Zakoni i propisi - Pravni savjeti 94 22.11.1995 Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-VII-944/1995. od 20. studenoga 1995.
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Besplatna izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Poslovni forum d.o.o. ove godine obilježava dvadeset godina uspješnog poslovanja. Tim povodom, poklanjamo Vam BESPLATNU izradu CMS web stranica.
Inače, redovna cijena izrade CMS web stranica je 3900 kuna + PDV

Link za opširnije informacije o BESPLATNOJ izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE


Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac,. Milan Vuković i Mladen Žuvela, na sjednici održanoj dana 20. studenoga 1995. godine, povodom žalbe političkih stranaka: Akcije socijaldemokrata Hrvatske (ASH), Hrvatske kršćanske demokratske unije (HKDU), Hrvatske nacodne stranke (HNS), Hrvatske seljačke stranke (HSS), Hrvatske socijalno liberalne stranke (HSLS), Hrvatske stranke prava - 1861 (HSP-1861), Hrvatskih nezavisnih demokrata (HND), Istarskog demokratskog sabora (IDS), Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP), Riječkog demokratskog saveza (RiDS) i Slavonsko-baranjske hrvatske stranke (SBHS), podnesene po punomoćniku Antu Nobilu, odvjetniku iz Zagreba, donio je ovo

RJEŠENJE

USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE BROJ U-VII-944/1995. OD 20. STUDENOGA 1995.

1. Odbija se žalba Akcije socijaldemokrata Hrvatske (ASH), Hrvatske kršćanske demokratske unije (HKDU), Hrvatske·narodne stranke (HNS), Hrvatske seljačke stranke (HSS), Hrvatske socijalno liberalne stranke (HSLS), Hrvatske stranke prava-1861 (HSP-1861), Hrvatskih nezavisnih demokrata (HND), Istarskog demokratskog sabora (IDS), Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP), Riječkog demokratskog saveza (RIDS) i Slavonsko-baranjske hrvatske stranke (SBHS), podnesene protiv rješenja Izborne komisije Republike Hrvatske Klasa: 013-01/95-01/01.

Urbroj: 56605-95-511/3 od 16. studenoga 1995. godine.

II. Ovo rješenje objavit će se u "Narodnim novinama".

Obrazloženje

Navedenim rješenjem Izborne komisije Republike Hrvatske, odbijen je prigovor političkih stranaka, navedenih u izreci, kao neosnovan jer nije bilo nepravilnosti pri utvrđivanju službenih rezultata izbora zastupnika u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske.

Izborna komisija Republike Hrvatske je izrazila stav da je prilikom utvrđivanja držvnih lista, odnosno posebnih lista koje sudjeluju u diobi zastupničkih mjesta (članak 24. stavak 3. i 4. i članak 24a. stavak 3. i 4. Zakona) uzimala u obzir samo dobivene glasove pojedinih državnih, odnosno posebnih lista.

U pravodobno podnesenoj žalbi žalitelji navode da je pobijanim rješenjem zauzeto pogrešno stajalište jer je na ranijim izborima 1992. i 1993. godine na drugačiji način izračunavana tzv. prohibitivna klauzula od načina kojega je primijenila Izborna komisija Republike Hrvatske 1995. godine.

Obrazlažu dalje da Zakon ne definira što znači glas birača, već koristi termine "najveći broj glasova birača" (članak 23. stavak 4.) ili "ukupni broj glasova" (članak 24. stavak 3.) i postavljaju pitanje da li se u taj broj glasova birača uključuju i nevažeći listići. Dalje obrazlažu da građanin može izraziti i negativan stav prema svim političkim strankama i kandidatima pa se ne može njihovo mišljenje negirati (radi se o 82.666 gradana) i izjednačiti s onima koji nisu uopće glasovali. Time se krše ustavna prava iz članka 45. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske. Predlažu da se ukine rješenje Izborne komisije Republike Hrvatske i vrati na ponovno odlučivanje ili da se proglase novi rezultati izbora koji će biti u skladu sa zakonom.

Žalba nije osnovana.

Iz članka 23. stavka 4. Zakona proizlazi daje za zastupnika, bez obzira bira li se jedan ili više kandidata, izabran onaj kandidat koji je dobio najveći broj glasova birača koji su glasovali. Karididat može dobiti najveći broj glasova samo kad se radi o važećim glasačkim lističima; tj: o takvima na kojima je birač jasno izrazio svoju volju u korist određenog kandidata ili stranke. Nitko ne može dobiti tzv. nevažeće glasove, jer se iz glasačkih listića koji su nevažeći ne moie utvrditi za kojeg kandidata ili listu je birač glasovao.

Isti je smisao i odredbe članka 24. stavak 3. Zakona, kojom se propisuje način određivanja koliko je koja lista dobila zastupriičkih mandata. I odredba ovog članka govori o broju glasova koje je dobila svaka državna lista (biračka masa liste). Slijedi da se i u smislu ove odredbe članka, pri utvrđivanju rezultata glasovanja uzimaju u obiir samo važeći glasački lističi, jer samo glasove s takvih listića može dobiti neka stranka ili kandidat.

Isti način izražavanja Zakon zadržava i u stavku 4. članka 24.; koji određuje visinu tzv. prohibitivnog praga za stranke. Iz sadržaja te odredbe Zakona proizlazi da se prilikom određivanja postotaka tzv. prohibitivnog praga uzima u omjer broj dobijenih glašova pojedine stranke prema uknpnom broju glasova koje su dobile sve stranke zajedno, dakle, prema ukupnom broju važećih glasačkih lističa. Zakonodavac bi, za slučaj da je želio odstupiti od takvog pravila - da se u obzir uzimaju važeći a ne i ne·važeći glasački listići - zasigurno posebnom odredbom to i propisao.

Zakon je propisao odredbom članka 40. na koji način treba popunjavati glasački listić da se sa sigurnošču može utvrditi broj glasova za određenbg kandidata, odnosno državne liste.

U članku 41. Zakona navodeno da će se smatrati nevažećim glasačkim listićem onaj listić za kojega se sa sigurnošću ne može Utvrditi za kojeg kaildidata, odnosno državnu listu je birač glasovao.

Iz svih gore navedenih odredbi (članak 23. stavak 4. članak 24. stavak 3. i 4. članak 40. i članak 41. Zakona) proizlazi da se za utvrđivanje rezultata izbora uzimaju dobiveni glasovi za pojedinog kandidata, odnosno određenu listu, kao i za utvrđivanje tzv. prohibitivnog praga.

Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi zaključak da se rezultati glasovanja utvrđuju na temelju samo važečih glasačkih listića; dakle onih koji sadrže valjani glas birača. Taj se zaključak odnosi i na utvrđivanje ukupnog broja glasova koje je dobio pojedini kandidat ili stranka, kao i na utvrđivanje postotka tzv. prohibitivnog praga.

Iz tih razloga žalba protiv rješenja Izborne komisije Republike Hrvatske nije osnovana.

Nastavno se ističe da niti Ustav Republike Hrvatske niti Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br.13/1991) Ustavnom sudu Republike Hrvatske ne daje u nadležnost da, u granicama svoje ustavne ovlasti nadzora nad ustavnošću i zakornitošću izbora, tu ovlast provodi po službenoj dužnosti.

Članak 39. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske propisao je krug osoba ovlaštenih zatražiti od Ustavnog suda Republike Hrvatske poduzimanje odgovarajućih mjera, a u izvršavanju nadzora nad ustavnošću i zakonitošću izbora Prema toj odredbi, krug ovlaštenih osoba čine političke stranke, kandidati i najmanje sto birača ili najmanje 5% birača izborne jedinice u kojoj se provode izbori.

U izborima provedenim 1992. i 1993. godine nije od Ustavnog suda Republike Hrvatske zatraženo poduzimanje odgovarajučih mjera u izvršavanju nadzora nad ustavnošću 1 zakoniti izbora u tom pravcu. Slijedom toga, Ustavni sud Republike Hrvatske nije iskazao stajalište glede utvrđivanja rezultata glasovanja u svezi nevažećih glasačkih listića, niti je na temelju stajališta lišta Ustavnog suda Republike Hrvatske, iskazivanje rezultate izbora za predstavnička tijela uključivanjem nevažećih lisiića moglo postati dijelom izborne prakse u Republici Hrvatskoj

Odluka o objavi temelji se na odredbama članka 20. su 1. Ustavnog zakona o ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br.13/91).

Stoga je, na temelju članka 53. i članka 57. stavak 5. navedenog Zakona; riješeno kao u izreci.

Broj : U-VII-944/ 1995,

Zagreb, 20. studenoga 1995.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik

Jadranko Crnić, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.