ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU

Proglašavam Zakon o državnom odvjetništvu, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 20. rujna 1995.

Broj: 01-95-1574/1

Zagreb, 21. rujna 1995.

ZAKON

O DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU

1. OPĆE ODREDBE

Ovim se Zakonom uređuje ustrojstvo, djelokrug i nadležnost državnih odvjetništava, ovlasti državnih odvjetnika, unutarnje ustrojstvo državnih odvjetništava, poslovi uprave i pravosudne uprave, uvjeti za primanje službenika i namještenika, čuvanje službene tajne i osiguranje sredstava za rad državnih odvjetništava.

Državno je odvjetništvo samostalno i neovisno državno tijelo ovlašteno na postupanje protiv počinitelja kaznenih djela i drugih kažnjivih djela, te na podnošenje pravnih sredstava za zaštitu ustavnosti i zakonitosti.

Državno odvjetništvo obavlja svoje ovlasti na osnovi Ustava, zakona, međunarodnih ugovora, koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske i drugih propisa koji su donijeti sukladno Ustavu, međunarodnom ugovoru i zakonu Republike Hrvatske.

Državno se odvjetništvo ustanovljava kao jedinstveno tijelo čiji se djelokrug, ovlasti i nadležnost utvrđuje zakonom.

Državno odvjetništvo dužno je izvještavati najviša državna tijela o svom radu, primjeni zakona i pojavama koje je uočilo u obavljanju svojih ovlasti.

Viši državni odvjetnik može nižem državnom odvjetniku dati obvezatne naputke za rad kad je to potrebno radi jedinstvene primjene zakona, kao i nalog i uputu za rješavanje pojedinog predmeta.

Državni je odvjetnik odgovoran za obavljanje poslova iz djelokruga državnog odvjetništva kojim upravlja.

Svatko ima pravo Ministarstvu pravosuđa slati predstavke i pritužbe na rad državnog odvjetništva ili državnog odvjetnika zbog odugovlačenja u davanju ocjene o osnovanosti podnesene kaznene prijave ako ima pravni interes, odnosno na ponašanje i rad državnog odvjetnika, zamjenika državnog odvjetnika ili drugog službenika, odnosno namještenika u državnom odvjetništvu u službenim odnosima sa strankom, kao i dobiti odgovor na njih u primjernom roku.

Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ne smije biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo pravno mišljenje u predmetu koji mu je dodijeljen u rad.

Kad je državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika pritvoren ili je protiv njega pokrenut kazneni postupak odgovarajuće državno tijelo dužno je odmah o tome izvijestiti državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

Državni odvjetnik Republike Hrvatske ne smije biti pritvoren niti se protiv njega smije pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Državnog sudbenog vijeća.

Državni odvjetnik može biti pritvoren bez odobrenja Državnog sudbenog vijeća samo ako je zatečen u izvršenju kažnjivog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od 5 godina. O takvom se slučaju izvješćuje predsjednika Državnog sudbenog vijeća.

U obavljanju svojih ovlasti državna su odvjetništva dužna jedno drugom pružati pravnu pomoć.

Državna su tijela i pravne osobe dužni pružati pomoć državnom Odvjetništvu u obavljanju njegovih ovlasti.

Državno odvjetništvo ima pečat koji sadrži naziv državnog odvjetništva te naziv i grb Republike Hrvatske.

Na zgradi u kojoj je smješteno državno odvjetništvo moraju biti istaknuti naziv državnog odvjetništva, grb i zastava Republike Hrvatske.

II. USTROJSTVO I RAD

1. USTROJSTVO

U Republici Hrvatskoj državna odvjetništva jesu:

- općinsko državno odvjetništvo, županijsko državno odvjetništvo,

- vojno državno odvjetništvo,

- Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.

Općinsko se državno odvjetinštvo ustanovljuje za područje jednog ili više općinskih sudova.

Županijsko se državno odvjetništvo ustanovljuje za područje županijskog, odnosno trgovačkog suda.

Vojno se državno odvjetništvo ustanovljuje za područje vojnog suda.

Državno se odvjetništvo Republike Hrvatske ustanovljuje za teritorij Republike Hrvatske.

Svako državno odvjetništvo postupa u skladu sa svojom stvarnom i mjesnom nadležnosti, ako zakonom nije drukčije određeno.

2. RAD

Poslove državnog odvjetništva obavljaju državni odvjetnici i zamjenici državnog odvjetnika.

Državni odvjetnik zastupa državno odvjetništvo i upravlja njegovim radom.

U državnom odvjetništvu može biti imenovano više zamjenika državnog odvjetnika.

Zamjenik državnog odvjetnika ovlašten je obavljati svaku radnju u postupku pred sudom ili drugim državnim tijelom za koju je po zakonu ovlašten državni odvjetnik.

III. DJELOKRUG, NADLEŽNOST I OVLASTI

Djelokrug i nadležnost državnog odvjetništva određuje se prema odredbama zakona koje vrijede za djelokrug i nadležnost sudova pred kojima izvršavaju svoje ovlasti.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka općinsko državno odvjetništvo nadležno je postupati pred županijskim sudom u slučajevima iz članka 17. točke 2. Zakona o sudovima kad se radi o kaznenim djelima iz nadležnosti općinskog suda. Istražnim radnjama prisustvuje državni odvjetnik koji postupa pred županijskim sudom, ako nadležni općinski državni odvjetnik ne izjavi da će on prisustvovati.

U kaznenom postupku i postupku za privredne prijestupe državno odvjetništvo poduzima radnje sukladno ovlastima određenim zakonom.

U parničnom, izvanparničnom, izvršnom, prekršajnom, upravnom i drugim postupcima državno odvjetništvo poduzima radnje i koristi pravna sredstva na koja je ovlašteno posebnim zakonom.

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske kad utvrdi da zbog povrede zakona ili međunarodnog ugovora postoji potreba za uporabu pravnog lijeka protiv izvršne sudske odluke ili odluke donesene u upravnom ili drugom postupku, može zahtijevati da se odgodi, odnosno prekine postupak za izvršenje te odluke.

Zahtjev za odgodu, odnosno prekid izvršenja odluke iz stavka 1. ovoga članka podnosi državno odvjetništvo koje je ovlašteno podnijeti pravni lijek protiv te odluke. Zahtjev se podnosi tijelu koje odlučuje o izvršenju, a ako je izvršenje u tijeku, tijelu koje provodi izvršenje. Na zahtjev državnog odvjetništva odgovarajuće tijelo odgodit će, odnosno prekinuti postupak za izvršenje do donošenja odluke o pravnom lijeku državnog odvjetništva.

Odluka o odgodi, odnosno prekidu izvršenja odluke prestaje vrijediti ako državno odvjetništvo u roku 15 dana nakon dostave odluke ne upotrijebi pravno sredstvo.

Državno odvjetništvo dužno je od građana, državnih tijela i pravnih osoba primati prijave, podneske i izjave u stvarima iz svoga djelokruga radi poduzimanja radnji sukladno svojim ovlastima.

Državno odvjetništvo može tražiti od građana obavijesti glede njihovih prijava, podnesaka, pritužbi i predstavki.

Državno odvjetništvo ovlašteno je da od drugih državnih tijela ili pravnih osoba traži dostavu spisa kao i izvješća ako se odnose na poduzimanje radnji iz njegovog djelokruga.

Sudovi su dužni omogućiti uvid u spise državnim odvjetnicima ili njihovim zamjenicima te na njihovo pisano traženje dostaviti obavijest o stanju spisa. Na traženje državnog odvjetništva sudovi su dužni dostaviti na uvid pravomoćno dovršene spise.

Državna tijela i pravne osobe dužni su postupiti bez odgode po pisanom zahtjevu državnog odvjetništva.

Državni je odvjetnik ovlašten zamjeniku državnog odvjetnika istog državnog odvjetništva ili nižem državnom odvjetništvu davati obvezatne naputke za rad i postupanje u pojedinačnom predmetu.

Državni je odvjetnik ovlašten preuzeti obavljanje svih ili pojedinih poslova zamjenika državnog odvjetnika istog državnog odvjetništva ili od nižeg državnog odvjetništva. Iz opravdanih razloga državni odvjetnik može povjeriti postupanje u pojedinačnom predmetu drugom zamjeniku državnog odvjetnika istog državnog odvjetništva ili drugom nižem državnom odvjetništvu.

Obvezatni naputak nižem državnom odvjetništvu u pojedinačnom predmetu ili odluka o preuzimanju pojedinačnog predmeta od nižeg državnog odvjetništva ili o njegovom povjeravanju drugom nižem državnom odvjetništvu, daje se u pisanom obliku s obrazloženjem.

Ako obvezatni naputak ili odluka iz stavka 3. ovoga članka iz posebnih razloga, a naročito uslijed opasnosti od odgode, odmah nije bilo moguće dati u pisanom obliku, takav usmeni naputak mora se naknadno potvrditi u pisanom obliku.

Zamjenik državnog odvjetnika ili državni odvjetnik nižeg državnog odvjetništva ima pravo ukazati da je dati naputak za postupanje u pojedinačnom predmetu protuzakonit. Ako je takav naputak dan usmeno može se zatražiti pisani naputak, a ako je dan pisani naputak može se tražiti ponovno davanje pisanog naputka. Državni odvjetnik dužan je dati pisani naputak ili pisani naputak ponoviti. U protivnom naputak se smatra povučenim.

Ako zamjenik državnog odvjetnika smatra pisani naputak protuzakonitim ili neutemeljenim za zastupanje, ili se njegovom primjenom ne postižu očekivani pravni učinci ili ako postoje drugi važni razlozi, državni odvjetnik može, na pisani i obrazloženi zahtjev, zamjenika državnog odvjetnika osloboditi od daljnjega postupanja u ovom predmetu i predmet dati na rješavanje drugom zamjeniku.

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u obavljanju prava nadzora nad radom državnih odvjetništava dužno je poduzimati odgovarajuće mjere, a posebno obaviti neposredan uvid u cjelokupni rad a i poslovanje svakog županijskog državnog odvjetništva.

Županijska državna odvjetništva dužna su obaviti pregled cjelokupnog rada područnog državnog odvjetništva.

IV. UNUTARNJE USTROJSTVO DRŽAVNIH ODVJETNIŠTAVA

I. POSLOVI UPRAVE

Poslovi uprave obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje državnog odvjetništva, a posebice: ustrojstvo unutarnjeg poslovanja u državnom odvjetništvu, skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u državnom odvjetništvu, poslove u svezi s predstavkama i pritužbama na rad državnog odvjetništva, stručne poslove u svezi s ostvarivanjem dužnosti i prava službenika i namještenika u državnom odvjetništvu, skrb o stručnom usavršavanju državnih odvjetnika, zamjenika državnih odvjetnika, savjetnika, vježbenika i drugih službenika i namještenika u državnom odvjetništvu, vođenje statistike, financijsko i materijalno poslovanje državnog odvjetništva te druge poslove propisane zakonom i pravilnikom o unutarnjem poslovanju državnih odvjetništava.

Državni odvjetnik obavlja poslove uprave sukladno zakonu i pravilniku u unutarnjem poslovanju.

Državnog odvjetnika u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti u obavljanju poslova uprave i drugih poslova koje povjeri zamjenjuje zamjenik državnog odvjetnika određen godišnjim rasporedom poslova.

U slučaju odsutnosti ili spriječenosti državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u kojem nema zamjenika državnog odvjetnika kao i kad državni odvjetnik nije imenovan, državni odvjetnik neposredno višeg državnog odvjetništva može odrediti zamjenika državnog odvjetnika iz toga državnog odvjetništva ili državnog odvjetnika, odnosno zamjenika državnog odvjetnika područnog državnog odvjetništva, da privremeno ali najdulje šest mjeseci u jednoj godini obavlja poslove državnog odvjetnika, odnosno zamjenika državnog odvjetnika.

Državnom odvjetniku Republike Hrvatske u poslovima uprave pomažu zamjenici - voditelji odjela i tajnik državnog odvjetništva, a u drugim državnim odvjetništvima državnom odvjetniku pomažu zamjenici - voditelji odjela, tajnik državnog odvjetništva ili službenik kojeg odredi državni odvjetnik.

2. ODJELI

U državnim odvjetništvima u kojima ima više zamjenika ustanovljuju se odjeli. Odjel se ustanovljuje ako najmanje tri zamjenika državnog odvjetnika rade na predmetima istog pravnog područja.

Na čelu odjela nalazi se voditelj - zamjenik državnog odvjetnika kojeg imenuje državni odvjetnik godišnjim rasporedom poslova.

3. IZVJEŠĆA

a) POSEBNA IZVJEŠĆA

O kaznenim predmetima od posebnog državnog interesa ili u kojima se ne mogu ocijeniti nedovoljno razjašnjena pravna pitanja od presudnog značaja niže državno odvjetništvo dužno je izvijestiti više državno odvjetništvo o već poduzetim radnjama, kao i o svojim daljnjim namjerama.

Državni odvjetnik Republike Hrvatske dužan je izvijestiti ministra pravosuđa o predmetima općeg značaja, kao i o kaznenim prijavama protiv sudaca Ustavnog suda, zastupnika u Saboru, članova Vlade, sudaca i državnih odvjetnika.

Ministar pravosuđa može tražiti da mu se podnese izvješće o pojedinim vrstama kaznenih postupaka, a u pojedinim slučajevima može tražiti i posebno izvješće.

Vrijeme i način podnošenja izvješća uređuje se posebnim peopisima. Dužnost podnošenja izvješća o namjeravanim radnjama ne spriječava radnju, koja se mora odmah poduzeti zbog opasnosti od zastare, odgode ili proteka roka.

b) MJESEČNA I GODlŠNJA IZVJEŠĆA

Državna odvjetništva podnose višem državnom odvjetništvu izvješća svaki mjesec. Izvješće sadrži podatke o završenim kaznenim postupcima, o postupcima koji su u tijeku te radnjama koje su poduzeli ili će ih poduzeti. Više državno odvjetništvo može tražiti da se izvješća izrade posebno po vrstama predmeta.

Godišnji izvještaj sadrži pregled primljenih, riješenih i neriješenih predmeta, pregled podnijetih optužnih akata i pregled pravnih lijekova koji su podneseni i s kakvim uspjehom.

Državni odvjetnik Republike Hrvatske dužan je svake godine dostaviti Ministarstvu pravosuđa izvješće o primljenim, riješenim i neriješenim predmetima s obrazloženjem te o pokrenutim postupcima zbog počinjenog teškog stegovnog djela dužnosnika i stegovnim postupcima prema službenicima i namještenicima u državnim odvjetništvima.

U godišnjem izvješću može se upozoriti na stanje i djelovanje pravnog sustava, nedostatke u zakonodavstvu, unutarnjem poslovanju državnog odvjetništva ili sudova te prema potrebi dostaviti i odgovarajuće prijedloge za izmjene.

Državna odvjetništva dužna su dostavljati statističke podatke i podatke za automatsku obradu iz svog djelokruga te staviti na raspolaganje podatke i dokumente.

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske dužno je pripraviti podatke o radu državnih odvjetništava te ih staviti na raspolaganje za statističku i automatsku obradu.

V. POSEBNE ODREDBE O UNUTARNJEM USTROJSTVU DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u kaznenom postupanju ima Kazneno-pravni odjel, a u građanskom i upravnom postupanju Građansko-upravni odjel te druge unutarnje ustrojstvene jedinice stručnih i pomoćno-tehničkih službi.

Raspored zamjenika državnog odvjetnika u odjele izvršit će se godišnjim rasporedom poslova.

VI. PRAVOSUDNA UPRAVA

Poslove pravosudne uprave obavlja Ministarstvo pravosuđa.

Za obavljanje poslova pravosudne uprave Ministarstvo pravosuđa obraća se Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, koje zahtjeve upućuje odgovarajućim državnim odvjetništvima.

U pravosudnu upravu spadaju poslovi koji služe izvršavanju ovlasti državnih odvjetništava a posebno izrada zakona i dragih propisa za ustanovljavanje, djelokrug i ustrojstvo državnog odvjetništva, skrb za školovanje i stručno usavršavanje državnih odvjetnika, zamjenika državnih odvjetnika i drugih službenika i namještenika, osiguranje materijalnih, financijskih, prostornih i drugih uvjeta za rad državnih odvjetništava, prikupljanje statističkih i drugih podataka o djelovanju državnih odvjetništava, ispitivanje predstavki i pritužbi građana na rad državnih odvjetništava koje se odnose na odugovlaćenje u davanju ocjene o osnovanosti podnesene kaznene prijave ili na ponašanje državnog odvjetnika, zamjenika državnog odvjetnika ili drugog djelatnika državnog odvjetništva prema stranci u tijeku postupka ili obavljanja drugih službenih radnji nadzor nad financijskim i materijalnim poslovanjem državnih odvjetništava, nadzora nad redovitim obavljanjem poslova u državnom odvjetništvu, kao i druge upravne zadaće i poslove određene zakonom.

Ministarstvo pravosuđa vodi evidenciju državnih odvjetnika, zamjenika državnih odvjetničkih vježbenika i drugih djelatnika u državnim odvjetništvima.

Evidencija sadrži podatke o imenu i prezimenu, rođenju, nacionalnosti, prebivalištu, završenoj školi,

stručnom nazivu, zanju stranih jezika, kao i druge podatke određene zakonom.

Podatke iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvu pravosuđa dostavljaju državna odvjetništva Republike Hrvatske na način štop ga propišu ministar pravosuđa.

Podaci upisani u evidenciju službena su tajna i mogu se koristiti samo za potrebe provođenja ovoga Zakona, kao i zakona kojim se uređuju prava, dužnosti i odgovornosti državnog odvjetnika, zamjenika državnog odvjetnika i drugih djelatnika u državnom odvjetništvu.

Evidencija državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika sadrži slijedeće podatke

1. osobne podatke,

2. podatke o imenovenju i razrješenju

3. podatke o uspjehu u tijeku studija,

4. podatke o vježbeničkoj praksi,

5. podtke o objavljenim stručnim ili znanstvenim radovima,

6. ocjcnu obnašanja državnoodvjetničke dužnosti,

7. podatke o napredavanju,

8. disaplinske kazne.

Osobni podaci sadrže slijedeće podatke: ime, prezime, ime oca, dan, mjesec i godinu rođenja, nacionalnost, podatke o prebivalištu, završenom pravnom fakultetu, položenom pravosudnom ispitu, posebnim zanimanjima, imovinskom stanju, članovima obiteljskog domaćinstva ( bračni drug, djeca I roditelji).

Podaci iz evidencije službena su tajna.

Tijela koja imaju podatke o kojima se vodi evidencija iz stavka 1. ovoga članka dužna su ih dostaviti Ministarstvu pravosuđa.

Ministar pravosuđa donosi pravilnik o unutarnjem poslovanju državnim odvjetništvima na prijedlog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

Pravilnik o nutarnjem poslovanju propisuju se pravila o uredskom poslovanju, vođenju upisnika i pomoćnih knjiga, o vođenju evidencija, obrascima za rad pravila o pripćenjima za javnost, provedbena pravila o vođenju postupka i dostavljanju odluka na jeziku i pismu etničke i nacionalne zajednice ili manjine, pravila o nadzoru materijalnog i financijskog poslovanja i redvitog obavljanja poslova u državnim odvjetništvima, rasporedu radnog vremena u toku radnog dana ili tjedna, pravila o vođenju statistika, standardi poslovnog prostora i oprame i druga pitanja od značaja za unutarnje poslovanje državnih odvjetništva.

Pravilnikom o unutarnjem poslovanju propisuje se i način obavljanja zajedničkih poslova za više državnih odvjetništva, kao i s drugim tijelima ako imaju sjedište u istoj zgradi.

Državnim se odvjetnicima, zamjenicima državnih odvjetnika, savjetnicima i stručnim suradnicima izdaje službena iskaznica. Ministar pravosuđa pravilnikom propisuje obrazac i postupak izdavanja službene iskaznice

VII. DRŽAVNI ODVJETNICI I NJIHOVI ZAMJENICI

1. IMENOVANJE

Broj zamjenika državnog odvjetnika u pojedinom državnom odvjetništvu odrđuje ministar pravosuđa na prijedlog državnog odvjetnika Republike Hrvatske sukladno okvirnim mjerilima za rad državnih odvjetništva.

Okvirna mjerila propisuje ministar pravosuđa na prijedlog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

Državnog odvjetnika imenuje Državno sudbeno vijeće na vrijeme od osam godina i po isteku tog vremena može biti ponovno imenovan na istu dužnost. Ako državni odvjetnik ne bude ponovno imenovan, na istu dužnost nastavlja raditi kao zamjenik državnog odvjetnika u istom državnom odvjetništvu.

Vrijeme na koje je imenvan državni odvjetnik počinje teći danom nastupa na dužnost.

Zamjenici državnog odvjetnika svoju dužnost obavljaju stalno.

Državni su odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika imenuju na način, pod uvjetima i po postupku u kojem se osigurava njihova stručnost, samostalnost i dostojnost za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti.

Za državnog se odvjetnika ili za zamjenika državnog odvjetnika može imenovati hrvatski državljanin, koji ima završen pravni fakultet i položeni pravosudni ispit.

Za državnog odvjetnika ili za zamjenika državnog odvjetnika u općinskom odvjetništvu može imenovati osoba koja je kao državnoodvjetnički, sudački, odvjetnički, državnopravobraniteljski, javnobilježnički vježbenik ili vježbenik kod suca za prekršaje položila pravosudni ispit, odnosno osoba koja radi na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje dvije godine.

Za državnog odvjetnika ili za zamjenika državnog odvjetnika u županijskom ili vojnom državnom odvjetništvu može imenovti osoba koja je poslije položenog pravosudnog ispita provela na radu najmanje tri godine kao državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika, sudac, odvjetnik, državni pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja, odnosno šest godina kao sudac za prekršaje, javni bilježnik, savjetnik takvog državnog odvjetništva, odnosno deset godina na drugim pravnim poslovima.

Za zamjenika se državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu Republike Hrvatske može imenovati osoba koja je poslije položenog pravosudnog ispita provela na radu najmanje šest godina kao državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika, sudac, odvjetnik, državni pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelj odnosno dvanaest godina kao sudac Republičkog Vijeća za prekršaje, sudski ili viši sudsvi savjetnik u Vrhovnom suđu Republike Hrvatske ili Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, docent ili profesor Pravnog fakulteta.

Za državnog se odvjetnika Republike Hrvatske može imenovati osoba koja je, poslije položenog pravosudnog ispita, provela najmanje dvanaest godina kao državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika u županijskom ili vojnom državnom odvjetništvu, zamjenik državnog odvjetnika u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, općinski državni odvjetnik i zamjenik općinskog državnog odvjetnika, sudac županijskog, vojnog, Upravnog ili Visokog trgovačkog suda, odvjetnik ili javni bilježnik, odnosno osoba koja je na drugim pravnim poslovima provela petnaest godina, kao i drugi pravni stručnjak čiji prethodni rad pruža jamstvo za uspješno obnašanje te dužnosti.

Za imenovanje u više državno odvjetništvo moraju biti ispunjeni uvjeti prema kojima državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ima osim uvjeta iz članka 36. i 37. ovoga Zakona, stručno znanje i sposobnost za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti koja se utvrđuje ocjenom obnašanja državnoodvjetničke dužnosti.

Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika u obnašanju dužnosti ocjenjuje se prema sljedećim mjerilima:

1. poštivanje rokova u tijeku postupka i korištenju pravnih lijekova i postizanje zadovoljavajućih rezultata u radu,

2. iskazana marljivost u rješavanju dodijeljenih mu predmeta u skladu s okvirnim mjerilima,

3. sposobnost usmenog i pismenog izražavanja,

4. sposobnost uspostavljanja kulturnog i pristojnog odnosa sa strankama,

5. odnos prema drugim dužnosnicima, službenicima i namještenicima u državnom odvjetništvu i ponašanje izvan službe,

6. sposobnost obavljanja poslova uprave ako je raspoređen na takvu dužnost,

7. posebne odlike, objavljeni znanstveni i stručni radovi.

Ocjenu obnašanja državnoodvjetničke dužnosti daje državni odvjetnik za zamjenika državnog odvjetnika, a za državnog odvjetnika, državni odvjetnik neposredno višeg državnog odvjetništva.

Ocjenu za državnog odvjetnika Republike Hrvatske daje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra pravosuđa.

Ocjena obnašanja dužnosti daje se svake tri godine.

Ocjena obnašanja može biti da državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika:

1. nezadovoljavajuće obnaša državnoodvjetničku dužnost,

2. ne ispunjava uvjete za napredovanje,

3. ispunjava uvjete za napredovanje.

Ocjena se dostavlja državnom odvjetniku ili zamjeniku državnog odvjetnika na kojeg se odnosi i njen sadržaj predstavlja službenu tajnu.

Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika koji se ne složi s ocjenom, ima pravo u roku od osam dana od dostave ocjene podnijeti prigovor državnom odvjetniku, odnosno višem državnom odvjetniku koji može tražiti izradu nove ocjene poštujući pri tom mišljenje državnog odvjetnika istog ili višeg državnog odvjetništva.

Državni odvjetnik Republike Hrvatske može po prigovoru državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika razmatrati ponovno izrađenu ocjenu i ako utvrdi da je prigovor osnovan može ju izmijeniti u cijelosti ili djelomično.

2. RAZLOZI ZA RAZRJEŠENJE

Državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika razriješit će dužnosti Državno sudbeno vijeće:

- ako to sam zatraži,

- ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost,

- ako je dva puta u nizu ocjenjen da nezadovoljavajuće obnaša državno odvjetničku dužnost,

- ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja državnoodvjetničke dužnosti,

- ako u skladu sa zakonom, zbog počinjenog teškog stegovnog djela, tako odluči Državno sudbeno vijeće,

- kada navrši 70 godina života, istekom godine u kojoj je ispunio taj uvjet,

- kad se ukine državno odvjetništvo u koje je imenovan,

- kad primi dužnost ili počne obavljati poslove koji su ne spojivi s obavljanjem državnoodvjetničke dužnosti.

Državnog odvjetnika Republike Hrvatske može razriješiti dužnosti Državno sudbeno vijeće ako je ocijenjen da nezadovoljavajuće obnaša državno odvjetničku dužnost.

Protiv odluke o razrješenju od državnoodvjetničke dužnosti državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ima pravo podnijeti zahtjev za zaštitu Županijskom domu Sabora.

3. DUŽNOSTI I PRAVA DRŽAVNOG ODVJETNIKA

a) OBNAŠANJE DRŽAVNOODVJETNIČKE DUŽNOSTI

Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika obnaša državnoodvjetničku dužnost u državnom odvjetništvu u koje je imenovan.

Poslovi u državnom odvjetništvu raspoređuju se na početku svake kalendarske godine prema vrstama predmeta vodeći računa o razmjernom opterećenju.

Prije utvrđivanja rasporeda poslova državni odvjetnik pribavit će mišljenje zamjenika državnog odvjetnika.

Godišnji se raspored poslova prije nego se počne primjenjivati dostavlja višem državnom odvjetništvu, koje, zbog opravdanih razloga, može naložiti da se raspored izmijeni.

Državno će odvjetništvo Republike Hrvatske svoj godišnji raspored poslova dostaviti Ministarstvu pravosuđa.

Godišnji se raspored poslova može mijenjati ako to posebne okolnosti opravdavaju.

Predmet se dodijeljen na rad zamjeniku državnog odvjetnika, na način propisan u članku 44. ovoga Zakona, može oduzeti kada u tom predmetu zamjenik državnog odvjetnika može biti izuzet, kad ne može pravodobno poduzimati radnje u postupku zbog dulje spriječenosti ili kad to zahtijevaju posebni razlozi.

b) DUŽNOSTI DRŽAVNOG ODVJETNIKA

Državni se odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika mora ponašati tako da se umanji svoj ugled ili ugled državnog odvjetništva te ne dovede u pitanje svoju savjesnost ili samostalnost državnog odvjetništva.

Državni je odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika dužan zadržati za sebe sve što je doznao o strankama i njihovim pravima, obvezama i pravnim interesima u okviru obnašanja dužnosti, ako to ne predstavlja kažnjivo djelo te čuvati tajnost svih podataka nedostupnih javnosti.

Na državne odvjetnike ili zamjenike državnih odvjetnika odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 60. Zakona o sudovima.

Državni se odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ne smije koristiti svojim službenim položajem ili ugledom državnog odvjetništva za ostvarivanje svojih prava pred državnim tijelima i tijelima lokalne samouprave i uprave.

Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ne smije obnašati sudačku dužnost, obavljati odvjetničku ili javnobilježničku službu, niti poslove člana upravnog ili nadzornog odbora trgovačkog društva ili druge pravne osobe koja ostvaruje dobit.

Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ne smije obavljati niti drugu službu ili posao, koji bi mogli utjecati na njegovu samostalnost i objektivnost ili bi se umanjio njegov društveni ugled ili je inače nespojiv s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti.

Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika može pisati stručne ili znanstvene radove, sudjelovati u radu stručnih ili znanstvenih skupova, pisati nacrte propisa ili sudjelovati u drugim sličnim aktivnostima.

Zamjenik je državnog odvjetnika dužan prethodno u pisanom obliku izvijestiti državnog odvjetnika o svakom poslu kojeg primi osim poslova iz članka 50. ovoga Zakona, koji je dužan o tome izvijestiti državnog odvjetnika neposredno višeg državnog odvjetništva.

O nespojivosti službe ili posla s državnoodvjetničkom dužnosti odlučuje državni odvjetnik, za državnog odvjetnika državni odvjetnik neposredno višeg državnog odvjetništva, a za državnog odvjetnika Republike Hrvatske - Vlada Republike Hrvatske.

c) PRAVA DRŽAVNOG ODVJETNIKA

Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika imaju pravo na :

- plaću koja je utvrđena za državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u koje je imenovan,

- naknadu umjesto plaće kad nije u mogućnosti obnašati dužnost,

- mirovinsko, invalidsko, zdravstveno osiguranje i prava koja iz toga proizlaze po općim propisima,

- odmore i dopuste koje imaju službenici i namještenici u državnom odvjetništvu i godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana,

- pravo na materijalne troškove pod uvjetima utvrđenim zakonom i drugim propisima,

- naknada za odvojeni život od obitelji, kao i naknadu troškova putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrjeme tjednog odmora ili državnih blagdana,

- naknadu za službena putovanja i putne troškove u svezi obnašanja državnoodvjetničke dužnosti, i

- stručno usavršavanje i specijalizaciju u okviru sredstava osiguranih za tu namjenu.

d) UPUĆIVANJE NA RAD

Državni se odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika općinskog, vojnog ili županijskog državnog odvjetništva može privremeno, ali najdulje šest mjeseci, uputiti na rad u drugo državno odvjetništvo istog ili nižeg stupnja.

Državni se odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika može uz svoj pristanak uputiti na rad u drugo državno odvjetništvo istog stupnja i na dulje vrijeme ili trajno premjestiti.

Rješenje o privremenom upućivanju na rad u drugo državno odvjetništvo donosi Državni odvjetnik Republike Hrvatske ili državni odvjetnik neposredno višeg državnog odvjetništva, a za trajni premještaj Državno sudbeno vijeće.

O privremenom rasporedu državnih odvjetnika ili zamjenika državnih odvjetnika suglasnost daje i državni odvjetnik Republike Hrvatvatske.

Protiv rješenja o upućivanju na rad u drugo državno odvjetništvo državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ima pravo prigovora državnom odvjetniku Republike Hrvatske u roku od osam dana od dostave rješenja. Odluka državnog odvjetnika Republike Hrvatske po prigovoru konačna je.

Ako državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika bude imenovan za ministra pravosuđa, ili za zamjenika ministra pravosuđa ili za drugog dužnosnika u Ministarstvu pravosuđa, državnoodvjetnička dužnost mu miruje dok obavlja dužnost na koju je imenovan u izvršnoj vlasti.

Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika uz svoj pristanak, može biti raspoređen i na druge poslove u Ministarstvu pravosuđa, ali ne dulje od dvije godine, za koje vrijeme mu državnoodvjetnička dužnost miruje.

U slučaju iz prethodnog stavka ovoga članka državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.

Odluku o rasporedu državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika prema stavku 2. ovoga članka donosi ministar pravosuđa uz suglasnost državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

e) ODGOVORNOST ZA ŠTETU

Republika Hrvatska odgovara za štetu koju u obnašanju dužnosti nanese državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika građaninu ili pravnoj osobi nepravilnim ili nezakonitim radom.

Republika Hrvatska može od državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika zatražiti naknadu isplačene svote samo kad je štetu učinio namjerno ili iz krajnje nepažnje.

Zahtjev za naknadu štete iz stavka 2. ovoga članka zastarjeva za šest mjeseci od dana isplaćene naknade oštećeniku.

VIII. DRŽAVNOODVJETNIČKI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI

Broj službenika i namještenika za obavljanje stručnih uredskih i tehničkih poslova utvrđuje državni odvjetnik uz prethodnu suglasnost ministra pravosuđa.

Zasnivanje i prestanak radnog odnosa službenika i namještenika, plaće i ostala prava, obveze i odgovornosti iz rada, potrebnoj školskoj spremi, trajanju i obavljanju vježbeničke prakse, uvjetima za polaganje stručnog ispita, program i način polaganja tog ispita te druga pitanja s tim u svezi uređuje se propisima koji se primjenjuju na službenike i namještenike u sudovima.

1. TAJNIK DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA

Državno odvjetništvo s više od deset zamjenika državnog odvjetnika ima tajnika. Tajnik državnog odvjetništva pomaže državnom odvjetniku u obavljanju poslova uprave.

Za tajnika državnog odvjetništva može biti imenovana osoba koja ima završen pravni fakultet.

Za tajnika Državnog odvjetništva Republike Hrvatške može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za višeg savjetnika ili savjetnika.

2. SAVJETNICI

Državno odvjetništvo može imati savjetnike i više savjetnike.

Savjetnici pomažu državnom odvjetniku ili njegovom zamjeniku u radu, izrađuju nacrte odluka, uzimaju na zapisnik prijave, podneske i izjave građana te obavljaju samostalno ili pod nadzorom i po uputama državnog odvjetnika ili njegovog zamjenika druge stručne poslove predviđene zakonom i propisima donesenim na osnovi zakona.

Za savjetnika se u općinskom državnom odvjetništvu može imenovati osoba koja ima završen pravni fakultet i položen pravosudni ispit.

Za savjetnika se u županijskom i vojnom državnom odvjetništvu može imenovati osoba koja osim uvjeta iz stavka 3. ovoga članka ima najmanje dvije godine rada na pravnim poslovima u sudu, državnom odvjetništvu, kao sudac za prekršaje, odvjetništvu ili javnom bilježništvu.

Savjetnik u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske može biti osoba koja ispunjava uvjete propisane za državnog odvjetnika ili njegovog zamjenika u županijskom državnom odvjetništvu.

Za višeg se savjetnika može imenovati osoba koja je radila kao sudac, državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika, sudac za prekršaje, odvjetnik ili javni bilježnik, odnosno koja je radila kao sudski savjetnik ili savjetnik u državnom odvjetništvu najmanje pet godina.

3. STRUČNI SURADNICI

Državno odvjetništvo može imati službenike drugih struka s višom ili visokom školskom spremom i propisanim radnim iskustvom defektološkog, sociološkog, pedagoškog, ekonomskog, knjigovodstveno-financijskog i drugog odgovarajućeg obrazovanja.

Stručni suradnici iz stavka 1. ovoga članka kao stručni pomoćnici pomažu državnom odvjetniku ili zamjeniku državnog odvjetnika u radu u stvarima u kojima su potrebna stručna znanja a mogu i samostalno obavljati poslove kad je to određeno zakonom ili drugim propisom.

3. DRŽAVNOODVJETNIČKI VJEŽBENICI

Broj državnoodvjetničkih vježbenika utvrđuje državni odjvetnik po prethodnoj suglasnosti ministra pravosuđa.

Za utvrđeni broj državnoodvjetničkih vježbenika osigurat će se novac u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

Uvjeti za primanje državnoodvjetničkih vježbenika, trajanje i način obavljanja vježbeničke prakse kao i uvjeti za polaganje pravosudnog ispita, program i način polaganja tog ispita, te druga pitanja s tim u svezi uređuju se zakonom.

4. PRAVOSUDNA POLICIJA

Osiguranje objekata, imovine, osoba i održavanja reda u državnom odvjetništvu, obavlja pravosudna policija sukladno zakonu.

Za utvrđeni broj pravosudnih policajaca osigurat će se sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

5. ODGOVORNOST SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Za stegovna djela koja počini službenik ili namještenik državnog odvjetništva postupak pokreće, vodi i izriče kazne državni odvjetnik.

O žalbi protiv odluke državnog odvjetnika iz stavka 1. ovoga članka odlučuje državni odvjetnik neposredno višeg državnog odvjetništva. O žalbi protiv odluke državnog odvjetnika Republike Hrvatske odlučuje stegovni sud Državnog odvjetništvaRepublike Hrvatske. Sastav i rad stegovnog suda uređuje se pravilnikom o unutarnjem poslovanju državnih odvjetništava.

U stegovnom postupku shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje kazneni postupak.

Na službenike i namještenike u državnim odvjetništvima u odnosu na stegovnu i materijalnu odgovornost primjenjuju se propisi koji važe za službenike i namještenike u sudovima, ako zakonom nije drukčije određeno.

IX. ČUVANJE SLUŽBENE TAJNE

Državni odvjetnici, zamjenici državnih odvjetnika, savjetnici, stručni suradnici, vježbenici, službenici i namještenici dužni su čuvati službenu tajnu bez obzira na način na koji su je doznali.

Pod službenom tajnom podrazumijeva se osobito:

- sve ono što je kao službena tajna određeno zakonom ili drugim propisom,

- sve ono što je kao šlužbena tajna odnosno poslovna tajna određeno općim aktima pravnih osoba i drugih tijela, organizacija i institucija,

- podaci i isprave posebno označene kao službena odnosno poslovna tajna od strane državnih tijela ili pravnih osoba, drugih tijela, organizacija ili institucija,

- podaci i isprave koje su državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika označili kao službena tajna.

Obveza čuvanja službene tajne traje i nakon prestanka rada u državnom odvjetništvu.

Državni odvjetnik može zamjenika državnog odvjetnika, službenika ili namještenika osloboditi obveze čuvanja službene tajne, ako u pojedinom slučaju za to postoje opravdani razlozi. Za državnog odvjetnika odluku o tome donosi državni odvjetnik neposredno višeg državnog odvjetništva, a za državnog odvjetnika Republike Hrvatske - Vlada Republike Hrvatske.

Priopćenja za javnost putem sredstava javnog informiranja u svezi s postupkom u pojedinom predmetu, kao i s radom državnog odvjetništva daje državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika, kojeg on na to ovlasti.

Državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika, službenik ili namještenik ne smije neovlaštenim osobama dati podatke o osobnim, obiteljskim i imovinskim prilikama fizičkih osoba, odnosno imovinskim prilikama pravnih osoba za koje je saznao tijekom postupka.

Uvid u spise državnog odvjetništva dopušta državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika koji ga zamjenjuje i to osobania koje na to imaju pravo po zakonu ili po pravilniku o unutarnjem poslovanju državnog odvjetništva.

X. SREDSTVA ZA RAD

1. OSIGURANJE SREDSTAVA

Sredstva za rad državnog odvjetništva osiguravaju se Državnim proračunom Republike Hrvatske.

Visina sredstava za rad osigurava se prema propisima koji se primjenjuju za osiguranje sredstava za rad sudova.

Sredstva iz stavka 2. ovoga članka osiguravaju se u visini koja omogućuje redovito obavljanje svih poslova u državnom odvjetništvu.

Visina sredstava za rad državnog odvjetništva utvrđuje se na temelju prijedloga državnog odvjetnika za osiguranje sredstava.

Prijedlog za osiguranje sredstava državnog odvjetništva sadrži procjenu opsega redovitih ili povremenih poslova, potreban broj dužnosnika, službenika i namještenika te ostale pokazatelje koji su značajni za utvrđivanje prijedloga visine sredsta

Sredstva za plaće državnih odvjetnika, njihovih zamjenika, službenika i namještenika osiguravaju se sukladno zakonu.

2. SREDSTVA ZA POSEBNE NAMJENE

Sredstva za posebne namjene jesu

1. sredstva za rad vježbenika,

2. sredstva za stručno usavršavanje državnih odvjetnika, zamjenika državnih odvjetnika, državnoodvjetničkih službenika i namještenika,

3. Sredstva za namjenske troškove koja obuhvaćaju:

- naknade za obavljanje poslova prethodnog kaznenog postupka,

- ostale troškove u svezi s obavljanjem poslova državnog odvjetništva.

Uvjete i iznos naknade za obavljanje poslova prethodnog kaznenog postupka propisuje ministar pravosuđa,

a) Investicije

Republika Hrvatska osigurava posebna sredstva za tehničku opremu i radni prostor prema standardima za državna odvjetništva koje propisuje ministar pravosuđa.

b) Financijsko i materijalno poslovanje

Financijsko i materijalno poslovanje državnih odvjetništava obavlja se na način koji važi za tijela državne uprave.

Na osiguranje sredstava za rad državnih odvjetništava primjenjuju se propisi koji se odnose na osiguranje sredstava za rad državnih tijela.

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Imenovanje državnih odvjetnika ili zamjenika državnih odvjetnika imenovanih po dosadašnjim propisima obavit će se u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu zakona kojim će se utvrditi područja i sjedišta državnih odvjetništava.

Državni odvjetnici i zamjenici državnog odvjetnika imenovani po dosadašnjim propisima nastavljaju s radom i to:

- općinski državni odvjetnici kao općinski državni odvjetnici, a zamjenici općinskog državnog odvjetnika kao zamjenici općinskog državnog odvjetnika u istom općinskom državnom odvjetništvu;

- okružni državni odvjetnici kao državni odvjetnici županijskog državnog odvjetništva, a zamjenici okružnog državnog odvjetnika, kao zamjenici županijskog državnog odvjetnika u županijskom državnom odvjetništvu ustanovljenom za isto područje;

- državni odvjetnik Hrvatske, kao državni odvjetnik Republike Hrvatske, a zamjenici državnog odvjetnika Hrvatske, kao zamjenici državnog odvjetnika Republike Hrvatske, dok se ne provede postupak imenovanja državnih odvjetnika i njihovih zamjenika u svakom državnom odvjetništvu po odredbama ovoga Zakona i oni ne stupe na dužnost.

Državnom odvjetniku ili zamjeniku državnog odvjetnika koji ne bude ponovno imenovan za državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika po odredbama ovoga Zakona, isplaćivat će se za vrijeme od šest mjeseci po prestanku dužnosti, ako u tom roku ne započne s radom na drugom radnom mjestu, ili ne ispuni mirovinski staž za punu mirovinu, plaća i druga primanja koja pripadaju državnom odvjetniku ili zamjeniku državnog odvjetnika toga, odnosno odgovarajućeg državnog odvjetništva.

Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika koji ne bude ponovno imenovan, a od dana prestanka državnoodvjetničke dužnosti nedostaje mu najviše 24 mjeseca staža osiguranja za stjecanje prava na punu starosnu mirovinu ima pravo za to vrijeme na plaću i druga primanja koja bi mu pripadala da mu dužnost nije prestala, ako ne započne s radom na drugom radnom mjestu ili dok ne ostvari pravo na punu starosnu mirovinu ili mu se ne otkupi nedostajući mirovinski staž za punu starosnu mirovinu.

Za vrijeme iz stavka 1. ovoga članka državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika koji nije ponovno imenovan obavljat će, po pozivu državnog odvjetnika poslove višeg savjetnika u državnom odvjetništvu u kojem je obnašao dužnost. Vrijeme od prestanka dužnosti do ponovnog zaposlenja ili ostvarenja mirovinskog staža za punu mirovinu ili otkupa nedostajućeg mirovinskog staža iz članka 75. i stavka 1. ovoga članka priznaje se u radni staž.

Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika iz stavka 2. ovoga članka koji odbije obavljati poslove višeg savjetnika u državnom odvjetništvu ili te poslove obavlja nesavjesno nema pravo na plaću i druga primanja u trajanju iz stavka 1. ovoga članka.

Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika iz stavka 2. ovoga članka koji odbije obavljati poslove višeg savjetnika u državnom odvjetništvu ili te poslove obavlja nesavjesno nema pravo na plaću i druga primanja u trajanju iz stavka 1. ovoga članka.

Do donošenja propisa koje, po odredbama ovoga Zakona donosi ministar pravosuđa, primjenjivat će se postojeći propisi ako nisu u suprotnosti s ovim Zakonom.

Propise, za čije je donošenje ovlašten, po odredbama ovog Zakona ministar pravosuđa donijet će u roku od godinu dan od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o državnom odvjetništvu ("Narodne novine", br. 17/77., 17/86., 27/89., 16/90., 41/90., 14/91., 66/91., 22/92., 39/92. 58/93.).

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave "Narodnim novinama", osim odredbe članka 11. stavka 3. ovaga Zakona koja stupa na snagu danom prestanka važenja Urebe o organizaciji, radu i teritorijalnoj nadležnosti općinskih i okružnih javnih tužilaštava u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatsk ("Narodne novine", br. 67/91).

Klasa: 101-01/94-01/03

Zagreb, 20. rujna 1995.