničkog mandata zamjeniku zastupnika,

- predlaže Zastupničkom domu donošenje odluke o imunitetu zastupnika, a kada Zastupnički dom ne zasjeda, odlučuje o imunitetu, time da odluku mora naknadno potvrditi Zastupnički dom.

Zastupnički dom zaključkom prihvaća izvješće Mandatno-imunitetnog povjerenstva.

Nakon što Zastupnički dom prihvati izvješće Mandatno-imunitetnog povjerenstva o provedenim izborima, pred privremenim predsjednikom zastupnici daju prisegu. Tekst prisege glasi:

"Prisežem svojom čašću da ću dužnost zastupnika u Zastupničkom domu Sabora Republike Hrvatske obnašati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava i zakona i poštovati pravni poredak, te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske".

Privremeni predsjednik izgovara tekst prisege i nakon toga proziva pojedinačno zastupnike, a zastupnik daje prisegu tako što ustaje i izgovara: "Prisežem".

Zastupnik koji nije bio nazočan na konstituirajućoj sjednici Zastupničkog doma, kao i zamjenik zastupnika, kada počinje obnašati zastupničku dužnost, i zastupnik izabran na ponovljenim izborima, polažu prisegu na idućoj sjednici Zastupničkog doma.

Danom konstituiranja Zastupničkog doma zastupnik počinje obnašati zastupničku dužnost.

Zamjenik zastupnika počinje obnašati zastupničku dužnost danom kad Zastupnički dom donese odluku o prestanku mandata zastupnika, odnosno od dana nastupa mirovanja mandata zastupnika, koji odlukom utvrdi Zastupnički dom.

Odluke iz stavka 2. ovoga članka objavljuju se u "Narodnim novinama".

Na konstituirajućoj sjednici Zastupničkog doma bira se Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove.

Po izboru Odbora iz stavka 1. ovoga članka pristupa se izboru predsjednika i potpredsjednika Zastupničkog doma, te predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Zastupničkog doma.

Nakon izbora predsjednika Zastupničkog doma, izabrani predsjednik Zastupničkog doma zauzima mjesto predsjednika.

Zastupniku prestaje zastupnički mandat:

- ako podnese ostavku,

- ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost,

- ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci,

- u ostalim slučajevima predviđenim zakonom.

Kada se po odredbama zakona i ovoga Poslovnika ispune uvjeti za prestanak zastupničkog mandata, zastupnički mandat prestaje zastupniku danom kada je odluku o prestanku mandata donio Zastupnički dom.

Danom konstituiranja Zastupničkog doma prestaju prava koja prema Zakonu o pravima zastupnika u Saboru Republike Hrvatske imaju zastupnici prethodnog saziva Zastupničkog doma. Istoga dana prestaje zastupnicima prethodnog saziva Zastupničkog doma članstvo u tijelima i organizacijama izvan Sabora, na koje ih je imenovao Zastupnički dom iz reda zastupnika, ako je imenovanje uvjetovano obavljanjem dužnosti zastupnika, a toga dana prestaje i članstvo u radnim tijelima Zastupničkog doma članovima imenovanim iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.

Zastupniku miruje zastupnički mandat za vrijeme dok zastupnik obnaša dužnost za koju je zakonom određeno da ne može obnašati istodobno sa zastupničkom dužnošću.

Od dana konstituiranja Zastupničkog doma odnosno od dana utvrđenja i objave rezultata ponovljenih izbora do dana prestanka mandata, zastupnik ima prava i dužnosti zastupnika utvrđena Ustavom, zakonom i ovim Poslovnikom.

Za vrijeme mirovanja zastupničkog mandata zastupniku miruju sva prava i dužnosti, ako zakonom ili ovim Poslovnikom nije drukčije određeno.

III. OPĆA PRAVA I DUŽNOSTl ZASTUPNIKA

OPĆE ODREDBE

Zastupnik ima prava i dužnosti:

- sudjelovati na sjednicama Zastupničkog doma i na njima raspravljati i glasovati,

- podnositi prijedloge i postavljati pitanja,

- postavljati pitanja predsjedniku Vlade i članovima Vlade,

- sudjelovati na sjednicama radnih tijela i na njima govoriti, a u radnim tijelima čiji je član i glasovati,

- prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Zastupnički dom.

Zastupnik ima i druga prava i dužnosti utvrđena odredbama Ustava, zakona i ovoga Poslovnika.

Zastupniku se dostavljaju:

- prijedlozi akata koje donosi Zastupnički dom,

- "Narodne novine", službeni list Republike Hrvatske,

- "Izvješća hrvatskoga Sabora", glasilo Sabora Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sabor),

- izvješća, raščlambe i drugi materijali o kojima će se raspravljati u Zastupničkom domu.

Zastupniku su dostupni svi službeni materijali koji se pripremaju ili prikupljaju u radnim tijelima Zastupničkog doma i Stručnoj službi Sabora, Vladi, ministarstvima i drugim tijelima državne uprave, a koji se odnose na teme o kojima se raspravlja u Zastupničkom domu.

Zastupnik može tražiti obavijesti i objašnjenja od predsjednika Zastupničkog doma i predsjednika radnih tijela kojima oni predsjedaju.

Zastupnik može tražiti obavijesti i objašnjenja o radu Stručne službe Sabora od tajnika Zastupničkog doma.

Zastupnici su dužni čuvati službenu i vojnu tajnu i druge povjerljive podatke koje saznaju u obnašanju zastupničke dužnosti i za to su odgovorni prema zakonu,

Za vrijeme obnašanja zastupničke dužnosti zastupnik ne smije u obavljanju gospodarske i druge djelatnosti, bilo za sebe ili svog poslodavca, koristiti i isticati da je zastupnik.

Zastupnički dom donosi kodeks o etičkom ponašanju zastupnika kojim se utvrđuju pravila ponašanja zastupnika u odnosu na gospodarsku ili drugu djelatnost.

Zastupnik može tražiti da mu Stručna služba Sabora pruži pomoć u obnašanju njegove zastupničke dužnosti, a napose u izradi prijedloga koje on podnosi, u obavljanju poslova i zadaća koje mu je povjerilo radno tijelo Zastupničkog doma, odnosno da mu osigura dopunsku dokumentaciju za pojedine teme ili predmete koji su na dnevnom redu sjednice Zastupničkog doma ili radnih tijela, a može tražiti i stručne obavijesti i objašnjenja radi potpunijeg rješavanja problema na koje nailazi u obnašanju dužnosti zastupnika.

U Stručnoj službi Sabora zastupnicima su dostupna tehnička i informatička sredstva i materijali, koji su im potrebni za obnašanje njihove dužnosti, te osiguravaju tehnički i drugi uvjeti za njihov rad.

Zastupnicima se izdaje zastupnička iskaznica.

U zastupničkoj iskaznici navodi se imunitetno pravo zastupnika.

Po prestanku zastupničke dužnosti i za vrijeme mirovanja zastupničkog mandata, zastupnik je dužan vratiti zastupničku iskaznicu.

Obrazac zastupničke iskaznice odlukom utvrđuje Zastupnički dom.

O izdavanju zastupničkih iskaznica i o evidenciji izdanih iskaznica brine se tajnik Zastupničkog doma.

Zastupnik od dana konstituiranja Zastupničkog doma, odnosno od stupanja na zastupničku dužnost do dana konstituiranja Doma, ima pravo na novčana primanja i druga prava sukladno zakonu.

Nakon stupanja na zastupničku dužnost, zastupnici ispunjavaju zastupnički upitnik, čiji sadržaj sastavlja Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove Zastupničkog doma.

ZASTUPNIČKI IMUNITET

Zastupnik ima imunitet od dana konstituiranja Zastupničkog doma do prestanka zastupničkog mandata.

Kad se steknu uvjeti za pritvor zastupnika ili za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, ovlašteno državno tijelo obvezno je prethodno zatražiti za to odobrenje Zastupničkog doma.

Zahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, ovlašteno državno tijelo podnosi predsjedniku Zastupničkog doma radi upućivanja Mandatno-imunitetnom povjerenstvu Zastupničkog doma.

Mandatno-imunitetno povjerenstvo Zastupničkog doma dužno je bez odgode raspraviti zahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, kao i izvješće o pritvoru zastupnika, zatečenog u činjenju kazne onog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina, te podnijeti o tome izvješće Zastupničkom domu na prvoj idućoj sjednici.

Povodom zahtjeva za odobrenje pritvora zastupnika, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, Zastupnički dom odlučuje na osnovi izvješća Mandatno-imunitetnog povjerenstva hoće li dati odobrenje za pritvor, odnosno odobrenje za pokretanje kaznenog postupka, ili će se primijeniti imunitet, ako je to potrebno radi obnašanja zastupničke dužnosti.

Prije donošenja odluke Zastupnički dom zatražit će izjašnjavanje zastupnika o kojem se odluka donosi.

O donesenoj odluci povodom zahtjeva za odobrenje pritvora zastupnika, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, Zastupnički dom izvijestit će ovlašteni sud i državnog odvjetnika.

Između sjednica Zastupničkog doma, odobrenje za lišenje slobode, odnosno za nastavljanje kaznenog postupka, daje i o primjeni imuniteta zastupnika odlučuje Mandatno-imunitetno povjerenstvo Zastupničkog doma, uz potvrdu Zastupničkog doma na prvoj idućoj sjednici.

Kad Zastupnički dom, odnosno Mandatno-imunitetno povjerenstvo odobri pritvor zastupnika, odnosno da odobrenje za pokretanje kaznenog postupka, zastupnik može biti pritvoren, odnosno kazneni se postupak protiv njega može voditi samo za kazneno djelo za koje je dano odobrenje.

KLUBOVI ZASTUPNIKA

Klub zastupnika u Zastupničkom domu mogu osnovati:

- politička stranka koja ima najmanje četiri zastupnika i koja je sudjelovala na izborima,

- najmanje tri nezavisna zastupnika,

- zastupnici iz reda etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina,

Zastupnik može biti član samo jednog kluba.

Klubovi zastupnika obvezni su o svom osnivanju izvijestiti tajnika Zastupničkog doma, priložiti svoja pravila rada te podatke o članovima.

Tajnik Zastupničkog doma osigurat će klubovima zastupnika, prema mogućnostima, prostorne i druge tehničke uvjete za rad (dvoranu za sjednice, prijepis, umnožavanje, dostavu materijala i drugo).

Klub zastupnika osnovan prema ovom članku ima pravo zaposliti djelatnika na poslovima tajnika kluba.

IV. PREDSJEDNIK, POTPREDSJEDNICI, PREDSJEDNIŠTVO I TAJNIK ZASTUPNIČKOG DOMA

Zastupnički dom ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika.

Ukoliko se bira pet potpredsjednika, tri potpredsjednika biraju se na prijedlog parlamentarne većine a dva na prijedlog parlamentarne manjine.

Predsjednik Zastupničkog doma predsjednik je i Sabora Republike Hrvatske.

Potpredsjednici Zastupničkog doma su i potpredsjednici Sabora Republike Hrvatske.

Predsjednik Zastupničkog doma

- predstavlja Zastupnički dom i Sabor Republike Hrvatske,

- saziva zajedničku sjednicu Zastupničkog i Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske kada Predsjednik Republike Hrvatske upućuje poslanicu Saboru te Saboru podnosi izvješće o stanju u Republici, kao i u osobito svečanim prigodama,

- saziva i predsjeda sjednicama Zastupničkog doma,

- upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak,

- predlaže dnevni red sjednice Zastupničkog doma,

- brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata,

- usklađuje rad radnih tijela,

- objavljuje rezultate glasovanja Zastupničkog doma,

- potpisuje zakone i druge akte koje donosi Zastupnički dom,

- potpisuje akte Sabora Republike Hrvatske,

- upućuje donesene zakone Predsjedniku Republike radi proglašenja,

- prihvaća se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Sabora,

- daje suglasnost na putovanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke državne ili inozemne organizacije,

- određuje sastav privremenih izaslanstava Zastupničkog doma u posjeti stranim predstavničkim tijelima i organizacijama,

- određuje predstavnike Zastupničkog doma i Sabora u svečanim i drugim prigodama

- na prijedlog tajnika Zastupničkog doma podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Zastupničkog doma i stručne službe Sabora,

- brine se o zaštiti prava zastupnika,

- prima prisege izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili ovim Poslovnikom,

- obavlja i druge poslove određene Ustavom, zakonom i ovim Poslovnikom.

Potpredsjednici Zastupničkog doma pomažu u radu pred sjedniku Zastupničkog doma te obavljaju poslove iz njegova djelokruga na koje ih on ovlasti.

U slučaju odsutnosti predsjednika Zastupničkog doma ili kad je spriječen da obavlja predsjedničku dužnost, njega zamjenjuje jedan od potpredsjednika kojeg odredi predsjednik Zastupničkog doma.

Ako predsjednik Zastupničkog doma ne odredi ili ne može odrediti potpredsjednika, dužnost predsjednika obavlja potpredsjednik biran iz reda zastupnika parlamentarne većine u Zastupničkom domu.

Predsjednik i potpredsjednici Zastupničkog doma tvore Predsjedništvo Zastupničkog doma.

Na poziv predsjednika Zastupničkog doma u radu Predsjedništva Zastupničkog doma sudjeluje tajnik Zastupničkog doma.

Predsjednik Zastupničkog doma na sjednicu Predsjedništva Zastupničkog doma može pozvati predsjednike odbora te predsjednike klubova zastupnika Zastupničkog doma.

Predsjedništvo Zastupničkog doma:

- raspravlja o pitanjima važnim za rad Zastupničkog doma,

- potiče stavljanje određenih tema na dnevni red sjednice Zastupničkog doma,

- usklađuje rad radnih tijela te rješava sporove o djelokrugu radnih tijela Zastupničkog doma,

- brine se o suradnji Zastupničkog doma i Vlade,

- usklađuje rad stalnih izaslanstava Sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama,

- prihvaća pokroviteljstva u ime Zastupničkog doma,

- donosi Pravilnik o unutarnjem radu Stručne službe Sabora,

- utvrđuje Prijedlog pravilnika o javnosti rada sjednica Zastupničkog doma i njegovih radnih tijela, koji donosi Zastupnički dom,

- u skladu sa zakonom i u suradnji s tajnikom Sabora, odlučuje o raspodjeli raspoloživog radnog prostora u Saboru Republike Hrvatske i stanova za službene potrebe u Zagrebu,

- obavlja i druge poslove određene tim Poslovnikom.

Predsjedništvo Zastupničkog doma donosi Pravilnik o unutarnjem redu Stručne službe Sabora iz stavka 1. ovoga članka i odluku iz članka 186. stavka 6. ovog Poslovnika većinom nazočnih članova, ukoliko je na sjednici nazočna većina članova.

Predsjednik Zastupničkog doma, prema potrebi, a najmanje jedanput mjesečno, saziva međustranački kolegij koji se sastoji od predsjednika klubova zastupnika.

Zastupnički dom ima tajnika Zastupničkog doma.

Tajnik Zastupničkog doma ujedno je i tajnik Sabora Republike Hrvatske.

Tajnik Zastupničkog doma pomaže predsjedniku Zastupničkog doma u pripremanju i organiziranju sjednica Zastupničkog doma, a obavlja i druge poslove utvrđene ovim Poslovnikom ili koje mu povjeri predsjednik ili Predsjedništvo Zastupničkog doma.

Tajnik Zastupničkog doma odgovoran je za obavljanje poslova Zastupničkom domu te predsjedniku Zastupničkog doma.

Tajnik Sabora vodi Stručnu službu Sabora i upravlja njezinim radom, te predlaže Predsjedništvu Zastupničkog doma Pravilnik o unutarnjem redu Stručne službe Sabora.

Tajnik Sabora priprema prijedlog za osiguravanje sredstava za rad Sabora i Stručne službe Sabora i nalogodavac je za financijsko i materijalno poslovanje Sabora i Stručne službe Sabora.

Tajnik Sabora zaključuje ugovore i obavlja druge pravne poslove Sabora.

Za svoj rad i za rad stručne službe Sabora tajnik Sabora odgovoran je Zastupničkom domu.

Tajnik Zastupničkog doma ima zamjenika.

Zamjenik tajnika Zastupničkog doma obavlja poslove iz djelokruga tajnika Zastupničkog doma koje mu povjeri predsjednik Zastupničkog doma, Predsjedništvo Zastupničkog doma, ili tajnik Zastupničkog doma i zamjenjuje tajnika u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.

Za svoj rad zamjenik tajnika Zastupničkog doma odgovoran je Zastupničkom domu, a za poslove koje mu je povjerio tajnik Zastupničkog doma odgovoran je i njemu.

Tajnika Zastupničkog doma i zamjenika tajnika imenuje, odnosno razrješuje dužnosti Zastupnički dom, na prijedlog Predsjedništva Zastupničkog doma.

Tajnik Zastupničkog doma i zamjenik tajnika Zastupničkog doma imenuju se na vrijeme od četiri godine i mogu se ponovno imenovati na tu dužnost.

V. RADNA TIJELA ZASTUPNIČKOG DOMA

OPĆE ODREDBE

U radnom tijelu Zastupničkog doma raspravlja se o prijedlozima i poticajima za donošenje zakona i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Zastupničkog doma.

Radno tijelo prati, u okviru svog djelokruga, rad Vlade i drugih tijela čiji rad nadzire Zastupnički dom sukladno Ustavu i zakonu.

Radno tijelo raspravlja o izvješćima tijela i ustanova, koja ona na temelju zakona podnose Zastupničkom domu.

Radno tijelo Zastupničkog doma, nakon provedene rasprave zauzima stajalište, odnosno utvrđuje prijedloge akata i o tome izvješćuje Zastupnički dom.

U radnom tijelu raspravlja se o predstavkama i prijedlozima koje građani podnose Zastupničkom domu.

Radi razmatranja i drugih pitanja Zastupnički dom može, uz radna tijela osnovana ovim Poslovnikom, osnovati i druga radna tijela.

Odlukom o osnivanju drugih radnih tijela uređuje se njihov naziv, sastav, djelokrug i način rada.

Radno tijelo Zastupničkog doma ima predsjednika, potpredsjednika i određeni broj članova.

Zastupnički dom bira i razrješuje predsjednika, potpredsjednika i članove radnog tijela iz reda zastupnika u Zastupničkom domu, ako ovim Poslovnikom nije drukčije određeno.

Sastav radnog tijela u pravilu odgovara stranačkom sastavu Zastupničkog doma.

Mandat predsjednika, potpredsjednika i članova radnog tijela traje od dana izbora do dana prestanka ili nastupa mirovanja zastupničkog mandata, odnosno do dana razrješenja dužnosti na koju je izabran.

Predsjednik radnog tijela Zastupničkog doma usklađuje rad radnog tijela s radom Zastupničkog doma i drugih radnih tijela, predlaže dnevni red i predsjeda sjednicama radnog tijela.

Predsjednik surađuje s predsjednikom Zastupničkog doma, Predsjedništvom Zastupničkog doma, predsjednicima drugih radnih tijela Zastupničkog doma, te s ministrima u svezi s pitanjima iz djelokruga radnog tijela.

Predsjednik se brine o provođenju zaključaka radnog tijela Zastupničkog doma i obavlja druge poslove određene ovim Poslovnikom.

Potpredsjednik radnog tijela Zastupničkog doma, u slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika, ima njegova prava, obveze i odgovornosti određene ovim Poslovnikom.

U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika i potpredsjednika, sjednicom radnog tijela predsjeda član radnog tijela kojeg na to ranije ovlasti predsjednik radnog tijela.

Ukoliko nije određen član radnog tijela iz prethodnog stavka koji će predsjedati radnim tijelom njega će odrediti predsjednik Zastupničkog doma.

Sjednicu radnog tijela Zastupničkog doma saziva predsjednik, a dužan ju je sazvati najkasnije u roku od osam dana na osnovi zaključka Zastupničkog doma, ili ako to zatraži predsjednik Zastupničkog doma, ili trećina članova radnog tijela Zastupničkog doma, uz navođenje pitanja koja treba razmotriti na sjednici.

Ako predsjednik ne sazove sjednicu kada je to obvezno učiniti sjednicu radnog tijela Zastupničkog doma sazvat će predsjednik Zastupničkog doma, odnosno osoba koju predsjednik odredi.

Radno tijelo Zastupničkog doma može zauzimati stajališta o pitanjima iz svog djelokruga ako je sjednici nazočna većina članova radnog tijela, a odluke se donose većinom glasova nazočnih članova.

O radu na sjednici radnog tijela vodi se zapisnik kojeg potpisuje predsjednik i tajnik radnog tijela Zastupničkog doma, odnosno osobe koje ih zamjenjuju.

Zapisnik s materijalima sjednice čuva tajnik radnog tijela Zastupničkog doma i istekom vremena saziva Zastupničkog doma pohranjuje ih u pismohranu Sabora.

Radna tijela Zastupničkog doma pokreću razmatranje teme iz svog djelokruga, a obvezatna su razmotriti svako pitanje iz svog djelokruga koje im uputi na razmatranje ili za koje to traži predsjednik ili Predsjedništvo Zastupničkog doma.

Radno tijelo Zastupničkog doma može uključiti znanstvene i druge organizacije i pojedine stručnjake u pripremanje akata ili proučavanje pojedinog pitanja iz njegova djelokruga, ako su za to osigurana financijska sredstva, a može predložiti Vladi da se ti poslovi povjere ministarstvima ili drugim tijelima državne uprave.

Kada poslove iz stavka 1. ovoga članka valja, prema zaključku radnog tijela, obaviti na temelju ugovora, ugovor u ime Sabora zaključuje tajnik Sabora.

Radi proučavanja pojedinih pitanja iz svog djelokruga i pripreme prijedloga o tim pitanjima, kao i radi sastavljanja izvješća i nacrta akata koje priprema za Zastupnički dom, radno tijelo može osnovati pododbore, a njegov predsjednik može osnovati posebnu radnu skupinu. Članovi te radne skupine imenuju se izmedu članova radnog tijela, a prema potrebi i znanstvenih, stručnih i javnih djelatnika te predstavnika zainteresiranih tijela i organizacija.

Pododbori i radne skupine iz prethodnog stavka djeluju isključivo u okviru radnog tijela i njegov su sastavni dio i ne mogu samostalno istupati i biti nositelji prava i obveza.

Radno tijelo Zastupničkog doma obvezno je o svojim primjedbama, mišljenjima, stajalištima i prijedlozima izvijestiti Zastupnički dom. Radno tijelo može izvijestiti o stajalištu manjine svojih članova, a mora kad mišljenja ostanu podijeljena u pogledu prijedloga za rješenje pojedinog pitanja ili kada pojedini član radnog tijela traži da se posebno izdvoji njegovo mišljenje.

Kad podnosi izvješće ili prijedlog Zastupničkom domu, radno tijelo određuje izvjestitelja koji će, prema zaključku radnog tijela, na vlastiti poticaj ili na zahtjev Zastupničkog doma, na sjednici obrazložiti stajalište ili prijedlog radnog tijela.

Radna tijela Zastupničkog doma surađuju međusobno, a mogu održati zajedničku sjednicu te Zastupničkom domu podnijeti i zajedničko izvješće o temi rasprave.

Sjednici radnog tijela Zastupničkog doma treba biti nazočan predstavnik Vlade kad se na sjednici razmatra prijedlog Vlade, a predstavnik ministarstva ili drugog tijela državne uprave kad se na sjednici razmatra pitanje iz njihova djelokruga.

Predsjednik radnog tijela Zastupničkog doma obvezan je pravovremeno predstavnike tijela iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti o mjestu i vremenu održavanja sjednice.

Predstavnik Vlade ima pravo na sjednici radnog tijela sudjelovati u raspravi, a to pravo pripada predstavnicima, odnosno povjerenicima i drugih predlagatelja zakona i drugih akata Zastupničkog doma. Povjerenik Vlade ili drugog predlagatelja je stručna osoba koja na sjednicama radnog tijela daje stručna objašnjenja. Povjerenika određuje predstavnik predlagatelja.

Radno tijelo Zastupničkog doma može na sjednice pozivati znanstvene, stručne i javne djelatnike i druge osobe radi iznošenja mišljenja o pitanjima o kojima se raspravlja na sjednici.

Znanstveni, stručni i javni djelatnici imenovani u odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Odbor za zakonodavstvo i Odbor za pravosuđe imaju sva prava člana radnog tijela, osim prava odlučivanja.

Radno tijelo Zastupničkog doma može, u skladu s ovim Poslovnikom, donijeti poslovnik o svom radu.

Na rad sjednica radnog tijela Zastupničkog doma odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 190., članka 192. stavka 1. i 4., članka 194. stavka 1. i 2., članka 195. stavka 2., članka 196. stavka 1., članka 197., članka 198., članka 203. osim točke 4. stavka 2. toga članka, te članka 212., 214., 216., 2 40. i 241. ovoga Poslovnika.

POSEBNE ODREDBE

Radna tijela Zastupničkog doma su:

1. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav,

2. Odbor za zakonodavstvo,

3. Odbor za vanjsku politiku,

4. Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost,

5. Odbor za financije i državni proračun,

6. Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu,

7. Odbor za turizam,

8. Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina,

9. Odbor za pravosuđe,

10. Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo,

11. Odbor za obitelj, mladež i šport,

12. Odbor za useljeništvo,

13. Odbor za ratne veterane,

14. Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša,

15. Odbor za naobrazbu, znanost i kulturu,

16. Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo,

17. Odbor za pomorstvo, promet i veze,

18. Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove,

19. Odbor za predstavke i pritužbe,

20. Mandatno-imunitetno povjerenstvo.

ODBOR ZA USTAV, POSLOVNIK I POLITIČKI SUSTAV

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav :

- prati i razmatra provedbu Ustava,

- razmatra načelna pitanja u vezi s usuglašavanjem zakonodavstva s Ustavom,

- razmatra mišljenja i prijedloge ustavne naravi upućene Zastupničkom domu,

- u postupku promjene Ustava Republike Hrvatske priprema prijedloge odgovarajućih akata,

- predlaže donošenje i promjene Poslovnika Zastupničkog doma,

- prati provedbu Poslovnika Zastupničkog doma.

U djelokrugu Odbora su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:

- udruživanja, okupljanja i javne prosvjede građana,

- biračko pravo, izbor za domove Sabora i za tijela lokalne samouprave i uprave, izbor predsjednika Republike i referendum,

- pravni položaj vjerskih zajednica,

- uporabu i zaštitu grba, zastave i himne Republike Hrvatske i drugih državnih simbola, državne blagdane, nagrade i druga priznanja,

- opća pitanja ustavnosti i zakonitosti,

- javno informiranje,

- opća pitanja ustrojstva državne vlasti i rada državnih tijela, funkcioniranja političkog sustava te druga pitanja političkog sustava,

- ustrojstvo, djelokrug i način rada pučkog pravobranitelja,

- obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika a još 6 članova imenuje se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.

ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO

Odbor za zakonodavstvo:

- razmatra prijedloge zakona i drugih akata koje donosi Zastupnički dom u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom i pravnim sustavom te u pogledu njihove pravne obrade i o tome daje mišljenje i prijedloge Zastupničkom domu,

- razmatra pitanja jedinstvene zakonodavne metodologije i druga pitanja bitna za jedinstvenu pravnu tehniku i terminološku usklađenost akata koje donosi Zastupnički dom,

- daje mišljenje i prijedloge da pojedine odredbe zakona imaju povratno djelovanje,

- brine se o jedinstvu pravnog sustava i daje mišljenje o načelnim pitanjima izgradnje pravnog sustava ili jedinstvenu primjenu zakona,

- razmatra akte koje potvrđuje ili na koje daje suglasnost Zastupnički dom i o tome daje mišljenje,

- utvrđuje i izdaje pročišćene tekstove zakona i drugih akata Zastupničkog doma, kada je tim aktima za to ovlašten ili kada to ocijeni potrebnim,

- razmatra prijedloge za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona ili drugog akta Zastupničkog doma.

- obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom.

Odbor za zakonodavstvo ima predsjednika potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 6 članova Odbora imenuje se iz reda znanstvenih i stručnih djelatnika.

ODBOR ZA VANJSKU POLITIKU

Odbor za vanjsku politiku:

- razmatra pitanja vanjske politike i međunarodnih odnosa o kojima raspravlja i odlučuje Zastupnički dom te priprema prijedloge akata iz nadležnosti Zastupničkog doma koji se odnose na to područje,

- surađuje s odgovarajućim odborima parlamenata drugih zemalja,

- razmatra izvješća stalnih ili privremenih izaslanstava Sabora u međuparlamentarnim institucijama,

- razmatra međunarodne ugovore koje Zastupnički dom potvrđuje i iznosi svoje prijedloge i mišljenja Zastupničkom domu,

- surađuje s tijelima u Republici koja djeluju na području vanjske politike i međunarodnih odnosa.

Odbor za vanjsku politiku ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.

ODBOR ZA UNUTARNJU POLITIKU I NACIONALNU SIGURNOST

U djelokrugu Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:

- ustrojstvo i djelokrug državnih tijela i tijela jedinica lokalne samouprave,

- državljanstvo i osobni status gradana,

- obranu i zaštitu, državnu i javnu sigurnost, sigurnost promela, zaštitu od požara i elementarnih nepogoda,

- nadzor nad zakonitošću rada Ureda za nacionalnu sigurnost i Službe za zaštitu ustavnog poretka naročito u pogledu ostvarivanja Ustavom Republike Hrvatske i zakonom utvrđenih prava i sloboda čovjeka i građanina, pravnih osoba, državnih i drugih tijela, te prava i sloboda utvrđenih normama međunarodnog prava,

- pitanja ustrojstva, djelokruga i načina rada državne revizije,

- pitanja osnivanja, ustrojstva, djeokruga i načina rada tijela državne uprave,

- pitanja i odnose iz djelokruga državne uprave te pitanja ostvarivanja zakonitosti u radu tijela državne uprave,

- izvješća državnih tijela državne uprave o primjeni zakona i o općim problemima državne uprave,

- osnivanje, ukidanje, spajanje jedinica lokalne samouprave te funkcioniranje predstavničkih i drugih tijela jedinica lokalne samouprave,

- druga pitanja unutarnje politike, nacionalne sigurnosti i obrane.

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.

ODBOR ZA FINANCIJE I DRŽAVNI PRORAČUN

U djelokrugu Odbora za financije i državni proračun su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:

- sustav financiranja javnih potreba u Republici Hrvatskoj,

- državni proračun, završni račun državnog proračuna i fondove,

- porezni sustav i poreznu politiku,

- financijske odnose s inozemstvom,

- devizni sustav,

- kreditne odnose s inozemstvom,

- carinski sustav,

- kreditni i bankarski sustav,

- državni trezor,

- vrijednosne papire,

- novčani i monetarni sustav,

- Narodnu banku Hrvatske,

- sustav osiguranja imovine i osoba te druga pitanja proračuna i financija.

Predsjednik Odbora podnosi izvješće Zastupničkom domu nakon provedene rasprave u Odboru o izvršenju proračuna Republike Hrvatske za svako tromjesečje tijekom fiskalne godine.

Odbor za financije i državni proračun ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.

ODBOR ZA GOSPODARSTVO, RAZVOJ I OBNOVU

U djelokrugu Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:

- obnovu ratom razrušenih gospodarskih objekata,

- koncepciju i strategiju gospodarskog razvitka Republike Hrvatske,

- osnove gospodarskog sustava i osiguranje uvjeta za djelovanje tržišta, robne zalihe, tekuća gospodarska kretanja, gospodarski razvitak svih krajeva Republike Hrvatske, a posebice onih koji zaostaju u gospodarskom razvitku,

- usklađivanje i unapređivanje gospodarskog života, obnove i razvoja područja i života na njima na kojim su se odvijale ratne operacije ili koja su neposredno pogođena ratnim razaranjima i pustošenjima,

- elektroprivredu, brodogradnju i druge industrijske grane,

- restrukturiranje i vlasničku pretvorbu,

- gospodarske čimbenike, razvoj poduzetništva, investicijska ulaganja od osobitog značenja za Republiku Hrvatsku,

- osiguranje uvjeta za ulaganja stranih partnera i gospodarske odnose s inozemstvom,

- pitanja pojedinih gospodarskih djelatnosti te druga pitanja gospodarske politike, obnove i razvoja.

Odbor za gospodarslvo, razvoj i obnovu ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.

ODBOR ZA TURIZAM

U djelokrugu Odbora za turizam su poslovi vezani uz proučavanje pitanja iz područja turizma i pripremu prijedloga o tim pitanjima, te poslovi koji se osobito odnose na:

- koncepciju i strategiju hrvatskog turizma,

- utvrđivanje, razmatranje i praćenje politike turističkog razvoja i njenu provedbu,

- utvrđivanje mogućeg štetnog utjecaja zakonskih prijedloga drugih područja na razvoj hrvatskog turizma,

- pripremu i proučavanje prijedloga zakona i drugih akata u području ugostiteljstva i turističkog posredovanja,

- utvrđivanje i praćenje koncesija u turizmu,

- investicijska ulaganja u razvojne programe u turizmu od osobite važnosti za Republiku,

- vlasničku pretvorbu i privatizaciju u turizmu,

- usklađivanje aktivnosti i predlaganje mjera radi zaštite i očuvanja kakvoće turističkih prostora,

- suradnju sa radnim tijelima za turizam u Europskom parlamentu i parlamentima drugih zemalja,

- ocjenjivanje ugovora i sporazuma naše države s drugim državama u odnosu na turizam.

Odbor za turizam ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.

ODBOR ZA LJUDSKA PRAVA I PRAVA ETNIČKIH I NACIONALNIH ZAJEDNICA ILI MANJINA

U djelokrugu Odbora za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:

- provedbu potvrđenih međunarodnih pravnih akata koji uređuju zaštitu ljudskih prava,

- načelna pitanja, prijedloge i mišljenja u vezi s ostvarivanjem odredbi Ustava o slobodama, pravima i obvezama čovjeka i građanina,

- ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda,

- ostvarivanje prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina i drugih njihovih prava utvrđenih Ustavom i zakonima, i predlaganje mjera za ostvarivanje tih prava,

- pravni i stvarni položaj hrvatskih manjina u susjednim zemljama i predlaganje mjera za unapređivanje svekolike suradnje radi očuvanja njihovoga nacionalnog identiteta,

- međudržavne ugovore i programe međunarodne kulturne, prosvjetne i druge suradnje kada je to od interesa za pojedine etničke i nacionalne zajednice ili manjine,

- financiranje određenih potreba etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina,

- druge poslove utvrđene ovim Poslovnikom.

Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina surađuje sa znanstvenim i stručnim, te Vladinim i nevladinim organizacijama koje djeluju na području zaštite ljudskih i etničkih prava, s odgovarajućim radnim tijelima parlamenata drugih država te s inozemnim i međunarodnim tijelima koja djeluju na području zaštite ljudskih i etničkih prava.

Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina suraduje sa radnim tijelima nadležnim za predstavke i pritužbe i s drugim radnim tijelima Zastupničkog doma te može razmatrati i pitanja iz djelokruga tih radnih tijela, ako ocijeni da su značajna za zaštitu ljudskih ili etničkih prava.

Odbor za ljudska prava i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina ima predsjednika, potpredsjednika i 13 članova.

U Odboru mora biti najmanje jedan zastupnik izabran iz reda svake etničke i nacionalne zajednice ili manjine, koja ima zastupnika u Zastupničkom domu.

ODBOR ZA PRAVOSUĐE

Odbor za pravosuđe razmatra:

- osnivanje, ustrojstvo, djelokrug i način rada sudova,

- osnivanje, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnog odvjetništva,

- osnivanje, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnog pravobraniteljstva,

- osnivanje, ustrojstvo, djelokrug i način rada prekršajnih sudova i drugih tijela ovlaštenih za vođenje prekršajnog postupka,

- ustrojstvo, djelokrug i način rada državnoga sudbenog vijeća,

- ustrojstvo, djelokrug i način rada javnog bilježništva,

- ustrojstvo i način rada odvjetništva,

- pitanja vlasničkih, obveznih i drugih imovinsko-pravnih odnosa,

- utvrdivanje kaznenih djela i izvršavanje kaznenih sankeija,

- pitanja amnestije i pomilovan.ja,

- druga pitanja pravosuđa.

Odbor za pravosuđe ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 6 članova Odbora imenuje se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.

ODBOR ZA RAD, SOCIJALNU POLITIKU I ZDRAVSTVO

U djelokrugu Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:

- rad i radno-pravni status zaposlenih u javnom i privatnom sektoru te zapošljavanje i stambenu politiku,

- socijalnu skrb,

- zdravstvenu zaštitu i organizaciju zdravstvene službe,

- mirovinsko i invalidsko osiguranje,

- zaštitu vojnih invalida domovinskog rata, civilnih žrtava četničkog terora, prognanih i raseljenih osoba, te svih sudionika domovinskog rata i njihovih obitelji,

- zaštitu prava bivših političkih zatvorenika,

- zaštitu žrtava fašističkog terora, žrtava komunističkog terora, žrtava četničkog terora,

- zaštitu starih i imovinsko nezbrinutih osoba te druga pitanja socijalne politike i zdravstva.

Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.

ODBOR ZA OBITELJ, MLADEŽ I ŠPORT

U djelokrugu Odbora za obitelj, mladež i šport su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:

- brak, obitelj i skrbništvo, posebnu zaštitu djece i materinstva i mladeži,

- zaštitu žena na radu,

- planiranje obitelji i demografsku obnovu,

- šport.

Odbor za obitelj, mladež i šport ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.

ODBOR ZA USELJENIŠTVO

U djelokrugu Odbora za useljeništvo su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na ostvarivanje programa povratka i stvaranje uvjeta za uključivanje useljeništva u gospodarski, kulturni i svekoliki razvitak Republike Hrvatske.

Odbor za useljeništvo ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.

ODBOR ZA RATNE VETERANE

U djelokrugu Odbora za ratne veterane su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na posebnu zaštitu prava Hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i njihovih obitelji te zaštitu vojnih i civilnih invalida iz razdoblja II. svjetskog rata.

Odbor za ratne veterane ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.

ODBOR ZA PROSTORNO UREĐENJE I ZAŠTITU OKOLIŠA

U djelokrugu Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:

- prostorno uređenje i zaštitu graditeljske baštine,

- usklađivanje djelatnosti rada zaštite prostornih resursa i usklađivanja regionalnog prostornog razvoja,

- promicanje uređenja prostora u svrhu učinkovitijeg gospodarenja prostorom, graditeljstva i usklađivanja izgradnje javnih objekata od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku,

- uređivanje građevinskog zemljišta i druga pitanja prostornog uređenja,

- temeljna rješenja zaštite i promicanje sveukupnih djelatnosti zaštite okoliša, sukladno svjetskim kriterijima,

- mjere praćenja, očuvanja i unapređivanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih dobara (more, voda, zrak, tlo, rudno blago, biljni i životinjski svijet) u odnosu na gospodarski razvitak,

- mjere korištenja i upravljanja pojedinim dijelovima okoliša, a posebice glede posebno zaštićenih objekata prirode,

- poticanje mjera za saniranje postojećeg stanja devastacije okoliša i daljnje sprečavanje onečišćenja radi promicanja kvalitete življenja i zdravlja ljudi,

- pritužbe upućene Zastupničkom domu kojim se ukazuju na štetne radnje glede devastacije okoliša te ispitivanje njihove utemeljenosti.

Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.

ODBOR ZA NAOBRAZBU, ZNANOST I KULTURU

U djelokrugu Odbora za naobrazbu, znanost i kulturu su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:

- predškolski odgoj, osnovnu, srednju, višu i visoku naobrazbu,

- znanost, kulturu i tehničku kulturu,

- međunarodnu znanstvenu i tehničku suradnju,

- zaštitu i korištenje spomenika kulture, povijesne građe i nasljeđa, arhiva i arhivske građe, spomen-obilježavanja povijesnih događaja i osoba,

- suradnju s vjerskim zajednicama,

- informatiku te druga pitanja naobrazbe, znanosti i kulture.

Odbor za naobrazbu, znanost i kulturu ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.

ODBOR ZA POLJODJELSTVO, SELO I SELJAŠTVO

U djelokrugu Odbora za poljodjelstvo, selo i seljaštvo su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela na području poljodjelstva, šumarstva, vodoprivrede, morskog i slatkovodnog ribarstva, marikulture, sela i seljaštva.

Odbor za poljodjelstvo, selo i seljaštvo ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.

ODBOR ZA POMORSTVO, PROMET I VEZE

U djelokrugu Odbora za pomorstvo, promet i veze su poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u području pomorstva, prometa i veza te zaštite mora od onečišćenja s brodova, obalne straže i gospodarskog i socijalnog razvoja otoka.

Odbor za pomorstvo, promet i veze ima predsjednika, pet predsjednika i 11 članova.

ODBOR ZA IZBOR, IMENOVANJA I UPRAVNE POSLOVE

Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove

- predlaže izbor i razrješenje predsjednika i potpredsjednika Zastupničkog doma,

- priprema i podnosi Zastupničkom domu prijedlog za izbor i razrješenje predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Zastupničkog doma,

- predlaže imenovanje i razrješenje predstavnika Sabora u određena državna i druga tijela i udruge,

- predlaže izbor, imenovanja i razrješenja drugih dužnosnika koje bira, odnosno imenuje Zastupnički dom, ako zakonom nije drukčije određeno,

- imenuje, na prijedlog tajnika Sabora, pomoćnika tajnika Zastupničkog doma,

- imenuje, na prijedlog predsjednika, odnosno potpredsjednika Sabora, tajnike kabineta predsjednika, odnosno potpredsjednika Sabora te savjetnike predsjednika i potpredsjednika Sabora,

- imenuje, na prijedlog tajnika Sabora, nadređene državne službenike koji upravljaju unutarnjim ustrojstvenim jedinicama Stručne službe Sabora osim onih koji obavljaju poslove za potrebe Županijskog doma Sabora,

- utvrđuje i Zastupničkom domu podnosi prijedloge propisa o materijalnim pravima zastupnika u Saboru, te u okviru ovlaštenja donosi pobliže propise za njihovo provođenje,

- u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u području koje se odnosi na radne odnose, plaće i druga primanja dužnosnika, državnih i javnih službenika i namještenika u Republici Hrvatskoj,

- donosi pojedinačna rješenja o stalnoj novčanoj naknadi i drugim primanjima zastupnika te plaćama dužnosnika i državnih službenika koje imenuje i razrješuje Sabor i njegova radna tijela, ako zakonom nije drukčije određeno,

- donosi odluke o mjerilima za utvrđivanje primanja i naknadama troškova znanstvenim, stručnim i javnim djelatnicima koji su članovi radnih tijela domova Sabora ili su uključeni u njihov rad,

- donosi pojedinačna rješenja o mjesečnoj novčanoj naknadi znanstvenim, stručnim i javnim djelatnicima, koji su članovi radnih tijela domova Sabora,

- u okviru zakonskih i drugih ovlaštenja donosi akte kojima se uređuju plaće i druga primanja državnih službenika i namještenika u Stručnoj službi Sabora,

- utvrđuje iznos sredstava za dodatke za uspješnost u radu državnih službenika i namještenika u Stručnoj službi Sabora kada o tome nije postignuta suglasnost tajnika Sabora i ministra financija,

- provodi nadzor zakonitosti akata kojima se odlučuje o imenovanju i postavljanju državnih službenika i raspoređivanju namještenika u Stručnoj službi Sabora, te o njihovim pravima, obvezama i odgovornostima,

- surađuje sa tajnikom Sabora u pripremanju prijedloga za osiguranje sredstava u državnom proračunu za rad Sabora i Stručne službe Sabora,

- obavlja i druge poslove određene zakonom, Odlukom o Stručnoj službi Sabora i ovim Poslovnikom.

Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove ima predsjednika, potpredsjednika i 9 članova.

ODBOR ZA PREDSTAVKE I PRITUŽBE

Odbor za predstavke i pritužbe

- razmatra predstavke, pritužbe i prijedloge upućene Zastupničkom domu te ukazuje nadležnim tijelima na kršenje ustavnosti i zakonitosti i prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti,

- ukazuje Zastupničkom domu na kršenje ustavnosti i zakonitosti i druge štetne pojave od šireg značenja i predlaže poduzimanje potrebnih mjera za njihovo otklanjanje,

- ispituje, putem ovlaštenih tijela, osnovanost predstavki, pritužbi i prijedloga te ukazuje ovlaštenim tijelima na potrebu poduzimanja na zakonu osnovanih mjera te o tome obavještava podnositelje predstavki i pritužbi, odnosno prijedloga.

Odbor za predstavke i pritužbe ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova.

VI. ODNOS ZASTUPNIČKOG DOMA I PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE

Prijedlog za pokretanje postupka utvrđivanja posebne odgovornosti Predsjednika Republike može Zastupničkom domu uputiti jedna petina svih zastupnika Zastupničkog doma.

Prijedlog za pokretanje postupka iz stavka 1. ovoga članka zajedno sa činjeničnim opisom, pravnom naznakom i dokazima o povredi Ustava koja se Predsjedniku Republike stavlja na teret, dostavlja se u pisanom obliku predsjedniku Zastupničkog doma, uz vlastoručne potpise zastupnika, najkasnije 30 dana prije zakazane sjednice Zastupničkog doma na kojoj će se o tome raspravljati.

Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka dostavit će predsjednik Zastupničkog doma Predsjedniku Republike.

Predsjednik Republike ima se pravo očitovati u pisanom obliku o prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka.

Prije odlučivanja o pokretanju postupka za utvrđivanje posebne odgovornosti predsjednika Republike, predsjednik Zastupničkog doma uputit će Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav akte iz stavka 2. ovoga članka radi davanja mišljenja Zastupničkom domu o utemeljenosti prijedloga.

Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja posebne odgovornosti Predsjednika Republike donosi Zastupnički dom dvotrećinskom većinom svih zastupnika.

Predsjednik Republike može Saboru Republike Hrvatske upućivati poslanice, a jednom godišnje podnosi mu izvješće o stanju u Republici. Predsjednik Republike može poslanicu izložiti pred zastupnicima.

O godišnjem izvješću o stanju u Republici i o izloženim poslanicama ne vodi se rasprava.

VII. ODNOS ZASTUPNIČKOG DOMA I VLADE PREDSTAVLJANJE VLADE ZASTUPNIČKOM DOMU

Predsjednik Vlade, najkasnije 15 dana pošto je imenovan, predstavlja Vladu Zastupničkom domu i traži glasovanje o povjerenju Vladi.

Predsjednik Vlade udovoljio je obvezi iz stavka 1. ovoga članka, ako u roku od 15 dana od dana pošto je imenovan uputi Zastupničkom domu prijedlog kojim traži glasovanje o povjerenju Vladi.

Povjerenje je iskazano ako je za prijedlog glasovala većina svih zastupnika u Zastupničkom domu, a glasuje se za prijedlog u cjelini.

Ako se naknadno imenuje pojedini član Vlade, predsjednik Vlade na prvoj idućoj sjednici Zastupničkog doma predstavlja ga Zastupničkom domu i traži glasovanje o povjerenju tom članu Vlade.

Uz predstavljanje Vlade predsjednik Vlade je dužan izložiti program njezina rada.

O programu Vlade vodi se rasprava.

O razrješenju pojedinog člana Vlade predsjednik Vlade izvješćuje Zastupnički dom u roku od 15 dana.

Nakon glasovanja o iskazivanju povjerenja predsjedniku i članovima Vlade, predsjednik i članovi Vlade daju svečanu prisegu.

Tekst svečane prisege glasi:

"Prisežem svojom čašću da ću dužnost člana Vlade savjesno obnašati i držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak, te da ću se zalagati za svekoliki napredak Republike Hrvatske".

Predsjednik izgovara tekst prisege i nakon toga proziva pojedinačno članove Vlade, a članovi Vlade daju prisegu tako što ustaju i izgovaraju "Prisežem".

Član Vlade koji nije bio nazočan na davanju svečane prisege, odnosno koji je naknadno imenovan, daje svečanu prisegu na prvoj idućoj sjednici Zastupničkog doma.

Vlada određuje predsjednika, potpredsjednika, ministra, njegovog zamjenika ili pomoćnika ili u pravnim pitanjima predstojnika Ureda za zakonodavstvo za svog predstavnika u Zastupničkom domu povodom rasprave o prijedlogu zakona i drugih akata.

Predstavnik Vlade, nazočan na sjednicama Zastupničkog doma i radnih tijela Zastupničkog doma, sudjeluje u njihovu radu, iznosi stajališta Vlade, daje obavijesti i stručna objašnjenja, izjašnjava se o podnesenim amandmanima ako je za to ovlašten, te obavještava Vladu o stajalištima i mišljenjima Zastupničkog doma, odnosno radnih tijela.

Ako na raspravi nije nazočan predstavnik Vlade, Zastupnički dom ili radno tijelo može smatrati da je nazočnost predstavnika Vlade nužna, raspravu o toj temi prekinuti ili odgoditi. O tome će Zastupnički dom odlučiti bez rasprave.

U raspravi u Zastupničkom domu i odborima, osim predstavnika Vlade, mogu sudjelovati i drugi njezini članovi.

O sazvanim sjednicama predsjednik Zastupničkog doma i predsjednici radnih tijela Zastupničkog doma izvješćuju predsjednika Vlade. O zakazanim sjednicama Zastupničkog doma i radnih tijela Zastupničkog doma, na kojima će se razmatrati prijedlog akta ili drugi prijedlog što ga je podnijela Vlada, obavješćuju se i ovlašteni predstavnici Vlade.

Zatražena mišljenja, stajališta i prijedloge Vlade, u slučajevima kada ona nije predlagatelj, Vlada je obvezna dostaviti Zastupničkom domu do početka rasprave u radnim tijelima Zastupničkog doma te odrediti svog predstavnika.

ODGOVORNOST VLADE ZASTUPNIČKOM DOMU

Vlada je obvezna, na zahtjev Zastupničkog doma izvijestiti Zastupnički dom o svom radu, o politici koju provodi, u cjelini ili u pojedinom području, o izvršavanju zakona i drugih propisa te o drugim pitanjima iz svog djelokruga.

Vlada može i na vlastiti poticaj podnijeti Zastupničkom domu izvješće o svom radu i o stanju u pojedinim područjima.

Vlada je odgovorna Zastupničkom domu za svoj rad i odluke koje donosi.

Vlada je odgovorna Zastupničkom domu za rad ministarstava i drugih tijela državne uprave.

Ministar je odgovoran Zastupničkom domu za svoj rad i rad ministarstva na čijem je čelu.

Svaki zastupnik može postaviti Vladi pitanje o ostvarivanju njezinih ustavnih prava i dužnosti, a posebice o stanju u pojedinim područjima društvenog života, te o izvršavanju zakona i

drugih akata Zastupničkog doma, odnosno o radu ministarstava i drugih tijela državne uprave te organizacija koje imaju javne ovlasti.

Zastupnik može postaviti pitanje Vladi ili pojedinom ministru.

Na prijedlog najmanje jedne desetine ukupnog broja zastupnika u Zastupničkom domu može se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom njezinom članu ili Vladi u cjelini.

Glasovanje o povjerenju Vladi može zahtijevati i njezin predsjednik.

Ne može se glasovati o povjerenju Vladi prije nego proteknu tri dana od dana dostave prijedloga Zastupničkom domu.

Ako Zastupnički dom odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi, odnosno pojedinom njenom članu, zastupnici koji su ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije proteka roka od tri mjeseca.

Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade podnijet će ostavku Predsjedniku Republike, a on će raspustiti Vladu.

Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom članu Vlade, predsjednik Vlade može podnijeti ostavku ili predložiti Predsjedniku Republike da razriješi dužnosti člana Vlade kojemu je izglasano nepovjerenje.

Zastupnički dom, odnosno njegova radna tijela mogu tražiti izvješće i podatke od ministara i dužnosnika koji rukovode radom drugih tijela državne uprave, a oni su na postavljeni zahtjev obvezni:

- izvijestiti o pitanjima i pojavama u djelokrugu ministarstva, odnosno drugog tijela državne uprave,

- podnijeti izvješće o izvršavanju i provođenju zakona i drugih akata, odnosno zadaća za čije su izvršavanje ddgovorni,

- dostaviti podatke kojima raspolažu, ili koje su u svom djelokrugu obvezni prikupljati i evidentirati te spise i drugo potrebno za rad Zastupničkog doma ili radnog tijela,

- odgovoriti na upućena pitanja.

VIII. ODNOS ZASTUPNIČKOG I ŽUPANIJSKOG DOMA

Predsjednik Zastupničkog doma izvještava Zastupnički dom o mišljenju odnosno prethodnom mišljenju Županijskog doma iz članka 81. Ustava.

Nakon rasprave Zastupnički dom glasovanjem odlučuje o prihvaćanju mišljenja, odnosno prethodnog mišljenja Županijskog doma.

Ako mišljenje odnosno prethodno mišljenje Županijskog doma sadrži prijedlog za izmjenu i dopunu konačnog prijedloga zakona u obliku amandmana postupa se sukladno odredbama članka 154. do 162. ovoga Poslovnika.

Kada Županijski dom u roku 15 dana od izglasavanja zakona u Zastupničkom domu, uz obrazloženo mišljenje vrati zakon na ponovno odlučivanje Zastupničkom domu, predsjednik Zastupničkog doma uputit će zahtjev Županijskog doma svim zastupnicima, Odboru za zakonodavstvo, matičnom radnom tijelu i predlagatelju zakona, te Vladi ukoliko ona nije predlagatelj.

Predlagatelj i navedena radna tijela dužna su najkasnije u roku od osam dana o zahtjevu Županijskog doma podnijeti izvješće Zastupničkom domu.

U postupku ponovnog odlučivanja o zakonu iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovog Poslovnika o hitnom postupku.

Predstavnik Odbora za zakonodavstvo, matičnog radnog tijela i predlagatelja zakona, iznijet će stajališta radnih tijela, odnosno predlagatelja, na sjednici Zastupničkog doma prije ponovnog odlučivanja o zakonu.

Ako tijekom rasprave i prije ponovnog odlučivanja o zakonu Zastupnički dom odluči da bi u zakonu trebalo izvršiti izmjene ili dopune zakona, odlučit će da se sa zahtjevom Županijskog doma postupi na način određen za drugo čitanje zakona.

Ukoliko Zastupnički dom odluči da ne postupi po odredbi stavka 2. ovoga članka, o zakonu se ponovno odlučuje. Ako je za zakon glasovala natpolovična većina svih zastupnika, zakon ostaje na snazi.

Na temelju dogovora predsjednika Zastupničkog doma i predsjednika Županijskog doma, a zbog rješavanja pojedinih pitanja, utemeljuje se Zajednički odbor Zastupničkog i Županijskog doma.

Zajednički odbor čine predsjednici i potpredsjednici Zastupničkog i Županijskog doma i po pet zastupnika iz jednog i drugog doma.

Zajedničkom odboru predsjeda predsjednik Zastupničkog doma, a u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti zamjenjuje ga predsjednik Županijskog doma.

Zajednički odbor razmatra ostvarivanje Ustavom i poslovnicima domova uređenog odnosa Zastupničkog i Županijskog doma.

Zajednički odbor, u skladu s Ustavom i poslovnicima, predlaže domovima mjere i daje poticaje za unapređivanje njihova međusobnog odnosa.

IX. AKTI ZASTUPNIČKOG DOMA

OPĆE ODREDBE

Zastupnički dom, na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom i ovim Poslovnikom, donosi Ustav, zakone, državni proračun, završni račun državnog proračuna, odluke, deklaracije, rezolucije, povelje, preporuke i zaključke, te daje vjerodostojna tumačenja zakona.

Zastupnički dom može odlukom, poveljom, zahvalnicom ili drugim aktom domaćem ili stranom državljaninu ili organizaciji

odati priznanje za njihov rad koji je od osobitog državnog interesa za Republiku Hrvatsku. Prijedlog priznanja Zastupničkog doma podnosi predsjednik Zastupničkog doma.

Odluka se donosi kao akt uređivanja unutarnjeg ustrojstva, načina rada i odnosa u Zastupničkom domu.

Odlukom, kao aktom ostvarivanja prava Zastupničkog doma, odlučuje se o izboru, odnosno imenovanju i razrješenju, o imenovanju u određena tijela, o potvrdi akata organizacija i zajednica ili o davanju suglasnosti na takve akte kad je to određeno zakonom te obavljaju druga Ustavom i zakonom utvrđena prava.

Akti, kojima se uređuje unutarnje ustrojstvo, način rada i odnosi u Zastupničkom domu ili obavljaju druga opća ovlaštenja donose se u obliku odluke, poslovnika ili pravilnika.

Deklaracijom se izražava opće stajalište Zastupničkog doma o pitanjima unutarnje ili vanjske politike te o drugim bitnim pitanjima važnim za državu.

Rezolucijom Zastupnički dom ukazuje na stanje i probleme u određenom području i na mjere koje bi trebalo provoditi u tom području.

Preporukom se ukazuje na podnesene predstavke i pritužbe, o nepravilnostima u radu tijela koja imaju javne ovlasti s prijedlogom za njihovo razrješenje.

Zaključcima Zastupnički dom utvrđuje stajališta o određenim događajima i pojavama.

Radna tijela Zastupničkog doma mogu, u okviru svojega djelokruga, donositi zaključke o svojem radu i o radu Stručne službe Sabora, kojima zauzimaju stajališta, izražavaju mišljenja i podnose prijedloge o temama koje su raspravljala.

Radna tijela Zastupničkog doma donose i druge akte u okviru ovlaštenja utvrđenih zakonom i drugim propisom.

Tekst zakona potpisuje predsjednik Zastupničkog doma.

Akte Sabora potpisuje predsjednik Zastupničkog doma.

Zaključke i druge akte koje donose radna tijela Zastupničkog doma potpisuje predsjednik tijela koje je donijelo zaključke i druge akte.

Na izvornike zakona i drugih propisa i općih akata Zastupničkog doma stavlja se pečat Sabora.

Pod izvornikom zakona, odnosno drugog propisa i općeg akta Zastupničkog doma, razumijeva se onaj tekst zakona odnosno drugog propisa i općeg akta, koji je donesen na sjednici Zastupničkog doma.

lzvornici akata Zastupničkog doma čuvaju se u Saboru.

O izradi izvornika akata Zastupničkog doma, o stavljanju pečata na izvornike tih akata, o čuvanju izvornika i o njihovoj evidenciji brine se tajnik Zastupničkog doma.

Ustav, zakoni i drugi propisi te akti Zastupničkog doma, vjerodostojno tumačenje zakona, odluke o izboru, odnosno imenovanju i razrješenju dužnosnika koje bira ili imenuje Zastupnički dom, odluka o obrascu zastupničke iskaznice, deklaracije, rezolucije i zaključci objavljuju se u "Narodnim novinama".

Akt o potvrđivanju međunarodnog ugovora s tekstom ugovora objavljuje se u "Narodnim novinama". Ostali zaključci dostavljaju se tijelima i organizacijama na koje se odnose.

O objavljivanju akata Zastupničkog doma brine se tajnik Zastupničkog doma.

Tajnik Zastupničkog doma daje, na osnovi izvornika akta Zastupničkog doma, ispravke pogrešaka u objavljenom tekstu toga akta.

Ako predsjednik Zastupničkog doma ustanovi da podnesen prijedlog akta Zastupničkom domu, odnosno raščlamba, izvješće ili drugi akt nije sastavljen u skladu s odredbama ovoga Poslovnika, zatražit će od predlagatelja da u određenom roku postupi i uskladi prijedlog akta s odredbama ovoga Poslovnika.

Za vrijeme dok predlagatelj, odnosno podnositelj akta, ne otkloni nedostatke akta, smatrat će se da ne teku rokovi za razmatrarije akata utvrđeni ovim Poslovnikom, a ako nedostaci akta ne budu otklonjeni u roku 15 dana od poziva da se prijedlog akta uskladi, smatrat će se da akt i nije upućen Zastupničkom domu.

POSTUPAK DONOŠENJA AKATA ZASTUPNIČKOG DOMA

A. POSTUPAK DONOŠENJA ZAKONA

a) Pokretanje postupka

Postupak donošenja zakona pokreće se prijedlogom zakona.

Pravo da predlaže zakone ima svaki zastupnik u Zastupničkom domu, radna tijela Zastupničkog doma, Županijski dom i Vlada.

Pravo predlaganja drugih akata imaju svi navedeni u stavku 1. ovoga članka, osim ako je Ustavom ili ovim Poslovnikom propisano da pojedini prijedlog mogu podnijeti samo određena tijela ili određeni broj zastupnika.

Zastupnik i ostali predlagatelji zakona mogu se, prilikom ukazivanja na potrebu donošenja određenog zakona, pozivati i na predstavke ili prijedloge koje, u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, imaju pravo podnositi građani, a u svom sadržaju ukazuju na potrebu donošenja ili izmjene pojedinog zakona. Ako je predstavka ili prijedlog građana za donošenje zakona ili drugih akata upućena Zastupničkom domu, predsjednik Zastupničkog doma će je proslijediti predsjedniku matičnoga radnog tijela koje je dužno najkasnije u roku od tri mjeseca izvijestiti podnositelja predstavke ili prijedloga o ishodu predstavke odnosno prijedloga.

b) Prijedlog zakona

SADRŽAJ PRIJEDLOGA

Prijedlog zakona sadrži

- ustavnu osnovu donošenja zakona,

- ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći,

- ocjenu potrebnih sredstava za provođenje zakona,

- tekst prijedloga zakona, s obrazloženjem,

- tekst odredbi važećeg zakona koje se mijenjaju, odnosno dopunjuju, ako se predlaže izmjena ili dopuna zakona,

- potvrdu ovlaštenog tijela da je prijedlog zakona jezično pregledan, odnosno ispravljen.

Kad su predlagatelji zakona i drugih akata zastupnici njihov prijedlog ne mora sadržavati potvrdu iz prethodnog stavka. Njihov prijedlog jezično će pregledati odnosno ispraviti ovlašteno tijelo u Stručnoj službi Sabora za vrijeme trajanja postupka donošenja zakona, odnosno drugog akta.

Uz prijedlog zakona može se podnijeti i odgovarajuća dokumentacija.

Tekst prijedloga zakona sadrži rješenja u obliku pravnih odredbi.

Pojedina rješenja mogu se predložiti alternativno, s potrebnim obrazloženjima svake od predloženih alternativa,

U obrazloženju prijedloga zakona daje se objašnjenje pojedinih odredbi koje sadrži prijedlog zakona.

Kad se prijedlogom zakona određuje da pojedine njegove odredbe imaju povratno djelovanje, predlagatelj zakona dužan je obrazložiti osobito opravdane razloge koji to nalažu.

Na temelju mišljenja matičnoga radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo, Zastupnički dom posebno utvrđuje postojanje osobito opravdanog razloga koji zahtijeva da pojedine odredbe zakona imaju povratno djelovanje.

c) Podnošenje i upućivanje prijedloga

Postupak donošenja zakona pokreće se u obliku prijedloga zakona s tekstom prijedloga zakona, a mora sadržavati sve sastojke iz članka 127. ovoga Poslovnika.

Prijedlog zakona podnosi se predsjedniku Zastupničkog doma.

Predlagatelj zakona obvezan je obavijestiti predsjednika Zastupničkog doma tko će u radnim tijelima i Zastupničkom domu davati obavještenja i objašnjenja, odnosno potrebna obrazloženja o podnesenom prijedlogu zakona.

Predsjednik Zastupničkog doma upućuje primljeni prijedlog zakona predsjednicima svih radnih tijela, svim zastupnicima i predsjedniku Vlade, kada Vlada nije predlagatelj.

Ako dva ili više predlagatelja podnesu posebne prijedloge zakona kojima se uređuje isto područje, predsjednik Zastupničkog doma će te prijedloge uputiti u postupak u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, a nakon izvješća matičnog radnog tijela pozvat će predlagatelje da eventualno objedine prijedloge zakona u jedan prijedlog zakona. U slučaju da se ne postigne dogovor, predsjednik Zastupničkog doma će u rokovima određenim ovim Poslovnikom, unijeti posebne prijedloge u prijedlog dnevnog reda sjednice Zastupničkog doma.

Prijedlog zakona u gornjem desnom uglu naslovne stranice obvezatno sadrži oznaku: "PRIJEDLOG ZAKONA BR."

Svaki prijedlog zakona dobiva idući redni broj na kraju oznake iz stavka 1. ovoga danka, a tu oznaku mora sadržavati svaki drugi pismeni materijal (izvješća, mišljenja, amandmani, konačni prijedlog zakona i dr.) koji se odnosi na prijedlog određenog zakona, sve do usvajanja zakona.

Redni brojevi iz prethodnog stavka počinju od broja jedan i nastavljaju se u nizu za jedan saziv Zastupničkog doma.

d) Razmatranje prijedloga u radnim tijelima

Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Zastupničkog doma, prijedlog razmatraju radna tijela u čijem djelokrugu rada su pitanja koja se zakonom uređuju.

Radna tijela izjašnjavaju se o svim elementima prijedloga zakona, a Odbor za zakonodavstvo posebno i o ustavnim osnovama zakona.

Ako su u prijedlogu zakona obuhvaćena pojedina pitanja koja su u djelokrugu drugih radnih tijela, prijedlog u pogledu tih pitanja mogu razmotriti i ova radna tijela.

Radna tijela koja su, uz matično, razmatrala prijedlog zakona dostavljaju svoja mišljenja, primjedbe i prijedloge matičnom radnom tijelu, vodeći računa kako bi matično radno tijelo moglo raspraviti njihova mišljenja i stajališta.

Kad razmotri prijedlog zakona, matično radno tijelo podnosi svoje izvješće Zastupničkom domu s mišljenjem, primjedbama i prijedlozima iznesenim u tijeku njegovog razmatranja.

Matično radno tijelo dužno je razmotriti mišljenja, primjedbe i prijedloge koje su mu dostavila druga radna tijela koja su prijedlog razmatrala. U izvješću, koje podnosi Zastupničkom domu, matično radno tijelo izražava i svoje stajalište o mišljenju, primjedbama i prijedlozima tih radnih tijela.

Izvješća radnih tijela upućuju se predsjedniku Zastupničkog doma, koji ih dostavlja predlagatelju zakona, predsjednicima radnih tijela i svim zastupnicima.

Radno tijelo, kad razmotri prijedlog zakona, određuje izvjestitelja koji će na sjednici Zastupničkog doma izlagati stajališta, mišljenja i primjedbe te obrazlagati prijedloge tog tijela, odnosno u njegovo ime izjašnjavati se o prijedlozima drugih, ukoliko su bili razmotreni na sjednici radnog tijela.

PRVO ČITANJE ZAKONA

Rasprava o prijedlogu zakona na sjednici Zastupničkog doma

Prvo čitanje zakona je prvi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Zastupničkog doma.

Prvo čitanje zakona obuhvaća usmeno izlaganje predlagatelja, opću raspravu o prijedlogu zakona, raspravu o pojedinostima koja uključuje i raspravu o tekstu prijedloga zakona, raspravu o stajalištima radnih tijela koja su razmatrala prijedlog te usvajanje zaključka o potrebi donošenja zakona.

Predlagatelj zakona, odnosno predstavnik kojeg on odredi osim usmenog izlaganja na početku rasprave ima prava davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se o iznesenim mišljenjima, primjedbama i prijedlozima tijekom cijele rasprave kadgod zatraži riječ.

Izvjestitelj radnog tijela koje je razmotrilo prijedlog zakona može iznositi mišljenja, primjedbe i prijedloge koje je zauzelo radno tijelo, a izvjestitelj matičnog radnog tijela može se očitovati i na stajališta drugih radnih tijela koja su razmatrala prijedlog zakona i podnijela svoja izvješća matičnom radnom tijelu.

Predstavnik Vlade i drugi njezin ovlašteni dan mogu zatražiti riječ tijekom cijele rasprave u Zastupničkom domu i kada prijedlog zakona nije podnijela Vlada.

Na sjednici Zastupničkog doma vodi se o prijedlogu zakona, u pravilu objedinjeno, opća rasprava i rasprava o pojedinostima.

Članak 143.

Opća rasprava o prijedlogu zakona vodi se na način da zastupnici iznose svoja mišljenja o tome da li je potrebno donijeti zakon, o osnovnim pitanjima koja treba urediti zakonom, o ustavnom ovlaštenju da se predloženi odnosi urede zakonom i o opsegu i načinu zakonskog uređivanja tih odnosa.

Rasprava o pojedinostima vodi se na taj način što se raspravlja i o tekstu prijedloga zakona.

Ako zastupnici ocijene da nije potrebno donijeti zakon, prijedlog zakona odbit će se zaključkom koji mora biti obrazložen i dostavljen predlagatelju.

Po završenoj raspravi zaključkom kojim se prihvaća donošenje zakona utvrđuju se stajališta, prijedlozi i mišljenja u vezi s prijedlogom zakona i upućuju se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona.

Zaključkom o prihvaćanju prijedloga zakona, može se odrediti da je predlagatelj zakona obvezan prije podnošenja konačnog prijedloga zakona pribaviti mišljenje pojedinih tijela, organizacija ili zajednica o pitanjima na koja se odnosi predloženi zakon.

Zaključci iz prethodnih stavaka donose se većinom glasova nazočnih zastupnika.

Na osnovi zaključka Zastupničkog doma o prihvaćanju prijedloga zakona, predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona, odnosno konačni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Zastupnički dom i sa tim se suglasio predlagatelj.

U suglasnosti s predlagateljem zakona, može se odrediti da konačni prijedlog zakona izradi radno tijelo Zastupničkog doma ili Vlada i tada se oni smatraju predlagateljem zakona, a raniji predlagatelj gubi to svojstvo.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA

Konačni prijedlog zakona predlagatelj je dužan podnijeti u roku šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona.

Ako predlagatelj zakona ne podnese konačni prijedlog zakona u propisanom roku, smatrat će se da je postupak donošenja zakona obustavljen.

Konačni prijedlog zakona podnosi se u obliku u kojem se donosi zakon.

Obrazloženje konačnog prijedloga zakona obuhvaća razloge zbog kojih se zakon donosi, pitanja koja se njime rješavaju, objašnjenje odredbi predloženog zakona, podatke o financijskim sredstvima potrebnim za provođenje zakona i o načinu osiguranja tih sredstava te druge važne okolnosti u vezi s pitanjima koja se zakonom uređuju.

Predlagatelj zakona dužan je u obrazloženju konačnog prijedloga zakona navesti razlike izmedu rješenja koja predlaže u odnosu na rješenja iz prijedloga zakona, razloge zbog kojih su te razlike nastale te prijedloge i mišljenja koji su bili dani na prijedlog zakona, a koje predlagatelj nije prihvatio, uz navođenje razloga zbog kojih ih nije prihvatio.

Kod podnošenja konačnog prijedloga zakona odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Poslovnika koje se odnose na prijedlog zakona.

Predsjednik Zastupničkog doma upućuje konačni prijedlog zakona predsjednicima radnih tijela i svim zastupnicima te Vladi kad nije predlagatelj.

Predsjednik matičnog radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo dužni su konačni prijedlog zakona uvrstiti u dnevni red sjednice radnog tijela i provesti raspravu te podnijeti pisano izvješće Zastupničkom domu.

Ako se konačnim prijedlogom zakona stvaraju materijaln obveze za državu i jedinice lokalne samouprave Zastupnički dom ne može odlučivati o konačnom prijedlogu zakona prije nego utvrdi da se za ispunjenje tih obveza mogu osigurati financijska sredstva.

Ako se konačnim prijedlogom zakona predviđa da će pojedine njegove odredbe imati povratno djelovanje, na osnovi posebnog obrazloženja predlagatelja zakona i izvješća matičnog radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo posebno će se ocijeniti i zaključkom utvrditi da za povratno djelovanje predloženih odredbi zakona postoje osobito opravdani razlozi. Bez toga se ne može pristupiti odlučivanju o povratnom djelovanju zakonskih odredbi.

DRUGO ČITANJE ZAKONA

Rasprava o konačnom prijedlogu zakona na sjednici Zastupničkog doma

Drugo čitanje zakona je drugi dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Zastupničkog doma.

Drugo čitanje zakona obuhvaća uvodno izlaganje predlagatelja, raspravu o stajalištima radnih tijela, raspravu o mišljenju odnosno prethodnom mišljenju Županijskog doma, raspravu o podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona.

Predlagatelj zakona, odnosno njegov predstavnik može na početku rasprave podnijeti uvodno usmeno izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga, a kad konačni prijedlog zakona sadrži odredbe s povratnim djelovanjem dužan je posebno obrazložiti zašto se predlaže povratno djelovanje tih odredbi.

Predlagatelj zakona ima pravo uzimati riječ u tijeku cijele rasprave; davati objašnjenje, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se o podnesenim amandmanima i o izraženim mišljenjima i primjedbama. Predsjednik ili predsjedatelj Zastupničkog doma dužan je predlagatelju dati riječ kadgod on to zatraži.

Predstavnik Vlade može tražiti riječ u tijeku rasprave o zakonu i kad Vlada nije predlagatelj. Ista prava ima i izvjestitelj matičnog radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo.

U tijeku rasprave o tekstu konačnog prijedloga zakona raspravlja se o prijedlogu po dijelovima, glavama, odnosno odjeljcima, a ako se na sjednici tako odluči i po člancima. U tijeku te rasprave odlučuje se i o podnesenim amandmanima.

Rasprava o podnesenim amandmanima u pravilu se odvija cjelovito i odvojeno od usvajanja pojedinih amandmana, osim ako se ne odluči da se nakon rasprave o pojedinom amandmanu prijeđe na odlučivanje.

Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, odlučuje se o donošenju zakona.

TREĆE ČITANJE ZAKONA

Treće Čitanje zakona je poseban dio u postupku donošenja zakona koji se provodi na sjednici Zastupničkog doma, a provodi se iznimno po odluci Zastupničkog doma. Treće čitanje zakona provodi se uz uvjete i po postupku propisanom ovim Poslovnikom za drugo čitanje.

AMANDMANI

Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana uz obrazloženje.

Pravo podnošenja amandmana ima svaki zastupnik u Zastupničkom domu, radno tijelo toga doma, Vlada i Županijski dom u obliku mišljenja, odnosno prethodnog mišljenja datog o zakonu o kojem se raspravlja i odlučuje u Zastupničkom domu.

Amandman se upućuje predsjedniku Zastupničkog doma, a predsjednik Zastupničkog doma ga prije odlučivanja dostavlja zastupnicima.

Predsjednik Zastupničkog doma dostavlja podnesene amandmane predlagatelju zakona i Vladi kad ona nije predlagatelj zakona.

Podnesene amandmane predsjednik Zastupničkog doma upućuje i matičnom radnom tijelu te Odboru za zakonodavstvo da dostave svoja izvješća s mišljenjima i prijedlozima o njima.

Iznimno, ako se većina nazočnih zastupnika s tim složi, zastupnik može podnijeti amandman na konačni prijedlog zakona i na sjednici, u tijeku rasprave. I takav amandman podnosi se u pisanom obliku uz potrebno obrazloženje.

Predlagatelj zakona može podnositi amandmane sve do zaključenja rasprave.

Vlada može, do zaključenja rasprave, podnositi amandmane na konačni prijedlog zakona i kada ona nije predlagatelj.

Podneseni amandmani, prema odredbama ovoga članka, moraju se umnožiti i, prije rasprave i odlučivanja o njima, podijeliti zastupnicima.

Ako su podneseni amandmani takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od prihvaćenog prijedloga zakona, Zastupnički dom može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se zastupnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja.

Glasovanje o amandmanima će se odgoditi ako to zatraži Vlada, neovisno da li je ona predlagatelj zakona, ili ako to zatraži matično radno tijelo ili Odbor za zakonodavstvo, nakon što su na sjednici na kojoj su trebali usvojiti izvješće s mišljenjem i prijedlozima o amandmanima, zaključili da treba odgoditi glasovanje o amandmanima iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka.

O amandmanima izjašnjava se predlagatelj i Vlada neovisno je li predlagatelj zakona ili ne.

Izjašnjavanje prema stavku 1. ovoga članka je u pravilu usmeno i iznosi se tijekom rasprave u neposredno prije glasovanja o pojedinim ili svim amandmanima.

Prije glasovanja o amandmanu može se odlučiti da se rasprava prekine i amandman dostavi Odboru za zakonodavstvo radi utvrđivanja konačnog teksta odredbi koje se mijenjaju amandmanom ili amandmanima te radi usuglašavanja drugih odredbi prijedloga zakona koje su u vezi s tim odredbama:

Amandman koji je podnesen u roku postaje sastavnim dijelom konačnog prijedloga zakona i o njemu se odvojeno ne glasuje:

- ako ga je podnio predlagatelj zakona,

- ako ga je podnijelo matično radno tijelo ili Odbor za zakonodavstvo a suglasio se predlagatelj zakona,

- ako ga je podnio zastupnik ili radno tijelo i s njime se suglasio predlagatelj zakona.

Ako zastupnik ili matično radno tijelo, odnosno Odbor za zakonodavstvo zatraži da se o pojedinom amandmanu iz stavka 1. ovoga članka posebno izjašnjava, o tom se amandmanu glasuje odvojeno.

Ako konačni prijedlog zakona nije podnijela Vlada, o amandmanu na prijedlog s kojim se nije suglasila Vlada glasuje se odvojeno.

O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka konačnog prijedloga zakona na koje se odnose.

Ako je na jedan članak konačnog prijedloga zakona podneseno više amandmana, glasovanje o amandmanima vrši se po redoslijedu koji svojom odlukom utvrdi predsjednik odnosno predsjedatelj Zastupničkog doma, bez rasprave.

Amandman, prihvaćen na sjednici Zastupničkog doma, postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona o kome se odlučuje.

Donošenje zakona po hitnom postupku

Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprečavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu.

Uz prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se konačni prijedlog zakona, koji sadrži sve što i prijedlog zakona, osim što se umjesto teksta prijedloga zakona prilaže tekst konačnog prijedloga zakona, a kada prijedlog podnosi zastupnik, tada mora imati pismenu podršku još 20 zastupnika.

U hitnom postupku objedinjuje se prvo i drugo čitanje zakona.

Prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se predsjedniku Zastupničkog doma najkasnije jedan dan prije utvrđivanja dnevnog reda na sjednici. Predsjednik Zastupničkog doma bez odgađanja upućuje prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku predsjednicima radnih tijela i svim zastupnicima, te Vladi ako nije predlagatelj.

O prijedlogu iz članka 163. ovoga Poslovnika odlučuje se prilikom utvrđivanja dnevnog reda na početku sjednice, a može se odlučivati i tijekom utvrđivania dopune dnevnog reda.

Ako predsjednik Zastupničkog doma nije unio u prijedlog dnevnog reda sjednice prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku, a prijedlog je podnesen u rokovima i na način određen ovim Poslovnikom, na zahtjev predlagatelja zakona najprije se odlučuje, bez rasprave, o uvrštavanju u dnevni red, a ako prijedlog bude prihvaćen, odlučuje se o prijedlogu za hitni postupak.

Ako ne bude prihvaćen prijedlog za hitni postupak, predsjednik Zastupničkog doma može predložiti provođenje prvog čitanja na istoj sjednici, odnosno postupiti sukladno članku 192. stavku 3. Poslovnika.

Ako se prihvati prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku, prije rasprave u Zastupničkom domu predloženi zakon razmotrit će ovlaštena radna tijela i Odbor za zakonodavstvo i u roku 3 dana od dana prihvaćanja prijedloga. Zastupnicima se iz vješća ovih radnih tijela moraju dostaviti u pisanom obliku je dan dan prije početka rasprave o tom predmetu na sjednici Zastupničkog doma.

Na predloženi zakon koji se donosi po hitnom postupku mogu se podnositi amandmani do zaključenja rasprave.

U postupku s amandmanima iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Poslovnika koje se odnose na amandmane na prijedloge zakona koji se donose po redovitom postupku.

B. VJERODOSTOJNO TUMAČENJE ZAKONA

Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona može zatražiti ovlašteni predlagatelj zakona.

Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona podnosi se predsjedniku Zastupničkog doma, a mora sadržavati naziv zakona, naznaku odredbe za koju se traži tumačenje i razloge za to.

Predsjednik Zastupničkog doma upućuje prijedlog za daljnjeg vjerodostojnog tumačenja zakona Odboru za zakonodavstvo, matičnom radnom tijelu i Vladi, ako ona nije podnosiiz prijedloga, radi ocjene njegove osnovanosti.

Odbor za zakonodavstvo, nakon što pribavi mišljenja matičnih ili drugih radnih tijela te Vlade, ocjenjuje je li prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona osnovan.

Ako utvrdi da je prijedlog osnovan, Odbor za zakonodavstvo utvrdit će prijedlog teksta vjerodostojnog tumačenja koji svojim izvješćem podnosi Zastupničkom domu.

Ako Odbor za zakonodavstvo ocijeni da prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja nije osnovan, on će o tome izvijestiti Zastupnički dom koji povodom toga izvješća donosi odluku.

C. DONOŠENJE DRŽAVNOG PRORAČUNA I ZAVRŠNOG RAČUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA

Prijedlog državnog proračuna i završnog računa državnog proračuna s obrazloženjem predsjedniku Zastupničkog doma podnosi Vlada.

Zajedno s prijedlogom državnog proračuna podnosi se i načini prijedloga zakona o izvršavanju državnog proračuna.

Predsjednik Zastupničkog doma upućuje prijedlog državnog proračuna i završnog računa državnog proračuna predstavnicima svih radnih tijela i svim zastupnicima.

Prijedlog državnog proračuna i završnog računa državnog proračuna raspravlja se najprije u načelu, a zatim po razdjeli a o amandmanima se glasuje nakon zaključivanja rasprave o razdjelu proračuna na koji se amandman odnosi.

Nakon očitovanja predlagatelja o pojedinom amandmanu na očitovanje predlagatelja može se osvrnuti samo podnositelj amandmana.

Zastupnički dom može posebnim zaključkom odlučiti da se rasprava u načelu i po razdjelima provedena jedinstveno, a o amandmanima se glasuje nakon provedene rasprave.

U raspravi o završnom računu državnog proračuna, a na osnovi raščlambe ostvarenih programa radova, mogu se utvrđivati osnove politike za iduće razdoblje ili pravci za izradu proračuna, a mogu se utvrđivati i uvjeti i mjerila za financiranje zadaća državnih tijela i organizacija i za financiranje drugih potreba u državi.

Pri donošenju državnog proračuna i završnog računa državnog proračuna primjenjuju se odredbe ovoga Poslovnika koje se odnose na postupak donošenja zakona, ako odredbama ovoga odjeljka nije drukčije određeno.

D. DONOŠENJE OSTALIH AKATA ZASTUPNIČKOG DOMA

U pogledu postupka za donošenje odluka, deklaracija, rezolucija, preporuka i drugih akata Zastupničkog doma primjenjuju se odredbe ovoga Poslovnika o postupku za raspravu o konačnom prijedlogu zakona; ako Zastupnički dom ne odluči drukčije, s tim da je rasprava o tim aktima jedinstvena, ako se ne odluči da se o prijedlogu raspravlja najprije u načelu, a zatim o pojedinostima.

Postupak donošenja ostalih akata, neovisno o tome donose li se po postupku za prijedlog zakona ili konačni prijedlog zakona, uvijek se pokreće prijedlogom akta.

Predlagatelj akata iz stavka 1. ovoga članka dužan je podnijeti prijedlog akta predsjedniku Zastupničkog doma, a prema naravi akta isti mora sadržavati obrazloženje, odnosno uvodno izlaganje kao temelj za provedbu rasprave i usvajanje odgovarajuće odluke, te potvrdu ovlaštenog tijela da je prijedlog akta jezično pregledan odnosno ispravljen.

Izvješća, raščlambe i ostale informacije, koje Zastupničkom domu nije dostavila Vlada, predsjednik Zastupničkog doma upućuje Vladi na mišljenje.

Ako su izvješća, raščlambe te ostale informacije duže od 15 stranica, zastupnicima se dostavlja sažetak, a osnovni materijal stoji im na raspolaganju u stručnoj službi Sabora. Sažetak mora sadržavati sve bitne postavke osnovnog materijala i predlagatelj ga je obvezan dostaviti Zastupničkom domu istodobno s osnovnim materijalom.

Podnositelj izvješća, raščlambe ili informacije dužan je navesti izvore i dokumentaciju na kojoj se zasniva osnovni materijal.

X. ZASTUPNIČKA PITANJA

Zastupnici mogu postavljati zastupnička pitanja Vladi i pojedinim ministrima i to o pitanjima navedenim u članku 104. stavku 1. ovoga Poslovnika.

Zastupnička pitanja mogu se postavljati usmeno i u pisanom obliku, a zastupnik je dužan navesti kome ga upućuje.

Pitanja Vladi, odnosno pojedinom ministru zastupnici mogu postavljati na sjednicama usmeno i u pisanom obliku. Zastupnik je dužan usmeno postavljeno pitanje predati predsjedniku Zastupničkog doma i pisano formulirano.

Predsjednik Vlade, odnosno potpredsjednik ili ministar kome je pitanje upućeno, dužan je odgovoriti na postavljeno pitanje na istoj sjednici na kojoj je zastupničko pitanje postavljeno. U protivnom, dužan je navesti razloge zbog kojih ne može odgovoriti.

U razdoblju izmedu sjednica Zastupničkog doma zastupnici mogu, u pisanom obliku posredstvom predsjednika Zastupničkog doma, postavljati zastupnička pitanja.

Pisani odgovor na pisano postavljeno pitanje daje se u roku 30 dana od dana kada je pitanje dostavljeno Vladi odnosno pojedinom ministru kome je upućeno. U istom roku Vlada, odnosno ministar dužni su odgovoriti na usmeno postavljeno pitanje, ako zastupnik nije dobio odgovor na sjednici Zastupničkog doma ili je zatražio pisani odgovor.

Ako Vlada, odnosno ministar ne može dati odgovor u roku iz stavka 4. ovoga članka dužni su, preko predsjednika Zastupničkog doma obavijestiti zastupnika i navesti razloge zbog kojih nisu u mogućnosti odgovoriti u predviđenom roku na zastupničko pitanje.

Pitanja koja zastupnici postavljaju Vladi, odnosno ministru, kao i odgovori na ta pitanja, moraju biti jasni, precizni i kratki, a mogu ukazati na prijedlog mogućih mjera koje se odnose na postavljeno pitanje.

Zastupničko pitanje mora biti postavljeno u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

Ako smatra da postavljeno pitanje nije u skladu s odredbama Poslovnika, predsjednik Zastupničkog doma će uputiti zastupnika na to i pozvati ga da svoje pitanje uskladi s tim odredbama.

Ako zastupnik ne uskladi svoje pitanje s odredbama ovoga Poslovnika, predsjednik Zastupničkog doma neće to pitanje uputiti Vladi, odnosno ministru i o tome će obavijestiti zastupnika.

Vlada, odnosno ministar dostavlja pisani odgovor zastupniku na zastupničko pitanje putem predsjednika Zastupničkog doma.

Na zahtjev predsjednika Vlade, odnosno potpredsjednika ili ministra, komu je postavljeno zastupničko pitanje, Zastupnički dom može produljiti rokove za davanje odgovora na zastupničko pitanje.

Ako Vlada ili ministar ne odgovore na zastupničko pitanje prema članku 178. ovoga Poslovnika, a rok za odgovor nije produžen, predsjednik Zastupničkog doma će o tome obavijestiti predsjednika Vlade i zahtijevati da se u roku od osam dana dostavi odgovor.

Na pitanje postavljeno Vladi odgovara predsjednik Vlade, a na pitanje postavljeno ministru, osim ministra, može odgovoriti njegov zamjenik ili pomoćnik.

Predsjednik Vlade i potpredsjednik, odnosno ministar komu je postavljeno zastupničko pitanje, može odbiti odgovor na postavljeno pitanje, ako se to pitanje ne odnosi na njihov rad ili na poslove iz njihova djelokruga.

Ako bi se odgovor odnosio na pitanje koje predstavlja službenu ili vojnu tajnu ili je povjerljive naravi, predsjednik Vlade, odnosno potpredsjednik ili ministar može predložiti da se odgovori neposredno zastupniku, ili na zatvorenoj sjednici radnog tijela u čiji djelokrug spada to pitanje. O tom prijedlogu odlučuje Zastupnički dom.

Nakon primljenog odgovora, zastupnik može na sjednici doma iznijeti mišljenje o odgovoru i postaviti dopunsko pitanje.

Zastupnik koji nije bio nazočan sjednici na kojoj je predsjednik Zastupničkog doma obavijestio Zastupnički dom o pitanju koje je postavio i dobivenom odgovoru, može pisano dostaviti svoje mišljenje ili postaviti dopunsko pitanje.

XI. RED NA SJEDNICI

Sazivanje sjednice

Zastupnički dom zasjeda redovito dva puta godišnje: prvi puta između 15. siječnja i 30. lipnja, a drugi put između 15. rujna i 15. prosinca.

Izvan rokova iz stavka 1. ovoga danka, Zastupnički dom može zasjedati i izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili većine zastupnika u Zastupničkom domu.

Kada ovlašteni predlagatelj iz stavka 2. ovoga članka podnese zahtjev za izvanredno zasjedanje Zastupničkog doma, dužan je predsjedniku Zastupničkog doma navesti razloge zbog kojih traži izvanredno zasjedanje.

Na zahtjev ovlaštenog predlagatelja iz stavka 2. ovoga članka, predsjednik Zastupničkog doma dužan je sazvati sjednicu Zastupničkog doma u roku od osam dana od dana kad primi zahtjev.

Predsjednik Zastupničkog doma dužan je, kad to u pisanom obliku zatraži većina ukupnog broja zastupnika, sazvati sjednicu Zastupničkog doma u roku od 8 dana od dana kad mu je dostavljen zahtjev.

Ako predsjednik Zastupničkog doma ne sazove valjano zatraženo izvanredno zasjedanje ili sjednicu u vrijeme redovitog zasjedanja, zasjedanje, odnosno sjednicu će sazvati Predsjedništvo Zastupničkog doma.

Sjednicu Zastupničkog doma saziva predsjednik Zastupničkog doma.

Na početku svakog redovitog zasjedanja Zastupničkog doma izvodi se himna Republike Hrvatske: "Lijepa naša domovino".

Kada Zastupnički dom redovito zasjeda, sjednice Zastupničkog doma održavaju se jednom mjesečno a ako je to potrebno i češće. Za redovite sjednice dostavlja se zastupnicima prijedlog dnevnog reda s dokumentima o kojima će se voditi rasprava (zakoni i drugi akti) osam dana prije održavanja sjednice.

Iznimno, predsjednik Zastupničkog doma može u slučajevima kada je neophodno donijeti pojedini akt po hitnom postupku ili kada to zahtijevaju drugi osobito opravdani razlozi, sazvati sjednicu Zastupničkog doma i izvan zasjedanja predviđenog u stavku 1. ovoga danka, a dnevni red za tu sjednicu može predložiti i na samoj sjednici.

U slučaju sazivanja izvanredne sjednice Zastupničkog doma, predsjednik Zastupničkog doma postupit će na način predviđen člankom 188. stavkom 2. ovoga Poslovnika.

Ukoliko Dom ne odluči drukčije sjednice Zastupničkog doma traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red, a redni broj sjednice određuje se zajednički za sjednice koje se održavaju u redovitom i izvanrednom zasjedanju, tijekom jednog saziva Zastupničkog doma, bez obzira koliko dana one traju.

Kada se ovim Poslovnikom određuje da se pojedina radnja u postupku donošenja zakona ili drugog akta provodi u određenom roku, a rok je vezan za dostavu materijala zastupnicima (prijedlog zakona, poziv za sjednicu, izvješća radnih tijela itd.) dan ulaganja u pretinac zastupnika, smatra se danom dostave

DNEVNI RED

Dnevni red sjednice Zastupničkog doma predlaže predsjednik Zastupničkog doma. Ako je dnevni red sjednice predložen u pisanom obliku uz poziv za sjednicu, predsjednik Zastupničkog doma može na samoj sjednici mijenjati prijedlog dnevnog reda na način što će iz pisanoga predloženoga dnevnog reda izostaviti pojedine predmete, ili dopuniti dnevni red novim predmetima.

U prijedlog dnevnog reda predsjednik Zastupničkog doma unosi sve predmete, koji su na način predviđen ovim Poslovnikom upućeni u postupak najkasnije u roku od 30 dana kada radi o prijedlogu zakona, odnosno 15 dana kada se radi o konačnom prijedlogu zakona ili drugom prijedlogu iz djelokruga Zastupničkog doma.

Ako nitko od zastupnika ili drugih predlagatelja zakona i podnese u pisanom obliku prigovor na predloženi dnevni red najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice, predloženi dnevni red smatra se usvojenim. O podnijetim pisanim prigovorima predloženi dnevni red, nakon usmenog izjašnjenja podnositelja prigovora i, ako to traži, predlagatelja zakona, odlučuje se sjednici bez rasprave.

Iznimno, posebno se odlučuje o izmjenama dnevnog reda koje predsjednik Zastupničkog doma predloži u konačnom prijedlogu dnevnog reda na samoj sjednici ako to zatraži najmanje jedan zastupnik ili drugi ovlašteni predlagatelj zakona, time se o podnijetim prigovorima na izmjene dnevnog teda odlučuje na sjednici bez rasprave.

Na prijedlog najmanje deset zastupnika Zastupnički dom može odlučiti da se kod donošenja pojedinih akata skrate rokovi predviđeni ovim Poslovnikom.

Dnevni red sjednice Zastupničkog doma utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice.

Ako sjednica Zastupničkog doma traje dulje od jednog dana, predsjednik Zastupničkog doma može naknadno predložiti da se dnevni red dopuni novim predmetima. Dopuna dnevnog reda utvrđuje se na način predviđen člankom 192. stavkom 4. ovoga Poslovnika.

Predsjednik Zastupničkog doma dužan je unijeti u prijedlog dnevnog reda svaki predmet kad to traži, tijekom sjednice, u pisanom obliku većina ukupnog broja zastupnika Doma.

Osim u slučajevima iz stavka 2. i 3. ovoga članka, na sjednici Doma ne može se predlagati dopuna dnevnog reda.

Predmet koji je Zastupnički dom odbio uvrstiti u dnevni red ne može biti ponovno predložen prije proteka roka od tri mjeseca od dana kada ga je Zastupnički dom odbio uvrstiti u dnevni red sjednice.

Prijedlog zakona koji je odbijen na sjednici ne može biti ponovno uvršten u dnevni red sjednice u roku iz prethodnog stavka.

Prije nego što se na sjednici Zastupničkog doma odluči o uvrštavanju ili izostavljanju pojedinih predmeta iz predloženog dnevnog reda, predsjednik Zastupničkog doma će staviti na glasovanje prijedlog da se pojedini zakon donese po hitnom postupku, time da se odluka donosi bez rasprave, a u slučaju prijedloga da se zakon ne donese po hitnom postupku prije glasovanja predsjednik Zastupničkog doma će dati riječ samo zastupniku koji se protivio donošenju zakona po hitnom postupku i predlagatelju zakona.

Nakon što je dnevni red utvrđen prema odredbama ovoga Poslovnika o utvrđivanju dnevnog reda, predsjednik Zastupničkog doma objavljuje usvojeni dnevni red, time da tijekom sjednice može promijeniti redoslijed rasprave ili odlučivanja o pojedinom predmetu utvrđenog dnevnog reda.

PREDSJEDANJE I SUDJELOVANJE

Sjednici Zastupničkog doma predsjeda predsjednik Zastupničkog doma, a kad je on odsutan ili spriječen na dan kad je sjednica sazvana ili u tijeku sjednice, sjednici predsjeda jedan od potpredsjednika Zastupničkog doma.

U radu sjednice, kao gosti mogu prisustvovati svi oni koje je pozvao predsjednik Zastupničkog doma.

Na sjednici može održati govor i strani državnik kao gost; na poziv predsjednika Zastupničkog doma.

Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjedatelja sjednice Zastupničkog doma (u daljnjem tekstu: predsjedatelj).

Prijave za govor primaju se čim se otvori rasprava i mogu se primati najkasnije do jedan sat nakon početka rasprave. Govornika može opomenuti na red ili prekinuti u govoru samo predsjedatelj.

Predsjedatelj se brine da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru.

Predsjedatelj daje zastupnicima riječ po redoslijedu kojim su se prijavili.

Zastupniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika ili o povredi utvrđenog dnevnog reda predsjedatelj daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor toga zastupnika ne može trajati dulje od tri minute. Predsjedatelj je dužan poslije iznesenog prigovora dati objašnjenje o povredi Poslovnika, odnosno utvrđenog dnevnog reda. Ako zastupnik nije zadovoljan danim objašnjenjem, o tom se odlučuje na sjednici bez rasprave.

Ako zastupnik zatraži riječ da bi ispravio navod za koji drži da je netočno izložen, predsjedatelj će mu dati riječ čim završi govor onoga koji je to izazvao. Zastupnik se u svom govoru mora ograničiti na ispravak, a u protivnom će mu predsjedatelj nakon opomene oduzeti riječ, a zastupnikov govor ne može trajati dulje od dvije minute.

Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu.

Ako se govornik udalji od predmeta dnevnog reda, predsjedatelj će ga opomenuti da se drži dnevnog reda.

Ako se govornik i poslije drugog poziva ne drži teme dnevnog reda, predsjedatelj će mu oduzeti riječ.

Na sjednici se može odlučiti da govornik o istoj temi može govoriti samo jedanput a može se i odrediti vrijeme trajanja govora.

Zastupnik u raspravi, u pravilu, može govoriti najdulje 10 minuta, a predstavnici klubova do 15 minuta. Iznimno zbog važnosti teme, Zastupnički dom može odlučiti da pojedini zastupnik može govoriti i dulje.

Nakon što završe svoj govor svi zastupnici koji su se prijavili za govor u skladu s člankom 197. stavkom 2. ovoga Poslovnika, zastupnici mogu ponovno zatražiti riječ i tada mogu govoriti još najviše 3 minute, neovisno o tome da li su ranije govorili o toj temi.

Iznimno, Predsjedništvo Zastupničkog doma, uz suglasnost svih predsjednika klubova zastupnika, može odlučiti da rasprava o pojedinoj točki dnevnog reda može trajati točno određeno vrijeme, u okviru kojega predlagatelj može govoriti najdulje 20 minuta, a predstavnici klubova zastupnika, predstavnik matičnog radnog tijela i predstavnik Odbora za zakonodavstvo najdulje po 15 minuta, te predstavnici ostalih radnih tijela najdulje po 10 minuta. Ostalo vrijeme raspoređuje se političkim strankama razmjerno postojećemu stranačkom sastavu Zastupničkog doma, s tim da nezavisni zastupnik i zastupnik iz reda nacionalnih zajednica ili manjina, koji se prvi jave za riječ, mogu govoriti najdulje po pet minuta.

Vrijeme iz stavka 1. ovoga članka, predlagatelj, klubovi zastupnika, radna tijela, političke stranke nezavisni zastupnik i zastupnik iz reda nacionalnih zajednica ili manjina, mogu iskoristiti na način koji sami odrede.

ODRŽAVANJE REDA I STEGOVNE MJERE

Red na sjednici osigurava predsjedatelj.

Za remećenje reda na sjednici predsjedatelj može zastupniku izreći mjere iz članka 203. ovoga Poslovnika.

Za remećenje reda na sjednici zastupniku se izriču stegovne mjere.

Stegovne mjere su:

1. opomena,

2. opomena s oduzimanjem riječi,

3. opomena s oduzimanjem riječi i isključenjem sa sjednice za vrijeme rasprave i odlučivanja o pojedinoj točki dnevnog reda,

4. udaljenje sa sjednice.

Stegovne mjere navedene u stavku 2. ovoga članka izriče predsjedatelj.

Stegovne mjere iz stavka 2. točke 2. i 3. ovoga članka su konačne nakon što ih je izrekao predsjedatelj.

Opomena se izriče zastupniku koji na sjednici svojim vladanjem ili govorom remeti red ili na drugi način krši odredbe ovoga Poslovnika.

Zastupnik je počinio stegovni istup iz stavka 1. ovoga članka ako:

- se u svom govoru ne drži predmeta o kojem se raspravIja,

- govori, a nije dobio odobrenje predsjedatelja,

- svojim upadicama ili na drugi način ometa govornika,

- se javi za ispravak netočnog navoda ili zbog ukazivanja na povredu Poslovnika, a započne govoriti o drugoj temi za koju nije dobio riječ,

- omalovažava ili vrijeđa predsjedatelja ili druge zastupnike,

- svojim vladanjem odstupa od općih pravila vladanja u Zastupničkom domu,

- na drugi način remeti red na sjednici.

Opomena s oduzimanjem riječi izriče se zastupniku koji se u svom govoru i nakon što mu je izrečena opomena, ne drži predmeta o kojem se raspravlja.

Opomena s oduzimanjem riječi izreći će se zastupniku i kada svojim govorom na grublji način vrijeđa predsjedatelja i zastupnike, odnosno ako svojim govorom teže narušava ugled Zastupničkog doma i zastupnika.

Iznimno, zastupniku koji je svojim ponašanjem teško narušio red na sjednici, može se uz mjeru oduzimanja riječi izreći i mjera isključenja sa sjednice za vrijeme rasprave i odlučivanja o točki dnevnog reda tijekom koje je počinio stegovni istup.

Zastupniku se izriče stegovna mjera udaljenja sa sjednice Zastupničkog doma kada je svojim vladanjem toliko narušio red i prekršio odredbe ovoga Poslovnika o redu na sjednici da je daljnje održavanje sjednice dovedeno u pitanje.

Stegovna mjera udaljenja sa sjednice može se izreći od jednog do deset dana i stupa na snagu odmah nakon njezinog izricanja na sjednici Zastupničkog doma.

Za vrijeme dok traje mjera udaljenja sa sjednice zastupnik ne može sudjelovati niti u radu radnih tijela.

Kada je zastupniku izrečena stegovna rnjera udaljenja sa sjednice Zastupničkog doma, zastupnik je dužan odmah raspustiti sjednicu, a ako to ne učini, predsjedatelj mu može izreći stegovnu mjeru u dvostrukom trajanju.

Ako se zastupnik niti nakon izricanja mjere iz stavka 1. ovoga članka, ne udalji sa sjednice, predsjedatelj će prekinuti sjednicu i naložiti da se zastupnik udalji iz dvorane za sjednice.

Protiv stegovne mjere udaljenja sa sjednice Zastupničkog doma zastupnik ima pravo prigovora.

Prigovor se podnosi Zastupničkom domu u roku od 48 sati od izricanja stegovne mjere, a predsjedatelj upućuje prigovor svim zastupnicima.

Predsjedatelj unosi prigovor u dnevni red prvoga narednog dana, ako je sjednica u tijeku, odnosno za prvu narednu sjednicu.

Odluku o prigovoru Zastupnički dom donosi većinom glasova nazočnih zastupnika, bez rasprave, time da pravo govora ima samo zastupnik koji je podnio prigovor.

Zastupnički dom može po prigovoru:

- potvrditi izrečenu stegovnu mjeru,

- smanjiti vrijeme na koje je zastupnik isključen sa sjednice Zastupničkog doma ili

- ukinuti stegovnu mjeru.

Odluka Zastupničkog doma je konačna.

Opomene s oduzimanjem riječi, opomene s oduzimanjem riječi i isključenjem sa sjednice za vrijeme raspravljanja i odlučivanja o pojedinoj točki dnevnog reda, kao i konačne stegovne mjere udaljenja sa sjednice Zastupničkog doma, unose se u zapisnik sjednice, a tajnik Zastupničkog doma o njima vodi i posebni očevidnik za razdoblje jednog saziva Zastupničkog doma.

Predsjedatelj može naložiti da se iz dvorane udalji svaki slušatelj koji narušava red.

Ako je red narušen, predsjedatelj može naložiti da se udalje svi slušatelji iz dvorane u kojoj se održava sjednica.

TIJEK SJEDNICE

Prije početka sjednice zastupnici ispunjavaju i predaju evidencijski listić o svojoj nazočnosti na sjednici Zastupničkog doma.

Nakon otvaranja sjednice, predsjedatelj daje potrebna objašnjenja u vezi s radom sjednice i obavještenja o drugim prethodnim pitanjima.

Predsjedatelj obavještava zastupnike o broju nazočnih zastupnika na sjednici te o imenima zastupnika koji su opravdali i imenima zastupnika koji nisu opravdali izostanak sa sjednice Zastupničkog doma.

Poslije utvrđivanja dnevnog reda prelazi se na raspravu o pojedinim temama, i to redom koji je utvrđen u prihvaćenom dnevnom redu.

Rasprava o pojedinim temama iz utvrđenog dnevnog reda vodi se bez obzira na broj nazočnih zastupnika.

U raspravi o temama utvrđenim dnevnim redom, svoja stajališta mogu iznijeti i predstavnici klubova zastupnika s tim da u redoslijedu govornika imaju prednost.

Zastupnik koji se prijavio za govor i nije bio nazočan u dvorani kad je pozvan gubi pravo govoriti o predmetu iz dnevnog reda za koji se prijavio.

Bez obzira je li nazočan dovoljan broj zastupnika za pravovaljano odlučivanje, predsjedatelj može odlučiti da se najprije provede rasprava o dijelu ili svim predmetima utvrđenoga dnevnog reda, te da se nakon provedene rasprave pristupi odlučivanju. U ovom slučaju obvezatno se utvrđuje dan i sat kada će se odlučivati.

U slučajevima iz prethodnog stavka zastupnici prije glasovanja o pojedinom zakonu mogu zatražiti riječ i govoriti najdulje do jednu minutu.

Na sjednici se o svakom predmetu iz utvrđenoga dnevnog reda najprije raspravlja, a zatim odlučuje, osim ako je ovim Poslovnikom određeno da se odlučuje bez rasprave.

Predsjedatelj zaključuje raspravu kada utvrdi da nema više prijavljenih govornika.

Kada se iscrpi utvrđeni dnevni red sjednice, predsjedatelj zaključuje sjednicu.

Vrijeme za postavljanje pitanja Vladi ("aktualni sat")

Na svakoj sjednici Zastupničkog doma, u pravilu prije prelaska na prvu točku dnevnog reda određuje se vrijeme u kojemu zastupnici imaju pravo postavljati usmena pitanja, neovisno o dnevnom redu, Vladi ili pojedinome ministru.

Pitanja moraju blti kratka i jasno formulirana i u pravilu takva da se na njih može odgovoriti odmah i bez pripreme. Zastupnik ima pravo postaviti najviše dva pitanja odjednom. Redoslijed za postavljanje pitanja određuje se prema redoslijedu predaje evidencijskog listića o nazočnosti na sjednici i zaokruživanjem na istom napomene da želi postaviti zastupničko pitanje.

Na pitanja upućena Vladi odgovara predsjednik Vlade, potpredsjednik, odnosno ministar. Na pitanja upućena pojedinom ministru odgovara sam ministar.

Vrijeme određeno za postavljanje pitanja Vladi naziva se "aktualni sat" i traje u pravilu jedan sat, ako Zastupnički dom ne odluči drukčije.

Predsjednik Vlade dužan je osigurati nazočnost najmanje polovine članova Vlade na sjednici Zastupničkog doma u vrijeme određeno prethodnim stavkom.

ODLUČIVANJE

Za donošenje odluka na sjednici Zastupničkog doma potrebna je nazočnost većine zastupnika, osim u slučajevima kada je Ustavom ili ovom Poslovnikom drukčije određeno.

Prigodom svakog odlučivanja predsjedatelj utvrđuje broj nazočnih te imena opravdano i neopravdano odsutnih zastupnika.

Zakone, odluke, rezolucije, zaključke i druge akte Zastupnički dom donosi većinom glasova, ukoliko je na sjednici Zastupničkog doma nazočna većina zastupnika, osim ako Ustavom i ovim Poslovnikom nije drukčije određeno.

Većinom glasova svih zastupnika, Zastupnički dom donosi:

- odluke da se pristupi promjeni Ustava, kao i utvrđivanje nacrta promjene Ustava,

- zakone kojima se razrađuju Ustavom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i ustrojstvo lokalne samouprave i uprave,

- odluke o davanju povjerenja predsjedniku i članovima Vlade, odnosno o iskazivanju nepovjerenja predsjedniku, Vladi u cjelini ili pojedinom članu Vlade,

- odluku o raspuštanju Zastupničkog doma, i

- Poslovnik Zastupničkog doma.

Natpolovičnom većinom svih zastupnika Zastupnički dom donosi zakone u slučaju kada Županijski dom vrati zakon na ponovno odlučivanje, osim kada Zastupnički dom donosi zakone dvotrećinskom većinom.

Dvotrećinskom većinom svih zastupnika Zastupnički dom

- donosi Ustav i promjenu Ustava,

- potvrđuje međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske,

- donosi Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike

Hrvatske,

- donosi zakone kojima se utvrđuju nacionalna prava.

Kada se u postupku donošenja zakona na sjednici Zastupničkog doma na temelju odredbi ovoga Poslovnika donose odluke koje prethode donošenju zakona i drugih akata u smislu članka 220., 221. i 222. ovoga Poslovnika, za njihovo donošenje dovoljna je većina glasova nazočnih zastupnika, neovisno o tome što se pojedini zakon ili akt donosi većinom glasova svih zastupnika, odnosno s dvije trećine glasova svih zastupnika, osim ako

je Ustavom i ovim Poslovnikom određeno da se i te odluke donose kvalificiranom većinom.

GLASOVANJE

Glasovanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasuje tajno.

Javno glasovanje provodi se u pravilu dizanjem ruke ili kad tako odluči predsjedatelj, poimeničnim izjašnjavanjem.

Glasovanje dizanjem ruke provodi se na način da predsjedatelj prvo poziva zastupnike da se izjasne tko je "za" prijedlog zatim tko je "protiv" prijedloga, odnosno je li se tko uzdržao od glasovanja. Kod utvrđivanja dnevnog reda glasuje se "za" ili "protiv".

Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, ako se prilikom glasovanja o amandmanu za njegovo prihvaćanje izjasni manje od polovice nazočnih zastupnika, predsjedatelj može odmah konstatirati da je amandman odbijen.

Poimenično glasovanje provodi se tako da svaki prozvani zastupnik ustane i izgovara - "za" ili "protiv" prijedloga, odnosno "uzdržan". Poimenično glasovanje provodi se i kada to zahtijeva 20 zastupnika u Zastupničkom domu.

Kad je prozivanje završeno, ponovno se prozivaju oni zastupnici za koje u popisu zastupnika nije zabilježeno da su glasovali.

Zastupnike proziva i glasove prebrojava tajnik Zastupničkog doma.

Kada se na sjednici Zastupničkog doma pojedine odluke donose većinom glasova nazočnih zastupnika ili većinom glasova svih zastupnika, predsjedatelj utvrđuje je li pojedina odluka dobila potrebnu većinu i objavljuje rezultat glasovanja.

Na zahtjev jednog zastupnika koji zatraži provjeru glasovanja, predsjedatelj nalaže brojenje i ponovno objavljuje rezultat glasovanja.

Tajno glasovanje provodi se u pravilu kod izbora, odnosno imenovanja u slučaju kada je broj predloženih kandidata veći od broja koji se bira, odnosno imenuje.

Na prijedlog najmanje 10 zastupnika Zastupnički dom može odlučiti da se javno glasuje i u slučajevima iz prethodnog stavka, time da se najprije glasuje o prijedlogu koji je podnio Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, a nakon toga o drugim prijedlozima prema abecednom redu prezimena kandidata.

Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići su iste veličine, boje i oblika i ovjereni su pečatom Sabora.

Na glasačkom listiću prezimena kanđidata navedena su abecednim redom.

Glasačke listiće priprema tajnik Zastupničkog doma.

Predsjedatelju kod tajnog glasovanja uz tajnika Zastupničkog doma pomaže i određeni broj zastupnika.

Zastupnici koji pomažu predsjedatelju u provođenju tajnog glasovanja predaju zastupnicima glasačke listiće. Predaju glasačkog lističa bilježi na popisu zastupnika tajnik Zastupničkog doma zaokruživanjem rednog broja ispred imena zastupnika kojemu je glasački listić predan.

Broj glasačkih kutija i mjesta na koje će se postaviti odreduje tajnik Zastupničkog doma.

Glasovanju kod svake glasačke kutije prisustvuje jedan od zastupnika izabranih da pomažu predsjedatelju.

U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića.

Ponovno glasovanje provodi se istim postupkom kao i prvo glasovanje.

Zastupnik može glasovati samo jednim glasačkim listićem, i to osobno.

Zastupnik glasuje tako da na glasačkom listiću zaokružuje redni broj ispred imena kandidata za koga glasuje.

Glasački listić na kojem je zaokružen redni broj ispred imena većeg broja kandidata od broja koji se bira smatra se nevažećim.

Nevažeći je i nepopunjeni glasački listić, kao i listić na kojem su dopisana nova imena, odnosno glasački listić koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koje je kandidate zastupnik glasovao.

Nakon što su svi nazočni zastupnici predali glasačke listiće i nakon što je predsjedatelj objavio da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja u dvorani u kojoj se održava sjednica.

Rezultat glasovanja utvrđuje se na osnovi glasačkih listića. Rezultat glasovanja utvrđuje predsjedatelj u nazočnosti zastupnika koji su mu pomagali kod samog glasovanja.

Predsjedatelj objavljuje rezultat izbora i imenovanje na istoj sjednici na kojoj je provedeno tajno glasovanje.

Predsjedatelj objavljuje koliko je zastupnika od ukupnog broja zastupnika primilo glasačke listiće, koliko je zastupnika ukupno glasovalo, koliko je bilo nevažećih glasačkih listića, te koliko je zastupnika glasovalo za izbor, odnosno imenovanje pojedinog kandidata.

Iza toga predsjedatelj proglašava koji su kandidati izabrani ili imenovani.

XII. IZBOR I IMENOVANJA

Zastupnički dom bira, odnosno imenuje dužnosnike u Zastupnički dom i u državna tijela i organizacije, te ostale institucije na temelju prijedloga ovlaštenih predlagatelja.

Prije početka glasovanja, predsjedatelj obavještava zastupnike o načinu glasovanja i o načinu utvrđivanja rezultata izbora i imenovanja, odnosno razrješenja.

Ako se ne može utvrditi koji su kandidati izabrani, odnosno imenovani zbog toga što su dva ili više kandidata dobili jednak broj glasova, glasovanje se ponavlja samo za te kandidate.

Ako prilikom glasovanja potrebnu većinu ne dobije broj kandidata koji se bira, glasovanje se ponavlja za kandidate koji nisu dobili potrebnu većinu.

U prvom ponavljanju glasovanja ne mogu sudjelovati kandidati koji su dobili manje od petine glasova nazočnih zastupnika.

U drugom ponavljanju glasovanja ne mogu sudjelovati kandidati koji su dobili manje od trećine glasova nazočnih zastupnika.

Ako ni u drugom ponovljenom glasovanju pojedini kandidat ne dobije potrebnu većinu, prijedlog za izbor tog kandidata skida se sa popisa predloženih kandidata.

Prijedlog kandidature za izbor predsjednika i potpredsjednika Zastupničkog doma podnosi Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove ili najmanje 20 zastupnika u Zastupničkom domu.

Predsjednik i potpredsjednici Zastupničkog doma, te predsjednici, potpredsjednici i članovi radnih tijela Zastupničkog doma, biraju se na vrijeme do isteka zastupničkog mandata, odnosno do dana razrješenja.

Razrješenje predsjednika i potpredsjednika Zastupničkog doma može predložiti Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove ili najmanje 30 zastupnika.

Izbor, imenovanje i razrješenje predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Zastupničkog doma obavlja se na prijedlog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove ili na prijedlog najmanje 10 zastupnika.

Prijedlog kandidata za izbore i imenovanja, odnosno razrješenja Zastupničkom domu podnosi Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove ako Ustavom, zakonom ili ovim Poslovnikom nije propisano da prijedlog kandidature za izbor ili imenovanja, odnosno prijedlog za razrješenje podnosi drugo tijelo ili određeni broj zastupnika.

XIII. ZAPISNICI

O radu na sjednici vodi se zapisnik.

Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu sjednice, o prijedlozima iznijetim na sjednici, sudjelovanju u raspravi te o donesenim odlukama.

U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinom predmetu.

Svaki zastupnik ima pravo na početku sjednice iznijeti primjedbe na zapisnik prethodne sjednice.

O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave. Ako se primjedba prihvati, obavit će se u zapisniku odgovarajuća izmjena.

Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik u kojem su suglasno s prihvaćenim primjedbama obavljene izmjene, smatra se usvojenim.

Usvojeni zapisnik potpisuju predsjedatelj Zastupničkog doma i tajnik Zastupničkog doma.

Izvornike zapisnika sjednica Zastupničkog doma čuva tajnik Zastupničkog doma i istekom vremena saziva Zastupničkog doma pohranjuje ih u pismohranu Sabora.

Sjednice Zastupničkog doma tonski se snimaju.

Tajnik Zastupničkog doma dužan je omogućiti zastupnicima na njihov zahtjev uvid u prijepis tonske snimke sjednice.

Zastupnici i ostali koji su govorili na sjednici Zastupničkog doma mogu redigirati svoje izlaganje bez unošenja bitnih izmjena u tekst govora.

U dvojbi o osnovanosti zahtjeva za ispravkom u zapisniku, odlučuje se na sjednici bez rasprave.

XIV. JAVNOST RADA

Zastupnički dom izvještava javnost o radu Zastupničkog doma i odlukama koje je donio, kao i o temama o kojima se raspravljalo.

Prijedlozi akata Zastupničkog doma, odnosno akti Zastupničkog doma mogu se u cijelosti objaviti u sredstvima javnog priopćavanja ili kao posebne publikacije.

Radi izvješćivanja zastupnika i javnosti o svom radu Sabor izdaje svoje glasilo i druge publikacije.

Glasilo Sabora "Izvješća hrvatskoga Sabora" objavljuje:

- prikaz osnovnih tema koje su predmet rasprave na sjednicama Zastupničkog doma,

- prijedloge, odnosno konačne prijedloge zakona i drugih akata Zastupničkog doma,

- usvojene tekstove pojedinih zakona i drugih akata,

- zaključke Zastupničkog doma i radnih tijela Zastupničkog doma,

- poticaje, stajališta i mišljenja iznesene u vezi s temama o kojima se raspravlja i odlučuje u Zastupničkom domu,

- akte Predsjednika Republike,

- sažete govore održane na sjednicama Zastupničkog doma,

- zastupnička pitanja i odgovore Vlade,

- prikaz rada Vlade,

- kroniku značajnijih dogadanja u Saboru, Uredu Predsjednika Republike i Vladi,

- kroniku međuparlamentarne suradnje Zastupničkog doma,

- životopise dužnosnika koje je izabrao, odnosno imenovao Zastupnički dom.

Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni dokumenti i materijali Zastupničkog doma koji su, u skladu s posebnim propisima, označeni kao sudbena, vojna, odnosno državna tajna.

Zastupnik ne smije iznositi podatke koje je saznao na sjednicama; a imaju karakter povjerljivosti naveden u stavku 1. ovoga članka.

Način rukovanja dokumentima koji se smatraju službenom, vojnom, odnosno državnom tajnom, uređuje se uputom tajnika Zastupničkog doma.

Pravilnikom o javnosti rada sjednica Zastupničkog doma i radnih tijela Zastupničkog doma uređuje se:

- način akceditiranja u Saboru domaćih i stranih novinara.

- način na koji građani mogu biti nazočni na sjednicama Zastupničkog doma i radnih tijela Zastupničkog doma,

- način tonskog i slikopisnog snimanja sjednica Zastupničkog doma i radnih tijela Zastupničkog doma,

- izravni radijski i televizijski prijenos tijeka sjednica Zastupničkog doma i radnih tijela Zastupničkog doma,

- ostala pitanja vezana za javnost rada sjednica Zastupničkog đoma i radnih tijela Zastupničkog doma.

Pravilnik iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u "Narodnim novinama".

Sjednice ili pojedini dio sjednice radnih tijela Zastupničkog doma mogu se na temelju odluke radnog tijela održati bez nazočnosti javnosti.

Izvjestitelji sredstava javnog priopćavanja imaju pravo pratiti rad Zastupničkog doma i njegovih radnih tijela i izvješćivati javnost o njihovom radu.

Na sjednicama radnih tijela Zastupničkog doma može se odlučiti da izvjestitelji tiska drugih sredstava javnog priopćavanja mogu prisustvovati sjednici ako se na njoj raspravlja o nekom pitanju bez prisustva javnosti. O takvom pitanju mogu izvjestitelji tiska i drugih sredstava priopćavanja davati za javnost samo one obavijesti za koje se to na sjednici odluči. Na sjednici se može odlučiti da se obavijesti o takvom pitanju mogu davati tek nakon isteka određenog roka.

Dužnost je izvjestitelja tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja da iznose točne podatke o temama koje se razmatraju u Zastupničkom domu.

Radi pružanja pomoći i stvaranja povoljnih uvjeta za rad predstavnika tiska i drugih oblika priopćavanja u Zastupničkom domu, osigurava im se pravovremena dostava materijala i uvjeti

za praćenje rada na sjednicama Zastupničkog doma i radnih tijela, razgovori s predstavnicima predlagatelja ili s dužnosnicima u Zastupničkom domu i drugi kontakti s izvjestiteljima.

Zastupnički dom izdaje prijepise tonskih snimki o tijeku rada na sjednicama Zastupničkog doma, uz koje se obavljaju i radni materijali dostavljeni zastupnicima za svaku točku dnevnog reda sjednice, o čemu se brine tajnik Zastupničkog doma.

Radi što potpunijeg i točnijeg obavješćivanja javnosti o rezultatima rada Zastupničkog doma i radnih tijela može se dati službeno priopćenje za tisak i za druga sredstva priopćavanja. Konferencija za tisak održava se na temelju odluke predsjednika Zastupničkog doma ili Predsjedništva Zastupničkog doma ili na temelju odluke Zastupničkog doma.

Tiskovnu konferenciju može održati i radno tijelo na temelju odluke radnog tijela ili predsjednika radnog tijela; odnosno predsjedatelja radnog tijela.

XV. SURADNJA SABORA S PREDSTAVNIČKIM TIJELIMA DRUGIH DRŽAVA

Zastupnički dom surađuje s predstavničkim tijelima drugih država i međunarodnih organizacija u poslovima od zajedničkog interesa, osnivanjem zajedničkih tijela, poduzimanjem zajedničkih akcija, usuglašavanjem stajališta o pitanjima od zajedničkog interesa, razmjenom iskustava, međusobnim razmjenama programa rada te dokumentacijskog i informativnog materijala i glasila, zajedničkim sastancima zastupnika i razmjenom izaslanstava.

U Zastupničkom domu osniva se radi ispunjenja zadaća navedenih u prethodnom stavku Odbor za međuparlamentarnu suradnju. Predsjednika Odbora bira Zastupnički dom iz redova zastupnika koji su izabrani u stalna izaslanstva Sabora Republike Hrvatske u međunarodnim parlamentarnim institucijama, a članovi Odbora su svi članovi navedenih izaslanstava. Zastupnički dom bira u Odbor još 5 članova iz reda ostalih zastupnika.

Predsjednik i članovi Odbora za međuparlamentarnu suradnju imaju sva prava predsjednika i članova radnih tijela Zastupničkog doma prema zakonu o pravima zastupnika u Saboru Republike Hrvatske.

XVI. RAD SABORA U DOBA RATNOG STANJA ILI NEPOSREDNE UGROŽENOSTI NEOVISNOSTI I JEDINSTVENOSTI REPUBLIKE HRVATSKE

Zastupnički dom u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske nastavlja s radom u skladu s odredbama Ustava.

Na rad i organizaciju Zastupničkog doma u doba ratnog slanja i u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske primjenjuje se ovaj Poslovnik, ako njegovim odredbama ili drugim aktom Zastupničkog doma nije drukčije određeno.

Zastupnici u Zastupničkom domu, u situaciji iz članka 256. ovoga Poslovnika, dužni su najhitnije, osobno ili preko nadležnih tijela; obavješćivati Zastupnički dom o adresi stanovanja; rada ili jedinice; odnosno ustanove oružanih snaga Republike Hrvatske na koju im treba dostavljati pozive za sjednice i druge obavijesti u vezi s obavljanjem zastupničkih dužnosti.

Zapovjedništvo oružanih snaga Republike Hrvatske, državna i druga tijela obvezni su u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske omogućiti zastupnicima u Zastupničkom domu da prisustvuju sjednicama radnih tijela ili Zastupničkog doma i u tome im pružiti potrebnu pomoć.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav :

- utvrđuje da ne postoji mogućnost da se sastane Zastupnički dom i o tome izvješćuje Predsjednika Republike i Vladu Republike Hrvatske,

- utvrđuje da su prestale okolnosti koje su onomogućavale sazivanje Zastupničkog doma i o tome izvješćuje Predsjednika Republike i Vladu.

Ustrojstvo, način rada i sistematizaciju radnih mjesta u Stručnoj službi Sabora u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske utvrđuje Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav pravilnikom, na prijedlog tajnika Zastupničkog doma.

XVII. STRUČNA SLUŽBA SABORA

Zastupnlčki dom osniva Stručnu službu za obavljanje stručnih administrativnih, tehničkih i drugih poslova. Stručna služba je zajednička i za Županijski dom i naziva se Stručna služba Sabora.

Za obavljanje određenih poslova iz stavka 1. ovoga članka Sabor može imati i zajedničke stručne službe s Uredom Predsjednika Republike i Vladom, a i drugim tijelima u Republici.

Voditelj stručne službe Zastupničkog doma je tajnik Zastupničkog doma.

Tajnik Zastupničkog doma usmjerava i usklađuje rad Stručne službe i odgovoran je za njen rad.

Tajnik Zastupničkog doma ima u odnosu na Stručnu službu Sabora položaj dužnosnika koji je voditelj tijela državne uprave.

XVIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Dok se ne utvrdi koje će ovlašteno tijelo iz članka 127. odnosno 175. stavka 3. ovoga Poslovnika izdavati potvrđu da je prijedlog akta jezično pregledan; odnosno ispravljen takvu potvrdu izdat će tajnik Zastupničkog doma.

Na dan stupanja na snagu ovoga Poslovnika prestaje važiti Poslovnik Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 55/92. 89/92. i 43/94.)

Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom donošenja a objavit će se u "Narodnim novinama".

Klasa:021-03/95-01/06

Zagreb, 29. studenoga 1995.