Zakoni i propisi - Pravni savjeti 97 01.12.1995 Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-213/1995. od 22. studenoga 1995.
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Besplatna izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Poslovni forum d.o.o. ove godine obilježava dvadeset godina uspješnog poslovanja. Tim povodom, poklanjamo Vam BESPLATNU izradu CMS web stranica.
Inače, redovna cijena izrade CMS web stranica je 3900 kuna + PDV

Link za opširnije informacije o BESPLATNOJ izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić predsjednik Suda, te suci Zdravko Badovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, lvan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, u povodu prijedloga HITA CONSULTlNG d.o.o., iz Zagreba, Draškovićeva 47a koju zastupa Zoran Posinovec, odvjetnik iz Zagreba, na sjednici održanoj dana 22. studenoga 1995. godine, donio je

RJEŠENJE

USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE BROJ U-I-213/1995. OD 22. STUDENOGA 1995.

1. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka ocjene suglasnosti s Ustavom članaka 11. stavak 2,129. stavak 3. i 131. stavak 2. alineja 4. Zakona o visokim učilištima ("Narodne novine", broj 96/93, 34/94 i 48/95).

2. Ovo rješenje će se objaviti u "Narodnim novinama".

Obrazloženje

Prijedlog za pokretanje postupka ustavnosudske ocjene suglasnosti s Ustavom u izreci navedenih zakonskih odredbi podnijet je stoga što predlagatelj smatra da su tim odredbama povrijeđene odredbe iz članka 49. stavak 1. i 2, te članka 66. Ustava.

Prema osporenim odredbama Zakona o visokim učilištima, privatno sveučilište, veleučilište ili visoka škola, osnivaju se uz prethodnu suglasnost Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu (članak 11. stavak 2.); Vlada Republike Hrvatske utvrđuje prijedlog izabranika za članove Nacionalnog vijeća vodeći računa o znanstveno-nastavnim ili umjetničkim odlukama predloženika, njegovu ugledu i međunarodnom iskustvu, zatim odgovarajućoj zastupljenosti znanstvenih područja te regionalnoj zastupljenosti visokih učilišta (članak 129. stavak 3.); Nacionalno vijeće, u okviru svojih ovlasti, daje mišljenje i suglasnost o potrebi osnutka visokih učilišta (članak 131. stavak 2. alineja 4.).

Predlagatelj u ocjeni o neustavnosti osporenih zakonskih odredbi polazi od ustavnih odredbi o poduzetničkoj i tržišno slobodi, smatrajući da se područje te slobode odnosi na sve djelatnosti gospodarskog ustroja Republike Hrvatske, uključivo područje visokih učilišta. Stoga, ako postoji sloboda poduzetništva i tržišta, zakonom se ne može, po mišljenju predlagatelja propisivati da neki državni organ, u ovom slučaju Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu, daje suglasnost ili mišljenje o potrebi osnutka visokih učilišta.

Nadalje, predlagatelj protivnost interesima slobodnog poduzetništva nalazi i u zakonom utvrđenom sastavu Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu, jer u tom sastavu po mišljenju predlagatelja, nema osobe koja bi predstavljala i štitila interese poduzetnika i poduzetničke slobode kako ju shvaća predlagatelj. Naprotiv, štite se interesi države i postojećih državnih učilišta, spriječava potencijalna konkurencija kroz otvaranje privatnih učilišta, čime se, smatra predlagatelj, stvara mogućnost monopo- liziranja postojećih državnih učilišta, a što je u suprotnosti s ustavnom odredbom o jednakopravnom položaju svih poduzetnika na tržištu i zabrani monopola.

Temeljem navedenog, predlagatelj dovodi u sumnju ustavnost osporenih zakonskih odredbi te predlaže Ustavnom sudu pokretanje postupka za ispitivanje te ustavnosti.

Prijedlog nije osnovan.

Prema članku 66. Ustava, građani mogu uz uvjete određene zakonom osnivati privatne škole i učilišta. Suglasno toj ustavnoj odredbi, osnutak i ustrojstvo visokih učilišta uvedeni su navedenim Zakonom o visokim učilištima.

Visoko učilište (sveučilište,veleučilište i visoka škola) može prema članku 8. toga Zakona osnovati tuzemna i inozemna fizička i pravna osoba. Za obavljanje javne službe u visokoj naobrazbi, zakonom se ili uredbom Vlade Republike Hrvatske osnivaju javna visoka učilišta, dok se privatna visoka učilišta osnivaju odlukom osnivatelja (članak 9. i 10. Zakona). Na privatno visoko učilište kojem je izdana dopusnica za početak obavljanja djelatnosti, ako nije drugačije propisano, primjenjuju se odredbe o javnim visokim učilištima (članak 21. stavak 2. Zakona).

Radi brige za razvoj sustava visokog školstva, Zakonom o visokim učilištima je osnovano Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu (članak 127.). Ovlasti toga Vijeća pobliže su utvrđene u članku 131. Zakona, koji je u stavku 2. toga članka utvrdio da Nacionalno vijeće, pored ostalog, daje mišljenje i suglasnost o potrebi osnutka visokih učilišta (alineja 4.). Davanje mišljenja ili suglasnosti na osnivanje visokog učilišta ovisi o tome da li se ono osniva kao javno ili privatno, a što je razrađeno u članku 11. Zakona. Osnivajući navedeno Vijeće i određujući mu ovlasti, zakonodavatelj je u članku 129. stavak 3. Zakona utvrdio i uvjete koje moraju zadovoljiti izabranici predloženi za članove toga Vijeća.

Na temelju izloženog, Ustavni sud Republike Hrvatske je ocijenio da u konkretnom slučaju ne postoji osnovana sumnja u neustavnost osporenih odredbi Zakona o visokim učilištima.

Visoka učilišta, javna ili privatna, obavljaju djelatnost visoke naobrazbe na način i pod uvjetima koju su utvrđeni navedenim Zakonom o visokim učilištima, a što je suglasno u već navedenoj ustavnoj odredbi iz članka 66. Ustava, prema kojoj građani mogu osnivati privatne škole i učilišta uz uvjete određene zakonom.

Za razvoj sustava visokog školstva, kao što je već rečeno, skrbi Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu, kojem je zakonodavatelj radi ispunjavanja te zadaće, utvrdio i ovlasti, medu kojima je i davanje mišljenja, odnosno suglasnosti na osnutak visokog učilišta. Sastavni dio ustrojavanja toga Vijeća je i utvrđivanje kriterija po kojima se izabiru njegovi članovi.

Stoga nisu osnovane tvrdnje predlagatelja da su osporene odredbe Zakona o visokim učilištima nesuglasne odredbama iz članka 49. stavak 1. i 2. Ustava, kojima je utvrđeno da su poduzetnička i tržišna sloboda temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske, te da država svim poduzetnicima jamči jednak pravni položaj na tržištu, a zabranjuje monopole. Nema dakako nesuglasnosti tih odredbi niti u odnosu na već navedeni članak 66. Ustava.

Naime, iz osporenih zakonskih odredbi proizlazi da se ovlasti Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu, kao i kriteriji za izbor njegovih članova, jednako odnose na sva visoka učilišta, neovisno o tome jesu li ona javna ili privatna. Isto tako, osporenim odredbama Zakona o visokim učilištima ne dovodi se u pitanje jednakopravni položaj svih onih koji žele osnovati visoko učilište, niti se tim odredbama osigurava monopolističko djelovanje bilo kojeg visokog učilišta. Ustavno pravo građana na osnivanje privatnih škola i učilišta osporenim zakonskim odredbama također nije povrijeđeno.

Temeljem navedenih razloga, Ustavni sud Republike Hrvatske je primjenom članka 45. stavak 1. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94), riješio kao u točci 1. izreke, dok se objava ovog rješenja (točka 2. izreke) temelji na odredbi članka 20. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91).

Broj : U-I-213/ 1995.

Zagreb, 22. studenoga 1995.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik

Jadranko Crnić v. r