ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O SUDSKIM PRISTOJBAMA

Proglašavam Zakon o sudskim pristojbama, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 20. rujna 1995.

Broj: 01-95-1578/1

Zagreb, 21. rujna 1995.

---

ZAKON

O SUDSKIM PRISTOJBAMA

1. OPĆE ODREDBE

U postupku pred sudovima plaćaju se sudske pristojbe (u daljnjem tekstu : pristojbe) po odredbama ovoga zakona i u visini utvrđenoj Tarifom sudskih pristojbi koja je sastavni dio ovoga Zakona.

Pristojbe se plaćaju:

1. u parničnom postupku,

2. u izvanparničnom postupku,

3. u izvršnom postupku,

4. u ostavinskom postupku,

5. u zemljišnoknjižnom postupku,

6. u kaznenom postupku po privatnoj tužbi,

7. u postupku u upravnim sporovima,

8. u postupku upisa u sudski registar,

9. u postupku prisilne nagodbe, stečaja i likvidacije i

10. u drugim slučajevima propisanim Zakonom.

Pristojbe propisane ovim Zakonom dužna je platiti osoba na čiji se zahtjev ili u čijem se interesu poduzimaju radnje propisane zakonom.

Pristojbu za podneske ili zapisnike koji ih zamjenjuju, dužna je platiti osoba koja ih podnosi ili osoba na čiji se zahtjev sastavlja zapisnik.

Za odluke prvostupanjskog suda pristojbu je dužan platiti tužitelj ili predlagatelj, a za sudsku nagodbu obje stranke, osim ako se drukčije ne dogovore.

Kada su prema ovom Zakonu dvije ili više osoba obvezne zajedno platiti pristojbu, njihova obveza je solidarna.

Obveza plaćanja pristojbe, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, nastaje:

1. za podneske (tužbe, pravne lijekove, prijedloge za izvršenje i dr.) - u trenutku kada se predaju, a za podneske dane na zapisnik - kada je zapisnik dovršen,

2. za sudske prijepise - kada se zatraže,

3. za sudske odluke - kada se objave, a ako stranka nije nazočna objavljivanju ili ako odluka nije objavljena, kada se stranci ili njenom zastupniku dostavi prijepis odluke,

4. za sudske nagodbe - kada se zaključe,

5. za rješenja o nasljedivanju - kada postanu pravomoćna,

6. u postupku prisilne nagodbe, stečaja i likvidacije - donošenjem odluke o glavnoj diobi ili donošenjem rješanja o odobrenju prisilne nagodbe,

7. za ostale radnje - kada se zatraži njihovo poduzimanje ili kada sud započne postupati.

Pristojba se plaća kada nastane obveza, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Pristojba za podneske i odluke suda u upravnom sporu, plaća se u slučaju kada je tužba odbijena ili odbačena.

Pristojbu iz stavka 1. ovoga članka, pristojbeni obveznik dužan je platiti u roku osam dana od dana primitka naloga za plaćanje pristojbe.

Pristojbe propisane tarifom sudskih pristojbi plaćaju se u državnim biljezima emisije Republike Hrvatske, a u gotovom novcu plaćaju se kada je pristojbeni obveznik dužan platiti iznos pristojbi veći od 100,00 kuna.

Ižnosi pristojbi izražavaju se u apsolutnom iznosu u kunama i u postocima.

Kod obračunavanja pristojbe propisane u postotku, pristojbena osnovica će se zaokružlti na cijele stotine na način, da se iznos do 50,00 kuna zaokruži na nižu stotinu, a iznos preko 50,00 kuna na višu stotinu.

Državni biljezi lijepe se na podnesku ili sudskom spisu i ponišavaju otiskom sudskog pečata ili štambiljom "poništeno".

Pristojba u gotovom novcu se, u pravilu, uplaćuje u računovodstvu suda koje će u roku od pet dana od dana naplate ta sredstva uplatiti u proračunski prihod od sudskih pristojbi.

Pristojba u gotovom novcu može se uplatiti i kod ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa u korist računa proračunskih prihoda od sudskih pristojbi.

Potvrda o uplati pristojbe prilaže se uz podnesak za koji je pristojba plaćena; a kada se podnosi potvrda o plaćenoj pristojbi za sudsku odluku, podnositelj treba naznačiti za koju odluku plaća pristojbu.

Sud će na spisu utvrditi koliko je pristojbe plaćeno.

Sud neće postupati u onim sudskim predmetima u kojima nisu plaćene propisane pristojbe na akt kojim se pokreće postupak.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, sud će postupati u onim sudskim predmetima u kojima nisu plaćene propisane pristojbe na akt kojim se pokreće postupak, ako je zakonom propisano hitnost rješavanja.

Pravo na naplatu pristojbe zastarijeva za dvije godine po isteku godine u kojoj je trebalo platiti pristojbu.

Pravo na prisilnu naplatu pristojbe, kaznene pristojbe i troškova izvršenja, zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je doneseno rješenje iz članka 41. stavka 3. ovoga Zakona.

Tijek zastare prava na naplatu pristojbe prekida se svakom službenom radnjom suda ili Porezne upeave Ministarstva financija, izvršene radi naplate pristojbe.

U svakom slučaju, zastara nastupa po isteku pet godina od dana kada je prvi put počela teći.

Prihodi od sudskih pristojbi su prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske.

II. OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA PRISTOJBE

Oslobođenje od plaćanja pristojbi dano u parničnom, izvanparničnom i kaznenom postupku, kao i u postupku u upravnim sporovima, primjenjuje se i u postupku izvršenja odluka donesenih u tim postupcima, ako se izvršenje zahtijeva ili predlaže u roku od tri mjeseca od dana kada je odluka stekla svojstvo izvršnosti.

Oslobodenje od plaćanja pristojbe u izvanparničnom i izvršnom postupku važi i u parničnom postupku koji nastane tijekom i povodom tih postupaka.

Rješenje o oslobođenju od plaćanja pristojbe djeluje od dana kada je sudu podnesen prijedlog za oslobođenje i važi za sve podneske i radnje za koje je prema članku 4. i 5. ovoga Zakona, nastala obveza toga dana ili kasnije.

Sud neće postupati u onim sudskim predmetima u kojima je podnesen prijedlog za oslobođenje od plaćanja pristojbe, sve dok sud ne donese odluku povodom tog prijedloga.

Protiv rješenja oslobođenju od plaćanja pristojbe nije dopuštena posebna žalba.

Oslobođenje od plaćanja pristojbe u upravnom sporu obuhvaća i podneske podnesene prije prijedloga za oslobođenje od plaćanja pristojbe, ako je prijedlog podnesen prije isteka roka određenog za plaćanje pristojbe.

Stranka je dužna uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja pristojbe podnijeti i potvrdu o imovnom stanju koju izdaje Porezna uprava Ministarstva financija.

Pobliže odredbe o izdavanju potvrde o imovnom stanju, propisat će Ministarstvo financija.

Sud će kao dokaz u postupku povodom prijedloga za oslobođenje od plaćanja pristojbe prihvatiti potvrdu o imovnom stanju, ako od izdavanja potvrde do podnošenja prijedloga za oslobođenje nije proteklo više od tri mjeseca.

Uz potvrdu o imovnom stanju iz stavka 1. ovoga članka, stranka mora dati izjavu o svom imovnom stanju i o imovnom stanju svog supružnika i to da nemaju nekretnina u vlasništvu i da nemaju u vlasništvu motorno vozilo koje nije starije od pet godina. Izjava se daje na sudski zapisnik.

Ako se utvrdi da podaci iz izjave propisane stavkom 2. ovoga članka ne odgovaraju stvarnom stanju, izjavitelji odgovaraju za davanje lažne izjave.

Kada sudski postupak traje dulje od dvije godine, osoba oslobođena od plaćanja pristojbe treba nakon isteka dvije godine svaku iduću godinu podnijeti novu potvrdu o imovnom stanju ili izjavu o imovnom stanju.

Od plaćanja pristojbi oslobođeni su:

1. Republika Hrvatska i tijela državne vlasti,

2. osobe i tijela u obavljanju javnih ovlasti,

3. posloprimci u radnim sporovima,

4. invalidi domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,

5. supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih i zatočenih u domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,

6. supružnici, djeca i roditelji poginulih, nestalih i zatočenih u domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,

7. prognanici i izbjeglice, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,

8. imatelji socijalnih iskaznica, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status i,

9. humanitarne organizacije i organizacije koje se bave zaštitom invalida i obitelji poginulih, nestalih i zatočenih u obavIjanju humanitarne djelatnosti.

Strana država oslobođena je od plaćanja pristojbi, ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom ili pod uvjetom uzajamnosti.

U slučaju sumnje o postojanju uvjeta iz stavka 2. ovoga članka, sud će zatražiti objašnjenje od Ministarstva pravosuđa.

Odredba stavka 1. točke 9. ovoga članka odnosi se na one humanitarne organizacije za koje to odredi ministar rada i socijalne skrbi.

Skrbnik osobe čije je boravište nepoznato, skrbnik imovine čiji je vlasnik nepoznat i privremeni zastupnik stranke kojeg je postavio sud tijekom postupka, nisu dužni plaćati pristojbe za osobu koju zastupaju. Ove pristojbe naplaćuju se iz imovine osobe koja je zastupana.

Sud će neplaćene pristojbe unositi u popis pristojbi i nakon završetka postupka postupiti po odredbama članka 39. do 42. ovoga Zakona.

Kada više osoba zajednički predaju podnesak i poduzimaju radnje u postupku, a jedna ili više njih su oslobođene od plaćanja pristojbe, osoba koja nije oslobođena od plaćanja pristojbi treba platiti pristojbu kao da nema oslobođenih osoba, osim u slučaju suparničarstva kada su predmet spora zahtjevi ili obveze iste vrste koje se temelje na bitno istovrsnoj činjeničnoj i pravnoj osnovi; te ako postoji stvarna i mjesna nadležnost istog suda za svaki zahtjev i za svakog tuženika.

Kada stranka oslobođena od plaćanja pristojbi uspije u parničnom i izvršnom postupku ili u kaznenom postupku po privatnoj tužbi, pristojbe koje bi trebala platiti da nije bila oslobođena, platit će stranka koja nije oslobođena od plaćanja pristojbi i to u omjeru u kojem je oslobođena stranka uspjela u postupku.

Kada se nagode stranka oslobođena od plaćanja pristojbi i stranka koja nije oslobođena od plaćanja pristojbi, pristojbu za nagodbu koju bi trebala platiti oslobođena stranka, platit će stranka koja nije oslobođena od plaćanja pristojbi, ako nije drukčije dogovoreno.

Kada je pristojbu dužan platiti protivnik stranke koja je oslobođena plaćanja, a utvrdi se da on nije u stanju platiti tu pristojbu, sud može naknadno odrediti, da stranka koja je oslobođena od plaćanja pristojbi u cijelosti ili djelomično plati pristojbu isplaćenu iz sredstava suda i to iz onog dijela koji joj je dosuđen, bez obzira na odredbu stavka 1. ovoga članka.

Sud mora voditi popis pristojbi što ih treba platiti oslobođena osoba, ako u postupku sudjeluju osoba oslobođena od plaćanja pristojbi i osoba koja nije oslobođena.

Popis ptistojbi zaključuje se nakon završetka postupka. Kada se postupak završi na način propisan člankom 19. ovoga Zakona, sud će prema članku 39. ovoga Zakona, izdati nalog za plaćanje pristojbe osobi koja je obvezna platiti pristojbu.

III. UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI RADI NAPLATE PRISTOJBE

1. U parničnom postupku

U parničnom postupku plaćaju se pristojbe prema vrijednosti predmeta spora.

Vrijednost predmeta spora radi naplate pristojbe (u daljnjem tekstu: vrijednost predmeta spora) utvrđuje se prema vrijednosti koju ima predmet spora u vrijeme podnošenja tužbe.

Za utvrđivanje vrijednosti predmeta spora odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Kada je predmet spora pravo na uzdržavanje ili potraživanje pojedinih iznosa zakonskog uzdržavanja, vrijednost predmeta spora utvrđuje se prema zbroju zatraženih davanja za tri mjeseca, ako se uzdržavanje ne traži za kraće vrijeme.

Vrijednost predmeta spora kada je jednom tužbom obuhvaćeno više zahtjeva protiv istog tuženika, bez obzira temelje li se svi zahtjevi na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi ili ne, određuje se prema zbroju vrijednosti svih zahtjeva.

Vrijednost predmeta spora u slučaju suparničarstva kada su predmet spora zahtjevi ili obveze iste vrste koje se temelje na bitno istovrsnoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, te ako postoji stvarna i mjesna nadležnost istog suda za svaki zahtjev i za svakog tuženika, odreduje se prema vrijednosti svakog pojedinog zahtjeva.

Vrijednost predmeta spora određuje se prema zahtjevu čija je vrijednost veća, u slučaju kada je jednom tužbom obuhvaćeno dva ili više tužbenih zahtjeva koji su u medusobnoj svezi, tako da sud slijedeći od tih zahtjeva prihvati, ako nade da je neosnovan onaj zahtjev koji je istaknut ispred njega, te u slućaju kada je jednom tužbom obuhvaćeno dva ili više tuženika prema kojima sc ističe isti zahtjev ili se prema pojedinim od njih ističu različiti zahtjevi koji su u međusobnoj svezi, a isti sud je stvarno i mjesno nadležan za svaki od tih zahtjeva, i to tako da sud prihvati zahtjev prema sljedećem tuženiku, ako je pravomoćno odbijen prema onome koji je u tužbi naveden prije njega.

U parnicama za diobu imovine kao vrijednost predmeta spora uzima se vrijednost onoga dijela imovine za koju tužitelj traži da se diobom izdvoji iz zajedničke imovine.

Kada je predmet spora pravo na nasljedivanje na cijeloj ostavini kao vrijednost preameta spora uzima se vrijednost čiste ostavine, a ako je predmet spora dio ostavine iIi određena stvar iz ostavine, kao vrijednost predmeta spora uzima se samo vrijednost toga dijela ostavine ili stvari.

Vrijednost predmeta spora u vlasničkim sporovima o nekretninama određuje se prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koja je predmet spora izraženoj u cijeni koja se za određenu nekretninu može postići na tržištu u mjestu gdje se nekretnina nalazi, ali ne smije biti manja :

1. za zemljište, od peterostrukog iznosa katastarskog prihoda s tog zemljišta,

2. za poslovne zgrade, gospodarske zgrade ili poslovne prostorije koje su u zakupu, od jednogodišnjeg iznosa zakupnine,

3. za stambene zgrade ili stanove kao posebne dijelove zgrade, od jednogodišnjeg iznosa stanarine.

U parnicama u kojima je predmet spora izvršenje kakve radnje, trpljenja, nečinjenja ili izjava volje ili utvrđivanje postojanja iIi nepostojanja određenog prava ili pravnog odnosa iIi utvrđivanje istinitosti iIi neistinitosti neke isprave, kao vrijednost predmeta spora uzima se iznos koji je tužitelj naznačio u tužbi, ali ne manji od 1.000,00 kuna.

U parnicama za poništenje presude izbranog suda kao vrijednost predmeta spora uzima se iznos koji je stranci dosuđen, a ako se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčani iznos, mjerodavna je vrijednost koju je tužitelj naznačio u tužbi, ali ne manja od 50.000,00 kuna.

U parnicama za proglašenje prestanka važnosti ugovora o izabranom sudu, kao vrijednost predmeta spora uzima se iznos od 50.000,00 kuna.

Kao vrijednost predmeta spora uzima se

1. u sporovima o otkazu ugovora o najmu ili zakupu stvari

- jednogodišnji iznos najamnine ili zakupnine, ali ne manji od 20.000,00 kuna,

2. u sporovima o otkazu ugovora o zakupu poslovnih prostorija ili po tužbi za iseljenje ili o otkazu ugovora o korištenju stana - jednoigodišnji iznos zakupnine ili stanarine, ali ne manji od 20.000,00 kuna,

3. u sporovima zbog smetanja posjeda - iznos od 5.000,00 kuna,

4. u sporovima radi utvrđivanja ili osporavanja očinstva ili materinstva - iznos od 10.000,00 kuna,

5. u sporovima radi utvrdivanja postojanja ili nepostojanja braka, poništenja braka ili razvoda braka - iznos od 5.000,00 kuna,

6. u sporovima o stvarnim i osobnim služnostima i o doživotnom uzdržavanju - iznos od 50.000,00 kuna,

7. u sporovima o utvrđivanju reda prvenstva potraživanja u izvršnom postupku - visina potraživanja, ali ne u iznosu većem od 10.000,00 kuna u postupku pred općinskim sudom i ne u iznosu većem od 50.000,00 kuna u postupku pred trgovačkim sudom.

Kada se zajedno s bračnim sporom ili sporom radi utvrđivanja očinstva ili materinstva raspravlja i o zahtjevu za uzdržavanje djeteta ili supružnika, naplaćivat će se samo jedna pristojba i to prema vrijednosti prema kojoj se naplaćuje pristojba za bračni spor ili za spor o utvrđivanju očinstva ili materinstva.

Kada se traži osiguranje dokaza prije pokretanja parnice, kao vrijednost mjerodavna za naplatu pristojbe uzima se iznos od 5.000,00 kuna u postupku pred općinskim sudom, a u postupku pred trgovačkim sudom iznos od 50.000,00 kuna.

Kada se prema odredbama članka 21. do 29. ovoga Zakona ne može utvrditi vrijednost predmeta spora, pristojba će se naplaćivati na iznos od 10.000,00 kuna u postupku pred općinskim sudom, a u postupku pred trgovačkim sudom na iznos od 100.000,00 kuna.

Sud će rješenjem odrediti vrijednost radi naplate pristojbe kada tuženik prigovori previsoko naznačenoj vrijednosti predmeta spora u tužbi.

Tuženik može podnijeti prigovor iz stavka 1. ovoga članka najkasnije na pripremnom ročištu ili ako pripremno ročište nije održano, na prvom ročištu za glavnu raspravu prije početka raspravljanja o glavnoj stvari.

Sud će i po službenoj dužnosti najkasnije na pripremnom ročištu ili ako pripremno ročište nije održano, na prvom ročištu za glavnu raspravu prije početka raspravljanja o glavnoj stvari, na brz i prikladan način ispitali pravilnost vrijednosti predmeta spora naznačene u tužbi i ako posumnja da je stranka prenisko naznačila vrijednost predmeta spora zbog izbjegavanja plaćanja pravilne pristojbe, sud će rješenjem utvrditi pravu vrijednost predmeta spora.

Protiv rješenja suda o određivanju vrijednosti predmeta spora radi naplate pristojbe nije dopuštena posebna žalba.

2. U izvršnom postupku

U izvršnom postupku plaća se pristojba prema vrijednosti zahtjeva kojeg treba izvršiti ili osigurati.

Prilikom utvrđivanja vrijednosti zahtjeva primjenjuju se na odgovarajući način odredbe koje važe za utvrđivanje vrijednosti spora u parničnom postupku.

Parnični troškovi, odnosno troškovi postupka i sporedna potraživanja, uzimaju se u obzir samo kada su ti troškovi i potraživanja predmet zahtjeva kojeg treba izvršiti ili osigurati.

Kada je izvršnom postupku prethodila parnica o istom zahtjevu, kao vrijednost zahtjeva u izvršnom postupku uzima se vrijednost predmeta spora utvrđena u parnici, ako se ne zahtijeva manji iznos.

Kada vjerovnik nije naznačio vrijednost po kojoj se može odrediti visina pristojbe, niti se ona može utvrditi po odredbama članka 32. ovoga Zakona, kao vrijednost uzima se iznos od 10.000,00 kuna.

3. U postupku u upravnim sporovima

U upravnim sporovima plaća se pristojba prema vrijednosti predmeta spora kada je predmet spora procjenjiv, ako ovim Zakonom i Tarifom sudskih pristojbi nije drukčije određeno. Procjenjiv je onaj upravni spor čija se vrijednost može nesumnjivo utvrditi.

Sud odlučuje prema slobodnoj ocjeni, je li vrijednost predmeta spora procjenjiva ili neprocjenjiva.

Vrijednost procjenjivog spora utvrđuje se po odredbama koje važe za utvrđivanje vrijednosti predmeta spora u parničnom postupku.

Protiv odluke o utvrđivanju vrijednosti predmeta spora radi naplate pristojbe nije dopuštena žalba.

4. U ostalim postupcima

Kada je za plaćanje pristojbe u ostavinskom postupku, zemljišnoknjižnom postupku i u drugom izvanparničnom postupku, te u stečajnom postupku, mjerodavna vrijednost zahtjeva za utvrđivanje vrijednosti spora na odgovarajući način primijenit će se odredbe koje važe za parnični postupak, ako Tarifom sudskih pristojbi nije drukčije propisano.

5. U postupku po pravnim lijekovima

Pristojba za pravni lijek plaća se prema vrijednosti predmeta spora utvrđenoj u prvostupanjskom postupku, ako je za plaćanje pristoibe za pravni lijek mjerodavna vrijednost predmeta spora.

Pristojbena osnovica za pravni lijek kojim se pobija odluka samo u jednom dijelu je vrijednost pobijanog dijela.

Pristojba za pravni lijek kojeg podnose obje stranke, određuje se posebice za svaku stranku prema vrijednosti onoga dijela odluke koji se pravnim lijekom pobija.

Pristojba za pravni lijek koji se podnosi samo protiv odluke o troškovima postupka ili o sporednim potraživanjima, plaća se prema iznosu troškova postupka iIi sporednih potraživanja.

6. Promjena vrijednosti tijekom postupka

Prvobitna vrijednost ostaje kao osnovica za plaćanje pristojbe, bez obzira na to što se ta vrijednost promijenila tijekom postupka, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Kada sud u skladu s odredbom danka 31. ovoga Zakona utvrdi novu vrijednost, za pristojbenu osnovicu uzima se utvrđena nova; vrijednost od trenutka kada to sud rješenjem priopći strankama.

Kada se vrijednost promijeni zbog preinačenja zahtjeva ili djelomičnog rješenja zahtjeva, kao vrijednost za plaćanje pristojbe uzima se promijenjena vrijednost za sve podneske i radnje nakon takve promjene. Ako se vrijednost promijenila zbog izjave stranke u podnesku, za taj podnesak plaća se pristojba prema promijenjenoj vrijednosti.

7. Plaćanje sudskih pristojhi u posehnim slučajevima

Sud će obvezati svaku stranku na plaćanje pristojbe u iznosu od 50% od pristojbe naplaćene za tužbu, prijedlog ili drugi podnesak kojim je pokrenut postupak pred općinskim sudom, odnosno u iznosu od 70% u postupku pred trgovačkim sudom kada stranka izvan pripremnog ročišta ili prvog ročišta za glavnu raspravu predloži provođenje novih dokaza, zbog čega je potrebno odrediti novo ročište.

Kada provođenje novih dokaza predlaže više stranaka, pri stojbu iz stavka 1. ovoga članka dužna je platiti svaka stranka.

Pristojbu iz stavka 1. i 2. ovoga članka nije dužna platiti stranka, ako je nakon pripremnog ročišta ili posljednjeg održanog ročišta, saznala za nove činjenice ili stekla mogućnost uporabiti nove dokaze koje predlaže tijekom postupka.

Sud će neposredno ili na pogodan način ispitati postojanje uvjeta iz stavka 3. ovoga članka, te donijeti odluku po slobodnoj ocjeni.

Sud će utvrditi obvezu plaćanja pristojbe istim rješenjem kojim odgada raspravu, odnosno ročište.

Stranka koja plati pristojbu iz stavka 1. ovoga članka, nema pravo na nadoknadu od protivne stranke, neovisno o uspjehu u sporu.

Protiv rješenja suda iz ovoga članka nije dopuštena posebna žalba.

IV. POSTUPAK RADI NAPLATE NEPLAĆENE PRISTOJBE

Sud će upozoriti stranku koja je nazočna sudskoj radnji za koju treba platiti pristojbu, a pristojbu nije odmah platila, da u roku od tri dana plati pristojbu. U upozorenju skrenut će pozornost stranci na posljedice neplaćanja pristojbe u tom roku (članak 40. ovoga Zakona). Na sudskom spisu naznačit će se, da je dano upozorenje.

Sud će stranci koja nije bila nazočna sudskoj radnji za koju mora platiti pristojbu poslati nalog, da u roku od osam dana od dostave naloga plati dužnu pristojbu i upozoriti je na posljedice iz stavka 1. ovoga članka.

Sud će voditi popis neplaćenih sudskih pristojbi.

Kada putem pošte primi podnesak za koji pristojba nije plaćena ili nije dostatno plaćena, sud će pozvati podnositelja podneska pisanom opomenom, da u roku osam dana od dana dostave opomene plati pristojbu, te će ga upozoriti na posljedice iz stavka 1. ovoga članka.

Kada neplaćena pristojba u pojedinim predmetima ne prelazi iznos od 100,00 kuna, neće se primjenjivati odredbe ovoga članka.

Na opomenu za plaćanje pristojbe plaća se 100,00 kuna.

Kada pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u roku propi sanom u članku 39. ovoga Zakona; sud će u daljnjem roku od osam dana obavijestiti o neplaćenoj pristojbi ispostavu Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište pristojbenog obveznika radi naplate pristojbe prisilnim putem i naznačiti u čiju korist i na koji račun treba uplatiti pristojbu. Sud će navedenu obavijest istodobno dostaviti i pristojbenom obvezniku.

Kada pristojbeni obveznik nema prebivalište, odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj, sud će obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem se području nalazi sud ili imovina pristojbenog obveznika.

Nakon što primi obavijest, nadležna ispostava iz stavka 1. ovoga članka donijet će rješenje kojim će pristojbenom obvezniku narediti da u roku osam dana od dana primitka rješenja plati dužnu pristojbu i 50% od te pristojbe na ime kaznene pristojbe. Ako pristojbeni obveznik u ovom roku ne plati pristojbu, pristupit će se prisilnoj naplati dužne pristojbe i kaznene pristojbe. Pristojbe se prisilno naplaćuju po propisima o prisilnoj naplati poreza od građana.

Naplaćena redovna i kaznena pristojba uplaćuje se na račun prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske, a o izvršenoj naplati obavijestit će se sud.

Kada ispostava Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija utvrdi da je pristojba bila plaćena u gotovom novcu, a pristojbeni obveznik nije, sudu ili ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija, priložio potvrdu o plaćanju, naplatit će se samo kaznena pristojba u visini 10% od redovne pristojbe, ali ne više od 100,00 kuna,

Odredbe ovog Zakona o prisilnoj naplati pristojbe neće se primjenjivati, ako neplaćena pristojba u pojedinim predmetima ne prelazi ukupni iznos od 100,00 kuna.

Prvostupanjski sud nadležan je za poduzimanje radnji u postupku radi naplate neplaćene pristojbe.

V. VRAĆANJE PRISTOJBE

Pravo na vraćanje pristojbe ima osoba koja je platila pristojbu koju uopće nije morala platiti ili je pristojbu platila u iznosu većem od propisanog, kao i osoba koja je platila pristojbu za određenu sudsku radnju, a ta radnja nije obavljena.

Pravo na vraćanje pristojbe iz stavka 1. ovoga članka ima osoba koja je platila pristojbu u iznosu većem od 100,00 kuna.

Osoba koja je platila pristojbu za sudsku radnju koja nije obavljena, ne može tražiti vraćanje pristojbe za podnesak kojim je zahtijevala obavljanje radnje.

Zahtjev za vraćanje pristojbe podnosi se prvostupanjskom sudu u roku 90 dana od dana kada je pristojba pogrešno uplaćena ili od dana saznanja da radnja nije obavljena.

Vraćanje pristojbe ne može se tražiti nakon proteka jedne godine od dana kada je plaćena pristojba.

Sud će zahtjev za vraćanje pristojbe s mišljenjem i potrebnim spisima dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište osobe koja zahtijeva vraćanje.

Kada je pristojba bila plaćena u gotovom novcu, sud će zahtjev za vraćanje pristojbe dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem je području sjedište suda.

Rješenje o zahtjevu za vraćanje pristojbe donosi ispostava iz stavka 1. i 2. ovoga članka i dostavlja ga sudu.

Vraćanje pristojbe obavlja se na teret prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske.

U postupku radi vraćanja pristojbe ne plaća se pristojba.

VI. NADZOR NAD NAPLATOM PRISTOJBE

Nadzor nad primjenom propisa o sudskim pristojbama i nadzor nad naplatom sudskih pristojbi obavlja neposredno viši sud, Ministarstvo pravosuda i Ministarstvo financija.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Kada je pristojbena obveza za podneske, radnje i isprave nastala do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, pristojba se plaća po dosadašnjim propisima.

Kada je do stupanja na snagu ovoga Zakona plaćena pristojba za radnju koja će se izvršiti poslije stupanja na snagu ovoga Zakona, neće se plaćati razlika između pristojbe propisane ovim Zakonom i pristojbe propisane dosadašnjim propisima, niti će se vraćati previše naplaćena pristojba.

U slučaju da nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, viši sud ukine odluku nižeg suda koja je donesena prije nego što je ovaj Zakon stupio na snagu, neće se plaćati pristojba za novu odluku nižeg suda.

Pristojhena obveza za paušalnu pristojbu iz Tar. br. 24. Tarife sudskih pristojbi koja je nastala do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a nije naplaćena, utvrđuje se po odredbama ovoga Zakona.

Ministarstvo financija donijet će propis iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Izdavanje, raspačavanje, povlačenje iz upotrebe i zamjena državnih biljega uređuje se aktom ministra financija.

Ministar financija izdaje pravnim i fizičkim osobama ovlaštenje za maloprodaju državnih biljega i određuje proviziju od prodaje državnih biljega u maloprodaji.

Ovlasti za maloprodaju upravnih biljega emisije Republike Hrvatske izdane do dana stupanja na snagu ovoga Zakona vrijede i za maloprodaju državnih biljega.

Ministar financija donijet će propise iz stavka 2. i 3. ovoga članka u roku tri mjeseca od dana stupanja na snžkgu ovoga Zakona.

Iznimno od odredbe članka 6. stavka 1. ovoga Zakona, sudske pristojbe plaćaju se u gotovom novcu do izdavanja i obavljenog raspačavanja državnih biljega.

Za uporabu računalnog sustava sudskog registra stranke su dužne platiti sudsku pristojbu kao naknadu troškova.

Ministar pravosuđa u roku 6 mjeseci od stupanja na snagu ovog Zakona donijet će pravilnik o visini pristojbe iz stavka 1. ovog članka.

Općinski sud naplaćivat će pristojbu iz Tar. br. 42., sve dok ne započne s radom javni bilježnik sa službenim sjedištem za područje tog općinskog suda.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o sudskim pristojbama ("Narodne novine", br. 20/87., 55/88.,13/89., 47/89.,11/90.,18/90., 53A/91., 28/92. i 66/93.).

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 412-03/95-01/01

Zagreb, 20. rujna 1995.

TARIFA SUDSKIH PRISTOJBI

I. PARNIČNI I IZVRŠNI POSTUPAK

1. Podnesci

Tar. br. 1.

(1) Za tužbu i protutužbu, plaća se prema vrijednosti predmeta spora, slijedeća sudska pristojba (u daljnjem tekstu: pristojba) :

iznad do kuna kuna

0 300,00 100

300,00 1.500,00 300

1.500,00 3.000,00 600

3.000,00 6.000,00 1.000

6.000,00 15.000,00 1.500

Preko 15.000,00 kuna do 100.000,00 kuna plaća se pristojba u iznosa od 2.000,00 kuna i još 3% na svakih započetih 1.000,00 kuna.

Preko 100.000,00 kuna plaća se pristojba u iznosu od 4.600,00 kuna i još 2% na svakih započetih 1.000,00 kuna, ali ne više od 10.000,00 kuna.

(2) Za tužbu s prijedlogom za izdavanje platnog naloga, za prijedlog za izvršenje, protuizvršenje, izvršenje na temelju vjerodostojne isprave i za osiguranje po Zakonu o izvršnom postupku (založno pravo na nekretnini, prethodne mjere i privremene mjere), rješenje o izvršenju, protuizvršenju i osiguranju, rješenje o izvršenju na temelju vjerodostojne isprave, za prijedlog za vraćanje u prijašnje stanje, za prijedlog za osiguranje dokaza, za odgovor na prijedlog za ponavljanje postupka, odgovor na tužbu, odgovor na žalbu i odgovor na reviziju, plaća se polovica pristojbe iz stavka 1. ovoga Tar. br.

(3) Za prigovor protiv platnog naloga, prigovor protiv rješenja o izvršenju, prigovor protiv rješenja o izvršenju na temelju vjerodostojne isprave, te za prigovor protiv naloga o otkazu zakupa poslovne zgrade ili poslovne prostorije plaća se pristojba iz stavka 1. ovoga Tar. br.

(4) Za prijedlog za pokušaj nagodbe prije pokretanja postupka, za prijedlog za priznanje odluke stranog suda, za prijedlog za odgodu ili obustavu izvršenja, plaća se pristojba od 150,00 kuna. Napomena:

1. Ako supružnici suglasno zahtijevaju razvod braka zajedničkim prijedlogom za razvod braka ili zahtjevom za sporazumni razvod braka, plaća se samo jedna pristojba.

2. Ako su podnesci primljeni na zapisnik kod suda, uključujući i one koji su primljeni na zapisnik tijekom rasprave, plaća se pristojba propisana za odnosni podnesak. Pristojba iz stavka 2. ovoga Tar. br. plaća se i za odgovor na tužbu primljen na zapisnik tijekom rasprave, ako tuženik nije prije ročišta podnio odgovor na tužbu, a bio je pozvan da to učini.

3.Kada je već u tužbi stavljen prijedlog na izdavanje privremene mjere ili kada se u žalbi stavi prijedlog za vraćanje u prijašnje stanje, plaća se osim pristojbe za tužbu ili žalbu i pristojba za odnosni prijedlog, osim ako je predloženo izdavanje privremene mjere u statusnim sporovima (razvod ili poništenje braka; utvrđivanje vanbračnog očinstva i drugo) ili u sporovima za uzdržavanje djece.

4. Za prijedlog za izvršenje, protuizvršenje ili osiguranje plaća se jedna pristojba i onda kada se predlaže više sredstava izvršenja, protuizvršenja ili osiguranja, bez obzira je li predloženo naknadno ili istodobno.

5. Ako je u kojem od podnesaka navedenih u ovom Tar. br. stavljen zahtjev za upis u zemljišne knjige, neće se naplaćivati i pristojba propisana za podnesak kojim se traži upis u zemljišne knjige.

6. Otkaz zakupa poslovne zgrade ili poslovne prostorije smatra se tužbom glede naplate pristojbe. Za ovaj otkaz plaća se pristojba iz stavka 2. ovoga Tar. br.

7. Za podneske koji nisu navedeni u ovom Tar. br., kao i za prijedloge uz podneske ne plaća se pristojba.

2. Odluke Tar. br. 2.

(1) Za prvostupanjsku presudu kao i za rješenje u sporovima zbog smetanja posjeda, plača se, prema vrijednosti predmeta spora, pristojba iz stavka 1. Tar. br. 1.

(2) Za drugostupanjsku odluku i odluku suda povodom revizije, osim ako je tim odlukama u cijelosti ili djelomično usvojena žalba, odnosno revizija, plaća se prema vrijednosti predmeta spora pristojba iz stavka 1. Tar. br.1.

(3) Za presudu zbog izostanka i za presudu na temelju priznanja donešenu najkasnije na pripremnom ročištu ili na prvom ročištu za glavnu raspravu, ako pripremno ročište nije održano, plaća se pristojba iz stavka 2. Tar. br. 1.

(4) Za rješenje o odbacivanju tužbe koje se donosi na pripremnom ročištu ili tijekom prvostupanjskog postupka, plaća se pristojba iz stavka 2. Tar. br. 1.

(5) Za rješenje o izdavanju platnog naloga i za nalog o otkazu zakupa poslovne zgrade ili poslovne prostorije, plaća se pristojba iz stavka 2. Tar. br. 1.

(6) Za rješenje o izvršenju, protuizvršenju, osiguranju dokaza ili osiguranju po Zakonu o izvršnom postupku, plaća se pristojba iz stavka 2. Tar. br.1, a ako se ovo rješenje donosi na temelju stranih izvršnih isprava, plaća se pristojba iz stavka 1. Tar. br. 1.

(7) Za rješenje kojim se usvaja ili odbija prijedlog za vraćanje u prijašnje stanje, plaća se pristojba iz stavka 1. Tar. br. 1.

(8) Za rješenje o prijedlogu za priznanje odluke stranog suda, za rješenje o prijedlogu za odgodu ili obustavu izvršenja, plaća se pristojba od 100,00 kuna.

Napomena:.

1. Obveza plaćanja pristojbe za prvostupanjsku odluku, ne ovisi od toga je li odluka postala pravomoćna.

2. Za odluke koje nisu navedene u ovom Tar. br., ne plaća se pristojba.

3. Kada se u cijelosti ili djelomično usvoji žalba ili revizija, pristojbu za drugostupanjsku odluku i odluku suda povodom revizije ne plaćaju i drugi podnositelji žalbe ili revizije u istom predmetu.

4. Ako viši sud ukine odluku nižeg suda i predmet vrati na ponovno raspravljanje nižem sudu, plaćena pristojba za ukinutu odluku uračunava se u pristojbu za novu odluku ili za nagodbu. Na isti način postupit će se i kada Vrhovni sud Republike Hrvatske jednom odlukom prihvati zahtjev za zaštitu zakonitosti i reviziju. Pristojba plaćena za prvostupanjsku odluku koja je ukinuta povodom usvojenog prijedloga za vraćanje u prijašnje stanje ili prijedloga za ponavljanje postupka uračunat će se u pristojbu za novu odluku koja bude donesena poslije vraćanja u prijašnje stanje ili ponavljanja postupka. U slučaju uračunavanja, ako je pristojba plaćena za prvu odluku veća od pristojbe koju treba platiti za drugu odluku, neće se vraćati razlika ovih pristojbi, a ako je manja, tada se plaća razlika pristojbe.

5. Za dopunsku presudu ili rješenje neće se plaćati pristojba, ako je za odluku koja je dopunjena plaćena pristojba prema punoj vrijednosti predmeta spora.

6. Ako je tijekom parnice donesena međupresuda, plaća se pristojba na puni iznos vrijednosti predmeta spora. U tom slučaju neće se plaćati pristojba za konačnu odluku koja bude donesena poslije medupresude.

7. Ako je tijekom parnice donesena djelomična presuda, plaća se pristojba prema vrijednosti zahtjeva o kojem je odlučeno. Pristojba za konačnu odluku, plaća se prema vrijednosti ostatka spornog zahtjeva koji nije obuhvaćen djelomičnom presudom.

8. Pristojba za platni nalog i za nalog za otkaz zakupa poslovne zgrade ili poslovne prostorije uračunava se u pristojbu za odluku suda koja bude donesena povodom prigovora protiv platnog naloga ili naloga za otkaz zakupa poslovnih prostorija, odnosno u tekstu za nagodbu, ako se spor ne završi presudom. Pristojba za rješenje o izvršenju na temelju vjerodostojne isprave uračunava se u pristojbu za odluku ili nagodbu.

9. Pristojba za odluku o prijedlogu za izvršenje, protuizvršenje, osiguranje dokaza ili osiguranje po Zakonu o izvršnom postupku, kao i pristojba za odluku povodom tužbe u kojoj je stavIjen prijedlog za izdavanje platnog naloga, plaća se prilikom podnošenja prijedloga ili tužbe.

10. Za rješenje o izvršenju, protuizvršenju ili osiguranju, plaća se jedna pristojba i onda kada je bilo odlučeno o više sredstava za izvršenje, protuizvršenje ili osiguranje, bez obzira je li odlučeno istodobno ili naknadno.

11. Za prvostupanjsku presudu koja je donesena u svezi s protutužbom, plaća se pristojba kao da je posebice raspravljano o protutužbi.

12. Ako je više parnica spojeno radi zajedničkog raspravljanja, pristojba za presudu plaća se posebice za svaku parnicu kao da ne postoji spajanje više parnica.

3. Pravni lijekovi Tar. br. 3.

(1) Za žalbu i reviziju protiv presude, te za žalbu protiv rješenja u sporovima zbog smetanja posjeda, plaća se dvostruki iznos pristojbe iz stavka 1. Tar. br. 1.

(2) Za žalbu i reviziju protiv rješenja, te za prijedlog za ponavljanje postupka, plaća se pristojba iz stavka 1. Tar. br. 1.

(3) Za žalbu protiv rješenja prvostupanjskog suda plaća se pristojba samo, ako se žalbom pobija rješenje koje podliježe plaćanju pristojbe po Tar. br. 2.

(4) Za žalbu protiv rješenja kojim se tužba odbacuje, kojim se usvaja ili odbija prijedlog za vraćanje u prijašnje stanje i kojim se odlučuje o priznanju odluke stranoga suda, plača se pristojba iz stavka 2. Tar. br. 1, aIi ne više od 160,00 kuna.

4. Nagodba

Tar. Mr. 4.

(1) Za sudsku nagodbu tijekom prvostupanjskog postupka plaća se prema vrijednosti na koju su se stranke nagodile, pristojba iz stavka 2. Tar. br. 1, ali ne više od 400,00 kuna.

(2) Ako je predmet nagodbe neprocjenjiv, za nagodbu se plaća 200,00 kuna.

Napomena :

Ako je međupresudom odlučeno o osnovanosti zahtjeva, a potom se zaključi nagodba o iznosu zahtjeva, ne plaća se pristojba za nagodbu.

II. IZVANPARNIČNI POSTUPAK

A. OPĆE ODREDBE

Tar. br. 5.

(1) Za prijedlog o pokretanju postupka ili za vraćanje u prijašnje stanje u izvanparničnoj stvari, plaća se pristojba od 100,00 kuna.

(2) Za odluku prvostupanjskog suda u izvanparničnoj stvari, plaća se pristojba od 150,00 kuna.

(3) Za žalbu i reviziju protiv odluke prvostupanjskog suda u izvanparničnoj stvari, plaća se pristojba od 200,00 kuna.

(4) Za drugostupanjsku odluku i odluku suda povodom revizije, osim ako je tim odlukama u cijelosti ili djelomično usvojena žalba, odnosno revizija, plaća se pristojba od 200,00 kuna.

(5) Za sudsku nagodbu plaća se polovica pristojbe propisane za tu odluku.

Napomena :

1. Pristojba iz ovoga Tar. br. plaća se u izvanparničnim postupcima koji nisu propisani posebnim odredbama za pojedine izvanparnične postupke.

2. Ne plaća se pristojba na žalbu protiv rješenja o oduzimanju poslovne sposobnosti, ako je podnosi osoba lišena poslovne sposobnosti ili njezin zakonski zastupnik, te skrbnik.

3. U svim izvanparničnim postupcima primjenjivat će se na odgovarajući način odredbe iz točke 5. i 6. Napomene uz Tar. br. 1. i iz točke 1., 2., 3. i 4. Napomene uz Tar. br. 2.

B. POSEBNE ODREDBE ZA POJEDINE VRSTE

IZVANPARNIČNOG POSTUPKA

1. Postupak za diobu

Tar. br. 6.

(1) Za prijedlog za diobu suvlasništva i zajedničke imovine, plaća se pristojba prema vrijednosti imovine i to:

iznad do kuna kuna

0 20.000,00 100,00

20.000,00 30.000,00 150,00

30.000,00 50.000,00 200,00

Ako vrijednost imovine prelazi iznos od 50.000,00 kuna plaća se pored pristojbe od 200,00 kuna i još 100,00 kuna na svakih započetih 10.000,00 kuna, ali ne više od 3.000,00 kuna.

(2) Za odluku suda i za žalbu protiv odluke suda, plaća se pristojba iz stavka 1. ovoga Tar. br.

(3) Za sudsku nagodbu u ovom izvanparničnom postupku, plaća se polovica pristojbe iz stavka 1. ovoga Tar. br.

2. Uređenje odnosa izmedu suvlasnika

Tar. br. 7.

(1) Za prijedlog za uređenje odnosa između suvlasnika, pIaća se pristojba od 100,00 kuna.

(2) Za odluku suda i za žalbu protiv odluke suda, plaća se pristojba 300,00 kuna.

(3) Za sudsku nagodbu u ovim postupcima, plaća se polovica pristojbe iz stavka 1. ovoga Tar. br.

3. Postupak za uređenje međe, osnivanje nužnog prolaza, prelaganje služnosti ili nužnog prolaza.

Tar. br. 8.

(1) Za prijedlog za uređenje međe, osnivanje nužnog prolaza, prelaganja služnosti ili nužnog prolaza, plaća se pristojba od 300,00 kuna.

(2) Za odluku suda i za žalbu protiv odluke suda, plaća se pristojba od 600,00 kuna.

(3) Za sudsku nagodbu u ovim postupcima, plaća se polovica pristojbe iz stavka 1. ovoga Tar. br.

4. Ovjera isprava koje su namijenjene za uporabu u inozemstvu

Tar. br. 9.

(1) Za ovjeru svakog potpisa ili rukoznaka, plaća se pristojba od 30,00 kuna.

(2) Za ovjeru potpisa ili pečata i štambilja na ispravama tijela državne vlasti Republike Hrvatske i jedinica lokalne uprave, tijela lokalne samouprave, trgovačkih društava ili ostalih pravnih osoba, plaća se pristojba od 50,00 kuna.

(3) Za ovjeru rukopisa plaća se, od svakog poluarka rukopisa, pristojba od 50,00 kuna.

(4) Za ovjeru prijepisa plaća se, od svakog poluarka, pristojba od 50,00 kuna.

(5) Za ovjeru potpisa i pečata stalnog sudskog tumača ili stalnog sudskog vještaka na prijevodu ili vještačkom nalazu i mišljenju, plaća se pristojba od 60,00 kuna.

Napomena:

1. Potpisi na ispravi koju izdaje tijelo državne vlasti RepubIike Hrvatske i jedinice lokalne uprave, tijelo lokalne samouprave, trgovačko društvo ili druga pravna osoba, smatraju se kao jedan potpis, ako je propisima ovlašteno na potpisivanje više osoba.

2. Pristojbu za ovjeru potpisa, rukopisa ili prijepisa plaća osoba koja traži ovjeru. Ne smije se obaviti ovjeravanje prije nego što se plati pristojba.

3. U potvrdi o ovjeri prijepisa treba naznačiti koliko je pristojbe plaćeno za izvornik isprave čiji se prijepis ovjerava.

4. Pristojba za ovjeru potpisa, rukopisa i prijepisa lijepi se na samoj molbi kojom je traženo ovjeravanje, a u slučaju usmene molbe na samoj ispravi, ili primjerku prijepisa koji ostaje u sudu. Na isti način postupa se i glede lijepljenja pristojbe za samu molbu.

5. Pod poluarkom podrazumijeva se list papira od dvije strane normalne uredske veličine. Započeti poluarak računa se kao cijeli poluarak.

6. Za ovjeru isprava potrebnih za ostvarivanje prava iz socijalnog osiguranja u inozemstvu, ne plaća se pristojba.

7. Ne plaća se posebna pristojba na samu molbu, bilo usmenu ili pisanu, kojom se traži ovjeravanje.

5 Upis brodova u upisnik brodova Tar. br.10.

(1) Za prijedlog za dozvolu prvog upisa broda u upisnik brodova, plaća se pristojba od 3.000,00 kuna.

(2) Za rješenje o upisu, plaća se polovica pristojbe iz stavka 1. ovoga Tar. br.

(3) Za prijedlog za druge daljnje upise u upisnik brodova i za rješenje o tim upisima, plaća se polovica pristojbe iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga Tar. br.

(4) Za žalbu protiv rješenja o upisu, plaća se dvostruki iznos pristojbe iz stavka 1. ovoga Tar. br.

Napomena :

Ako se jednim podneskom zahtijeva prvi upis za više brodova, plaća se pristojba za svaki brod posebice.

6. Osnivanje fonda ograničene odgovornosti brodara Tar. br. 11.

(1) Za prijedlog za osnivanje fonda ograničene odgovornosti brodara, plaća se pristojba iz stavka 1. Tar. br. 1.

(2) Za prijedlog za diobu fonda ograničene odgovornosti brodara, plaća se pristojba iz stavka 1. Tar. br. 1.

(3) Za rješenje za osnivanje fonda ograničene odgovorikosti brodara, plaća se pristojba iz stavka 1. Tar. br. 3.

(4) Za rješenje o diobi fonda ograničene odgovornosti brodara, plaća se pristojba iz stavka 1. Tar. br. 3.

(5) Za žalbu protiv rješenja o diobi fonda ograničene odgovornosti brodara, plaća se pristojba kao kod rješenja o diobi fonda ogeaničene odgovornosti brodara.

III. OSTAVINSKI POSTUPAK

1. Postupak za raspravljanje ostavine

Tar. br. 12.

(1) Za raspravljanje ostavine ukoliko je postupak završen rješenjem o nasljeđivanju, plaća se paušalna pristojba prema čistoj vrijednosti ostavine, i to:

iznad do kuna kuna

0 20.000,00 100,00

20.000,00 30.000,00 150,00

30.000,00 50.000,00 200,00

Ako vrijednost ostavine prelazi iznos od 50.000,00 kuna, plaća se pored pristojbe od 200,00 kuna i još 100,00 kuna na svakih započetih 10.000,00 kuna, ali ne više od 3.000,00 kuna.

(2) Za dopunsko rješenje o nasljeđivanju, plaća se pristojba prema vrijednosti naknadno utvrđene ostavine.

(3) Za legat, plaća se prema vrijednosti legata pristojba iz stavka 1. ovoga Tar. br.

Napomena:

1. Pristojba se plaća kada je rješenje o nasljedivanju postalo pravomoćno.

2. Sud po slobodnoj ocjeni utvrđuje vrijednost mjerodavnu za odmjeravanje pristojbe, na temelju izjava nasljednika, podataka utvrđenih u postupku i podataka koje su nasljednici podnijeli. Po potrebi, sud može, po odredbama o procjeni ostavine radi razreza poreza na nasljedstvo, narediti obavljanje procjene putem vještaka na trošak nasljednika. Vrijednost čiste ostavine radi naplate pristojbe utvrđuje se prema vrijednosti koju ostavina ima u vrijeme procjene.

3. Nasljednici plaćaju pristojbu u omjeru naslijeđenih dijelova.

4. Prilikom utvrđivanja vrijednosti čiste ostavine radi odmjeravanja pristojbe, odbit će se ostaviteljevi dugovi, troškovi sahrane ostavitelja, legati i drugi tereti, troškovi popisa i procjene ostavine, i drugi troškovi.

5. Ne plača se posebna pristojba za diobu nasljedstva, ako nasljednici sporazumno predlože diobu i sporazum o diobi bude unijet u rješenje o nasljeđivanju.

6. Za prijedlog za provođenje ostavinske rasprave i za druge podneske tijekom prvostupanjskog postupka, ne plaća se pristojba.

Tar. br. 13.

Za žalbu protiv rješenja o nasljeđivanju, dopunskog rješenja o nasljedivanju i rješenja o legatu, plaća se pristojba od 500,00 kuna.

2. Sastavljanje i čuvanje oporuke

Tar. br. 14.

(1) Za sastavljanje sudske oporuke i opoziv oporuke pred sudom, plaća se pristojba od 500,00 kuna.

(2) Za čuvanje oporuke u sudu i vraćanje oporuke koja se nalazi na čuvanju u sudu, plaća se pristojba od 100,00 kuna. Napomena :

1. Ne plaća se nova pristojba za čuvanje, ako se obavlja zamjena oporuke, ali se naplaćuje pristojba za vraćanje oporuke koja se zamjenjuje.

2. Ne plaća se pristojba za podnesak za sastavljanje sudske oporuke.

3. Ne plaća se pristojba za čuvanje isprava o usmenoj oporuci, niti za davanje izjava svjedoka usmene oporuke o oporučiteljevoj posljednjoj volji.

4. Ne plaća se pristojba za opozivanje, ako se kasnijom oporukom opoziva prijašnja i ujedno sastavlja nova oporuka.

IV. ZEMLJIŠNO KNJIŽNI POSTUPAK

1. Podnesci

Tar. br. 15.

Za podnesak kojim se traži upis u zemljišnu knjigu uknjižbe ili predbilježbe ili njihovo brisanje iz zemljišne knjige, plaća se pristojba od 50,00 kuna.

Napomena :

1. Ako se jednim podneskom traži upis ili brisanje kod više sudova, plaća se pristojba onoliko puta koliko ima sudova kod kojih se upis ili brisanje treba obaviti. Isto važi i u slučaju zajedničkog založnog prava, kada treba provesti upise i u sporednim ulošcima kod raznih sudova, bez obzira što stranke u svom podnesku izričito ne traže te upise.

2. Ako se jednim podneskom traži više upisa procjenjivih prava, plaća se jedna pristojba prema ukupnoj vrijednosti tih prava. Ako se jednim podneskom traži ujedno upis procjenjivih i neprocjenjivih prava ili još i upis jedne ili više zabilježbi, pristojba za podnesak platit će se samo prema vrijednosti procjenjivih prava. Za podneske kojima se traži upis samo neprocjenjivih prava i zabilježbi, plaća se jedna pristojba iz ovoga Tar. br.

3. Ako je zahtjev za upis stavljen u nekom od podnesaka iz stavka 1. i 2. Tar. br. 1., neće se naplaćivati i pristojba za podnesak iz ovoga Tar. br.

4. Ne plaća se pristojba iz ovoga Tar. br. u stvarima navedenim u Tar. br. 16., u točki 9. podtočkama 3), 6), 7), 9), 12), 13), 14) i 15)

Napomene.

5. Za podneske koji nisu naznačeni u ovom Tar. br., kao i za priloge uz podneske, ne plaća se pristojba.

6. Za podnesak kojim se traži upis u zemljišnu knjigu uknjižbe ili predbilježbe što ih podnosi osoba iz članka 6. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", br. 43/92. - pročišćeni tekst, 62/92., 25/93., 48/93. i 2/94.), plaća se 10% pristojbe propisane ovim Tar. br.

7. Ne plaća se pristojba iz ovoga Tar. br., ako je zahtjev za upis stavljen na temelju javnobilježničkog akta ili privatne isprave solemnizirane po javnom bilježniku.

2. UPISI

Tar. br.16.

(1) Za uknjižbu ili predbilježbu prava vlasništva i druga stvarna prava ili njima jednaka prava, plaća se pristojba od 200,00 kuna.

(2) Za zabilježbu (adnotaciju) plaća se pristojba, i to:

a) za zabilježbu rješenja o izvršenju i dozvoli prodaje nekretnina, ako za isto potraživanje već nije upisano založno pravo na nekretninama koje su predmet izvršenja - 125,00 kuna.

Ovako plaćena pristojba uračunat će se u pristojbu što je treba plaćati za naknadni upis založnog prava zbog istog potraživanja, ako se takav upis zatraži prije brisanja ili zabilježbe;

b) za zabilježbu prvenstvenog reda i uknjižbu ustupanja prvenstva, kao i za ostale zabilježbe - 50,00 kuna.

Napomena :

1. Pristojbu za upis dužna je platiti osoba u čiju se korist vrši upis. Ako upis traži osoba čije se pravo ograničava, opterečuje, ukida ili prenosi na drugu osobu, plaća pristojbu solidarno s osobom u čiju se korist upis vrši.

2. Ako se na temelju jedne molbe upisuje više prava u korist jedne osobe kod istog suda, pristojba se plaća po ukupnoj vrijednosti svih prava u trenutku upisivanja.

3. Kada se upisuje potraživanje, pristojba se odmjerava prema iznosu potraživanja sa svim sporednim potraživanjima (kamate, dospjeli troškovi i dr.) računajući kamate od dana predaje molbe za upis, ako je naznačen iznos tih potraživanja ili postotak od glavnice.

4. Pristojba za upis plaća se i kada se upis vrši tijekom parničnog, izvanparničnog ili izvršnog postupka.

5. Pristojba za upis prema ovom Tar. br., plaća se uz pristojbu za podnesak i lijepi se na samom podnesku.

6. Za uknjižbu ili predbilježbu prava vlasništva, osoba iz članka 6. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", br. 43/92. pročišćeni tekst, 62/92., 25/93., 48/S3., 2/94., 44/94 i 47/94.), plaća 10% pristojbe propisane ovim Tar. br.

7. Za upise (založno pravo, zabilježba i dr.) obavljene u svrhu dobijanja bankarskog kredita za izgradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju objekta u poljodjelstvu kao i kredita za nabavu rasplodnog materijala u stočarstvu, opreme i druga dugoročna ulaganja u oblasti poljodjelstva, stočarstva i ratarstva na temelju ugovora o bankarskom kreditu, plaća se 10% pristojbe propisane ovim Tar. br.

8. Za upis založnog prava (hipoteke) osnovanog na temelju ugovora o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo, plaća se 20% pristojbe propisane ovim Tar. br.

9. Ne plaća se pristojba za slijedeće upise:

1) za upis opravdanja predbilježbe;

2) za potpuno ili djelomično brisanje nekog upisanog prava;

3) za službene radnje u postupku uređenja, osnivanja i ispravljanja zemljišnih knjiga, osim ako je greška nastala krivnjom titulara prava kao i za usklađivanje zemljišnih knjiga s faktičnim stanjem, te u postupku komasacije. U ovim postupcima oslobođenje se odnosi na sve podneske, uloške i priloge, molbe za izdavanje katastarskih planova i posjedovnih listova, razne potvrde i ovjeravanje prijepisa.

Ovo oslobođenje važi i za postupak obnavljanja uništenih zemljišnih knjiga, ako se vjerodostojnom ispravom utvrdi, da je upis bio prije proveden i da je, prema tome, bila plaćena pristojba za taj upis;

4) za ponovni upis istog, makar djelomično i utrnulog prava uslijed parničkog ili izvršnog postupka, u korist iste osobe. Ako je vrijednost ponovno upisanog prava veća, plaća se na višak vrijednosti propisana pristojba;

5) za upis istog prava, makar djelomično i utrnulog prava, na više nekretnina koje se vode u knjigama jednog suda ili više sudova, za prijenos istog prava s jedne nekretnine na drugu nekretninu istog vlasnika, za ograničenje ili sužavanje istog prava na jedan dio iste nekretnine, za proširenje istog prava i na druge nekretnine istog vlasnika, za proširenje zajedničkog jamstva na pojedina zemljišnoknjižna tijela.

To oslobođenje vrijedi samo, ako nisu nastupile promjene glede opsega prava ili ovlaštene osobe;

6) za provođenje diobe prava vlasništva ili prava prodouživanja, ako su dioničari bili upisani kao suvlasnici ili suovlaštenici tih prava.

To oslobođenje vrijedi i u slučaju diobe obiteljskih (kućnih) zadruga na zadrugare, ako je zadruga bila upisana kao vlasnik u zemljišnim knjigama ;

7) za upis na temelju rješenja o nasljeđivanju;

8) za upis založnog prava na nekretnini jamca, ako je to pravo već upisano i na nekretnini glavnog dužnika i ako je za taj upis - plaćena pristojba;

9) za sve upise u korist Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave i uprave;

10) za zabilježbu privremene uprave određene tijekom postupka prisilne javne prodaje, kao i za zabilježbu prisilne uprave odredene umjesto prisilne javne prodaje;

11) za naknadni upis suvlasništva supružnika na temelju sudske odluke, ako je jedan od supružnika upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama, kao i za upis kojim se označava idealni dio svakog supružnika na nekretninama koje su u njihovom suvlasništvu ;

12) za upis prava vlasništva na bivšim kmetskim selištima. To oslobođenje vrijedi samo za one osobe i njihove nasljednike koji su to žemljište držali prije razrješenja kmetskih odnosa, a ne i za osobe koje su zemljište stekle kupnjom, i odnosi se na sve podneske i isprave koje se pribavljaju radi dokazivanja prava vlasništva na tom zemljištu;

13) za sve upise u zemljišne knjige na temelju Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji, Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Zakona o šumama, Pomorskog zakonika, Zakona o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima, Zakon o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta, Zakona o građevinskom zemljištu i Uredbe o postupku za provođenje nacionalizacije najamnih zgrada i građevinskih zemljišta;

14) za sve upise koji se odnose na razmjenu zemljišta u svrhu arondacije, kao i na temelju Zakona o izvlaštenju;

15. za upise izvršene u svrhu dobijanja bankarskog kredita za izgradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju objekta uništenog ili oštećenog uslijed ratnog razaranja, te upise založnog prava osnovanog na temelju ugovora o bankarskom kreditu dobijenog za izgradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju objekta uništenog ili oštećenog uslijed ratnih razaranja;

16) za sve upise na temelju javnobilježničkog akta ili privatne isprave solemnizirane po javnom bilježniku.

3. Žalba

Tar. br.17.

Za žalbu protiv odluke o prijedlogu kojim se traži upis u zemljišnu knjigu ili brisanje iz zemljišne knjige, plaća se pristojba od 500,00 kuna.

Napomena.

Pristojba se plaća samo, ako se žalbom pobija rješenje koje podliježe plaćanju pristojbe po Tar. br.16.

4. Zemljišnoknjižni izvadak

Tar. br.18.

Za izvatke iz zemljišnih knjiga, ako se izdaju na zahtjev stranke, plaća se po poluarku pristojba od 20 kuna.

Napomena

1. Kada je izvadak sastavila sama stranka i podnijela ga sudu na potvrdu, plaća se polovica pristojbe iz ovoga Tar. br.

2. Za pisani ili usmeni zahtjev stranke kojim se traži izdavanje izvatka, ne plaća se pristojba.

3. Za izvatke iz zemljišnih knjiga koji se izdaju strankama radi ostvarivanja prava na doplatak za djecu iIi radi ostvarivanja prava iz zdravstvenog, invalidskog i mirovinskog osiguranja i socijalne pomoći, ne plaća se pristojba prema ovom Tar. br.

V. POSTUPAK POLAGANJA UGOVORA O PRODAJI STANA

Tar. br. 19.

O postupku polaganja ugovora o prodaji stana vodenom u skladu s Pravilnikom o ustrojavanju i vodenju knjige položenih ugovora ("Narodne novine", br. 42/91.), shodno će se primjenjivati odredbe Tar. br. 15., 16.,17. i 18.

VI. KAZNENI POSTUPAK PO PRIVATNOJ TUŽBI

1. Podnesci

Tar. br. 20.

(1) Za privatnu tužbu i za protutužbu, plaća se pristojba od 1.000,00 kuna.

(2) Za prijedlog za vraćanje u prijašnje stanje, plaća se pristojba od 500 kuna.

Napomena

1. Ako se kazneni postupak vodi zajednički, nema utjecaja na pristojbu što se jedan podnesak odnosi na više privatnih tužitelja ili više okrivljenika ili što podnesak obuhvaća više kaznenih djela jednog okrivljenika.

2. Za podnesak kojim se kazneni postupak proširuje na druga kaznena djela istog okrivljenika koja se gone po privatnoj tužbi, plaća se pristojba iz stavka 1. ovoga Tar. br.

3. Za podneske koji nisu navedeni u ovom Tar. br., kao i za priloge uz podneske, ne plaća se pristojba.

2. Odluke Tar. br. 21.

(1) Za presudu prvostupanjskog suda i za rješenje kojim se izriče sudska opomena, plaća se pristojba od 2.000,00 kuna.

(2) Za drugostupanjsku odluku, osim ako je žalba u cijelosti ili djelomično usvojena, plaća se dvostruka pristojba iz stavka 1. ovoga Tar. br.

Napomena:

1. Pristojba za prvostupanjsku presudu plaća se samo jedanput, bez obzira na broj privatnih tužitelja i broj kaznenih djela koja su obuhvaćena jednom presudom.

2. Ako su za više kaznenih djela istim osobama, uslijed razdvajanja postupka, donesene posebne presude od strane istog suda, plaća se pristojba za presudu samo jedanput.

3. Ako se ukine presuda povodom žalbe ili ponavljanja kaznenog postupka, u pristojbu za novu prvostupanjsku presudu uračunat će se pristojba plaćena za ukinutu presudu.

4. Za odluke koje nisu navedene u ovom Tar. br., ne plaćaju se pristojbe,

3. Pravni lijekovi

Tar. br. 22.

(1) Za žalbu protiv presude prvostupanjskog suda i za žalbu protiv rješenja kojim se izriče sudska opomena, plaća se pristojba od 2.000,00 kuna.

(2) Za odgovor na žalbu, plaća se polovica pristojbe iz stavka 1. Tar. br. 20.

(3) Za zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude i za zahtjev za ponavljanje kaznenog postupka, plaća se pristojba kao i na žalbu.

VII. PRISTOJBE U POSTUPKU PRISILNE NAGODBE, STEČAJA I LIKVIDACIJE

1. Podnesci

Tar. br. 23.

(1) Za prijedlog za prisilnu nagodbu, za prijedlog o otvaranju stečajnog postupka, te za prijedlog za pokretanje likvidacijskog postupka, plaća se pristojba od 100,00 kuna.

(2) Za prijavu svakog pojedinog potraživanja, vjerovnik plaća pristojbu u iznosu od 2% od vrijednosti potraživanja, ali ne više od 500,00 kuna.

(3) Za žalbu protiv odluke nagodbenog, stečajnog ili likvidacijskog vijeća, plaća se dvostruki iznos pristojbe iz stavka 2. ovoga Tar. br.

Napomena :

1. Kao pristojbena osnovica na prijave vjerovnika, uzima se iznos potraživanja kojeg prijavljuje vjerovnik. Pri tome će se uzimati da uvjetovano potraživanje nije uvjetovano. Ako jedan vjerovnik prijavi više potraživanja, pristojba se plaća na ukupni iznos tih potraživanja. Ako vjerovnik naknadno snizi prijavljeno potraživanje, pristojba se plaća prema visini potraživanja od trenutka sniženja.

2. Ne plaća se pristojba za:

a) podneske stečajnog ili likvidacijskog upravitelja;

b) podneske koji nisu navedeni u ovom Tar. br. i za priloge uz podneske.

3. Pristojba prema ovom Tar. br. i Tar. br. 24., plaća se u postupku stečaja ili likvidacije nad pravnim osobama nad kojima se po zakonu provodi postupak stečaja ili likvidacije.

2. Paušalna pristojba

Tar. br. 24.

Paušalna pristojba plaća se:

a) u stečajnom postupku od zbroja iznosa koji su upotrijebIjeni ili su na raspolaganju za podmirenje dugova stečajne mase (diobne mase) - 2%, ali ne više od 2.000,00 kuna,

b) u postupku prisilne nagodbe od zbroja iznosa koji su temelj za postignutu nagodbu -1%, ali ne više od 1.000,00 kuna. Napomena :

1. Paušalna pristojba smatra se kao dug stečajne mase. Ovu pristojbu dužan je položiti stečajni upravitelj, nakon donošenja rješenja o glavnoj diobi.

2. Paušalnu pristojbu za prisilnu nagodbu, plaća pravna osoba u čiju je korist odobrena nagodba.

3. Paušalna pristojba u postupku likvidacije, plaća se po ovom Tar. br.

VIII. UPISI U SUDSKI REGISTAR

1. Prijave za upis u sudski registar

Tar. br. 25.

(1) Za prijavu za upis u sudski registar plaća se pristojba od 200,00 kuna.

(2) Kada se istom prijavom zahtijeva više upisa za isti subjekt upisa, plaća se jedna pristojba iz stavka 1. ovoga Tar. br. Napomena :

Na prijavu za upis glavne podružnice kojoj je osnivač inozemna osoba ili za upis samo jedne podružnice u Republici Hrvatskoj kojoj je osnivač inozemna osoba, plaća se prištojba iz ovoga Tar. br.

2. Upis u sudski registar

Tar. br. 26.

(1) Za upis osnivanja dioničkog društva, plaća se pastojba od 1.000,00 kana.

(2) Za upis osnivanja društva imovinskog i osobnog osiguranja i reosiguranja ili banke, plaća se pristojba od 3.000,00 kuna.

(3) Za upis osnivanja ostalih subjekata upisa, plaća se pristojba od 300,00 kuna.

(4) Za upis djelatnosti, plaća se pristojba od 150,00 kuna.

(5) Za upis promjene tvrtke ili naziva, plaća se pristojba od 300,00 kuna.

(6) Za upis osobe ovlaštene za zastupanje subjekta upisa, bez obzira obavlja li se upisom promjena upisanih, osoba ili ne, plaća se za svaku osobu posebice pristojba od 300,00 kuna.

(7) Za upis ostalih promjena upisanih podataka u registru, plaća se za svaki podatak koji se mijenja pristojba od 200,00 kuna.

(8) Za upis brisanja, plaća se pristojba od 100,00 kuna.

Napomena :

1. Ako se istim podneskom zahtijeva više upisa ili brisanja za isti subjekt upisa; plaća se pristojba za svaki upis ili brisanje posebice.

2. Za upise u svezi s likvidacijom i stečajnim postupkom, ne plaća se pristojba.

3. Kod upisa statusnih,promjena subjekta upisa, osim pristojbe iz Tar, br: 25., plaća se posebice za svaki subjekt upisa kod kojeg se upisuje statusna promjena i pristojba iz stavka 7. ovoga Tar. br.

4. Kod upisa glavne podružnice kojoj je osnivač inozemna osoba ili za upisa samo jedne podružnice u Republici Hrvatskoj kojoj je osnivač inozemna osoba, plaća se pristojba iz ovoga Tar. br.

3. Upis podružnice

Tar. br. 27.

(1) Za prijavu za upis podružnice subjekta upisa, plaća se 100,00 kuna.

(2) Za upis podružnice dioničkog društva, plaća se 500,00 kuna.

(3) Za upis podružnice društva imovinskog i osobnog osiguranja i reosiguranja ili banke, plaća se pristojba od 1.500,00 kuna.

(4) Za upis podružnice ostalih subjekata upisa, plaća se 150,00 kuna.

(5) Za upis promjene naziva podružnice, plaća se 150,00 kuna.

(6) Za upis ostalih promjena upišanih padataka kod upisane podružnice, plaća se pristojba od 100,00 kuna.

(7) Za brisanje podružnice, plaća se pristojba od 50,00 kuna.

Tar. br. 28.

(1) Za izdavanje izvatka, kopija ili prijepisa iz sudskog registra po svakoj započetoj stranici, plaća se pristojba od 40,00 kuna.

(2) Za izdavanje potvrda ili pisanih obavijesti o podacima iz sudskog registra, plaća se pristojba od 40,00 kuna.

Napomena:

Za podnesak za izdavanje izvatka, kopija, prijepisa, potvrde ili pisane obavijesti, ne plaća se pristojba.

Tar. br. 29.

Za dostavljanje upisanih podataka radi objavljivanja u "Narodnim novinama" i u dnevnom tisku, plaća še pristojba od 100 kuna.

IX. POSTUPAK U UPRAVNIM SPOROVIMA

1. Podnesci

Tar. br. 30.

(1) Za tužbu u upravnom sporu, ako je vrijednost predmeta spora procjenjiva, plaća se pristojba iz Tar. br. 1.; ali ne manja od 200,00 kuna.

(2) Ako je vrijednost predmeta spora neprocjenjiva, plaća se pristojba od 500 kuna.

(3) Za prijedlog za ponavljanje postupka, plaća se pristojba od 200,00 kuna.

2. Odluke

Tar. broj. 31.

(1) Za presuđu u postupku u upravnom sporu, ako je vrijednost predmeta spora procjenjiva, plaća se pristojba iz Tar. br. 2., ali ne manja od 700,00 kuna.

(2) Za presudu donesenu u upravnom sporu, ako vrijednost spora nije procjenjiva, plaća se pristojba od 1.000,00 kuna.

(3) Za odluku o zahtjevu za zaštitu ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina protiv konačnih pojedinačnih akata i tužbenom zahtjevu za zaštitu zbog nezakonite radnje, plaća se pristojba od 400,00 kuna.

(4) Za rješenje kojim je tužba odbačena, plaća se pristojba od 400,00 kuna.

Napomena

1. Pristojba iz stavka 1., 2. i 3. ovoga Tar. br. ne plaća se, ako je tužba usvojena, te pobijana odluka ukinuta ili poništena.

2. Ne plaća se pristojba iz ovoga Tar. br. za presudu u predmetima koji se odnose na socijalnu skrb.

3. Ako je više upravnih sporova spojeno radi zajedničkog raspravljanja, pristojba za presudu plaća se posebice za svaki upravni spor kao da ne postoji spajanje.

X. ZAHTJEV ZA SUDSKU ZAŠTITU U PREKRŠAJNOM POSTUPKU

Tar. br. 32.

Na odluku suda, kojom je zahtjev za sudsku zaštitu odbijen ili odbačen, plaća se pristojba od 500,00 kuna.

Napomena

Na zahtjev za sudsku zaštitu, ne plaća se pristojba.

XI. OSTALI SLUČAJEVI

1. Zapisnici

Tar. br. 33.

Za naknadni prijepis sudskog zapisnika, plaća se pristojba od 20,00 kuna po listu zapisnika.

Napomena :

1. Ne plaća se pristojba za primjerak zapisnika.

2. Pristojba iz ovoga Tar. br. lijepi se na kraju zapisnika čiji se prijepis izdaje, a zapisničar potvrđuje da je izdan prijepis.

2. Ročišta

Tar. br. 34.

Za svako održano ročište na kojem se raspravljalo o biti tužbenog zahtjeva, plaća se pristojba od 50,00 kuna.

Napomena :

Pristojba iz ovoga Tar. br. obračunava se na kraju glavne rasprave.

3. Sudske uvjerenja

Tar. br. 35.

(1) Za podnesak kojim se traži izdavanje uvjerenja, plaća se pristojba od 10,00 kuna.

(2) Za uvjerenje plaća se pristojba od 20,00 kuna.

Napomena :

1. Ne plaća se pristojba iz ovoga Tar. br., za uvjerenje koje sud izdaje stranci, svjedoku, vještaku ili tumaču koji su bili nazočni na ročištu, ako su to oni bili obavezni i ako im uvjerenje služi isključivo radi opravdanja izostanka od službe ili rada.

2. Pristojba za uvjerenje lijepi se na samom podnesku kojim se traži njegovo izdavanje.

3. Za podnesak kojim se traži izdavanje uvjerenja radi ostvarivanja prava na dodatak za djecu ili radi ostvarivanja prava iz zdravstvenog, invalidskog ili mirovinskog osiguranja, ili radi socijalne zaštite ili u svrhu zasnivanja radnog odnosa, kao i za samo uvjerenje, ne plaća se pristojba iz ovoga Tar. br.

4. Ovjeravanje ugovora o doživotnom uzdržavanju

Tar. br. 36.

Za ovjeru ugovora o doživotnom uzdržavanju, plaća se pristojba od 300,00 kuna.

5 Punomoć

Tar. br. 37.

(1) Za sastavljanje punomoći na zapisnik pred sudom, plaća se pristojba od 50,00 kuna.

(2) Za opoziv ili otkaz punomoći koja se sastavlja na sudu, plaća se pristojba od 25,00 kuna.

Napomena :

1. Za prijedlog za sastavljanje, opozivanje ili otkazivanje punomoći, bilo usmeno ili pisano, ne plaća se posebna pristojba.

2. Plaća se jedna pristojba, bez obzira na broj potpisnika na punomoći.

3. U kaznenom postupku pristojba po ovom Tar. br., plaća se samo za kaznena djela koja se gone po privatnim tužbama.

4. Naplaćena pristojba lijepi se na primjerak sudskog zapisnika koji ostaje u sudu.

6. Razmatranje spisa

Tar. br. 38.

Za razmatranje sudskih spisa, plaća se pristojba od 100,00 kuna.

Napomena:

1. Ne plaća se pristojba za razmatranje spisa u kojima je postupak u tijeku, ako spise razmatra stranka ili njezin zastupnik ili punomoćnik.

2. Za pisani ili usmeni zahtjev za razmatranje spisa, ne plaća se posebna pristojba.

3. Pristojba se lijepi na samom spisu koji se razmatra, a službenik suda potvrđuje da je spis razmotren.

7. Prijepis

Tar. br. 39.

(1) Za prepisivanje ili kopiranje akta iz zbirke isprava ili prepisivanje i kopiranje drugih sudskih akata koje je sud izvršio na zahtjev stranaka, plaća se, po poluarku izvornika, pristojba od 10,00 kuna.

(2) Ako se istodobno ovjerava sudski prijepis, plaća se posebna pristojba za ovjeravanje od 50,00 kuna.

(3) Ako se prepisivanje obavlja na stranom jeziku, pristojba iz ovoga Tar. br. povećava se za 100%.

Napomena :

Prijepis iz ovoga Tar. br. ne smije se izdavati, prije nego što se plati pristojba.

8. Sudski polog

Tar. br. 40.

(1) Za prijedlog o osnivanju pologa, plaća se pristojba od 100,00 kuna.

(2) Za rješenje kojim sud odobrava osnivanje pologa (novca, stvari ili vrijednosnih papira), plaća se godišnje, od svakih započetih 1.000,00 kuna, vrijednost pristojbe od 20,00 kuna i to za prvu godinu unaprijed, ali ne više od 2.000,00 kuna, a osoba u čiju se korist polog osniva plaća, od svakih započetih 1.000,00 kuna vrijednosti, pristojbu od 20,00 kuna i to za sve ostale godine prilikom podizanja pologa, ali ne više od 2.000,00 kuna. Započeta godina računa se kao cijela. U slučaju prijenosa pologa iz jednog u drugi sud, a na zahtjev polagatelja, za prijenos se plaća iznos jednogodišnje pristojbe.

(3) Kada se vrijednost stvari može utvrditi tek procjenom, predlagatelj (polagatelj) dužan je predati procjenu obavljenu od strane osobe koja se time bavi, a u pomanjkanju iste, od strane stalnog sudskog vještaka.

Napomena :

1. Kada je polog osnovan po službenoj dužnosti ili na zahtjev Republike Hrvatske ili jedinica lokalne samouprave ili uprave i njihovih tijela, u tom slučaju pristojba za polog ne naplaćuje se unaprijed, već se obračunava i naplaćuje za drugu, te iduće godine od korisnika pologa u trenutku preuzimanja položene vrijednosti.

2. Ukoliko je položen novčani iznos, a pristojba za polog nije naplaćena unaprijed za prvu godinu, ova pristojba će se naplatiti od položenog iznosa.

3. Pristojba za polog plaća še i u slučaju kada predlagatelj odastane od pologa i zatraži njegovo izručenje (vraćanje).

4. Kada korisnik ne podigne polog u roku od 30 dana od dana kada mu je priopćeno da može podići polog, sud može položiti novčani iznos kod poslovne banke uz uvjet da se ta banka obveže isti dan isplatiti novčani iznos pologa kada to zatraži sud ili korisnik pologa. Kamate od položenog novčanog iznosa prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske.

9. Izvođenje dokaza izvan suda

Tar. br. 41.

Za svaki sudski izlazak na zahtjev stranke radi izvođenja dokaza, plaća se pristojba od 300,00 kuna.

10. Protesti

Tar. br. 42.

(1) Za molbu (usmenu ili pisanu) za protest mjenice, čeka i drugih isprava zbog neakceptiranja, neisplate ili neispunjenja, plaća se pristojtia od 10,00 kuna.

(2) Za protest plaća se pristojba prema vrijednosti, i to: od 1.500,00 kuna 20,00 kuna

iznad 1.500,00 kuna 40,00 kuna.

Napomena

1. Pristojba iz ovoga Tar. br., plaća se na proteste koji se podnose po propisima o mjenici i čeku, kao i na zamjene protesta. Pristojba za protest Iijepi se na samoj molbi kojom je tražen protest, a u slučaju usmene molbe, pristojba se lijepi na prijepis protesta koji ostaje u sudu. Na isti način postupa se i glede lijepIjenja pristojbe za samu molbu.

2. Ako se jednom molbom traži više protesta ili zamjena protesta, plaća se jedna pristojba za molbu, ali se u tom slučaju plaća i posebna pristojba za svaki protest ili zamjenu protesta.