|
Internet i poslovne usluge za poduzetnike Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave. Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice. Link za opširnije informacije o izradi web stranica |
||
Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik
Suda te suci, Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović,
Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje
Momčinović, Ivan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, povodom
prijedloga javnih bilježnika za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Pravilnika,
na sjednici Suda održanoj dana 22. studenoga 1995. godine donio je
l. Ne prihvaćaju se prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o privremenoj javnobilježničkoj tarifi ("Narodne novine", broj 52/1995).
II. Ovo će se rješenje objaviti u "Narodnim novinama".
Obrazloženje
Anđelko Stanić, javni bilježnik u Dubrovniku, podnio je sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti u izreci navedenog Pravilnika te prijedlog za donošenje odluke o suspenziji navedenog Pravilnika.
Tom su se prijedlogu pridružili: Petar Žanko, javni bilježnik u Trogiru, Vladimir Delonga, javni bilježnik u Sinju, Radoslav Vuković, javni bilježnik u Omišu i Zvonimir Budimir, javni bilježnik u Omišlju.
U prijedlozima predlagatelji navode da je osporeni Pravilnik donijet protivno odredbi članka 115. stavak 2. Ustava te protivno odredbi članka 169. stavak 1. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine", broj 78/1993 i 29/1994).
Razloge osporavanja ustavnosti i zakonitosti navedenog Pravilnika, predlagatelji temelje na stajalištu da je javno bilježništvo u sastavu sudbene vlasti.
Prema stajalištu predlagatelja, osporeni Pravilnik je neustavan jer je donijet suprotno načelu samostalnosti i nezavisnosti sudbene vlasti i uz nedopustivu primjenu članka 17. Zakona o sustavu državne uprave ("Narodne novine", broj 75/1993).
Osporeni je Pravilnik, prema stajalištu predlagatelja, nezakonit budući Zakon o javnom bilježništvu određuje vrijeme trajanja Pravilnika o privremenoj javnobilježničkoj tarifi te je svako mijenjanje ili dopunjavanje Pravilnika, unutar trajanja tog vremena, protivno Zakonu.
Zaključak je predlagatelja da je ministar, donijevši Pravilnik o privremenoj javnobilježničkoj tarifi, iskoristio svoje zakonsko ovlaštenje te je osporeni Pravilnik donijet od neovlaštene osobe, a isti se mogao mijenjati, ali samo do osnivanja Hrvatske javnobilježničke komore - do 11. veljače 1995.
Tijekom prethodne ocjene prijedloga o protuustavnosti Pravilnika, zbog povrede odredaba članka 115. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske, analizirani su navodi iznijeti u prijedlozima, osporeni Pravilnik i odredbe Zakona o javnom bilježništvu.
Prijedlozi nisu osnovani.
Osporenim Pravilnikom, izmijenjene su i dopunjene odredbe Pravilnika o privremenoj javno bilježničkoj tarifi ("Narodne novine", broj 38/1994 i 82/1994), kojom su određene nagrade i naknade troškova javnog bilježnika za obavljanje službenih radnji.
Predlagatelji utemeljuju svoju tvrdnju o neustavnosti osporenog Pravilnika na poistovjećivanju javnog bilježništva i sudbene vlasti, dakle, izjednačavanju sudbene vlasti i javnobilježničke službe.
Zakon definira javnobilježničku službu kao javnu službu, službu javnog povjerenja, a javne bilježnike kao samostalne i neovisne nositelje te službe, koji službu obavljaju privatno, za nagradu, ali pod kontrolom države.
Definicija javnobilježničke službe i poslovanje javnih bilježnika (ovjera prijepisa, izvoda, potpisa, izdavanje potvrda o vremenu predočenja isprava, ovlasti za zastupanje, saopćavanje izjava, posvjedočenje činjenica, preuzimanje isprava, novca i vrijednosnih papira radi čuvanja i predaje trećima itd.) - ukazuje da javnobilježnička služba nije izjednačena sa sudbenom vlasti. Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Ona je odvojena od zakonodavne i izvršne vlasti u smislu odredbi članka 4. Ustava Republike Hrvatske i sudbenoj vlasti se Ustavom jamči samostalnost i neovisnost te se osigurava stalnost sudačke dužnosti.
Stoga navodi prijedloga, utemeljeni na tvrdnji da je javno bilježništvo jednako sudbenoj vlasti te da je donošenjem osporenog Pravilnika negirano ustavno jamstvo iz članka 115. stavak 2. Ustava, nisu navodi koji izazivaju sumnju u ustavnost osporenog Pravilnika.
Isto tako,neutemeljenim se ukazuje navod prijedloga, o nedopustivosti primjene odredbi Zakona o sustavu državne uprave, zbog pozivanja donositelja Pravilnika u preambuli, na odredbe članka 17. Zakona o sustavu državne uprave.
Članak 17. Zakona o sustavu državne uprave, sadržan u dijelu kojim se uređuje donošenje provedbenih propisa, propisuje da ministri i ravnatelji dtžavnih upravnih organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kada su na to ovlašteni, u granicama dane ovlasti.
Dakle, kada se ministar pravosuda, kao donositelj osporenog Pravilnika, u preambuli istog pozvao na odredbu Zakona koja mu, kao dužnosniku Republike, propisuje obvezu donošenja propisa za provedbu zakona na temelju ovlaštenja danog zakonom, tada je donositelj Pravilnika pravilno primijenio zakon i provedbeni propis utemeljio na zakonu upravo zato što je osporeni Pravilnik provedbeni propis.
Glede navoda podnijetih prijedloga da je osporeni Pravilnik donijet protivno odredbi članka 169. stavak 1. Zakona o javnom bilježništvu, ocjena je Suda da razlozi kojima se obrazlaže navedena nezakonitost nisu takvi da bi izazvali sumnju u zakonitost tog Pravilnika.
Članak 169. navedenog Zakona sadržan je u prijelaznim i završnim odredbama Zakona o javnom bilježništvu i njime se uređuje dinamika donošenja provedbenih propisa.
U stavku 1. članka 169. Zakona o javnom bilježništvu, ovlašten je ministar pravosuđa na donošenje javnobilježničke tarife u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona, a koja će biti na snazi sve dok Komora ne donese, u suglasnosti s Ministarstvom, novu javnobilježničku tarifu.
Dakle, sve dok Komora, na temelju zakonskog ovlaštenja ne donese javnobilježničku tarifu, u primjeni je Pravilnik donijet po ministru.
Navedena zakonska odredba ne isključuje ovlast ministra na izmjene i dopune takvog privremenog provedbenog propisa te je navedeni Pravilnik mijenjan i dopunjavan dva puta: Pravilnikom o izmjeni Pravilnika o privremenoj javnobilježničkoj tarifi ("Narodne novine", broj 82/1494) i sada osporenim Pravilnikom.
U tom se pravcu ukazuje neutemeljeni navod o nemogućnosti izmjena i dopuna Pravilnika nakon konstituiranja Komore, budući je zakonodavac privremenost provedenog propisa ograničio vremenom donošenja tarife od strane Komore, a ne konstituiranjem Komore.
Stoga, po predlagateljima navedeni razlozi, nisu izazvali sumnju u ustavnost i zakonitost donijetog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o privremenoj javnobilježničkoj tarifi pa prijedlozi za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti citiranog Pravilnika nisu prihvaćeni.
Iz tih je razloga, na temelju odredbe članka 45. stavak 1. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/1994), riješeno kao u izreci.
U prijedlozima za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti osporenog Pravilnika, predlagatelji su stavili i prijedlog za donošenje odluke o suspenziji tog Pravilnika.
Iz sadržaja prijedloga proizlazi da se prijedlog odnosi na privremenu obustavu izvršenja osporenog Pravilnika, dakle, da se temelji na odredbi članka 18. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/1991, nastavno: Ustavni zakon).
Uslijed odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske da ne prihvati prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti osporenog Pravilnika, o stavljenom prijedlogu nije odlučivano.
Odluka o objavi, pod točkom II. izreke, temelji se na odredbi članka
20. stavak 1. Ustavnog zakona.
Broj:
U-II-680/1995
U-II-691/1995
U-II-696/1995
U-II-726/1995
U-II-752/1995
Zagreb, 22. studenoga 1995.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
Jadranko Crnić, v. r.