DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

Na temelju članka 12. Zakona o državnoj statistici ("Narodne novine"broj 52/94) Državni zavod za statistiku određuje

METODOLOŠKE

OSNOVE ZA GODIŠNJI IZVJEŠTAJ INDUSTRIJE (IND-21)

I. OPĆI DIO (DEFINICIJE)

Pojam industrije.

Pojam "industrija"u statistici raznih zemalja nema isto značenje, a najčešće označava; svaki ljudski rad, djelatnosti materijalne proizvodnje, sve tećevinske djelatnosti ili tvorničku proizvodnju.

Do 1995. pojam "industrija"u Republici Hrvatskoj i u ovom istraživanju označavao je rudarstvo i tvorničku proizvodnju i proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije, a bio je definiran Jedinstvenom klasifikacijom djelatnosti (JKD), područjem 01-Industrija i rudarstvo, od 1. siječnja 199S. u Republici Hrvatskoj na snazi je Nacionalna klasifikacija djelatnosti (NKD). Pod pojmom "industrija"u ovom statističkom istraživanju podrazumijevat će se tri područja Nacionalne klasifikacije djelatnosti, i to: C - Rudarstvo, D - Prerađivačka industrija i E - Opskrba električnom energijom, plinom i vodom, odnosno djelatnosti od 10. do 41. odjeljka te klasifikacije.

ClLJ I PREDMET ISTRAŽIVANJA

Godišnjim statističkim izvještajem industrije prikupljaju se temeljni naturalni podaci o industriji Republike Hrvatske koji služe za utvrdivanje promjena tijekom vremena kao i predvidanja. Osim navedenog, podaci iz IND-21 služe za izvršenje obveza Državnog zavoda za statistiku prema statističkim službama OUN, EU i drugih asocijaeija.

Predmet su istraživanja svake godine: proizvodnja, interna potrošnja vlastitih proizvoda, realizacija i zalihe proizvoda u naturalnim jedinicama mjere i prema nomenklaturi proizvoda koja je sastavni dio ovog standarda; djelatnici i sati rada; podaci o smjenama; pogonski strojevi i motori; potrošnja električne energije prema tehnološkoj namjeni; iskorištenost kapaciteta preko proizvoda (ostvarena i moguća proizvodnja); promjene u programu proizvodnje; uvoz i izvoz; inovacijska djelatnost i transfer tehnologije.

Periodično se istražuju: fluktuacija zaposlenih djelatnika prema stupnju stručnog obrazovanja; obilježja tehnološkog razvoja i druge aktualne informacije.

STATISTIČKA JEDINICA GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA INDUSTRIJE (IND-21)

Statističke jedinice su trgovačka društva ili obrtnici koji su prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti u RPS-a razvrstani u područja djelatnosti: Rudarstvo, Prerađivačka industrija i Opskrba električnom energijom, plinom i vodom. Statističke jedinice su i dijelovi svih pravnih osoba ili obrtnika, kad pravna osoba ili obrtnik nije razvrstan u jedno od navedenih područja, ali ima dijelove koji obavljaju djelatnosti iz tih područja (C, D ili E).

Ukoliko trgovačko društvo ili obrtnik obavlja djelatnost u različitim županijama, takvo trgovačko društvo ili obrtmk obvezatno se dijeli na onoliko statističkih jedinica u koliko županija obavljaju industrijsku djelatnost. Statističke jedinice za koje se podnosi Godišnji izvještaj industrije, neposredno određuje

Državni zavod za statistiku RH putem adresara statističkih jedinica za navedeni izvještaj.

IZVJEŠTAJNE JEDINICE

Izvještajne jedinice su: trgovačka društva, druge pravne osobe i obrtnici u cijelosti, ako su razvrstani u industrijsku djelatnost, a ako nisu, za svoje dijelove koji se bave industrijskom djelatnosti bez obzira jesu li ti dijelovi pravno konstituirani ili nisu.

OBUHVAT

Obuhvat svih trgovačkih društava, drugih pravnih osoba i obrtnika koji se bave industrijskom djelatnošću nije potpun: Godišnjim izvještajem industrije za svaki odjeljak Nacionalne klasifikacije djelatnosti (od 10 do 41) treba osigurati dovoljan broj izvještajnih jedinica tako da te jedinice sudjeluju s najmanje 90% u (bruto) društvenom proizvodu tog odjeljka.

VRIJEME I METODA ISTRAŽIVANJA

Godišnji izvještaj industrije izvještajne jedinice dostavljaju nadležnom statističkom tijelu u roku koji im ono odredi, te na temelju Programa statističkih istraživanja Republike Hrvatske.

U ovom istraživanju koristi se izvještajna metoda. Izvještajne jedinice daju odgovarajuće podatke na obrascu IND-21 i to na temelju knjigovodstvenih podloga, a samo za dio podataka kao npr. za potrošnju električne energije po tehnološkoj namjeni na temelju strućne procjene.

ORGANIZACIJA PROVEDBE STATISTIČKOG ISTRAŽIVANJA

U provodenju istraživanja sudjeluju Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, županijski ucedi za statistiku i njihove ispostave:

Državni zavod za statistiku izrađuje metodologiju, obavlja obradbu za Republiku Hrvatsku i županije i kontinuirano osigurava stručnu pomoć područnoj statistici. Sastavlja adcesar statističkih jedinica, tiska i distribuira obrasce i druge materijale potrebne za provedbu istražlvanja županijskim statističkim uredima. Koncentrira materijal, kontrolira potpunost podataka, unosi podatke na magnetni medij, računski i logički kontrolira podatke, analizira prve rezultate i objavljuje podatke.

Državni zavod za statistiku po potrebi održava instruktaže po pojedinim županijskim središtima i zajedno s područnim statističarima neposredno objlazi statističke jedinice, a o značajnijim metodološkim problemima direktno razgovara sa statističkom jedinicom.

Županijski uredi za statistiku i njihove ispostave distribuiraju materijal statističkiin jedinicama prema adresaru, brinu se da u roku dobiju ispunjene izvještaje, kontroliraju potpunost i točnost podataka, iskontroliran materijal šalju u Državni zavod za statistiku i tijekom kontrole u Državnom zavodu za statistiku, na njegov zahtjev, provjeravaju iskazane podatke u izvještaju.

OBRADBA, ANALIZA I REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Svi podaci iz Godišnjeg izvještaja obraduju se do razine odjeljka Nacionalne klasifikacije djelatnosti za Republiku Hrvatsku, a najznačajniji i na razini županije. Državni zavod za statistiku nastojat će izvcšiti obradbu svih podataka do razine odjeljka i za županije. Rezultati obradbe Godišnjeg izvještaja industrije objavljuju se u dokumentaciji INDUSTRIJA - Godišnji izvještaj industrije, LJETOPISU i posebnim (specijalnim) publikacijama Državnog zavoda za statistiku.

Osim navedenih izdanja Državnog zavoda za statistiku, podaci iz ovog istraživanja objavljuju se u Ljetopisu Statističkog ureda OUN i drugim publikacijama OUN, EU, OECD i drugih asocijacija. Primjenom Nacionalne nomenklature industrijskih proizvoda i usluga koja je na devet šifarskih mjesta sukladna europskoj nomenklaturi proizvoda stvoreni su uvjeti za pohranjivanje podataka o pcoizvodnji u banku podatak Statističkog ureda EU, a time i pristup Republike Hrvatske u tu banku podataka.

II. UPUTE ZA ISPUNJAVANJE IZVJEŠTAJA IND-21 I OBRASCI IDENTIFIKACIJSKI PODACI STATISTIČKE JEDINICE

U zaglavlju izvještaja IND-21 daju se podaci o jedinici za koju se podnosi izvještaj.

Redni broj statistike jedinice prepisuje se iz adresara Godišnjeg izvještaja industrije.

a) NAZIV (tvrtka). Trgovačka društva i obrtnik razvrstani u industrijsku djelatnost upisuju tvrtku u potpunom obliku, onako kako je navedena u sudskom registru. Trgovačka društva, obrtnici ili ostale jedinice razvcstane u neindustrijsku djelatnost upisuju skraćeni naziv tvrtke iz sudskog registra i naziv dijela poslovnog subjekta koji upućuje na industrijsku djelatnost koju taj dio poslovnog subjekta obavlja kao npr. kamenolom, mješaonica stočne hrane, pilana, radionica za popravak lokomotiva i vagona, itd.

b) MATIČNI BROJ IZ REGISTRA POSLOVNIH SUBJEKATA. Upisuje se matični broj poslovnih subjekata, a za dijelove poslovnog subjekta i redni broj dijela poslovnog subjekta iz Obavijesti o razvrstavanju Državnog zavoda za statistiku odnosno ii adresara Godišnjeg izvještaja industrije.

c) ŽUPANJA, GRAD/OPĆINA, NASELJE, ULICA I BROJ. Upisuju se adresni podaci statističke jedinice.

d) DJELATNOST (podrazred). Upisuje se brojana oznaka djelatnosti statistiđke jedinice prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN br. 6/95), a iz Obavijesti o razvrstavanju Državnog zavoda za statistiku odnosrio adresara Godišnjeg izvještaja industrije.

Ostala identifikacijska obilježja ne snimamo izvještajem jer ih preuzimamo iz Registra poslovnih subjekata, kao npr. vrstu trgovačkog društva, vrstu kapitala, porijeklo kapitala itd. kao i šifre za županiju, grad, općinu i naselje. Za ovo istraživanje traži se minimum identifikacijskih podataka da bi se jednoznačno odredila statistička jedinica.

STALNI DIO IZVJEŠTAJA IND-21

Tabela 1. Zaposleni djelatnici i sati rada

1. Prosječan broj ukupno zaposlenih djelatnika obuhvaća djelatnike zaposlene u svim djelatnostima stafističke jedinice za koju se podnosi izvještaj, uključujući i djelatnike uprave kao i djelatnike neindustrijskih djelatnosti. Statističke jedinice - dijelovi neindustrijskih poslovnih subjekata upisuju podatke o zaposlenima i sve ostale pokazatelje samo za industrijski pogon odnosno dio poslovnog subjekta koja se bavi industrijskom djelatnosti.

2.3. Prosječan broj zaposlenih u industrijskim djelatnostima i pomoćnim djelatnostima ukoliko su vezane uz industrijsku djelatnost.

2. Djelatnici u proizvodnji su osobe čije je radno mjesto u osnovnim, pomoćnim i sporednim pogonima i osobe koje rade na utovaru i istovaru gotovih proizvoda i sirovina u unutrašnjem tvorničkom prijevozu, odnosno djelatnici koji rade na sljedećim radnim mjestima na individualnom ručnom radu, lančano povezanom ručnom radu, strojnom radu i rukovanju prijevoznim strojevima i opremom u tvorničkom krugu.

3. Djelatnici na rukovodećim, stručnim, općim i srodnim poslovima: menadžeri i drugi rukovoditelji, inženjeri i tehničari, komercijalisti, knjigovode, evidentičari, administrativni djelatnici, skladištari, čuvari i drugi.

4. Prosječan broj zaposlenih u neindustrijskim djelatnostima obuhvaća djelatnike trgovine na malo, djelatnike izvan tvorničkog prijevoza, eksploatacije šuma, poljoprivrednih ekonomija, djelatnik,e zaposlene u tvorničkim restoranima i drugim neindustrijskim djelatnostima. Često pomoćne službe industrijskih poslovnih subjekata ne obavfjaju pomoćne poslove samo za industrijske djelatriosti npr. elektronička obrada podataka ili računovodstverii poslovi i sl., već i za neindustrijske djelatnosti ilipo ugovoru uz naplatu za treće osobe. U navedenim i sličnim slučajevima dio djelatnika pomoćnih službi treba svrstati u neindustrijske djelatnike razmjerno obujmu izvršenih poslova.

5. i 6. Sati efektivnog rada djelatnika u industriji obuhvaćaju samo stvarno izvršene sate.

5. Efektivni sati rada odnose se na djelatnike iskazane u retku 2. i 3., odnosno na djelatnike zaposlene u industrijskim djelatnostima i pomoćnim djelatnostima vezanim za industrijsku djelatnost.

6. Efektivni sati rada odnose se na djelatnike iz retka, 2., odnosno na djelatnike koji neposredno sudjeluju u proizvodnji pcoizvoda.

Tabela 2. i 3. Rad statističke jedinice u smjenama

Za ispunjavanje tabela 2. i 3. potrebno je izabrati jedan karakterističan dan u mjesecu najveće proizvodnje u godini za koju se podnosi izvještaj. Izabrani dan treba naznačiti iznad tabela 2. i 3. Podaci iz tih tabela služe sa ocjenu korištenja kapaciteta u vrijeme najveće aktivnosti statističke jedinice za koju se podnosi izvještaj. Rad u smjenama iskazuje se u dvije tabele: tabela 2. Raspored djelatnika prema smjenama i tabela 3. Snaga pogonskih strojeva i motora prema korištenju u smjenama.

Tabela 2. Raspored djelatnika prema smjenama

Iskazuju se samo djelatnici u proizvodnji (tabela 1. redak 2). Obuhvaćaju se svi djelatnici prema evidenciji iz područja rada, a broj djelatnika po smjenama treba isazati prema radnim mjestima na kojima se radilo u jednoj, dvije i tri smjene. Radno mjesto na kojbm se radilo u jednoj smjeni podrazumijeva se da je samo jedari djelatnik radio na tom radnom mjestu, i to: u prvoj ili drugoj ili trećoj smjeni odnosno u bilo kojoj ali samo u jednoj od njih: Radno mjesto na kojem se radilo u dvije smjene podrazumijeva se da je na tom radnom mjestu radio jedan djelatnik jednu smjenu i na istom radnom mjestu drugi djelatnik jednu smjenu, ali ne istu kao prvi, pa su tog dana na jednom dvosmjenskom radnom mjestu radila dva djelatnika. Na jednom radnom mjestu u tri smjene rade tri djelatnika, u svakoj smjeni po jedan, u jednoj smjeni na jednom radnom mjestu može raditi samo jedan djelatnik, odnosno na jednom radnom mjestu u isto vrijeme ne mogu raditi dva ili više djelatnika.

Neki poslovni subjekti pod radnim mjestom podrazumijevaju mjesto na kojem grupa djelatnika za jednim strojem obavlja iste poslove. Takva je definicija za ovo istraživanje i po ovoj metodologiji pogrešna. Navest ćemo primjer koji pokazuje kako se pravilno unose ti podaci u tab 2 : ako jedno trgovačko društvo ima 600 djelatnika koji rade u proizvodnji i sljedeći raspored radnih mjesta: 100 radnih mjesta na kojima se radilo u jednoj smjeni, 60 radnih mjesta na kojima se radilo u dvije smjene, iIi 11 radnih mjesta na kojima se radilo u tri smjene, a 47 djelatnika je izabranog dana imalo slobodan dan, tabelu 2. treba ispuniti na sljedeći način:

1. Ukupan broj djelatnika 600 2. Broj djelatnika na radnim mjestima na kojima se radilo u jednoj smjeni 100

3. Broj djelatnika na radnim mjestima na kojima se radilo u dvije smjene 120

4. Broj djelatnika na radnim mjestima na kojima se radilo u tri smjene 333

5. Broj djelatnika koji su izabranog dana imali slobodan dan 47

Broj djelatnika koji su izabranog dana za koji se podnosi izvještaj imali slobodan dan prema operativnom planu statističke jedinice za koju se podnosi izvještaj iskazat će se u retku 5. U slučajevima odsutnosti djelatnika izvan operativnog plana proizvodnje (bolovanje i dr.) njihov će broj biti iskazan na onim radnim mjestima na kojima bi inaće radili da su toga dana došli na posao.

Tabela 3. Snaga pogonskih strojeva i motora prema korištenju u smjenama

U ovoj tabeli iskazuje se snaga svakog pogonskog stroja i motora (primarni pokretač koji ne pokreću generatori) i razvrstava se u skupine prema tome je li izabranog dana korištena za rad u jednoj, dvije ili tri smjene (bez bilo kakvog množenja) slično onom kao kod djelatnika. Kada se toj snazi doda snaga strojeva i motora koji izabranog dana nisu radili dobiva se podatak o ukupnoj instaliranoj snazi pogonskih strojeva i motora. Razlika u usporedbi s podatkom iz tabele 4. može nastati samo kao posljedica različitog kritičnog trenutka na koji se podatak odnosi. Korištenje snage pogonskih strojeva i motora po smjenama prikazuje se prema stanju onog dana za koji se daje i podatak. o rasporedu djelatnika u tabeli 2. Ako je izvorni podatak o snazi pogonskih strojeva ili motora iskazan u konjskim snagama (KS), treba ga pomnožiti s koeficijentom (k = 0,736) da bi se do bio podatak u kilovatima (kW). Pogonski strojevi i motori u pričuvi nisu predmet ovog istraživanja.

Navest ćemo primjer koji pokazuje kako se pravilno unose ti podaci u tabeli 3 : neko trgovačko društvo ima 3 000 kW instalirane snage pogonskih strojeva i motora, od čega se 300 kW snage koristilo samo u jednoj smjeni (npr. noćnoj smjeni),1 000 kW snage koristilo se u dvije smjene (npr. prijepodnevnoj i poslijepodnevnoj smjeni), a 1 500 kW snage koristilo se za rad u sve tri smjene (pogonski stroj i motor ne moraju raditi neprekidno 24 sata već mogu biti korišteni i 15 sati, ali moraju biti u radu u sve tri smjene određeni broj sati) i 200 kW snage pogonskih strojeva i motora toga dana nije korišteno (kvar ili tog dana nije bilo potrebe za radom tog stroja i sl.) Tabelu 3 treba ispuniti na sljedeći način :

1. Ukupna snaga pogonskih strojeva i motora u kW 3 000

2. Korištena za rad u jednoj smjeni 300

3. Korištena za rad u dvije smjene 1 000

4. Korištena za rad u tri smjene 1 500

5. Nije korištena (izvan upotrebe izabranog dana) 200

Tabela 4. Pogonski strojevi, motori i uređaji

Primarni pokretači koji ne pokreću generatore obuhvaćaju strojeve i motore koji se neposredno koriste za pokretanje strojeva radilica, transmisija i dr. uključivo i motore ugradene u strojeve koji ne vrše prijevoz; buldožere, bagere, žičare itd.

U ovoj tabeli ne smju se iskazati primarni pokretači koji pokreću kamione, autobuse, automobile, brodove odnosno javna prijevozna sredstva.

Elektromotori obuhvaćaju sve samostalne motore i motore ugradene u strojeve radilice, koji daju mehaničku energiju, a pokreće ih električna energija. Ne obuhvaćaju se rotacijska usmjerivačka postrojenja, sinhroni kompenzatori za popcavak faktora snage, motor - generatori i druga postrojenja na elektrini pogon koja ne daju mehaničku snagu nego samo transformiraju ili namjenski poboljšavaju električnu energiju.

Električne peči i drugi termički aparati su uređaji kojima je osnovna namjena da električnu energiju pretvore u toplinu. U električne peči i termičke aparate svrstavaju se električne peči, sušare, grijalice, bojleri i drugi aparati za zagrijavanje.

Navedeni se aparati, ukoliko ne služe industrijskoj proizvodnji, ne iskazuju u ovom izvještaju.

Uređaji za elektrolize i galvanizaciju su uređaji za proizvodnju metala elektrolizom i za zaštitu materijala takozvanim galvanizacijskim postupkom. Snaga navedenih uređaja je potrošnja električne energije pod maksimalnim dozvoljenim opterećenjem za jedan sat rada, a uobičajeno je kao i za sve električne uređaje otisnuta na takozvanoj tvorničkoj pločici uređaja.

Rashladni uređaji obuhvaćaju uređaje koji služe industrijskoj djelatnosti statističke jedinice za koju se podnosi izvještaj. Obuhvaćaju se i rashladni uređaji koji se nalaze u hladnjačama za zamrzavanje voća, povrća, mesa i sl., a koji su u sastavu statističke jedinice za koju se podnosi izvještaj. Kao priključna se snaga rashladnog uređaja, ako uređaj nema na tvorničkoj pločici upisanu snagu, očitava sa tvorničke pločice elektromotora rashladnog uređaja i upisuje kao snaga tcošila. Elektromotori koji su sastavni dio rashladnog uređaja ne upisuju se u redak 2. ove tabele.

Broj strojeva, motora i uređaja kao i njihovu pripadajuću snagu treba iskazati prema inventarskoj listi (listi osnovnih sredstava), tako da obuhvati sve ispravne i neispravne strojeve, motore i uređaje koji nisu knjigovodstveno rashodovani. Ukoliko se koriste neki strojevi, motori i uređaji za industrijsku proizvodnju, a knjigovodstveno su rashodovani, treba ih iskazati u ovoj tabeli. U ovoj i u drugim tabelama ne iskazuju se strojevi, motori i uređaji koji su u pričuvi, neinstalirani strojevi, motori i uređaji te instalirani strojevi, motori i uređaji u pogonu koji nije još pušten u redovitu proizvodnju.

Ukoliko je snaga motora, stroja ili uređaja na takozvanoj tvorničkoj pločici iskazana u konjskim snagama (KS), podatak izražen u KS treba pomnožiti s koeficijentom pretvorbe (k = 0,736) da bi se dobio podatak izražen u kilovatima (kW).

Tabela 5. Utrošak električne energije po tehnološkoj namjeni

Ova tabela usko je povezana s tabelom 4. pa se kombinacijom u obradi podataka iz ovih tabela može izračunati prosječno godišnje korištenje kapaciteta elektromotora, termičkih aparata, uređaja za elektrolizu i galvanizaciju. Ukoliko statističke jedinice ne raspolažu točnim podacima po traženoj podjeli, traženu strukturu trebaju procijeniti stručnjaci u poslovnom subjektu iz ovog područja. U tabeli se u megavatsatima iskazuje samo potrošena radna električna energija, a u retku 6 pod vrijednošću utrošene električne energije sva plaćanja u svezi s potrošnjom električne energije kao npr. troškovi jalove snage električne energije, paušalni izdaci itd. Na temelju navedenog izračunavaju se prosječni troškovi po jednom MWh korisno utrošene električne energije po odjeljcima Nacionalne klasifikacije djelatnosti i za Republiku Hrvatsku ukupno.

Tabela 6. Moguća i ostvarena proizvodnja, interna potrošnja vlastitih proizvoda, zalihe i prodaja

Svaki poslovni subjekt koji se bavi industrijskom proizvodnjom i uvršten je kao statistička jedinica u adresar Godišnjeg izvještaja industrije u ovoj tabeli treba iskazati svoju cjelokupnu industrijsku proizvodnju. Pri tom se mora pridržavati Nacionalne nomenkfature industrijskih proizvoda i usluga koja je sastavni dio ovih metodoloških materijala. Poslovni subjekti koji su dužni ispuniti Godišnji izvještaj industrije trebaju prije ispunjavanja proučiti cjelokupnu Nacionalnu nomenklaturu industrijskih proizvoda i usluga i u njoj pronaći sve svoje proizvode, odnosno navedena je nomenklatura u cjelini obvezatna za sve poslovne subjekte. Poslovni subjekt će po njoj iskazati osnovne industrijske proizvode, proizvode svojih sporednih industrijskih djelatnosti kao i prateće (nusproizvode) određene nomenklaturom.

Budući da je Nacionalna nomenklatura proizvoda i usluga poput klasifikacije industrijskih proizvoda, predviđamo da vrlo rijetko statistička jedinica neće moći iskazati svu svoju proizvodnju prema traženoj nomenklaturi. Kad sastavljač Godišnjeg izvještaja industrije naide na navedeni problem, prije bilo kakvog upisivanja podataka treba potražiti pomoć nadležne statističke službe (statistička služba koja je poslovnom subjektu poslala Godišnji izvještaj industrije) i tek ako ni od nje ne dobije šifru proizvoda, prozvod ili uslugu može iskazati pod stavkom koja se nalazi pri dnu tabele "vrijednost prozvoda nespomenutih nomenklaturom" ili "vrijednost usluga nespomenutih nomenklaturom".

Za svaki proizvod statistička jedinica treba upisati šifru proizvoda i naziv proizvoda iz Nacionalne nomenklature industrijskih proizvoda i usluga, šifra se ponavlja onoliko puta koliko ima jedinica mjere u nomenklaturi. Osnovni razlog uvođenju više jedinica mjere su obveze Državnog zavoda za sta(istiku prema Statističkim uredima EU i OUN, a manjim dijelom zbog izračunavanja indeksa fizičkog obujma industrijske proizvodnje i tuzemnih korisnika podataka. Za prvu jedinicu mjere obvezatno je ispuniti sva polja iz tabele do stupca "količine utrošene u daljnjoj proizvodnji". Navedeni stupci i ostali stupci do kraja tabele ispunjavaju se ukoliko je bilo pojave u promatranoj godini.Za ostale jedinice mjere ne ispunjavaju se podaci o maksimalno mogućoj proizvodnji ( stupac "e") i prodaji u vrijednosnom izrazu (stupac "j") jer je isti za sve jedinice mjere. Jedinice mjere i šifre upisuju se u stupac "d" za prvu navedenu jedinicu mjere "1", drugu "2"i treću "3".

U stupcu "c" za redovnu proizvodnju tj. proizvodnju iz kupljenih ili vlastitih sirovina upisuje se šifra "0", a za uslužnu proizvodnju šifra "1".

U stupcu "f" iskazuje se ostvarena proizvodnja odnosno sve proizvedene količine određenog proizvoda u promatranoj godini bez razlike je li proizvod namijenjen prodaji ili daljoj preradbi u izvještajnoj jedinici ili kombinirano u propisanim jedinicama mjere. Iskazuju se samo gotovi proizvodi. Gotovim proizvodom smatra se svaki proizvod koji je u procesu proizvodnje dostigao odgovarajući stupanj preradbe ili doradbe tako da je u nomenklaturi naveden pod posebnom šifrom i nazivom. Pojam tako definiranog gotovog proizvoda obuhvaća i sve radove dovršavanja proizvoda u koje spadaju čišćenje, pakiranje, ispitivanje kvalitete, klasiranje i sl. Količine neispravnih proizvoda ("škart") ne uračunavaju se u gotovu proizvodnju. Podaci o proizvedenim količinama pojedinih proizvoda uzimaju se iz knjiga koje vode skladišta gotove robe i poluproizvoda odnosno knjigovodstva. Izuzetno ako'su poluproizvodi s gledišta statističke jedinice, a proizvodi po nomenklaturi i ne "prolaze" ni kroz kakvo skladište, podatke treba uzeti iz evidencija odjela ili pogona koji taj poluproizvod proizvode. Kad poslovni subjekti ne evidentiraju svoju proizvodnju u nekoj propisanoj jedinici mjere, dužne su izvršiti potrebno preračunavanje. Koeficijente za preračunavanje treba utvrditi uz pomoć tehničkih ili tehnoloških stručnjaka u poslovnom subjektu. Te koeficijente treba sačuvati i stalno koristiti prilikom sastavljanja statističkih izvještaja. Kad nastupi promjena asortimana artikala unutar proizvoda defniranog nomenklaturom kad tceba izračunati novi koeficijent i naznačiti dokada je stari koeficijent vrijedio odnosno odkada vrijedi novi koeficijent.

Ukoliko jedan proizvod iz nomenkalture sadrži više artikala koje proizvodi poslovni subjekt ili ako su velike promjene u količini i asortimanu tih proizvoda ili su im različiti koeficijenti pretvorbe tada treba odrediti koeficijente pretvorbe za svaki artikf i svaki artikl zasebno preračunati, pa preračunati zbroj upisati pod traženom jedinicom mjere.

U stupcu "g"iskazuju se količine utrošene za daljnju industrijsku proizvodnju izvještajne jedinice. To su proizvodi koji su se dalje preraivali ili obradivali i tim postupcima pretvorili u novi proizvod iz nomenklature i iskazali se još jednom u potpunosti u tom novom proizvodu u izvještajima te izvještajne jedinice.

U stupcu "h" iskazuju se količine zaliha, stanje 31. prosinca izvještajne godine prema izvršenoj inventuri. Ovdje se iskazuju samo zalihe gotovih industrijskih proizvoda definiranih nomenklaturom. Nedovršena proizvodnja, odnosno proizvodi koji nisu dosegli određeni stupanj preradbe ili doradbe, definiran nomenklaturom, ne smije se iskazati kao ni zalihe proizvoda ili dijela proizvoda namijenjene trošenju za daljnju proizvodnju u izvještajnoj jedinici. Ovdje će se iskazati samo zalihe vlastitih proizvoda izvještajne jedinice namijenjene tržištu.

Prodaja (realizacija) industrijskih proizvoda i usluga iskazuje se u stupcima "i"i "j". U stupcu "i" treba iskazati količine prodaje u naturalnim jedinicama mjere, i to u svim jedinicama mjere definiranim nomenkfaturom. U stupcu "j"treba iskazati prodaju u vrijednosnom izrazu i to samo kod prve jedinice mjere u tisućama kuna odnosno kako se traži u izvještaju IND-21. U ovim stupcima iskazat će se sve količine (u stupcu "i") i sve vrijednosti (u stupcu "j") isporućene drugim poslovnim subjektima ili prodane u prodavaonicama vlastite prodaje tj. količine za koje je izdana faktura. U stupac "j" upisuje se vrijednost proizoda iIi usluge na temelju prodajnih cijena iz faktura za iskazane količine u stupcu "i"s tim što te cijene obvezatno moraju sadržavati troškove pakiranja, čak i ako se oni naplaćuju odvojeno. U cijene (vrijednost) proizvoda ne smiju biti uključene sljedeće stavke : naplaćeni porez na promet i potcošnju, troškovi prijevoza osim do prvog željezničkog kolodvora odnosno otpremnog terminala, ako troškovi otpreme nisu odvojeno naplaćeni, i popusti potrošačima. Drugim riječima, vrijednost prodanih količina dobiva se na temelju cijena proizvodača - franko utovarna stanica.

Pod prodanim količinama proizvoda treba iskazati i iznajmljene proizvode iIi proizvode dane u zakup (npr. računalnu opremu, telefonske instalcije, strojeve za pranje rublja i sl.), proizvedene strojeve, opremu ili hale za vlastite potrebe odnosno proizvode za vlastitu investicijsku izgradnju, davanja djelatnicima u naturi i proizvode koji služe repropotrošnji u izvještajnoj jedinici, afi ne za industrijsku proizvodnju (npr. stočna hrana, svježi beton koji se troši na gradilištu odnosno direktno se ugraduje u gradevinske objekte i sl.). Vrijednost svih navedenih proizvoda treba odgovarati fer vrijednosti odnosno treba ih obračunati po fer vrijednosti i unijeti u stupac "j". Fer vrijednost je iznos za koji sredstvo (proizvod) može biti zamijenjeno izmedu poznatog voljnog kupca i prodavača u transakciji koja je vjerojatna.

Iz navedenog proizlazi da se u tabeli 6. iskazuju podaci o ostvarenoj proizvodnji, internoj potrošnji, zalihama i prodaji industrijskih proizvoda. Time su obuhvaćeni za konkretni proizvod: proizvodnja kao izvor raspoloživih količina, potrošnja u izvještajnoj jedinici, prodaja i završne zalihe kao rashodovna strana bilance raspoloživih količina. Prema tome, zbroj zaliha na početku godine (iz izvještaja IND-21 za prethodnu godinu) i proizvedenih količina izvještajne godine treba biti jednak zbroju količina utrošenih za daljnju industrijsku proizvodnju izvještajne jedinice, prodanih (realiziranih) količina i zaliha na kraju izvještajne godine. Nesklad može nastupiti zbog kvara na robi ili naknadno otkrivenim neispravnim proizvodima ("škartu"), ako postoje zalihe proizvoda namijenjene daljnjoj proizvodnji u izvještajnoj jedinici jer se one ne iskazuju u ovom istraživanju, zatim zbog požara, poplave, krađe, neke druge nesreće ili sličnih razloga zbog kojih se obavlja i knjigovodstveni otpis robe (proizvoda). Za svako značajnije odstupaje treba dati tekstualno objašnjenje u izvještaju ili u zasebnom dopisu koji treba priložiti izvještaju IND-21.

Poslovni subjekti koji grade brodove dužni su ispuniti izvještaj IND-21/35.11. Navedeni izvještaj odnosi se na tabelu 6. ovog istraživanja, a upute su dane na tom izvještaju.

Uslužna proizvodnja

Prilikom ispunjavanja ovog izvještaja treba voditi računa da postoje dvije vrste uslužne proizvodnje. Prva vrsta uslužne proizvodnje je kad poslovni subjekt na temelju ugovora od sirovina kojma je vlasnik naručitelj, izraduje određeni proizvod defkniran nomenklaturom; te usluge zvat ćemo uslužna proizvodnja industrijskih proizvoda. Uslužnu proizvodnja industrijskih proizvoda treba iskazati kod proizvođača kao i redovnu samo što u stupcu "c"treba upisati šifru "l", a za prodaju u vrijednosnom iznosu u stupcu "j"traba iskazati samo vrijednost učinjene usluge. Naručitelj proizvodnje nije predmet promatranja ovog istraživanja. Bilo u kojem slučaju preradbe na temelju ugovora, naručitelj i prerađivač ne mogu pripadati istoj tvrtki. Općim industrijskim uslugama zvat ćemo doradbu industrijskih proizvoda (bojenje, finiširanje, tiskanje tekstila, pozlaćivanje, radiranje, lakiranje i sl.), popravke, održavanje i instaliranje strojeva i opreme te montažu gradevinskih konstrukcija samo ako ju je i proizvela izvještajna jedinica. Opće industrijske usluge neće se iskazivati ukoliko se radi o dovršavanju vlastitih proizvoda, osim doradbe u tekstilnoj industriji (odjeljak 17 NKD-a RH) koje treba iskazati kao što se iskazuje i vlastita proizvodnja, a doradbu na temelju ugovora treba iskazati kao uslužnu proizvodnju industrijskih proizvoda. Ostale doradbe na temelju ugovora, popravke, održavanja i montažu treba iskazati prema nomenklaturi u efektivnim satima (tisućama efektivnih sati), a u vrijednosnom izrazu samo vrijednost izvršene usluge. Ne iskazuju se tekući popravci i održavanje koje poslovni subjekt vrši na svojim strojevima i opremi.

Meksimalno moguća proizvodnja (kapacitet)

U stupcu "e" iskazuju se podaci o maksimalno mogućoj proizvodnji (kapacitetu) poslovnog subjekta iskazujući maksimalno moguću proizvodnju svakog proizvoda koji je statička jedinica proizvodila u tijeku promatrane godine. Kapacitet se iskazuje samo za prvu jedinicu mjere. U ovom stupcu ne smije se iskazati kapaciteti proizvoda ni za prvu jedinicu mjere ukoliko je ona u satima ili tisućama efektivnih sati. Objašnjenje ovog stupca.nije dano redosljedom iz izvještaja jer predstavlja zasebnu cjelinu, a pojam "proizvod"definiran je u opisima drugih stupaca.

Maksimalno moguću proizvodnju (kapacitet) nekog proizvoda iz nomenklature predstavlja maksimalno moguća količina tog proizvoda koju je bilo moguće proizvesti pri punom korištenju instaliranih strojeva i uređaja i punom zaposlenju (pokrivenošću svih radni mjesta adekvatnim djelatnicima), s maksimalnim mogućim tehničkim i radnim učincima i normalnim intenzitetom rada i to u okviru mogućeg vremena u tijeku godine definiranog maksimalnim prinosom poslovnog subjekta, a ne maksimalnim prinosom po jedinici proizvodnje određenog proizvoda.

Moguće vrijeme rada kapaciteta (elemenata proizvodnje) u godini određeno je u okviru mogućeg broja smjena i mogućeg broja dana rada kapaciteta u tijeku promatrane godine. Mogući broj smjena i dana rada kapaciteta određen je projektom za dani kapacitet; a iz projekta treba uzeti te podatke kad se kapacitet kocisti tako da ostvari maksimalni prinos kapaciteta. Izuzetno, ukoliko po projektu nije poznat mogući broj smjena i dana rada ili se u dužem razdoblju ostvaruje veći broj smjena (dana) rada, treba uzeti kao mogući broj smjena (dana) broj koji je karakterističan (uobičajen) za rad kapaciteta u dužem razdoblju za taj kapacitet u Republici Hrvatskoj (ako taj podatak nije poznat poslovnom subjektu preko svog udruženja u Gospodarskoj komori RH, treba se konzultirati s područnom statističkom službom).

U moguće vrijeme rada ne obuhvaća se vrijeme u kojem je kapacitet stajao, u tijeku promatrane godine, zbog državnih blagdana i neradnih dana, remonta strojeva i uređaja, i to samo minimalno potrebno vrijeme za obavljanje remonta. Priznaju se prekidi rada zbog dnevnih pauza za odmor i pripremno i završno radno vrijeme, samo ako je projektom predviđeno. Mogućim vremenom rada kapaciteta ne smatra se ni vrijeme u kojem kapacitet nije radio u godini zbog toga što još nisu bili instalirani strojevi i uređaji ili su bili izbačeni iz dalje upotrebe.

Za kapacitete koji prerađuju sirovine (npr. prehrambena industrija), ili izrađuju proizvode (npr. prehrambena industrija ili proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda i sl.) ćiji je obujam preradbe, odnosno proizvodnje uvjetovan sezonom, mogući fond vremena i time i moguća proizvodnja ograničeni su trajanjem uobičajene sezone preradbe, odnosno proizvodnje.

Da bi se dobio kapacitet nekog proizvoda osim maksimalno mogućeg vremena treba odrediti maksimalno moguće učinke odnosno maksimalnu količinu proizvoda za jedinicu vremena. Smatramo da je za jedinicu vremena najpraktičnije uzeti sat vremena. Kod određivanja maksimalno mogućeg učinka naroćito treba paziti na slijedeće: tehničku i ekonomsku zastarjelost strojeva, vrstu i kakvoću materijafa iz kojeg se izraduju proizvodi, organizaciju procesa proizvodnje (uzima se pretpostavka dobre organizacaije) i specifičnost tehničkog procesa.

Pošto su objašnjeni elementi dajemo formulu za izračunavanje maksimalno moguće proizvodnje proizvoda (kapaciteta).

Maksimalno moguća proizvodnja - maksimalno mogući fond radnog vremena (izražen u satima) x maksimalni mogući učinak u jednom satu.

Osim o navedenom treba voditi računa i o sljedećim uvjetima i okolnostima prilikom odredivanja kapaciteta za pojedine industrijske proizvode.

Za kapacitete koji mogu proizvoditi više vrsta proizvoda definiranih nomenklaturom, maksimalno moguću proizvodnju treba iskazati u koliinama koje bi bilo moguće ostvariti kombinacijom proizvoda u promatranoj godini. To znači da se maksimalno moguća proizvodnja takvih kapaciteta ne izražava jednim proizvodom već na temelju više proizvoda tj. svi proizvodi terete maksimalno mogući kapacitet u promatranom razdoblju pa ukupni maksimalno mogući fond radnog vremena treba podijeliti prema strukturi ostvarene proizvodnje na tom kapacitetu, odnosno mora se stalno imati u vidu odnos ostvarene i moguće proizvodnje svih proizvoda koji se proizvode s danim kapacitetom da ne bi došlo do dvostrukog ili višestrukog iskazivanja kapaciteta.

Isto tako, kapacitet ovisi o kvaliteti materijala i vrsti materijala koji se upotrebljava za proizvodnju, npr. vunena ili pamučna preda ili preda dobivena od mješavine. Za svaku od navedenih preda u pravilu će biti različiti kapacitet proizvodnje platna iako će se proizvodnja obavljati na istim strojevima. Kapacitet proizvodnje platna može biti različit i kad se koristi samo jedna vrsta pređe npr. samo vunena preda iste numeracije, ali različite kvalitete. Kapacitet će biti manji za nekvalitetnu predu (često se prekida) nego za kvalitetnu predu (radi primjera, koja ne puca). Ovaj problem ne javlja se samo u proizvodnji platna već i u cjelokupnoj industrijskoj proizvodnji.

Po pravilu kapacitet nekog proizvoda određuju samo oni elementi koji sudjeluju neposredno u procesu njegove proizvodnje, bilo da proces predstavlja linija, pogon ili tvornica. U poslovnim subjektima koji, prema nomenklaturi proizvoda, imaju proizvode s različitim stupnjevima odradbe (npr. proizvodnja furnira, šperploča i namještaja, zatim celuloze i papira ili proizvodnja čelika i valjanih proizvoda), kapacitet odnosno maksimalno moguća proizvodnja svakog od navedenih proizvoda određuje se na temelju čimbenika koji pripadaju ciklusu proizvodnje samo tog proizvoda. Tako se npr. maksimalno moguća proizvodnja furnira određuje na temelju čimbenika pogona furnira a maksimalno moguća proizvodnja šperploča određuje na temelju ćimbenika u pogonu za proizvodnju šperploča, tj. nezavisno o veličini kapaciteta furnira koji je poluproizvod u poslovnom subjektu i služi za proizvodnju šperploča. I furnir i šperploče posebni su proizvodi u propisanoj nomenklaturi, pa se zato za svaki od njih posebno određuje kapacitet.

U slučajevima postojanja uskih grla u nekoj od faza procesa proizvodnje proizvoda, maksimalno moguću proizvodnju toga proizvoda treba odrediti na temelju kapaciteta uskog grla samo onda ako su uska grla dijelovi kapaciteta koji vrše najsloženije funkcije u pogledu veličine operacije i u pogledu teškoće izvršenja i koji po svojoj vrijednosti predstavljaju najvrednije dijelove kapaciteta.

Pričuve kapaciteta (postrojenja, djelatnici) namijenjene da se u određenom momentu uključe u proces proizvodnje, u slučaju kada ispadne iz procesa proizvodnje neki važan dio kapaciteta ili kada je projektom predviđena zamjena određenog dijela kapaciteta, ne uzimaju se u obzir prilikom izračunavanja maksimalno moguće proizvodnje.

Čimbenici kao što su nestašica električne energije, sirovina i reprodukcijskih materijala i sl. iIi slaba prodaja proizvoda bilo da djeluju na obujam proizvodnje u dužem ili kraćem razdoblju, ne smatraju se čimbenicima koji određuju kapacitet. To su čimbenici koji utječu na stupanj korištenja kapaciteta, tj. utječu na obujam ostvarene proizvodnje pa time i na njen odnos prema maksimalno mogućoj proizvodnji (kapacitetu).

Maksimalno moguća proizvodnja u pravilu mora biti veća od ostvarene proizvodnje, jer u slučaju povećavanja proizvodnje preko maksimalno moguće ide na štetu poslovnog subjekta. Ako se ipak dogodi navedeni slučaj, treba ga u popratnom dopisu obrazložiti.

Tabela 7. Izvoz i uvoz

Tabelu 7. ispunjavaju poslovni subjekti koji su u izvještajnoj godini izvezli svoju industrijsku proizvodnju, uslužnu proizvodnju industrijskih proizvoda i opću industrijsku uslugu ili uvezle repromaterijal za potrebe proizvodnje. Ostale aktivnosti uvoza ili izvoza nisu predmet ovog istraživanja. U pogledu izvoza treba iskazati vrijednost izvezene robe u kunama, preračunatu na temelju tekućeg valutnog tečaja, bilo da je izvezena izravno ili preko vanjskotrgovačkih organizacija. Vrijednosni izraz izvezene robe u kunama predstavlja dio ukupne faktuarane prodaje (tabela 6.) što ga je izvozom ostvarila jedinica za koju se podnosi izvještaj.

U pogledu vrijednosti nabavljenog reprodukcijskog materijala (redak 3 i 4) iskazuje se nabavljeni repromaterijal iz uvoza izravno kupljen u inozemstvu ili nabavljen preko vanjskotrgovačkih organizacija. Do vrijednosti lzražene u kunama dolazi se na isti način kao za proizvodnju, a obračunavaju se samo troškovi franko hrvatska granica. Ne obračunavaju se troškovi carine i carinskih pristojbi i drugi troškovi koji se plaćaju u kunama. Uvezenim se repromaterijalom smatra materijal do prve faze obradbe. Trupci egzota su sigurno uvijek uvezeni, ali ako neki poslovni subjekt iz Hrvatske ispili trupce a drugi poslovni subjekt kupi tu gradu za proizvodnju namještaja nećemo je smatrati uvezenom. Ako polovni subjekt nabavlja i dio grade koja je ispiljena u inozemstvu, smatrat će se uvezenom pa čak ako je to piljenje izvršio pogon spomenutog poslovnog subjekta u inozemstvu.

U retku 5 iskazuju se ukupni troškovi nabave reprodukcijskih materijala tj. na troškove iz kol. 3 treba dodati još troškove carine i carinske pristojbe kao i troškove dopreme repromaterijala u skladište statističke jedinice i druge slične troškove (franko skladište statističke jedinice).

Tabela 8. Promjene u programu proizvodnje

Pod brojem proizvoda koji će se navoditi kao odgovor kod pitanja "Promjene u programu proizvodnje" razumijeva se potanja lista artikala po kojoj statistička jedinica za koju se podnosi izvještaj vodi evidenciju u svojoj skladišnoj ili komercijalnoj službi. To znači da se u ovoj tabeli proizvod ne definira Nacionalnom nomenklaturom industrijskih proizvoda i usluga, pa se broj proizvoda ne smije uzeti iz tabele 6. ovog izvještaja.

Pod novim proizvodima razumijevaju se proizvodi koji se, u usporedbi s prijašnjom proizvodnjom glede statističke jedinice za koju se podnosi izvještaj nisu proizvodili. Novim proizvodima smatrat će se i proizvodi koji se, u usporedbi s prijašnjom proizvodnjom srodnih proizvoda odlikuju izradbom od drugih reprodukcijskih materijala, izradbom na tehnološki nov način ili se odlikuju značajnim novim svojstvima proizvoda. t! nove proizvode ne spadaju: novi modeli (tipovi, oblici, fazone), nove dimenzije (veličine brojevi, numeracije, gramature, mase, formati, snaga itd) nova kvaliteta (klase, gradacije), novo pakiranje (po veličini formatu i vrsti ambalaže), a ni proizvodi izradeni po narudžbi (prema nacrtu, skici ili popisu). Smatrat će se da je proizvod uveden u proizvodnju ako je poćela redovita proizvodnja za koju je osigurana tehnička dokumentacija, osposobljen kadar i nabavljena potrebna oprema.

Novi proizvodi s gledišta statističke jedinice za koju se podnosi izvještaj jesu proizvodi koje neki poslovni subjekt već proizvodi u Republici Hrvatskoj, ali se u statističkoj jedinici za koju se podnosi izvještaj prvi puta proizvodi.

Ako statistička jedinica za koju se podnosi izvještaj proizvodi proizvod koji se ne proizvodi u Republici Hrvatskoj taj proizvod treba upisati u redak "novi proizvod s gledišta Republike Hrvatske."Redak "ukupno"dobiva se zbrajanjem redaka "novi proizvod glede statističke jedinicei"i "novi proizvod glede Republike Hrvatske".

Tabela 9. Kooperacija

Podatke o kooperaciji, bilo da je riječ o isporuci ili primanju proizvoda, trebaju prikazati samo poslovni subjekti koji imaju sklopljene ugovore o kooperaciji kojima reguliraju odnose suradnje sa svojim partnerima u zemlji i inozemstvu. Tabela 10. Inovacijska djelatnost i transler tehnologije

Izumom se smatra novo rješenje definiranog tehničkog problema, koje je rezultat stvaralačkog rada, koje je industrijski i tehnički izvodljivo i koje se može koristiti u industrijskoj proizvodnji ili drugoj proftabilnoj ili neprofitabilnoj djelatnosti. Tehničkim unaprijeđenjem smatra se svaka racionalizacija rada koja nastaje primjenom poznatih tehničkih sredstava i tehnoloških postupaka u svim fazama radnog procesa, kojom se postiže : povećanje dohotka poslovnog subjekta, povećanje proizvodnosti rada, uštede energije, bolje iskorištavanje strojeva ili instalacija, poboljšanje tehničke kontrole proizvoda, poboljšanje zaštite na radu i unaprijedenje zaštite čovjekovog okoliša.

Korisni prijedlozi jesu svi prijedlozi koji predstavljaju racionalnije rješenje ili obavljanje bilo koje funkcije u trgovačkom društvu ili drugom poslovnom subjektu i koji se, u smislu propisa, ne smatraju izumom ili tehničkim unaprijedenjem. U korisne prijedloge, među ostalim, spadaju i prijedlozi za poboljšanje organizacije poslovanja; intemog prometa i sl. U praksi organiziranog inventivnog rada obično se obuhvaćaju prijedlozi koji su u svezi s tehnološkim procesima i proizvodnjom. Prema tome, treba obuhvatiti sve one prijedloge što ih trgovačko društvo ili drugi poslovni subjekti u svojim internim spisima navodi kao korisne prijedloge. Modelom se štiti novi vanjski oblik određenog industrijskog proizvoda odnosno njegovog dijela. Uzorkom se štiti nova slika ili crtež koji se može prenijeti na određeni industrijski proizvod odnosno njegov dio.

Žigom se štiti robni ili uslužni znak koji je u gospodarstvenom prometu namijenjen za razlikovanje robe odnosno usluge iste ili slične vrste.

Pod pojmom know-how smatra se znanje i iskustvo kao skup suvremenih tehničkih i tehnoloških znanja, iskustava i vještina, uključujući i ona koja se odnose na specifikaciju sirovina, standarde proizvodnje i obradbe, procesnu tehniku i tajne vlastitih postupaka, kontrolu kvalitete i druge podatke koji se mogu primijeniti u industrijskoj ili drugoj proizvodnji. Znanje i iskustvo sadrže i obavijest i upute koje se odnose na programiranje, proizvodnju, upotrebu i održavanje proizvoda, a mogu sadržavati i metodologiju ispitivanja taišta.

Licencijom se smatra ustupanje, u cijelosti ili djelomino, pravo iskorištavanja izuma, tehničkog znanja i iskustva, žiga, uzorka, ili modela drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi. Ugovor o licenciji pravovaljan je samo ako je sastavljen u pismenom obliku.

Ovo je područje, što se tiče financijske problematike, obradeno u Međunarodnim računovodstvenim standardima MRS9, (NN, 36/93).

Tabela 11. Fluktulacija djelatnika prema stupnju stručnog obrazovanja

Pod stručnim obrazovanjem - formalnopravnom kvalifikacijom razumijeva se stručno obrazovanje stečeno:

a) završavanjem odgovarajuće škole;

b) završavanjem škole ili tečaja kojima je rješenjem o rangu škole, tečajeva i ispita utvrđen njihov rang;

c) priznavanjem stupnja stručnog obrazovanja priučenog (polukvalificiranog) djelatnika nakon provjere njegoae stručnosti u poslovnom subjektu;

d) polaganjem stručnog ispita za stjecanje obrazovanja kvalificiranog ili visokokvalificiranog djelatnika;

e) polaganjem posebnog ispita za priznavanje stručne spreme prema propisima o javnim djelatnicima;

g) priznavanjem stručne spreme (zvanja) javnim djelatnicima prema propisima o javnim djelatnicima.

Visoko stručno obrazovanje ima osoba koja je završila drugi stupanj fakulteta ili njemu ravne škole odnosno školu ili tečaj kojima je rješenjem o rangu škole, tečajeva i ispita utvrđenog fakulteta. Visoko stručno obrazovanje ima i osoba koja je pružila poseban ispit za priznavanje visoke stručne spreme za javne djelatnike ili kojoj je, prema propisima o javnim djelatnicima priznata visoka sprema.

Više stručno obrazovanje ima osoba koja je završila je stupanj fakulteta ili višu ili njoj ravnu školu te sve ostale uvjete i navedene u uvodu i kod visokog stručnog obrazovanja:

Srednje stručno obrazovanje ima osoba koja je završila stručnu školu, gimnaziju ili njoj ravnu školu i ima sve ostale uvjete navedene u uvodu odnosno pod visokom spremom.

Niže stručno obrazovanje ima osoba koja je završila najmanje osmogodišnju ili njoj ravnu školu ili nepotpunu stručnu školu za opće obrazovanje ili koja je završila škola ili tečaj koji je rješenjem o rangu škola i tečajeva utvrđen rang osmogodišnje škole ili nepotpune srednje škole. Niže stručno obrazovanje i osoba koja prema propisima o javnim djelatnicima ima priznatu nižu stručnu spremu.

Visokokvalicirani stupanj stručnog obrazovanja ima osoba koja je završila školu za visokokvalificiranog djelatnika njoj ravnu školu odnosno koja je položila ispit za stjecanje zvanja stručnog obrazovanja visokokvalificiranog djelatnika.

Kvaliticirani stupanj stručnog obrazovanja ima osoba i je završila školu za kvalificiranog djelatnika odnosno osoba koja je položila ispit za stjecanje stupnja stručnog obrazovanja kvalificiranog djelatnika.

Polukvalificirani (priučeni) stupanj stručnog obrazovanja ima osoba kojoj je u trgovačkom društvu odnosno poslovnom subjektu priznat stupanj stručnog obrazovanja polukvalificiranog (priučenog) djelatnika.

Nekvalificirani djelatnik jest osoba koja nije stekla niti jedan stupanj stručnog obrazovanja, na jedan od navedenih načina.

Za svaku navedenu skupinu stupnja stručnog obrazovanja djelatnika iskazuje se brojčano stanje 31. prosinca prethodne godine, broj onih koji su došli u tijeku godine, broj onih koji su otišli u tijeku godine i stanje 31. prosinca izvještajne godine među tih podataka postoji računska usklađenost: stanje 31. prosinca prethodne godine + došli u tijeku godine - otišli u tijeku godine = stanje 31. prosinca izvještajne godine. Ta se bilanca može narušiti jedino u slučaju kad neki djelatnik stekne kvalifkaciju u tijeku izvještajne godine. takve slučajeve treba pojasniti (naznačiti) napomenom ispod tabele ili na drugom djelu izvještaja gdje ima dovoljno prostora da se naznači postojanje nesklada. U broj zaposlenih 31. prosinca prethodne godine treba uključiti djelatnike koji su otišli iz statističke jedinice 1. siječnja izvještajne godine, zatim te djelatnike treba iskazati djelatnike koji su otišli u tijeku godine.

IV. Ove Metodološke osnove primjenjuju se danom objave u "Narodnim novinama"

Klasa: 950-01/95-01-45

Urbroj: 55-01-01-95-45

Zagreb,18. rujna 1995.

UPUTE ZA ISPUNJAVANJ OBRASCA IND - 21/35.11
Svi poslovni subjekti koji obavljaju djelatnost brodogradnje, ispunjavaju obrazac IND-21 prema uputama za godišnji izvještaj industrije i upisuju u obrazac IND-21 još i podatke o os- i tvarenoj i mogućoj proizvodnji u uvjetno-naturalnom izrazu iz pomoćnog obrasca IND-21/35.11.

Naime, u obrascu IND-21 prikazuju se podaci u naturalnom izrazu o završenim objektima brodogradnje u 1994. bez obzira na to je li njihova izradba počela u tijeku 1994. ili u nekoj ranijoj godini. Medutim, za obračune stupnja korištenja kapaciteta na bazi ostvarene i moguće proizvodnje potrebno je da se raspolaže podacima o rezultatima i mogućnostima proizvodnje samo u tijeku 1994. godir.e. U tu svrhu sastavljen je ovaj pomoćni obrazac, kao i za osivarenu proizvodnju mjesečnog izvještaja industrije, u kojem treba prikazati samo onaj obujam ostvarene i moguće proizvodnje koji je rezultat (mogućnost) postojećih faktora proizvodnje (djelatnika i strojeva), tijekom 1994.

E OBRASCA IND - 21/35.11

Podatke o ostvarenoj i mogućoj proizvodnji brodogradnje, koja se u obrascu IND-21 prikazuje u naturalnom izrazu treba u pomoćnom obrascu prikazati prema Nacionalnoj nomenklaturi proizvoda i usluga po kojoj se daju podaci u tabeli 6. osnovnog obrasca IND-21.

Ostvarena proizvodnja preračunava se na uvjetno-naturalno mjerilo prema postupku danom u objašnjenju za ispunjavanje podatka mjesečnog izvještaja industrije IND-1/35.11. Maksimalno moguća proizvodnja (kapacitet) utvrduje se prema upu. tama danima za osnovni obrazac IND-21.

S obzirom na to da se za obračun korištenja kapaciteta koriste samo podaci o ostvarenoj i mogućoj proizvodnji u uvjetno-naturalnom izrazu, koji su dobiveni na bazi pomoćnog obrasca, nije ni potrebno da se u osnovnom obrascu IND-2l za gotovu proizvodnju u naturalnom izrazu daje podatak o mogućoj proizvodnji.