Zakoni i propisi - Pravni savjeti 84 20.10.1995 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-821/95. od 18. listopada 1995
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina: Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu ladranko Crnić predsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinovič, Ivan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, odlučujući o zahtjevu trećine zastupnika Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici Suda održanoj dana 18. listopada 1995. godine, donio je slijedeću

ODLUKU

USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE BROJ U-I-821/95. OD 18. LISTOPADA 1995

1. Odbija se zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 68/1995).

2.Odluka će se objaviti u "Narodnim novinama".

Obrazloženje:

Trećina zastupnika Županijskog doma Sabora (nastavno: podnositelji zahtjeva), pozivajući se na odredbe članka 5., članka 125. i članka 126. Ustava Republike Hrvatske, na odredbe članka 13. i članka 21. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/1991, nastavno: Ustavni zakon), i na odredbe članka 22., članka 30. i članka 37. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/1994, nastavno: Poslovnik Suda), podnijeli su Ustavnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske (nastavno: Zakon).

Razlozi, na kojima podnositelji temelje svoj zahtjev, mogu se sažeti u dvije grupe.

Prvu grupu čine razlozi kojima se upućuje na formalnu protuustavnost Zakona, tj. na povrede odredaba koje određuju na čin donošenja, objavljivanja i stupanja na snagu Zakona.

Njima podnositelji upućuju na povredu Ustava koja se očituje u sadržaju odredbe članka 28. Zakona (koja je pogrešno u zahtjevu označena člankom 59. Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske). Podnositelji nalaze da je tom odredbom kojom je određeno da navedeni Zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama", povrijeđen Ustav od strane Zastupničkog doma Saboca Republike Hrvatske te da je njome Županijskom domu Sabora Republike Hrvatske uskraćeno pravo suspenzivnog veta iz članka 81. alineja 4. Ustava.

Drugu grupu čine razlozi kojima se upućuje na materijainu protuustavnost, dakle da pojedine odredbe Zakorka sadržajno praturječe odredbama Ustava i to:

- članak 1. kojim je izmijenjen članak 5. stavak 3. Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 22/1992,1/1993 i 11/1994);

- članak 6. stavak 1. kojim je izmijenjen članak I 5. stavak I. Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske;

- članak 13. u dijelu kojim je izmijenjen članak 24. stavak 4. Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske;

- članak 14. kojim se iza članka 24. u Zakonu o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske dodaje novi članak 24a. ;

- članak 27. kojim se iza članka 58., ispod podnaslova "Prijelazne i završne odredbe" u Zakonu o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske dodaje novi članak 58a. i članak 28.

U zahtjevu iznijeti razlozi analizirani su pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, a u svezi, po podnositeljima zahtjeva, navedenih odredbi Ustava.

Ustavni sud je ocijenio da zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izboru zastupnika u Saboc Republike Hrvatske nije osnovan.

U svezi s tvrdnjom o formalnoj protuustavnosti Zakona ističe se :

Podnositelji zahtjeva u odredbi članka 28. osporenog Zakona, kojom je određeno stupanje Zakona na snagu danom objave, nalaze sadržajno dvije povrede Ustava od strane Zastupničkog doma Sabora kao donositelja Zakona ; jednu, glede ustavnih odredbi iz članka 90. Ustava o stupanju na snagu zakona, i drugu, glede odredbi članka 81. alineja 4. Ustava o pravu suspenzivnog veta.

Odredba članka 28. Zakona o izmjenama i dopunama kojom je određeno da Zakon stupa na snagu danom objave u " Narodnim novinama", nije protivna odredbama Ustava o stupanju na snagu zakona.

Članak 90. stavak 1. Ustava propisuje obvezu objave zakona u "Narodnim novinama" prije stupanja na snagu.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske objavljen je u "Narodnim novinama" prije stupanja na snagu, čime je postupljeno u skladu s navedenom ustavnom odredbom.

Članak 90. stavak 2. Ustava, daje zakonodavcu ovlaštenje da zakonom drukčije odredi vrijeme stupanja na snagu zakona, kad utvrdi postojanje osobito opravdanih razloga. Donoseći odredbu članka 28. osporenog Zakona, zakonodavac je postupao u granicama navedenog ustavnog ovlaštenja.

Odredbom članka 28. osporenog Zakona nije Županijskom domu uskraćeno pravo suspenzivnog veta; kako to navode podnositelji zahtjeva.

Prema odredbi članka 77. stavak 1. Ustava, oba doma Sabora Republike Hrvatske mogu se raspustiti odlukom većine svih zastupnika svakog doma, a to ovlaštenje domova Sabora nije vezano uz rok.

Zastupnićki dom Sabora Republike Hrvatske postupio je na temelju tog ovlaštenja, donijevši odluku o svom raspuštanju većinom glasova svih zastupnika Doma.

Slijedi da je nastupanjem posljedice ostvarenja ustavnog prava jednog doma Sabora, prestala mogućnost ostvarenja ustavnog prava drugog doma Sabora. Nakon raspuštanja Zastupničkog doma Sabora u skladu s odredbom članka 77. stavak 1. Ustava, više nije bila moguća primjena odredbe čianka 81. aline ja 4. Ustava o suspenzivnom vetu Županijskog doma Sabora.

Stoga ne postoji formalna protuustavnost na koju upućuju podnositelji u zahtjevu.

U svezi s tvrdnjama podnositelja zahtjeva o materijalnoj protuustavnosti Zakona ističe se:

Ocjena je Suda da članak 1. Zakona o izmjenama i dopunama kojim je izmijenjen članak 5. stavak 3. Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske, nije suprotan članku 45. stavak 2. Ustava, kako to navode podnositelji zahtjeva.

Članak 45. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske propisuje da je biračko pravo (aktivno i pasivno) opće i jednako i imaju ga svi državljani Republike Hrvatske s navršenih 18 godina. lmaju ga dakle i hrvatski državljani sa stalnim prebivalištem u inozemstvu. To njihovo pravo razrađuje se izbornim zakonodavstvom, pa tako i člankom 5. stavkom 3. Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske i nije ograničeno samo na glasovanje, kako to navode podnositelji zahtjeva pozivajući se na odredbu članka 45. stavak 2. Ustava. Ta ustavna odredba ničim ne ograničava ostvarivanje biračkog prava hrvatskim državljanima izvan granica Republike Hrvatske, bez obzira imaju li ili ne prebivalište u Republici Hrvatskoj, već samo propisuje dodatnu obvezu Republike Hrvatske da osigura hrvatskim državljanima, koji se u doba izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske, glasovanje i u državama u kojima se nalaze ili na koji drugi način određen zakonom.

Iz tih razloga, osporena odredba članka 1. Zakona o izmjenanka i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske, nije protivna smislu ustavnih odredbi sadrianih u stavku 2. članka 45. Ustava.

Podnositelji zahtjeva navode da je protuustavna i odredba članka 6. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama kojim je izmijenjen članak 15. stavak 1. Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske na način da je rok prispijeća prijedloga Izbornoj komisiji, produžen s 12 na 14 dana.

Podnositelji zahtjeva navode da je ta odredba u suprotnosti s člankom 14. stavak 2. Ustava; jer je zbog zakašnjelog "dolaska na teren" "Narodnih novina" taj rok skraćen s 14 na 10 dana, što da je dovelo do nejednakosti hrvatskih državljana pred zakonom.

Zajamčena jednakost svih pored zakonom iz stavka 2. članka 14. Ustava znači da su građani jednaki u pravima i obvezama koja im određuje zakon.

Sud ocjenjuje da razlozi, kojima podnositelji zahtjeva obrazlažu svoju tvrdnju o protuustavnosti navedene zakonske odredbe, su razlozi koji upućuju na faktičnu nejednakost, koju Ustav ne uređuje i ne jamči, i takvi razlozi nisu osnovani u pravcu pozivanja na ustavnu odredbu o jednakosti svih pred zakonom te osporena odredba članka 6. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske, nije povrijedila člankom 14. stavkom 2. Ustava zajamčenu jednakost građana.

Članak 13. Zakona o izmjenama i dopunama, u dijelu kojim je članak 24. stavak 4. Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske izmijenjen glede određivanja postotka koji minimalno mora dobiti jedna lista da bi imala pravo sudjelovati u diobi zastupničkih mjesta (prohibitivne klauzule), podnositelji zahtjeva označuju protivnim članku 3. Ustava, navodeći da takva zakonska odredba onemogućuje razvijanje višestranačkog demokratskog sustava.

Č;lanak 24. stavak 4. Zakona, razraduje okvirne i načelne odredbe Ustava glede odredivanja načina diobe zastupničkih mandata prema izbornim rezultatima, a u granicama utvrđenog izbornog sustava, vezano uz potreban minimalni postotak glasova.

Ocjena je Suda da prohibitivne klauzule, određene navedenom zakonskom odredbom, utječu na diobu zastupničkih mjesta te da ta zakonska odredb nije u suprotnosti niti jednoj od najviših ustavnih vrednota iz članka 3. Ustava, posebno ne višestranačkom demokratskom sustavu.

Članak 14. Zakona o izmjenama i dopunama kojim je članak 24a. dodan kao novi članak u Zakonu o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske, podnositelji zahtjeva nalaze suprotnim članku 11., članku 2. i članku 45. stavak 2. Ustava.

Glede takvog osporavanja ukazuje se na činjenicu da Ustav sadrži samo okvirne i načelne odredbe o izbornom postupku i odredivanju načina diobe zastupničkih mandata prema izbornim rezultatima, dok njihovu razradu prepušta izbornom zakonodavstvu.

Odredbama članka 24a. ureden je sustav i tehnika obavljanja raspodjele zastupničkih mandata prema izbornim rezultatima, dakle, osporena odredba upravo razrađuje dio izbornog postupka koji je Ustavom prepušten izbornom zakonodavstvu.

Stoga je ocjena Suda da takva odredba nije u suprotnosti temeljnim odredbama Ustava Republike Hrvatske iz članka 1. i članka 2., a niti odredbi stavka 2. članka 45. Ustava.

Konačno, Sud ocjenjuje da je i dio zahtjeva kojim podnositelji upućuju na neustavnost odredbe članka 27. Zakona o izmjenama i dopunama kojim je u Zakonu o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske, ispod podnaslova "Prijelazne i završne odredbe", dodan novi članak 58a., neosnovan.

Naime, uzrokom unošenja ovakve prijelazne i završne odredbe u navedeni Zakon je Ustavni zakon o privremenom neprimjenjivanju pojedinih odredbi Ustavnog zakona o Ijudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 68/1995).

I podnositelji zahtjeva, u svezi te odredbe osporenog Zakona, upućuju na razloge koje su dali u svom zahtjevu za ocjenu ustavnosti navedenog Ustavnog zakona, podnijetom Ustavnom sudu Republike Hrvatske, navodeći u zahtjevu čiji su razlozi predmetom ove ustavnosudske ocjene, samo da je ta odredba protuustavna.

Stoga, u ovom postupku ocjene ustavnosti, Sud ocjenjuje da osporena prijelazna i završna odredba članka 58a., kako u dijelu kojim određuje privremeno (do objave rezultata popisa pučanstva Republike Hrvatske) neprimjenjivanje odredbi Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republik Hrvatske, kojima je regulirana zastupljenost pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina u Saboru (stavak 1. članka 58a.) tako i u dijelu kojim se razraduje izborni sustav i izborna tehnika glede zastupIjenosti u Saboru (stavak 2., 3., 4., 5. i 6. članka 58a.), nije u suprotnosti s Ustavom.

Iz svih navedenih razloga Ustavni sud je, na temelju odredbi članka 19. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, donio odluku kao pod točkom 1. izreke.

Odluka o objavi iz točke II. izreke, temelji se na odredbi članka 20. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Broj: U-I-821/95

Zagreb, 18. listopada 1995.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik

Jadranko Crnić, v.r.