ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLlKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O DRŽAVNOM PRAVOBRANITELJSTVU

Proglašavam Zakon o državnom pravobraniteljstvu, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 20. rujna 1995.

Broj: 01-95-1576/1

Zagreb, 21. rujna 1995.

ZAKON

O DRŽAVNOM PRAVOBRANITELJSTVU

I. OPĆE ODREDBE

Državno pravobraniteljstvo je posebno državno tijelo koje štiti imovinska prava i interese Republike Hrvatske i županija, odnosno Grada Zagreba.

Državno pravobraniteljstvo obavlja svoje poslove na temelju Ustava, zakona te međunarodnih ugovora i drugih propisa donesenih u skladu s Ustavom, zakonom i u skladu s nalozima i uputama Vlade Republike Hrvatske.

Državno se pravobraniteljstvo ustanovljava kao jedinstveno državno tijelo čiji se djelokrug, ovlasti i nadležnosti utvrđuje zakonom.

Državno pravobraniteljstvo Republike Hrvatske dužno je najmanje jedanput godišnje izvjestiti Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske i Vladu Republike Hrvatske, a državno pravobraniteljstvo županija, odnosno Državno pravobraniteljstvo Grada Zagreba skupštinu županije, odnosno Skupštinu Grada Zagreba o svom radu, primjeni zakona u zaštiti imovinskih prava i interesa Republike Hrvatske, županije ili Grada Zagreba, pojavama koje je uočilo u obavljanju svojih ovlasti i uspjehu kojeg su u tome postigli.

Državna tijela i druge pravne osobe dužni su državnom pravobraniteljstvu pružiti pomoć kad ju ono u službenim poslovima zatraži i dostavljati mu tražene akte ako za to ne postoje zakonske zapreke.

Državna tijela dužna su obavještavati državno pravobraniteljstvo o svim postupcima i činjenicama u kojima je ono po zakonu dužno ili ovlašterio poduzimati određene radnje ili podnositi pravna sredstva.

Državni pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja ne smije biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo pravno mišljenje u predmetu koji mu je dodijeljen u rad.

Kad je državni pravobranitelj županije odnosno Grada Zagreba ili zamjenik državnog pravobranitelja pritvoren ili je protiv njega pokrenut kazneni postupak odgovarajuće državno tijelo dužno je o tome obavijestiti državnog pravobranitelja Republike Hrvatske.

Državni pravobranitelj Republike Hrvatske ne smije biti pritvoren niti se protiv njega smije pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske.

Državni pravobranitelj Republike Hrvatske može biti pritvoren bez odobrenja Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske samo ako je zatečen u vršenju kažnjivog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O tome će se izvijestiti Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske.

Državno pravobraniteljstvo ima pečat koji sadrži naziv državnog pravobraniteljstva, te naziv i grb Republike Hrvatske.

Na zgradi u kojoj je smješteno državno pravobraniteljstvo moraju biti istaknuti naziv državnog pravobraniteljstva, grb i zastava Republike Hrvatske.

II. USTROJSTVO I RAD

1. USTROJSTVO

U Republici Hrvatskoj državna pravobraniteljstva jesu:

- državno pravobraniteljstvo županije,

- Državno pravobraniteljstvo Grada Zagreba,

- Državno pravobraniteljstvo Republike Hrvatske.

Državno se pravobrarkiteljstvo županije ustanovljuje za područje jedne županije.

Državno se pravobraniteljstvo Grada Zagreba ustanovljuje za područje Grada Zagreba.

Državno se pravobraniteljstvo Republike Hrvatske ustanovljuje za teritorij Republike Hrvatske.

Svako državno pravobraniteljstvo postupa u skladu sa svojom stvarnom i mjesnom nadležnosti, ako zakonom nije drukčije određeno.

2. RAD

Poslove državnog pravobraniteljstva obavljaju državni pravobranitelj i zamjenici državnog pravobranitelja.

Državni pravobranitelj upravlja radom državnog pravobraniteljstva.

U državnom pravobraniteljstvu može biti imenovano više zamjenika državnog pravobranitelja.

Zamjenik državnog pravobranitelja ovlašten je obavljati svaku radnju u postupku pred sudom ili drugim državnim tijelom za koju je po zakonu ovlašten državni pravobranitelj.

III. DJELOKRUG I OVLASTI

Djelokrug državnog pravobraniteljstva čine poslovi zastupanja, davanja pravnih mišjenja i drugi poslovi kad je to posebnim zakonom određeno, te poslvi koje državnom pravobraniteljstvu naloži Vlada Republike Hrvatske, te županijsko poglavarstvo, odnosno gradsko poglavarstvo za županiju, odnosno Grad Zagreb.

Državni je pravobranitelj ovlašten zamjeniku državnog pravobranitelja istog državnog pravobraniteljstva ili nižem državnom pravobraniteljstvu davati obvezante naputke za rad i postupanje u predmetu,

Državni je pravobranitelj ovlašten preuzeti obavljanje svih ili pojedinih poslova zamjenika državnog pravobranitelja istog državnog pravobraniteljstva ili od nižeg državnog pravobraniteljstva. Iz opravdanih razloga državni pravobranitelj može povjeriti postupanje u predmetu drugom zamjeniku državnog pravobranitelja istog državnog pravobraniteljstva ili drugom nižem državnom pravobraniteljstvu.

Obvezatni naputak nižem državnom pravobraniteljstvu u pojedinačnom predmetu ili odluka o preuzimanju predmeta od nižeg državnog pravobraniteljstva ili o njegovom povjeravanju drugom nižem državnom pravobraniteljstvu, daje se u pisanom obliku s obrazloženjem.

Ako obvezatni naputak ili odluka iz stavka 3. ovoga članka iz posebnih razloga, a naročito uslijed opasnosti od odgode, odmah nije bilo moguće dati u pisanom obliku, takav usmeni naputak mora se naknadno potvrditi u pisanom obliku.

1. ZASTUPANJE

Državno pravobraniteljstvo Republike Hrvatske zastupa Republiku Hrvatsku, a državno pravobraniteljstvo županije, odnosno Grada Zagreba zastupa županiju, odnosno Grad Zagreb u zaštiti njihovih imovinskih prava i interesa pred sudovima, upravnim i drugim javnim tijelima, prema svim osobama, ako nije zakonom drukčije određeno.

Državni pravobranitelj u slučaju suprotstavljenih interesa Republike Hrvatske i županije, odnosno Grada Zagreba, zastupa Republiku Hrvatsku, a županije odnosno Grad Zagreb zastupa župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba.

U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka, župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba može opunomoćiti službenika županije, odnosno Grada Zagreba.

Državno pravobraniteljstvo može na temelju punomoći zastupati državne fondove, trgovačka društva i druge pravne osobe koje su u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske, radi zaštite njihovih imovinskih prava i interesa.

Državno pravobraniteljstvo može na temelju punomoći zastupati i humanitarne, kulturne, znanstvene i odgojne ustanove te druga tijela koja nisu u vlasništvu Republike Hrvatske, a čija je djelatnost od značaja za Republiku Hrvatsku.

Državno pravobraniteljstvo može na temelju punomoći zastupati i druge pravne osobe koje obavljaju poslove od interesa za Republiku Hrvatsku, kao i jedinice lokalne samouprave.

U slučajevima suprotstavljenih imovinsko-pravnih intersa Republike Hrvatske, županija i Grada Zagreba, s imovinsko-pravnim interesima pravnih osoba iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, državni pravobranitelj ne može zastupati stranku u sporu na temelju punomoći.

U zastupanju Republike Hrvatske, županije, odnosno Grada Zagreba državno je pravobraniteljstvo po zakonu ovlašteno poduzimati sve radnje, koje je ovlaštena poduzimati stranka u postupku.

Državno pravobraniteljstvo može zastupati državna tijela u upravnom sporu, kad su povrijeđeni, odnosno kad postoji vjerojatnost povrede imovinskih prava ili interesa Republike Hrvatske, odnosno županije ili Grada Zagreba, ako na to bude ovlašteno.

Državno pravobraniteljstvo Republike Hrvatske zastupa Republiku Hrvatsku, županiju, odnosno Grad Zagreb u imovinskim sporovima pred inozemnim sudovima, ustanovama i drugim tijelima.

Ako po propisima druge države, Državno pravobraniteljstvo Republike Hrvatske ne smije neposredno nastupati pred njezinim sudovima ili drugim tijelima, ovlastit će drugu osobu za zastupanje u pojedinom predmetu uz prethodno pribavljenu suglasnost ministra pravosuđa.

Protiv presuda, rješenja i odluka na štetu Republike Hrvatske, županije, odnosno Grada Zagreba, državno pravobraniteljstvo koristit će zakonom propisana pravna sredstva ili pravne lijekove osim ako bi to bilo u suprotnosti s naputkom Vlade Republike Hrvatske, županijskog poglavarstva, odnosno gradskog poglavarstva Grada Zagreba.

Državno pravobraniteljstvo će u slučajevima, kada se radi o stvarima od osobitog značenja za Republiku Hrvatsku ili iznimno visoke vrijednosti, a treba se odreći tužbenog zahtjeva, priznati zahtjev protivne strane, zaključiti nagodbu ili odustati od prijedloga za izvršenje, izvijestiti o postupku Vladu Republike Hrvatske i zatražiti zauzimanje stajališta glede daljnjega zastupanja. Stajalište Vlade Republike Hrvatske izraženo u formi zaključka obvezatno je za Državno pravobraniteljstvo Republike Hrvatske, a stajalište županijskog, odnosno gradskog poglavarstva obvezatno je za državno pravobraniteljstvo županije, odnosno Grada Zagreba.

Ako državno pravobraniteljstvo županije, odnosno Grada Zagreba ocijeni da vođenje postupka prema zaključku županijskog, odnosno gradskog poglavarstva ne bi bilo zakonito ili opravdano, dostavit će predmet s obrazloženim mišljenjem Državnom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske radi davanja naloga za daljnje postupanje.

Tužbe, odgovore na tužbu, druga pravna sredstva, pravne lijekove i podneske u postupcima u kojima je stranka Republika Hrvatska, odnosno županija ili Grad Zagreb, smije podnositi samo nadležno državno pravobraniteljstvo ako zakonom nije drukčije određeno.

Odluke sudbene vlasti i upravnih tijela kao i druga pismena u postupcima koje vode, dostavljaju se nadležnom državnom pravobraniteljstvu.

Pogrešna dostava pismena ne proizvodi pravne učinke.

Troškovi zastupanja pred sudovima i drugim nadležnim tijelima priznaju se državnom pravobraniteljstvu prema propisima o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika.

Pravne osobe koje državno pravobraniteljstvo zastupa na temelju punomoći dužne su za zastupanje plaćati naknadu sukladno propisima o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika.

Humanitarne organizacije državni pravobranitelj može osloboditi od plaćanja troškova postupka.

Sredstva naplaćena na ime troškova zastupanja prihod su državnog proračuna.

2. DAVANJE PRAVNIH MIŠLJENJA

Državna pravobraniteljstva daju na zahtjev državnih tijela pravno mišljenje o svim pitanjima koja se odnose na imovinskopravne poslove i zaštitu imovine, prirodnih bogatstava, dijelova prirode, nekretnina, stvari i prava od interesa za Republiku Hrvatsku.

Kada pravno mišljenje iz stavka 1. ovoga članka traži državno tijelo koje ima svoju pravnu službu, dužno je, uz zahtjev, dostaviti i mišljenje svoje službe.

Prije sklapanja ugovora o prometu nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, državna su tijela dužna pribaviti mišljenje o pravnoj valjanosti ugovora od nadležnog državnog pravobraniteljstva.

Nadležno državno pravobraniteljstvo dat će mišljenje o pravnoj valjanosti ugovora najkasnije u roku od trideset dana od dana dostave zahtjeva za davanje pravnog mišljenja, a u protivnom smatrat će se da ne postoje pravne zapreke za sklapanje pravnog posla.

Neovisno o tome je li pravno mišljenje dato ili nije državno pravobraniteljstvo može iz razloga predviđenih zakonom tražiti poništenje sklopljenog ugovora, odnosno utvrđenje ništavosti pravnog posla, ako je on protivan prisilnim propisima.

IV. UNUTARNJE USTROJSTVO DRŽAVNIH PRAVOBRANITELJSTAVA

1. POSLOVI UPRAVE

Poslovi uprave obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje državnog pravobraniteljstva, a posebice: ustrojstvo unutarnjeg poslovanja u državnom pravobraniteljstvu, skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u državnom pravobraniteljstvu, poslove u svezi s predstavkama i pritužbama na rad državnog pravobraniteljstva, stručne poslove u svezi s ostvarivanjem dužnosti i prava službenika i namještenika u državnom pravabraniteljstvu, skrb o stručnom usavršavanju državnih pravobranitelja, zamjenika državnih pravobranitelja, savjetnika, vježbenika i drugih službenika i namještenika u državnom pravobraniteljstvu, vođenje statistike, financijsko i materijalno poslovanje državnog pravobraniteljstva te druge poslove propisane zakonom i pravilnikom o unutarnjem poslovanju državnih pravobranjteljstava.

Državni pravobranitelj obavlja poslove uprave sukladno zakonu i pravilniku o unutarnjem poslovanju.

Državnog pravobranitelja u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti u obavljanju poslova uprave i drugih poslova koje povjeri zamjenjuje zamjenik državnog pravobranitelja određen godišnjim rasporedom poslova:

U slučaju odsutnosti ili spriječenosti državnog pravobranitelja u državnom pravobraniteljstvu u kojem nema zamjenika državnog pravobranitelja kao i kad državni pravobranitelj nije imenovan, državni pravobranitelj Republike Hrvatske može odrediti zamjenika državnog pravobranitelja iz tog državnog pravobraniteljstva ili državnog pravobranitelja, odnosno zamjenika državnog pravobranitelja drugog državnog pravobraniteljstva, da privremeno ali najdulje šest mjeseci u jednoj godini obavlja poslove držvnog pravobranitelja, odnosno zamjenika državnog pravobranitelja.

Državnom pravobranitelju Republike Hrvatske u poslovima uprave pomažu zamjenici - voditelji odjela i tajnik državnog pravobraniteljstva, a u drugim državnim pravobraniteljstvima državnom pravobranitelju pomažu zamjenici - voditelji odjela, tajnik državnog pravobraniteljstva ili službenik kojeg odredi državni pravobranitelj.

2. ODJELI

U državnom pravobraniteljstvu u kojem ima više od pet zamjenika ustanovljuju se odjeli. Odjel se ustanovljuje ako najmanje tri zamjenika državnog pravobranitelja rade na predmetima istog pravnog područja.

Na čelu odjela nalazi se voditelj - zamjenik državnog pravobranitelja kojeg imenuje državni pravobranitelj godišnjim rasporedom poslova.

Raspored zamjenika državnog pravobranitelja u odjele izvršit će se godišnjim rasporedom poslova.

V. PRAVOSUDNA UPRAVA

Poslove pravosudne uprave obavlja Ministarstvo pravosuđa.

Za obavljanje poslova pravosudne uprave Ministarstvo pravosuđa obraća se Državnom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske koje zahtjeve upućuje državnim pravobraniteljstvima županija, odnosno Grada Zagreba.

U pravosudnu upravu spadaju poslovi koji služe izvršavanju ovlasti državnih pravobraniteljstava posebno izrada zakona i drugih propisa za ustanovljavanje, djelokrug i ustrojstvo državnog pravobraniteljstva, skrb za školovanje i stručno usavršavanje državnih pravobranitelja, zamjenika državnih pravobranitelja i drugih službenika i namještenika, osiguranje materijalnih, financijskih, prostornih i drugih uvjeta za rad državnih pravobraniteljstava, prikupljanje statističkih i drugih podataka o djelovanju državnih pravobraniteljstava, ispitivanje predstavki i pritužbi građana na rad državnih pravobraniteljstava koje se odnose na odugovlačenje a davanju pravnog mišljenja o pravovaljanosti ugovora ili na ponašanje državnog pravobranitelja, zamjenika državnog pravobranitelja ili drugog djelatnika državnog pravobraniteljstva prema stranci u tijeku postupka ili obavljanja drugih službenih radnji, nadzor nad financijskim i materijalnim poslovanjem državnih pravobraniteljstava, nadzor nad redovitim obavljanjem poslova u državnom pravobraniteljstvu, te provođenjem pravilnika o unutarnjem poslovanju državnih pravobraniteljstava, kao i druge upravne zadaće i poslove određene zakonom.

Ministarstvo pravosuđa vodi evidenciju državnih pravobranitelja, zamjenika državnih pravobranitelja, savjetnika, državno pravobraniteljskih vježbenika i drugih djelatnika u državnim pravobraniteljstvima.

Evidencija sadrži podatke o imenu i prezimenu, rođenju, nacionalnosti, prebivalištu, završenoj školi, stručnom nazivu, znanju stranih jezika, kao i druge podatke određene zakonom.

Podatke iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvu pravosuđa dostavljaju državna pravobraniteljstva na način koji propiše ministar pravosuđa.

Podaci upisani u evidenciju službena su tajna i mogu se koristiti samo za potrebe provođenja ovoga Zakona, kao i zakona kojim se uređuju prava, dužnosti i odgovornosti državnih pravobranitelja, zamjenika državnih pravobranitelja i drugih djelatnika u državnom pravobraniteljstvu.

Evidencija državnih pravobranitelja i zamjenika državnih pravobranitelja sadrži sljedeće podatke:

1. osobne podatke,

2. podatke o imenovanju i razrješenju,

3. podatke o uspjehu u tijeku studija,

4. podatke o vježbeničkoj praksi,

5. podatke o obavljenim stručnim ili znanstvenim radovima,

6. ocjenu obnašanja državnopravobraniteljske dužnosti,

7. podatke o napredovanju,

8. stegovne kazne.

Osobni podaci sadrže sljedeće podatke: ime, prezime, ime oca, dan, mjesec i godinu rođenja, nacionalnost, podatke o prebivalištu, završenom pravnom fakultetu, položenom pravosudnom ispitu, posebnim znanjima, imovinskom stanju, članovima obiteljskog domaćinstva (bračni drug, djeca i roditelji).

Podaci iz evidencije službena su tajna.

Tijela, koja imaju podatke o kojima se vodi evidencija iz stavka 1. ovoga članka dužna su ih dostaviti Ministarstvu pravosuđa.

Ministarstvo pravosuđa može tražiti od državnih pravobraniteljstava izvješća i podatke iz poslova pravosudne uprave, koji su mu potrebni za obavljanje poslova iz svog djelokruga za provedbu zadaća iz ovoga Zakona, te u tom dijelu obavljati i izravan uvid u rad državnih pravobraniteljstava.

Ministar pravosuđa donosi pravilnik o unutarnjem poslovanju u državnim pravobraniteljstvima na prijedlog državnog pravobranitelja Republike Hrvatske.

Pravilnikom o unutarnjem poslovanju propisuju se pravila o uredskom poslovanju, o vođenju upisnika i pomoćnih knjiga, o vođenju evidencija, obrascima za rad, pravila o priopćenjima za javnost, provedbena pravila o vođenju postupka i dostavljanju odluka na jeziku i pismu etničke i nacionalne zajednice ili manjine, pravila o nadzoru materijalnog i financijskog poslovanja i redovitog obavljanja poslova u državnim pravobraniteljstvima, rasporedu radnog vremena u tijeku radnog dana ili tjedna, pravila o vođenju statistike, standardi poslovnog prostora i opreme i druga pitanja od značaja za unutarnje poslovanje državnih pravobraniteljstava.

Pravilnikom o unutarnjem poslovanju propisuje se i način obavljanja zajedničkih poslova za više pravosudnih tijela, ako imaju sjedište u istoj zgradi.

Državnim se pravobraniteljima i zamjenicima državnih pravobranitelja, izdaje službena iskaznica. Ministar pravosuđa pravilnikom propisuje obrazac i postupak izdavanja službene iskaznice.

VI. DRŽAVNI PRAVOBRANITELJI I NJIHOVI ZAMJENICI

1. IMENOVANJE

Državnog pravobranitelja Republike Hrvatske imenuje Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, a po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnog radnog tijela Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske, bez objavljivanja oglasa.

Zamjenike državnog pravobranitelja Republike Hrvatske imenuje Zaslupnički dom Sabora Republike Hrvatske na prijedlog državnog pravobranitelja Republike Hrvatske, a po prethodno pribavljenom mišljenju ministra pravosuđa i nadležnoga radnog tijela Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske.

Državnog pravobranitelja županije, odnosno Grada Zagreba i njihove zamjenike imenuje Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na prijedlog državnog pravobranitelja Republike Hrvatske, a po prethodno pribavljenom mišljenju ministra pravosuđa i županijskog poglavarstva, odnosno gradskog poglavarstva Grada Zagreba i nadležnoga radnog tijela Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske.

Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske državne pravobranitelje i zamjenike državnog pravobranitelja iz stavka 2. i 3. ovoga članka imenuje na temelju oglasa, kojeg objavljuje državni pravobranitelj Republike Hrvatske.

Oglas se objavljuje u "Narodnim novinama" i sredstvima javnog priopćavanja, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana, podnesu prijavu s dokazima o ispunjavanju uvjeta propisanih ovim Zakonom.

Ministar pravosuđa i nadležna tijela dužni su u roku 30 dana dati mišljenje o prijavljenim kandidatima, na temelju prijava kandidata i podataka o kandidatima s kojima raspolaže državno pravobraniteljstvo i Ministarstvo pravosuđa te drugih saznanja o kandidatima.

O izvršenom imenovanju Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske izvješćuje Državno pravobraniteljstvo Republike Hrvatske, a državni pravobranitelj Republike Hrvatske o tome izvješćuje državno pravobraniteljstvo u koje je imenovan državni pravobranitelj, odnosno zamjenik državnog pravobranitelja, ministra pravosuđa i svakog kandidata.

Odluka o imenovanju objavljuje se u "Narodnim novinama".

Državni pravobranitelj, odnosno zamjenik državnog pravobranitelja dužan je stupiti na dužnost u roku određenom u odluci o imenovanju, a najkasnije u roku šest mjeseci od dana imenovanja.

Ako državni pravobranitelj, odnosno zamjenik državnog pravobranitelja, bez opravdanog razloga ne stupi na dužnost u roku iz stavka 4. ovog članka, smatrat će se da nije ni imenovan.

Državni pravobranitelj, odnosno zamjenik državnog pravobranitelja prije stupanja na dužnost daje pred predsjednikom Sabora Republike Hrvatske prisegu koja glasi:

"Prisežem, da ću se u svom radu pridržavati Ustava i zakona, da ću savjesnim radom štititi imovinska prava i interese Republike Hrvatske - županije - Grada Zagreba, te državni ustroj Republike Hrvatske i da ću svoju dužnost i zadaće obavljati savjesno".

Državnog pravobranitelja Republike Hrvatske te državnog pravobranitelja županije, odnosno Grada Zagreba imenuje se na vrijeme od osam godina i po isteku tog vremena mogu biti ponovno imenovani na istu dužnost. Ako državni pravobranitelj ne bude ponovno imenovan na istu dužnost, nastavlja raditi kao zamjenik državnog pravobranitelja u istom državnom pravobraniteljstvu.

Vrijeme na koje je imenovan državni pravobranitelj počinje teći danom stupanja na dužnost.

Zamjenici državnog pravobranitelja svoju dužnost obnašaju stalno.

Broj zamjenika državnog pravobranitelja u pojedinom državnom pravobraniteljstvu određuje ministar pravosuđa sukladno okvirnim mjerilima za rad državnog pravobraniteljstva.Okvirna mjerila propisuje ministar pravosuđa na prijedlog državnog pravobranitelja Republike Hrvatske.

Za državnog se pravobranitelja ili za zamjenika državnog pravobranitelja može imenovati hrvatski državljanin, koji ima završen pravni fakultet i položen pravosudni ispit te ostale uvjete propisane ovim Zakonom.

Za zamjenika državnog pravobranitelja županije, odnosno Grada Zagreba može se imenovati osobu koja je kao sudački, državnoodvjetnički, državnopravobraniteljski, odvjetnički, javnobilježnički vježbenik položila pravosudni ispit ili osobu koja je na drugim pravnim poslovima radila nakon položenog pravosudnog ispita najmanje dvije godine.

Za državnog pravobranitelja županije, odnosno Grada Zagreba može se imenovati osobu koja je nakon položenog pravosudnog ispita provela na pravnim poslovima najmanje šest godina u sudovima, državnom odvjetništvu, državnom pravobraniteljstvu, javnom bilježništvu, odvjetništvu ili na drugim pravnim poslovima osam godina.

Za zamjenika državnog pravobranitelja u Državnom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske može se imenovati osobu koja je poslije položenog pravosudnog ispita provela na radu na pravnim poslovima najmanje osam godina u sudovima, državnom pravobraniteljstvu, državnom odvjetništvu, javnom bilježništvu ili odvjetništvu, ili na drugim pravnim poslovima deset godina ili je docent ili profesor pravnog fakulteta iz pozitivno-pravnih predmeta.

Za državnog pravobranitelja Republike Hrvatske može se imenovati osobu koja je nakon položenog pravosudnog ispita provela na pravnim poslovima najmanje osam godina u sudovima, državnom odvjetništvu, državnom pravobraniteljstvu, javnom bilježništvu ili odvjetništvu, odnosno osobu koja je na drugim pravnim poslovima provela deset godina kao i drugi pravni stručnjak čiji prethodni rad pruža jamstvo za uspješno obnašanje te dužnosti.

Za imenovanje u više državno pravobraniteljstvo moraju biti ispunjeni uvjeti prema kojima državni pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja ima, uz uvjete iz članka 40. i 41. ovoga Zakona, stručno znanje i sposobnost za obnašanje državnopravobraniteljske dužnosti koja se utvrđuje ocjenom obnašanja državnopravobraniteljske dužnosti.

Ocjena se obnašanja državnopravobraniteljske dužnosti sastoji od sljedećih mjerila:

1. poštovanje rokova u tijeku postupka i korištenju pravnih sredstava ili lijekova i postizanje zadovoljavajućih rezultata u radu,

2. iskazana marljivost u rješavanju dodijeljenih mu predmeta u skladu s okvirnim mjerilima,

4. sposobnost usmenog i pisanog izcažavanja,

5. sposobnost uspostavljanja kulturnog i uljudbenog odnosa sa strankama,

6. odnos prema drugim državnim pravobraniteljima, službenicima i namještenicima u državnom pravobraniteljstvu i ponašanje izvan službe,

7. sposobnost obavljanja poslova uprave ako je raspoređen na takvu dužnost,

8. posebne odlike, objavljeni znanstveni ili stručni radovi.

Ocjenu obnašanja državnopravobraniteljske dužnosti daje, državni pravobranitelj županije, odnosno Grada Zagreba, za za mjenika državnog pravobranitelja županije, odnosno Grada Zagreba, a za državnog pravobranitelja županije, donosno državnog pravobranitelja Grada Zagreba, državni pravobranitelj Republike Hrvatske.

Ocjenu obnašanja državnopravobraniteljske dužnosti, za zamjenika državnog pravobranitelja Republike Hrvatske daje državni pravobranitelj Republike Hrvatske.

Ocjenu za državnog pravobranitelja Republike Hrvatsk daje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra pravosuđa.

Ocjena obnašanja dužnosti daje se svake tri godine.

Ocjena obnašanja može biti da državni pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja:

1. nezadovoljavajuće obnaša državnobraniteljsku dužnost

2. ne ispunjava uvjete za napredovanje,

3. ispunjava uvjete za napredovanje.

Ocjena se dostavlja državnom pravobranitelju ili zamjenik državnog pravobranitelja na kojeg se odnosi i njen sadržaj predstavlja službenu tajnu.

Državni pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja koji se ne složi s ocjenom, ima pravo u roku od osam dan od dostave ocjene podnijeti prigovor državnom pravobranitelj Republike Hrvatske koji može tražiti izradu nove ocjene poštujući pri tom mišljenje državnog pravobranitelja.

Državni pravobranitelj Republike Hrvatske može po prigovoru državnog pravobranitelja ili zamjenika državnog pravobranitelja razmatrati ponovno izrađenu ocjenu i ako utvrdi da i prigovor osnovan može ju izmijeniti u cijelosti ili djelomično.

2. RAZLOZI ZA RAZRJEŠENJE

Državni pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja bit će razriješen dužnosti:

- ako to sam zatraži,

- ako uz svoj pristanak bude imenovan na drugu dužnost,

- ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnosti,

- ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje državnopravobraniteljske dužnosti,

- ako državni pravobranitelj Republike Hrvatske utvdi postojanje uvjeta za razrješenje u stegovnom postupku,

- kada navrši 70 godina života, istekom godine u kojoj je ispunio taj uvjet,

- kad se ukine državno pravobraniteljstvo u koje je imenovan,

- kad primi dužnost ili počne obavljati poslove koji su spojivi s obavljanjem državnopravobraniteljske dužnosti.

Odluku o razrješenju državnih pravobranitelja i njihovih zamjenika donosi Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske.

Državni pravobranitelj Republike Hrvatske može se razriješiti dužnosti ako bude ocijenjen da nezadovoljavajuće obnaša državnopravobraniteljsku dužnost.

Zamjenik državnog pravobranitelja koji dva puta u nizu bude ocijenjen negativnom ocjenom razriješit će se dužnosti.

Protiv odluke o razrješenju od državnopravobraniteljske dužnosti državni pravobranitelj ili zamjenik

državnog pravobranitelja ima pravo u roku 15 dana podnijeti zahtjev za zaštitu Županijskom domu Sabora Republike Hrvatske.

Županijski će dom odbaciti zahtjev za zaštitu ako je nepravodobno podnesen ili ga je podnijela neovlaštena osoba, a odbit će ga ako zaključi da je neutemeljen.

Ako Županijski dom zaključi da je zahtjev za zaštitu utemeljen, dostavit će ga uz obrazloženo mišljenje Zastupničkom domu na ponovno odlučivanje. U tom slučaju Zastupnički dom odluku o razrješenju državnih pravobranitelja i njihovih zamjenika donosi natpolovičnom većinom svih zastupnika.

Konačna odluka o razrješenju državnih pravobranitelja i njihovih zamjenika objavljuje se u "Narodnim novinama".

Ako je državni pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja zatražio razrješenje od dužnosti, a Zastupnički dom Sabora ne donese odluku o razrješenju u roku od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva, državni će pravobranitelj rješenjem utvrditi da je zamjeniku državnog pravobranitelja prestala dužnost danom proteka roka od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva za razrješenje, a za državnog pravobranitelja županije, odnosno Grada Zagreba rješenje će donijeti državni pravobranitelj Republike Hrvatske.

3. STEGOVNI POSTUPAK

Državni pravobranitelj županije, odnosno Grada Zagreba ili zamjenik državnog pravobranitelja odgovara stegovno ako počini stegovno djelo.

Stegovna djela jesu :

1. neredovito ili neuredno obavljanje dužnosti,

2. povreda službene tajne u svezi s obavljanjem dužnosti,

3. zlouporaba položaja ili prekoračenje službene ovlasti,

4. izazivanje na drugi način poremećaja i, odnosa u radu, koji znatno utječu na obavljanje državnopravobraniteljske službe,

5. obavljanje službe, poslova ili aktivnosti koji su nespojivi sa državnopravobraniteljskom službom, bez prethodnog odobrenja državnog pravobranitelja Republike Hrvatske,

6. nepostupanje po obvezatnoj uputi višeg državnog pravobranitelja,

7. nanošenje štete ugledu državnog pravobraniteljstva ili državnopravobraniteljske službe na drugi način.

Stegovni postupak protiv zamjenika državnog pravobranitelja, državnog pravobranitelja županije, odnosno Grada Zagreba i njihovih zamjenika vodi državni pravobranitelj Republike Hrvatske.

Zahtjev za pokretanje stegovnog postupka može podnijeti:

- za zamjenika državnog pravobranitelja županije, odnosno Grada Zagreba, državni pravobranitelj,

- za državnog pravobranitelja županije, odnosno Grada Zagreba, te zamjenike državnog pravobranitelja Republike Hrvatske, ministar pravosuđa i/ili nadležno radno tijelo Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske.

Stegovni postupak ne smije se pokrenuti nakon šest mjeseci od saznanja za počinjeno stegovno djelo i počinitelja, odnosno dvije godine od počinjenog stegovnog djela.

Ako stegovno djelo povlači kaznenu odgovornost stegovni postupak smije se pokrenuti u vremenu u kojem zastarijeva progon za kazneno djelo, pod uvjetom da je kazneni postupak pokrenut.

Stegovna kazna smije se izreći u roku od jedne godine od pokretanja stegovnog postupka.

Stegovne kazne jesu

1. ukor,

2. novčana kazna najviše do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu kroz najdulje šest mjeseci,

3. razrješenje od dužnosti

Kod izricanja stegovne kazne odgovarajuće se primjenjuju instituti kaznenog zakona u skraćenom postupku.

O izrečenim stegovnim kaznama vodi se evidencija u Ministarstvu pravosuđa.

Kazna ukora briše se iz evidencije po službenoj dužnosti po proteku dvije godine od pravomoćnosti.

Novčana kazna briše se iz evidencije po službenoj dužnosti po proteku tri godine od pravomoćnosti.

Stegovne kazne izriče državni pravobranitelj Republike Hrvatske.

Kad se u stegovnom postupku utvrdi postojanje uvjeta za izricanje kazne razrješenja od dužnosti, državni će pravobranitelj Republike Hrvatske rješenje o postojanju uvjeta za razrješenje sa svim spisima ustupiti Zastupničkom domu Sabora Republike Hrvatske radi donošenja odluke.

Protiv odluke državnog pravobranitelja Republike Hrvatske o izrečenoj stegovnoj kazni državni pravobranitelj županije, odnosno Grada Zagreba ili zamjenik državnog pravobranitelja, imaju pravo podnijeti tužbu Upravnom sudu Republike Hrvatske.

Protiv odluke o razrješenju državni pravobranitelj ili njegov zamjenik ima pravo podnijeti zahtjev za zaštitu Županijskom domu Sabora Republike Hrvatske.

4. UDALJENJE OD OBAVLJANJA DUŽNOSTI

Državni će pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja biti udaljen od dužnosti ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora preko pet godina, ili dok se nalazi u pritvoru.

Državni pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja može biti udaljen od dužnosti:

1. ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora do pet godina,

2. ako obavlja službu, posao ili aktivnosti koji su nespojivi s obavljanjem državnopravobraniteljske dužnosti bez prethodnog pismenog odobrenja državnog pravobranitelja,

3. ako je pokrenut postupak za razrješenje :

- zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja državnopravobraniteljske dužnosti ili

- zbog počinjenog stegovnog djela.

Odluku o udaljenju od dužnosti u slučaju iz stavka 1. ovoga članka donosi :

- za zamjenika državnog pavobranitelja županije ili Grada Zagreba, državni pravobranitelj županije ili Grada Zagreba,

- za državnog pravobranitelja županije, odnosno Grada Zagreba i zamjenika državnog pravobranitelja Republike Hrvatske, državni pravobranitelj Republike Hrvatske.

Odluku o udaljenju od dužnosti u slučajevima iz stavka 2. ovog članka donosi državni pravobranitelj Republike Hrvatske.

Protiv odluke o udaljenju državni pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja ima pravo prigovora ministru pravosuđa u roku od tri dana o čemu je ministar pravosuđa dužan donijeti odluku u daljnjem roku od 15 dana. Ako ministar pravosuđa ne donese odluku u navedenom roku smatra se da je udaljenje od obavljanja državnopravobraniteljske dužnosti prestalo.

5. DUŽNOSTI I PRAVA DRŽAVNOG PRAVOBRANITELJA

a) OBNAŠANJE DRŽAVNOPRAVOBRANITELJSKE DUŽNOSTI

Državni pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja obnaša državnopravobraniteljsku dužnost u državnom pravobraniteljstvu u koje je imenovan.

Poslovi u državnom pravobraniteljstvu raspoređuju se na početku svake kalendarske godine prema vrstama predmeta vodeći računa o razmjeenom opterećenju.

Prije utvrđivanja rasporeda poslova državni pravobranitelj pribavit će mišljenje zamjenika državnog pravobranitelja.

Godišnji se raspored poslova prije nego se počne primjenjivati dostavlja Državnom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske, koje, zbog opravdanih razloga, može naložiti da se raspored izmijeni.

Državno će pravobraniteljstvo Republike Hrvatske svoj godišnji raspored poslova dostaviti Ministarstvu pravosuđa.

Godišnji se raspored poslova može mijenjati ako to posebne okolnosti opravdavaju.

b) DUŽNOSTI DRŽAVNOG PRAVOBRANITELJA

Državni se pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja mora ponašati tako da ne umanji svoj ugled ili ugled državnog pravobraniteljstva, te ne dovede u pitanje svoju svjesnost ili samostalnost državnog pravobraniteljstva.

Državni je pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja dužan zadržati za sebe sve što je doznao o strankama i njihovim pravima, obvezama i pravnim interesima u okviru obnašanja dužnosti, ako to ne predstavlja kažnjivo djelo, te čuvati tajnost svih podataka nedostapnih javnosti.

Državni pravobranitelj i zamjenik državnog pravobranitelja ne smije pripadati ni jednoj političkoj stranci, niti sudjelovati njenim aktivnostima.

Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na drižnog pravobranitelja Republike Hrvatske.

Državni pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja ne smije se koristiti svojim službenim

položajem ili ugledom državnog pravobraniteljstva za ostvarivanje svojih prava pred sudovima i drugim državnim tijelima.

Državni pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja ne smije obnašati sudačku ili državnoodvjetničku dužnost, obavljati odvjetničku ili javnobilježničku službu, niti poslove člana upravnog ili nadzornog odbora trgovčkog društva ili druge pravne osobe kojoj je cilj ostvarivanje dobiti.

Državni pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja ne smije obavljati niti drugu službu ili posao, koji bi mogli utjecati na njegovu samostalnost i objektivnost ili bi se time umanjio njegov ugled ili je inače nespojiv s obnašanjem državnopravobraniteljske dužnosti.

Državni je pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja ovlašten pisati stručne ili znanstvene radove, sudjelovati u radu stručnih ili znanstvenih skupova, pisati nacrte propisa, sudjelovati u drugim sličnim aktivnostima.

Državni pravobranitelj županije, odnosno Grada Zagreba njihovi zamjenici i zamjenici državnog pravobranitelja Republike Hrvatske dužni su prethodno u pisanom obliku izvijestiti državnog pravobranitelja Republike Hrvatske o svakom poslu kojeg prime osim poslova iz članka 62. ovoga Zakona.

Zamjenik je državnog pravobranitelja dužan prethodno u pisanom obliku izvijestiti državnog pravobranitelja o svakom poslu kojeg primi osim poslova iz članka 62. ovoga Zakona, kad je dužan o tome izvijestiti državnog pravobranitelja Republike Hrvatske.

O nespojivosti službe ili posla s državnopravobraniteljskom dužnosti odlučuje za zamjenike državnog pravobranitelja državni pravobranitelj, za državnog pravobranitelja županije odnosno Grada Zagreba, državni pravobranitelj Republike Hrvatske a za državnog pravobranitelja Republike Hrvatske, ministar pravosuđa.

c) PRAVA DRŽAVNOG PRAVOBRANITELJA

Državni pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja imaju pravo na:

- plaću koja je utvrđena za državnog pravobranitelja ili zamjenika državnog pravobranitelja u državnom pravobraniteljstvu u koje je imenovan,

- naknadu umjesto plaće kad nije u mogućnosti obnašati dužnost,

- mirovinsko, invalidsko, zdravstveno osiguranje i prava koja iz toga proizlaze po općim propisima,

- odmore i dopuste koje imaju službenici i namještenici u državnom pravobraniteljstvu i godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana,

- naknadu za odvojeni život od obitelji, kao i naknadu troškova putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora ili državnih blagdana,

- naknadu za službena putovanja i putne troškove u svezi s obnašanjem državnopravobraniteljske dužnosti, i

- stručno usavršavanje i specijalizaciju u okviru sredstava osiguranih za tu namjenu,

- pravo na druge izdatke pod uvjetima utvrđenim zakonom i drugim propisima.

d) UPUČIVANJE NA RAD

Državni pravobranitelj županije, odnosno Grada Zagreba ili zamjenici državnog pravobranitelja smiju se privremeno, ali najdulje šest mjeseci, uputiti na rad u drugo državno pravobraniteljstvo.

Državni pravobranitelj županije, odnosno Grada Zagreba i njihov zamjenik može se uz svoj pristanak uputiti na rad u drugo državno pravobraniteljstvo istog stupnja i na dulje vrijeme ili trajno premjestiti.

Rješenje o privremenom upućivanju na rad u drugo državno pravobraniteljstvo donosi državni pravobranitelj Republike Hrvatske, a odluku za trajni premještaj donosi Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske.

Protiv rješenja državnog pravobranitelja Republike Hrvatske o privremenom upućivanju na rad u drugo državno pravobraniteljstvo, državni pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja može u roku od osam dana podnijeti prigovor ministru pravosuđa.

Prigovor iz stavka 4. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja o privremenom upućivanju na rad u drugo državno pravobraniteljstvo.

e) ODGOVORNOST ZA ŠTETU

Republika Hrvatska odgovara za štetu koju u obnašanju dužnosti nanese državni pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja građaninu ili pravnoj osobi nepravilnim ili nezakonitim radom.

Republika Hrvatska može od državnog pravobranitelja ili zamjenika državnog pravobranitelja zatražiti naknadu isplaćene svote samo kad je štetu učinio namjerno ili iz krajnje nepažnje.

Zahtjev za naknadu štete iz stavka 2. ovoga članka zastarijeva za šest mjeseci od dana isplaćene naknade oštećeniku.

VII. DRŽAVNOPRAVOBRANITELJSKI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI

Broj službenika i namještenika za obavljanje stručnih uredskih i tehničkih poslova utvrđuje državni pravobranitelj Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost ministra pravosuđa.

Zasnivanje i prestanak radnog odnosa službenika i namještenika, plaće i ostala prava, obveze i odgovornosti iz rada, potrebna školska sprema, trajanje i obavljanje vježbeničke prakse, uvjeti za polaganje stručnog ispita, program i način polaganja tog ispita te druga pitanja s tim u svezi uređuje se propisima koji se primjenjuju na službenike i namještenike u sudovima.

1. TAJNIK DRŽAVNOG PRAVOBRANITELJSTVA

Državno pravobraniteljstvo s više od deset zamjenika državnog pravobranitelja može imati tajnika. Tajnik državnog pravobraniteljstva pomaže državnom pravobranitelju u obavljanju poslova uprave.

Za tajnika državnog pravobraniteljstva županije, odnosno Grada Zagreba može biti imenovana osoba koja ima završen pravni fakultet.

Za tajnika Državnog pravobraniteljstva Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za savjetnika u Državnom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske.

2. SAVJETNICI

Za obavljanje pravnih poslova državno pravobraniteljstvo može imati savjetnike, odnosno više savjetnike.

Savjetnici pomažu državnom pravobranitelju ili njegovom zamjeniku u radu, izrađuju nacrte akata te obavljaju samostalno ili pod nadzorom i po uputama državnog pravobranitelja ili njegovog zamjenika druge stručne poslove predviđene zakonom i propisima donesenim na osnovi zakona.

Na temelju punomoći državnog pravobranitelja savjetnici i viši savjetnici u državnom pravobraniteljstvu mogu obavljati poslove zastupanja pred sudovima, upravnim i drugim javnim tijelima.

Za savjetnika se u državnom pravobraniteljstvu županije, odnosno Grada Zagreba može imenovati osobu koja ima završen pravni fakultet i položen pravosudni ispit.

Za savjetnika se u Državnom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske može imenovati osoba koja osim uvjeta iz stavka 4. ovog članka ima najmanje dvije godine rada nakon položenog pravosudnog ispita na pravnim poslovima u sudu, državnom odvjetništvu, državnom pravobraniteljstvu, odvjetništvu ili javnom bilježništvu, ili tri godine rada na drugim pravnim poslovima.

Za višeg se savjetnika može imenovati osoba koja je radila kao sudac, državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika, državni pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja, odvjetnik ili javni bilježnik, odnosno koja je radila kao sudski savjetnik, savjetnik u državnom odvjetništvu ili savjetnik u državnom pravobraniteljstvu najmanje pet godina.

3. STRUČNI SURADNIC1

Državno pravobraniteljstvo može imati službenike drugih struka s višom ili visokom školskom spremom i propisanim radnim iskustvom ekonomskog, knjigovodstveno-financijskog i drngog odgovarajućeg obrazovanja.

Stručni suradnici iz stavka 1. ovoga članka kao stručni pomoćnici pomažu državnom pravobranitelju ili zamjeniku državnog pravobranitelja u radu u stvarima u kojima su potrebna posebna stručna znanja.

4. DRŽAVNOPRAVOBRANITELJSKI VJEŽBENICI

Broj državnopravobraniteljskih vježbenika utvrđuje državni pravobranitelj po prethodnoj suglasnosti ministra pravosuđa.

Za utvrđeni broj državnopravobraniteljskih vježbenika osigurat će se sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

Uvjeti za primanje državnopravobraniteljskih vježbenika, trajanje i način obavljanja vježbeničke prakse kao i uvjeti za polaganje pravosudnog ispita, program i način polaganja tog ispita te druga pitanja s tim u svezi uređuju se zakonom.

5. PRAVOSUDNA POLICIJA

Osiguranje objekata, imovine, osoba i održavanje reda u državnom pravobraniteljstvu, obavlja pravosudna policija sukladno zakonu.

Za utvrđeni broj pravosudnih policajaca osigurat će se sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

6. ODGOVORNOST SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA

Za disciplinska djela koja počini službenik ili namještenik državnog pravobraniteljstva postupak pokreće, vodi i izriče kazne državni pravobranitelj.

O žalbi protiv odluke državnog pravobranitelja iz stavka 1. ovoga članka odlučuje državni pravobranitelj Republike Hrvatske. O žalbi protiv odluke državnog pravobranitelja Republike Hrvatske odlučuje disciplinski sud Državnog pravobraniteljstva Republike Hrvatske. Sastav i rad disciplinskog suda uređuje se pravilnikom o unutarnjem redu Državnog pravobraniteljstva Republike Hrvatske.

U disciplinskom postupku shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje kazneni postupak u skraćenom postupku.

Na službenike i namještenike u državnim pravobraniteljstvima u odnosu na disciplinsku i materijalnu odgovornost primjenjuju se propisi koji važe za službenike i namještenike u tijelima državne uprave, ako zakonom nije drukčije određeno.

VIII. ČUVANJE SLUŽBENE TAJNE

Državni pravobranitelji, zamjenici državnih pravobranitelja, savjetnici, stručni suradnici, vježbenici, službenici i namještenici dužni su čuvati službenu tajnu bez obzira na način na koji su je doznali.

Pod službenom tajnom podrazumijeva se osobito:

- sve ono što je kao službena tajna određeno zakonom i drugim propisom,

- sve ono što je kao službena tajna, odnosno poslovna tajna određeno općim aktima pravnih osoba i drugih tijela, organizacija i institucija,

- podaci i isprave posebno označene kao službena, odnosno poslovna tajna od strane državnih tijela ili pravnih osoba i drugih tijela, organizacija ili institucija,

- podaci i isprave koje su državni pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja označili kao službenu tajnu.

Obveza čuvanja službene tajne traje i nakon prestanka rada u državnom pravobraniteljstvu.

Državni pravobranitelj može zamjenika državnog pravobranitelja, službenika ili namještenika osloboditi obveze čuvan službene tajne, ako u pojedinom slučaju za to postoje opravdai razlozi. Za državnog pravobranitelja odluku o tome donio državni pravobranitelj Republike Hrvatske, a za državnog pravobranitelja Republike Hrvatske - ministar pravosuđa.

Priopćenja za javnost putem sredstava javnog priopćavan, u svezi s postupkom u pojedinom predmetu, kao i s radom državnog pravobraniteljstva daje državni pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja, kojeg on za to ovlasti.

Državni pravobranitelj, zamjenik državnog pravobranitelj službenik ili namještenik ne smije neovlaštenim osobama da podatke o osobnim, obiteljskim i imovinskim prilikama fizički osoba, odnosno imovinskim prilikama pravnih osoba za koje saznao tijekom postupka.

Uvid u spise državnog pravobraniteljstva dopušta državi pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja koji ga zamjenjuje i to osobama koje na to imaju pravo po zakonu ili po pravilniku o unutarnjem poslovanju državnog pravobraniteljstva.

IX. SREDSTVA ZA RAD

1. OSlGURANJE SREDSTAVA

Sredstva za rad državnog pravobraniteljstva osiguravaju s u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

Visina sredstava za rad osigurava se prema propisima koji se primjenjuju za osignranje sredstava za rad sudova.

Sredstva iz stavka 2. ovoga članka osiguravaju se u visini koja omogućuje redovito obavljanje svih poslova u državnom pravobraniteljstvu.

Visina sredstava za rad državnog pravobraniteljstva utvrđuje se na temelju prijedloga državnog pravobranitelja za osigunanje sredstava.

Prijedlog za osiguranje sredstava državnog pravobraniteljstva sadrži procjenu opsega redovitih ili povremenih poslov, potreban broj dužnosnika, službenika i namještenika te ostale pokazatelje koji su značajni za utvrdđvanje prijedloga visine sredstava.

Sredstva za plaće državnih pravobranitelja, njihovih zamjenika, službenika i namještenika osiguravaju se sukladno zakonu.

2. SREDSTVA ZA POSEBNE NAMJENE

Sredstva za posebne namjene jesu :

1. sredstva za rad vježbenika,

2. sredstva za stručno usavršavanje državnih pravobranitelja, zamjenika državnih pravobranitelja, državnopravobraniteljskih službenika i namještenika,

3. Sredstva za namjenske troškove koja obuhvaćaju:

- predujmove za izvršenje sudskih odluka,

- ostale troškove u svezi s obavljanjem poslova državnog pravobraniteljstva.

a) Investicije

Republika Hrvatska osigarava sredstva za tehničku opremu i radni prostor prema standardima za državna pravobraniteljstva koje propisuje ministar pravosuđa.

b) Financijsko i materijalno poslovanje

Financijsko i materijalno poslovanje državnih pravobraniteljstava obavlja se na način koji važi za tijela državne uprave.

Na osiguranje sredstava za rad državnih pravobraniteljstava primjenjuju se propisi koji se odnose na osiguranje sredstava za rad državnih tijela.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Javna pravobraniteljstva u sjedištu županije, odnosno Grada Zagreba nastavljaju s radom kao državna pravobraniteljstva županija, odnosno Grada Zagreba i to:

- Javno pravobraniteljstvo u Krapini kao Državno pravobraniteljstvo Županije Krapinsko-Zagorske,

- Javno pravobraniteljstvo u Sisku kao Državno pravobraniteljstvo Županije Sisačko-Moslavačke;

- Javno pravobraniteljstvo u Karlovcu kao Državno pravobraniteljstvo Županije Karlovačke;

- Javno pravobraniteljstvo u Varaždinu kao Državno pravobraniteljstvo Županije Varaždinske;

- Javno pravobraniteljstvo u Koprivnici kao Državno pravobraniteljstvo Županije Koprivničko-Križevačke;

- Javno pravobcaniteljstvo u Bjelovaru kao Državno pravobraniteljstvo Županije Bjelovarsko-Bilogorske;

- Javno pravobraniteljstvo u Rijeci kao Državno pravobraniteljstvo Županije Primorsko-Goranske;

- Javno pravobraniteljstvo u Gospiću kao Državno pravobraniteljstvo Županije Ličko-Senjske;

- Javno pravobraniteljstvo u Virovitici kao Državno pravobraniteljstvo Županije Virovitičko-Podravske;

- Javno pravobraniteljstvo u Požegi kao Državno pravobraniteljstvo Županije Požeško-Slavonske;

- Javno pravobraniteljstvo u Slavonskom Brodu kao Državno pravobraniteljstvo Županije Brodsko-Posavske;

- Javno pravobraniteljstvo u Zadru kao Državno pravobraniteljstvo Županije Zadarsko-Kninske;

- Javno pravobraniteljstvo u Osijeku kao Državno pravobraniteljstvo Županije Osječko-Baranjske;

- Javno pravobraniteljstvo u Šibeniku kao Državno pravobraniteljstvo Županije Šibenske;

- Javno pravobraniteljstvo u Vukovaru kao Državno pravobraniteljstvo Županije Vukovarsko-Srijemske;

- Javno pravobraniteljstvo u Splitu kao Državno pravobraniteljstvo Županije Splitsko-Dalmatinske;

- Javno pravobraniteljstvo u Puli kao Državno pravobraniteljstvo Županije Istarske;

- Javno pravobraniteljstvo u Dubrovniku kao Državno pravobraniteljstvo Županije Dubrovačko-Neretvanske;

- Javno pravobraniteljstvo u Čakovcu kao Državno pravobraniteljstvo Županije Međimurske;

- Javno pravobraniteljstvo u Gradu Zagrebu kao Državno pravobraniteljstvo Županije Grada Zagreba;

Javno pravobraniteljstvo koje ima sjedište izvan sjedišta županije ili Grada Zagreba, odnosno koje je mjesno nadležno za područje grada ili općine izvan sjedišta županije ili Grada Zagreba nastavlja s radom kao "Državno pravobraniteljstvo u ____________________" u (naziv sjedišta tijela) i s istom mjesnom nadležnošću koju je imalo prije stupanja na snagu ovoga Zakona do određivanja sjedišta i područja ispostava državnog pravobraniteljstva županije, odnosno Grada Zagreba.

Javno pravobraniteljstvo u Vinkovcima privremeno će nastaviti rad kao Državno pravobraniteljstvo Županije Vukovarsko-Srijemske, dok ministar pravosuđa ne utvrdi da su osigurani uvjeti za rad Državnog pravobraniteljstva u Vukovaru.

Državno pravobraniteljstvo Grada Zagreba nastavit će rad kao Državno pravobraniteljstvo i za Županiju Zagrebačku, dok ministar pravosuđa ne utvrdi da su osigurani uvjeti za rad Državnog pravobraniteljstva Županije Zagrebačke.

Ministar pravosuđa na prijedlog državnog pravobranitelja Republike Hrvatske odredit će sjedišta i područja ispostava državnih pravobraniteljstava županija, odnosno Grada Zagreba.

Ustrojstvo državnog pravobraniteljstva po ovom Zakonu provest će se u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Imenovanje državnih pravobranitelja ili zamjenika državnih pravobranitelja imenovanih po dosadašnjim propisima obavit će se u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Javni pravobranitelji i zamjenici javnog pravobranitelja imenovani po dosadašnjim propisima nastavljaju s radom i to:

- javni pravobranitelji u sjedištima županija i gradski javni pravobranitelj u Gradu Zagrebu, kao državni pravobranitelji županije, odnosno državni pravobranitelj Grada Zagreba;

- javni pravobranitelji izvan sjedišta županija, odnosno Grada Zagreba i njihovi zamjenici državnog pravobranitelja županije, odnosno Grada Zagreba;

- javni pravobranitelj Republike Hrvatske, kao državni pravobranitelj Republike Hrvatske, a zamjenici javnog pravobranitelja Republike Hrvatske, kao zamjenici državnog pravobranitelja Republike Hrvatske, dok se ne provede postupak imenovanja državnih pravobranitelja i njihovih zamjenika u svakom državnom pravobraniteljstvu i oni ne stupe na dužnost.

Državnom pravobranitelju ili zamjeniku državnog pravobranitelja koji ne bude ponovno imenovan za državnog pravobranitelja ili zamjenika državnog pravobranitelja po odredbama ovoga Zakona, isplaćivat će se za vrijeme od šest mjeseci po prestankn dužnosti, ako u tom roku ne započne s radom na drugom radnom mjestu, ili ne ispuni mirovinski staž za punu mirovinu, plaća i druga primanja koja pripadaju državnom pravobranitelju ili zamjeniku državnog pravobranitelja toga, odnosno odgovarajućeg državnog pravobraniteljstva.

Državni pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja koji ne bude ponovno imenovan, a od dana prestanka državnopravobraniteljske dužnosti nedostaje mu najviše 24 mjeseca staža osiguranja za stjecanje prava na punu starosnu mirovinu ima pravo za to vrijeme na plaću i druga primanja koja bi mu pripadala da mu dužnost nije prestala, ako ne započne s radom na drugom radnom mjestu ili dok ne ostvari pravo na punu starosnu mirovinu ili mu se ne otkupi nedostajući mirovinski staž za punu starosnu mirovinu.

Za vrijeme iz stavka 1. ovoga članka državni pravobranitelj ili zamjenik državnog pravobranitelja koji nije ponovno imenovan obavljat će, po pozivu državnog pravobranitelja poslove višeg savjetnika u državnom pravobraniteljstvu u kojem je obnašao dužnost. Vrijeme od prestanka dužnosti do ponovnog zaposlenja ili ostvarenja mirovinskog staža za punu mirovinu ili otkupa nedostajućeg mirovinskog staža iz članka 85. i stavka 1. ovoga članka priznaje se u radni staž.

Državnom pravobranitelju ili zamjeniku državnog pravobranitelja iz stavka 2. ovoga članka koji odbije obavljati poslove višeg savjetnika u državnom pravobraniteljstvu ili te poslove obavlja nesavjesno nema pravo na plaću i druga primanja u trajanju iz stavka 1. ovoga članka.

Ministar se pravosuđa ovlašćuje odrediti drugo privremeno sjedište državnom pravobraniteljstvu i ispostave državnog pravobraniteljstva kad to državno pravobraniteljstvo, odnosno ispostava, zbog posebnih okolnosti, nije u mogućnosti djelovati u svom sjedištu.

Državni će pravobranitelj Republike Hrvatske odrediti način i postupak za prenošenje arhive i nesvršenih predmeta na državna pravobraniteljstva županija, odnosno Grada Zagreba.

Predmete koji nisu pravomoćno dovršeni, a za koje su po ovom Zakonu nadležna, preuzet će državna pravobraniteljstva ustrojena po odredbama ovoga Zakona.

Predmeti koji nisu pravomoćno dovršeni, a za koje državna pravobraniteljstva ustrojena po ovom Zakonu nisu nadležna, vratit će se strankama koje su zastupali u postupku ukoliko u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ne iz daju državnim pravobraniteljstvima punomoć za daljnje zastupanje.

Republika Hrvatska postaje vlasnik imovine dosadašnjih javnih pravobraniteljstava čija su sjedišta u sjedištu općina, županija i Grada Zagreba.

Ministarstvo pravosuđa na prijedlog državnog pravobranitelja Republike Hrvatske odlučit će o rasporedu i načinu korištenja imovine iz stavka 1. ovoga članka.

Državna pravobraniteljstva ustanovljena ovim Zakonom preuzet će službenike i namještenike zatečene na radu u javnink pravobraniteljstvima na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.

Službenici i namještenici zatečeni na radu na dan stupanja na snagu ovoga Zakona mogu se rasporediti na rad u drugo državno pravobraniteljstvo u istom sjedištu samo na radno mjesto za koje je propisana školska sprema koju radnik ima i to najkasnije tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Uz pristanak službenika ili namještenika iz stavka 2. ovoga članka raspored se može izvršiti i u državno pravobraniteljstvo, odnosno ispostavu izvan sjedišta državnog pravobraniteljstva u kojem je zatećen na radu.

Rješenje o rasporedu iz stavka 2. i 3. ovoga članka donosi državni pravobranitelj u državnom pravobraniteljstvu u kojem je službenik ili namještenik zatečen na radu u suglasnosti s državnim pravobraniteljem državnog pravobraniteljstva u koji se raspoređuje.

Ako službenik ili namještenik ne postupi po rješenju o rasporedu prestaje mu rad u roku šest mjeseci.

Vrijeme provedeno na radu kao javni pravobranitelj, odnosno zamjenik javnog pravobranitelja, kao i vrijeme provedeno na istim dužnostima nakon stupanja na snagu ovoga Zakona izjednačava se s vremenom provedenom na radu kao sudac u odnosu na utvrđivanje uvjeta potrebnih za imenovanje suca.

Do donošenja propisa koje, po odredbama ovoga Zakona donosi ministar pravosuđa, primjenjivat će se postojeći propisi ako nisu u suprotnosti s ovim Zakonom.

Propise, za čije je donošenje ovlašten, po odredbama ovoga Zakona ministar pravosuđa donijet će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o javnom pravobraniteljstvu ("Narodne novine", br.17/77., 17/86., 19/90., 41/90. i 83/92.).

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u " Narodnim novinama".

Klasa:713-01/94-01/02

Zagreb, 20. rujna 1995.