ŽUPANIJSKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 79. Ustava Republike Hrvatske, Županijski dom Sabora Republike Hrvatske, na sjednici 25. srpnja 1995., donio je

Poslovnik

županijskog doma Sabora Republike Hrvatske

I. UVODNE ODREDBE

Unutarnje ustrojstvo i način rada Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske uređuje se ovim Poslovnikom.

Ovim se Poslovnikom uređuju:

- konstituiranje Doma, početak obnašanja zastupničke dužnosti, mirovanje i prestanak mandata zastupnika,

- ostvarivanje prava i dužnosti zastupnika u Županijskom domu,

- prava i dužnosti predsjednika, potpredsjednika i tajnika Županijskog doma,

- prava i dužnosti te način rada Časništva Županijskog doma,

- djelokrug, sastav i način rada radnih tijela Županijskog doma,

- postupak donošenja akata i rasprave o pojedinim pitanjima,

- postupak izbora i imenovanja, odnosno razrješenja u Županijskom domu,

- poslovni red na sjednicama Županijskog doma,

- javnost u radu Županijskog doma,

- obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova za potrebe Županijskog doma i vođenje tih poslova,

- rad Županijskog doma u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike.

II. KONSTITUIRANJE ŽUPANIJSKOG DOMA

Županijski dom Sabora saziva na prvo zasjedanje predsjednik Republike Hrvatske.

Do izbora predsjednika Županijskog doma, u pravilu najstariji zastupnik privrerneno predsjeda sjednici Doma.

Privremeni predsjednik ima do izbora predsjednika Županijskog doma sva prava i dužnosti predsjednika Doma u pogledu predsjedanja s jednicom, a do izbora Mandatno-imunitetnog odbora i odbora za pravosuđe, izbor i imenovanja ovlašten je predlagati donošenje odluka, a to pravo pripada i najmanje sedmorici zastupnika, ako ovim Poslovnikom nije određeno da pojedine odluke predlaže određeno tijelo ili veći broj zastupnika.

Županijski dom konstituiran je danom na koji ga je predsjednik Republike sazvao na prvo zasjedanje, time da je na sjednici Doma utvrđena nazočnost većine svih zastupnika Županijskog doma.

Nakon što je Županijski dom konstituiran izvodi se himna Republike Hrvatske "Lijepa naša domovino".

2. Izbori na konstituirajućoj sjednici Doma

Na konstituirajućoj sjednici Županijski dom, na prijedlog privremenog predsjednika ili najmanje sedam zastupnika, bira predsjednika, potpredsjednika i članove Mandatno-imunitetnog odbora i Odbora za pravosuđe, izbor i imenovanja.

Županijski dom, na prijedlog Odbora za pravosuđe, izbor i imenovanja ili najmanje 15 zastupnika bira predsjednika i potpredsjednike Županijskog doma.

3. Mandatno-imunitetni odbor

Županijski dom ima Mandatno-imunitetni odbor. Odbor ima predsjednika, potpredsjednika i 5 članova.

Mandatno-imunitetni odbor:

- na konstituirajućoj sjednici podnosi izvješće Domu o provedenim izborima za Županijski dom i imenima izabranih zastupnika, imenima zastupnika koji obnašaju dužnost nespojivu sa zastupničkom dužnošću pa im zastupnički mandat miruje, te o zamjenicima zastupnika koji umjesto njih počinju obavljati zastupničku dužnost,

- predlaže Županijskom domu odluku o prestanku mandata zastupniku, odnosno odluku o mirovanju mandata zastupnika, kada se ispune zakonom predviđeni uvjeti podnosi izvješće Domu da su ispunjeni zakonski uvjeti za početak zastupničkog mandata zamjeniku zastupnika,

- predlaže Županijskom domu donošenje odluke o imunitetu zastupnika, a kada Dom ne zasjeda, odlučuje o imunitetu, time da odluku mora naknadno potvrditi Dom.

Županijski dom zaključkom prihvaća izvješće Mandatno imunitetnog odbora.

4. Zastupnički mandat

Od dana konstituiranja Županijskog doma, odnosno od dana utvrđivanja i objave rezultata ponovljenih izbora, zastupnik ima prava i dužnosti utvrđena Ustavom, zakonom i ovim Poslovnikom do prestanka mandata.

Nakon što Dom prihvati izvješće Mandantno-imunitetnog odbora o provedenim izborima, zastupnici daju prisegu pred privremenim predsjednikom.

Tekst prisege glasi:

"Prisežem svojom čašću da ću dužnost zastupnika u Županijskom domu Sabora Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava i zakona i poštovati pravni poredak, te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske".

Privremeni predsjednik izgovara tekst prisege i nakon toga proziva pojedinačno zastupnike, a zastupnik daje prisegu tako što ustaje i izgovara: "Prisežem".

Zastupnik koji nije bio nazočan na konstituirajućoj sjedniri Doma, kao i zamjenik zastupnika kada počinje obnašati zastupničku dužnost i zastupnik izabran na ponovljenim izborima polažu prisegu na idućoj sjednici Županijskog doma.

Danom konstituiranja Županijskog doma zastupnik počinje obnašati zastupničku dužnost.

Zamjenik zastupnika počinje obnašati zastupničku dužnost danom kad Županijski dom utvrdi da je prestao mandat zastupnika, odnosno danom kad utvrdi da su ispunjeni uvjeti za mirovanje mandata zastupnika.

Zastupniku prestaje zastupnički mandat

- ako podnese ostavku,

- ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost,

- ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bez uvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci,

- u ostalim slučajevima predviđenim zakonom.

Kada se po odredbama zakona i ovoga Poslovnika ispune uvjeti za prestanak zastupničkog mandata, zastupnički mandat prestaje zastupniku danom kada je Dom donio odluku o prestanku mandata.

Nakon prestanka mandata zastupniku, zastupničku dužnost obavlja njegov zamjenik sa županijske liste.

Zastupniku miruje zastupnički mandat za vrijeme dok zastupnik obavlja dužnost za koju je zakonom određeno da se ne smije obavljati istodobno sa zastupničkom dužnošću.

III. PRAVA I DUŽNOSTI ZASTUPNIKA

Zastupnik ima prava i dužnosti:

- sudjelovati na sjednicama Doma i na njima govoriti i glasovati,

- podnositi prijedloge,

- postavljati zastupnička pitanja Vladi i članovima Vlade,

- sudjelovati na sjednicama radnih tijela i na njima govoriti, a u radnim tijelima čiji je član i glasovati,

- prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Dom, a jedino se nije dužan prihvatiti članstva u radnom tijelu ako je već prihvatio dužnost člana u dva radna tijela.

Zastupnik ima i druga prava i dužnosti utvrđena odredbama Uslava, zakona i ovoga Poslovnika.

Zastupniku se dostavljaju:

- prijedlozi akata,

- izvješća, analize i drugi materi ali o kojima će se raspravljati u Domu,

- "Narodne novine", službeni list Republike Hrvatske,

- "Izvješća hrvatskoga Sabora", glasilo Sabora Republike Hrvatske.

Zastupniku su dostupni svi službeni materijali koji se pripremaju ili prikupljaju u Stručnoj službi Sabora, Vladi, ministarstvima i drugim tijelima državne uprave, koji se odnose na teme o kojima se raspravlja u Županijskom domu, a i druge obavijesti koje su mu kao zastupniku potrebne.

Zastupnik može tražiti obavijesti i objašnjenja od predsjednika Županijskog doma i predsjednika radnih tijela o radu tijela kojima oni predsjedaju.

Zastupnik može tražiti obavijesti i objašnjenja od tajnika Sabora o radu Stručne službe Sabora.

Zastupnici su dužni čuvati službenu i vojnu tajnu i druge povjerljive podatke koje saznaju u obavljanju zastupničke dužnosti i za to su odgovorni prema zakonu.

Za vrijeme dok obavlja zastupničku dužnost zastupnik ne smije u obavljanju gospodarske i druge poduzimljivosti, bilo za sebe ili svog poslodavca, koristiti i isticati podatke da je zastupnik.

Županijski dom donosi kodeks o etičkom ponašanju zastupnika kojim se utvrđuju pravila ponašanja zastupnika u odnosu na gospodarsku ili drugu poduzimljivost.

Zastupnik može tražiti da mu Stručna služba Sabora pruži pomoć u obavljanju njegove zastupničke dužnosti a napose u izradi prijedloga koje on podnosi, u obavljanju poslova i zadaća koje mu je povjerilo radno tijelo Županijskog doma, odnosno da mu osigura dopunsku dokumentaciju za pojedine teme ili predmete koji su na dnevnom redu sjednice Županijskog doma ili radnih tijela, a može tražiti i stručne obavijesti i objašnjenja radi potpunijeg rješavanja problema na koje nailazi u obavljanju dužnosti zastupnika.

U Stručnoj službi Sabora zastupnicima su dostupna tehnička i informatička sredstva, potrebna za obavljanje njihove dužnosti, a osiguravaju se tehnički i drugi uvjeti za njihov rad.

Zastupnicima se izdaje zastupnička iskaznica.

U zastupničkoj iskaznici navodi se imunitetno pravo zastupnika.

O izdavanju zastupničkih iskaznica i njihovoj evidenciji brine tajnik Sabora.

Zastupnik od dana konstituiranja Županijskog doma, odnosno od stupanja na zastupničku dužnost do dana prestanka mandata ima pravo na novčana primanja i druga prava sukladno Zakonu.

2. Zastupnički imunitet

Zastupnik ima imunitet od dana konstituiranja Županijskog doma do prestanka zastupničkog mandata.

Kad se steknu uvjeti za pritvor zastupnika ili za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, državno tijelo obvezno je prethodno zatražiti za to odobrenje Doma.

Zahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika ovlašteno državno tijelo podnosi predsjedniku Županijskog doma radi upućivanja Mandatno-imunitetnom odboru Doma.

Mandatno-imunitetni odbor Doma dužan je bez odgode raspraviti zahtjev za odobrenje pritvora, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, kao i izvješće o pritvoru zastupnika zatečenog u činjenju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina, te podnijeti o tome izvješće Domu na prvoj idućoj sjednici.

Povodom zahtjeva za odobrenje pritvora zastupnika odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, Dom odlučuje na osnovi izvješća Mandatno-imunitetnog odbora hoće li dati odobrenje za pritvor, odnosno odobrenje za pokretanje kaznenog postupka, ili će se primijeniti imunitet, ako je to potrebno radi obnašanja zastupničke dužnosti.

O donesenoj odluci povodom zahtjeva za odobrenje pritvora zastupnika, odnosno za pokretanje kaznenog postupka protiv zastupnika, Dom će izvijestiti ovlašteni sud i državnog odvjetnika.

Između sjednica Doma, odobrenje za lišenje slobode, odnosno za nastavljanje kaznenog postupka, daje i o primjeni imuniteta zastupnika odlučuje Mandatno-imunitetni odbor Doma, uz potvrdu Doma na prvoj idućoj sjednici.

Kada Dom, odnosno Mandatno-imunitetni odbor Doma odobri pritvor zastupnika, odnosno da odobrenje za pokretanje kaznenog postupka, zastupnik može biti pritvoren, odnosno kazneni se postupak protiv njega može voditi samo za kazneno djelo za koje je dano odobrenje.

3. Klubovi zastupnika

U Županijskom domu mogu se osnovati klubovi zastupnika prema stranačkoj pripadnosti, te klubovi nezavisnih zastupnika i zastupnika iz reda etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina. Klub može osnovati stranka odnosno stranke koja je, odnosno koje su, sudjelovale na izborima, a mogu ga činiti samo zastupnici koji su na izborima izabrani kao kandidati dotične stranke odnosno stranaka. Zastupnik može biti član samo jednog kluba. Klub mora imati najmanje tri člana.

Klubovi zastupnika obvezni su o svom osnivanju obavijestiti tajnika Sabora, priložiti svoja pravila rada te podatke o članovima.

Tajništvo Sabora osigurat će klubovima zastupnika prema mogućnostima prostorne i druge tehničke uvjete za rad (dvoranu za sjednice, prijepis, umnožavanje, dostavu materijala i dr.).

IV. PREDSJEDNIK, POTPREDSJEDNlCI, ČASNIŠTVO I TAJNIK ŽUPANIJSKOGDOMA

Županijski dom ima predsjednika i dva potpredsjednika. Ukoliko se biraju dva potpredsjednika jedan od njih se bira iz reda zastupnika oporbenih parlamentarnih stranaka.

Predsjednik Županijskog doma:

- predstavlja Dom,

- upućuje prijedloge akata zastupnicima Doma,

- saziva i predsjeda sjednicama Doma,

- predlaže dnevni red sjednice Doma,

- brine se o postupku donošenja akata,

- usklađuje rad radnih tijela,

- objavljuje rezultate glasovanja Doma,

- potpisuje akte koje donosi Županijski dom,

- brine o zaštiti prava zastupnika,

- obavlja i druge poslove određene Ustavom, zakonom i ovim Poslovnikom.

Potpredsjednici Županijskog doma pomažu u radu predsjedniku Županijskog doma te obavljaju poslove iz njegova djelokruga na koje ih on ovlasti.

U slučaju odsutnosti predsjednika Županijskog doma ili kad je spriječen da obavlja predsjedničku dužnost, njega zamjenjuje jedan od potpredsjednika kojeg odredi predsjednik Doma.

Ukoliko predsjednik Županijskog doma nije odredio koji ga od potpredsjednika zamjenjuje, zamjenjuje ga potpredsjednik iz reda stranke koja ima većinu u Županijskom domu.

Predsjednik Županijskog doma, potpredsjednici Doma, i predsjednici Odbora za Ustav i Poslovnik, Odbora za zakonodavstvo, Odbora za pravosuđe, izbor i imenovanja, Odbora za unutarnju politiku i lokalnu samoupravu, Odbora za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, Odbora za gospodarstvo i financije i Odbora za naobrazbu, znanost, kulturu i šport čine Časništvo Županijskog doma.

Na poziv predsjednika Doma u radu Časništva Doma sudjeluje tajnik Doma.

Predsjednik Doma na sjednicu Časništva Doma može pozvati predsjednike klubova zastupnika.

Časništvo Županijskog doma:

- raspravlja pitanja važna za rad Doma,

- predlaže Domu na raspravu i mišljenje pitanja iz djelo kruga Zastupničkog doma,

- rješava sporove o djelokrugu radnih tijela Doma,

- daje suglasnost na putovanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke inozemne organizacije,

- određuje sastav privremenih delegacija Doma u posjetu stranim predstavničkim tijelima i organizacijama,

- određuje predstavnike Doma u svečanim i drugim prigodama,

- prihvaća pokroviteljstva u ime Doma,

- obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom.

Predsjednik Županijskog doma prema potrebi, a najmanje jedanput mjesečno, saziva međustranački kolegij koji se sastoji od predsjednika klubova zastupnika.

Županijski dom ima tajnika.

Tajnik Doma pomaže predsjedniku Doma u pripremanju sjednica Doma, organizira rad, obavljanje stručnih i drugih poslova za potrebe Doma, njegovih radnih tijela i zastupnika Doma, te obavlja druge poslove koje mu povjeri Dom, predsjednik Doma, Časništvo Županijskog doma ili tajnik Sabora.

Za svoj rad i obavljanje stručnih i drugih poslova za potrebe Doma tajnik Doma odgovoran je Domu i tajniku Sabora, a za poslove koje mu je povjerio predsjednik Doma odgovoran je predsjedniku Doma.

Tajnik Županijskog doma ima i zamjenika.

Zamjenik tajnika Županijskog doma obavlja poslove iz djelokruga tajnika Doma koje mu povjeri predsjednik Doma, Časništvo Doma ili tajnik Županijskog doma, odnosno tajnik Sabora i zamjenjuje tajnika Doma u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.

Za svoj rad zamjenik tajnika Doma odgovoran je Domu, a za poslove koje mu je povjerio predsjednik ili tajnik Doma, odnosno tajnik Sabora odgovoran je i njemu.

Tajnika i zamjenika tajnika Županijskog doma imenuje, od nosno razrješava dužnosti Dom na prijedlog Časništva Doma.

Tajnik i zamjenik tajnika Doma imenuje se na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani na tu funkciju.

V. RADNA TIJELA

1. Opće odredbe

U radnom tijelu Doma raspravlja se o općim političkim pitanjima i pripremaju rasprave i prijedlozi za odlučivanje na sjednici Doma, te za izvršavanje određenih zadaća od interesa za Dom.

U radnim tijelima Doma raspravlja se o prijedlozima i poticajima koji se odnose na donošenje zakona i drugih akata, te o općim političkim pitanjima iz djelokruga Doma.

Radna tijela Doma, nakon provedene rasprave, zauzimaju stajališta, odnosno utvrđuju prijedloge akata i o tome izvješćuju Dom.

Radi rasprave o pojedinim temama Dom može, uz stalna radna tijela osnovana ovim Poslovnikom, osnivati i privremena radna tijela.

Odlukom o osnivanju privremenih radnih tijela uređuje se njihov naziv, sastav, djelokrug, vrijeme na koje se osnivaju i način rada.

Radno tijelo Županijskog doma ima predsjednika, potpredsjednika i određen broj članova.

Predsjednik, potpredsjednik i članovi biraju se među zastupnicima u Županijskom domu tako da sastav radnog tijela u pravilu odgovara stranačkoj strukturi Doma.

Mandat predsjednika, potpredsjednika i članova radnog tijela traje do isteka mandata saziva Županijskog doma.

Predsjednik radnog tijela Županijskog doma usklađuje rad radnog tijela, predlaže dnevni red i predsjeda njegovim sjednicama.

Predsjednik potiče raspravu o pojedinim temama i brine se o obavješćivanju članova o pitanjima iz djelokruga radnog tijela.

Predsjednik surađuje s predsjednikom Doma, Časništvom Doma i predsjednicima drugih radnih tijela Doma.

Predsjednik se brine o provođenju zaključaka radnog tijela i obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom.

Potpredsjednik radnog tijela Doma, u slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika, ima njegova prava, obveze i odgovornosti određene ovim Poslovnikom.

U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika i potpredsjednika, sjednicom radnog tijela predsjeda član radnog tijela kojeg na to ranije ovlasti predsjednik radnog tijela.

Sjednicu radnog tijela Doma saziva predsjednik na vlastiti poticaj, a dužan ju je sazvati najkasnije u roku od osam dana na osnovi zaključka Županijskog doma ili ako to zatraži predsjednik Doma ili trećina članova radnog tijela, uz navođenje tema koje treba razmotriti na sjednici.

Ako predsjednik ne sazove sjednicu kad je to obvezan učiniti, sjednicu radnog tijela sazvat će Časništvo Doma.

Radno tijelo Županijskog doma može zauzimati stajališta o pitanjima iz svog djelokruga ako sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela, a odluke se donose većinom glasova nazočnih članova.

O radu na sjednici radnog tijela vodi se zapisnik

Radna tijela Doma raspravljaju o temama iz svog djelokruga na vlastiti poticaj, a obvezna su raspraviti svako pitanje iz svog djelokruga koje im uputi na raspravu ili za koje to traži predsjednik ili Časništvo Doma.

Svako radno tijelo iz svog djelokruga može predložiti Domu nacrt prijedloga zakona, odnosno nacrt konačnog prijedloga zakona koji Županijski dom kao predlagatelj podnosi Zastupničkom domu na donošenje.

Radno tijelo Županijskog doma obvezno je o svom mišljenju izvijestiti Dom. Radno tijelo može izvijestiti o stajalištu manjine svojih članova, kad mišljenja ostanu podijeljena u pogledu prijedloga za rješenje pojedinog pitanja.

Kad podnosi izvješće ili prijedlog Domu radno tijelo određuje izvjestitelja koji će, prema zaključku

radnog tijela, na vlastiti poticaj ili na zahtjev Doma, na sjednici obrazložiti stajalište ili prijedlog radnog tijela.

Izvjestitelj se na sjednici izjašnjava u ime radnog tijela Doma o pitanjima u vezi s izvješćem, odnosno stajalištem ili prijedlogom radnog tijela, ali ne može izmijeniti stajalište ili prijedlog radnog tijela ili odustati od njega, ako za to nije ovlašten od radnog tijela, niti se može izjašnjavati o pitanjima o kojima radno tijelo nije dalo svoje mišljenje ili zauzelo stajalište. Ako se takvo pitanje pojavi u raspravi, izvjestitelj može tražiti da se odgodi rasprava o njemu dok ga radno tijelo ne raspravi. Rasprava o takvom pitanju odgodit će se i ako Dom zatraži da radno tijelo dade o njemu svoje mišljenje, odnosno da zauzme stajalište.

Radna tijela Doma surađuju međusobno, a mogu održati i zajedničku sjednicu te Domu podnijeti i zajedničko izvješće o temi rasprave.

Radno tijelo Doma ima pravo tražiti od ministarstava i drugih tijela državne uprave odgovarajuće obavijesti i druge podatke koji su mu potrebni za rad, a kojima ova tijela raspolažu ili su ih u svom djelokrugu obavezni prikupljati i evidentirati.

Radno tijelo Doma može na sjednice pozivati znanstvene, stručne i javne djelatnike i druge osobe radi iznošenja mišljenja o pitanjima koja se raspravljaju na sjednici.

Radno tijelo Doma može, u skladu s ovim Poslovnikom, donijeti poslovnik o svom radu.

Radi proučavanja pojedinih tema iz svog djelokruga i pripreme prijedloga, kao i radi sastavljanja izvješća i nacrta akata koje priprema za Dom, radno tijelo može osnovati pododbore a njegov predsjednik može osnovati posebnu radnu skupinu. Članovi te radne skupine imenuju se između članova radnog tijela, a prema potrebi i znanstvenih, stručnih i javnih djelatnika.

2. Posebne odredbe

Radna tijela Županijskog doma su:

1. Odbor za Ustav i Poslovnik,

2. Odbor za zakonodavstvo,

3. Odbor za pravosuđe, izbor i imenovanja,

4. Odbor za unutarnju politiku i lokalnu samoupravu,

5. Odbor za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku,

6. Odbor za gospodarstvo i financije,

7. Odbor za naobrazbu, znanost, kulturu i šport.

Odbor za Ustav i Poslovnik

Odbor za Ustav i Poslovnik:

- prati i razmatra provedbu Ustava,

- raspravlja načelna pitanja u svezi s usuglašavanjem zakonodavstva s Ustavom i predlaže prethodno mišljenje odnosno mišljenje Županijskom domu,

- podnosi nacrt prijedloga odluke o raspisivanju referenduma koji Županijski dom predlaže Zastupničkom domu,

- raspravlja i predlaže prethodno mišljenje Županijskom domu u postupku donošenja Ustava, te zakona kojima se uređuju nacionalna prava i razrađuju Ustavom utvrđene slobode čovjeka i građanina,

- predlaže donošenje i promjenu Poslovnika Županijskog doma,

- prati provedbu Poslovnika Županijskog doma,

- obavlja i druge poslove određene Poslovnikom.

Odbor za Ustav i Poslovnik ima predsjednika, potpredsjednika i 9 članova iz reda zastupnika Doma.

Odbor za zakonodavstvo

Odbor za zakonodavstvo:

- raspravlja prijedloge zakona i druge akte o kojima raspravlja Županijski dom, u pogledu usklađenosti s Ustavom i pravnim sustavom te predlaže prethodno mišljenje odnosno mišljenje Županijskom domu o aktima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma,

- raspravlja o nacrtima prijedloga zakona kada je pokrenut postupak za predlaganje istih Zastupničkom domu Sabora,

- utvrđuje nacrte konačnih prijedloga zakona kada Zastupnički dom prihvati prijedlog zakona koji je podnio Županijski dom, a postupak su pokrenuli zastupnici Doma,

- obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom.

Odbor za zakonodavstvo ima predsjednika, potpredsjednika i 9 članova iz reda zastupnika Doma.

Odbor za pravosuđe, izbor i imenovanja

Odbor za pravosuđe, izbor i imenovanja:

- raspravlja i predlaže mišljenje odnosno prethodno mišljenje Županijskom domu o pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma a odnose se na osnivanje, ustrojstvo, djelokrug i način rada sudova, državnog odvjetništva, ustrojstvo i način rada odvjetništva, utvrđivanje kaznenih djela i utvrdivanje kaznenih sankcija, te amnestiju i pomilovanje,

- predlaže izbor predsjednika i potpredsjednika Županijskog doma,

- predlaže nacrt prijedloga za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske,

- podnosi nacrt prijedloga za izbor predsjednika i članove Državnoga sudbenog vijeća,

- predlaže odluku o zahtjevu za zaštitu koji je podnio sudac protiv odluke Državnoga sudbenog vijeća o razrješenju od sudske dužnosti,

- predlaže izbor predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela Županijskog doma.

- podnosi prijedloge kandidata za imenovanje predstavnika Sabora, iz reda zastupnika Doma, u tijela i institucije određene zakonom i drugim aktom, koje imenuje odnosno bira Zastupnički dom,

- imenuje, na prijedlog tajnika Sabora, pomoćnika tajnika Županijskog doma, šefa kabineta predsjednika i potpredsjednika Doma i druge djelatnike koji u Stručnoj službi imaju položaj samostalnog savjetnika, a obavljaju poslove za potrebe Županijskog doma,

- daje suglasnost na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu, na činu rada i sistematizaciji radnih mjesta u Stručnoj službi Sabora,

- obavlja i druge poslove određene Poslovnikom.

Pojedinačna rješenja o naknadama plaća i drugim primanjima zastupnika, dužnosnika te djelatnika Stručne službe, koje biraju ili imenuju domovi odnosno njihova nadležna radna tijela donosi Odbor za izbor, imenovanja i administrativne poslove Zastupničkog doma.

Odbor za pravosuđe, izbor i imenovanja ima predsjednika, potpredsjednika i 9 članova iz reda zastupnika Doma.

Odbor za unutarnju politiku i lokalnu samoupravu

Odbor za unutarnju politiku i lokalnu samoupravu:

- raspravlja i predlaže prethodno mišljenje odnosno mišljenje Županijskom domu o pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma a odnose se na:

- izborni sustav, ustrojstvo i nadležnost državnih tijela, tijela jedinica lokalne samouprave, osnivanje, ukidanje, spajanje jedinica lokalne samouprave i uprave, te funkcioniranje predstavničkih i drugih tijela lokalne samouprave i uprave,

- politički sustav,

- imovinsko-pravne odnose,

- rad, socijalnu politiku, zdravstvo, obitelj i mladež,

- druga pitanja unutarnje politike i lokalne samouprave i uprave.

Odbor za unutarnju politiku i lokalnu samoupravu ima predsjednika, potpredsjednika i 9 članova iz reda zastupnika Doma.

Odbor za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku

Odbor za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku:

- raspravlja i predlaže prethodno mišljenje Županijskom domu o pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma a odnose se na:

- obranu i zaštitu, državnu i javnu sigurnost,

- vanjsku politiku i međunarodne odnose,

- izvješća stalnih i privremenih delegacija Sabora u međuparlamentarnim institucijama,

- surađuje u pitanjima vanjske politike s odgovarajućim tijelima parlamenata drugih zemalja,

- surađuje s državnim tijelima koja djeluju na području vanjske politike i međunarodnih odnosa,

- raspravlja i druga pitanja nacionalne sigurnosti, te vanjske politike.

Odbor za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku ima predsjednika, potpredsjednika i 9 članova iz reda zastupnika Doma.

Odbor za gospodarstvo i financije

Odbor za gospodarstvo i financije:

- raspravlja i predlaže prethodno mišljenje odnosno mišljenje Županijskom domu o pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma a odnose se na:

- razvoj i obnovu,

- gospodarstvo,

- državni proračun i sustav financiranja javnih potreba,

- prostorno uređenje i zaštitu okoliša,

- poljodjelstvo, selo i seljaštvo

- pomorstvo, turizam, promet i veze,

- ostala pitanja gospodarskih djelatnosti, gospodarske politike, obnove i razvoja, te financija.

Odbor za gospodarstvo i financije ima predsjednika, potpredsjednika i 9 članova iz reda zastupnika Doma.

Odbor za naobrazbu, znanost, kulturu i šport

Odbor za naobrazbu, znanost, kulturu i šport:

- raspravlja i predlaže prethodno mišljenje odnosno mišljenje Županijskom domu o pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma, a odnose se na:

- predškolski odgoj, osnovnu, srednju, višu i visoku naobrazbu,

- znanost, kulturu, šport i tehničku kulturu,

- međunarodnu znanstvenu i tehničku suradnju,

- zaštitu i korištenje spomenika kulture, povijesne građe i naslijeđa, arhiva i arhivske građe, spomen-obilježavanja povijesnih događaja i osoba,

- informatiku te druga pitanja naobrazbe, znanosti, kulture i športa.

- pitanja iz likovne kulture ili djelatnosti, izdavaštva javnih medija i opće kulture.

Odbor za naobrazbu, znanost, kulturu i šport ima predsjednika, potpredsjednika i 9 članova iz reda zastupnika Doma.

VI. AKTI ŽUPANIJSKOG DOMA

Županijski dom na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih Ustavom i ovim Poslovnikom donosi odluke, poslovnik, pravilnik, zaključke i povelje.

Županijski dom može odlukom, poveljom ili zahvalnicom domaćem ili stranom državljaninu ili organizaciji odati priznanje za njihov rad koji je od osobitog državnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Odlukom, kao aktom provedbe prava Županijskog doma, odlučuje se o vraćanju zakona na ponovno odlučivanje Zastupničkom domu, o zahtjevu za zaštitu koji je podnio sudac protiv odluke Državnoga sudbenog vijeća o razrješenju od sudačke dužnosti, o raspuštanju Županijskog doma, te o izboru, odnosno imenovanju i razrješenju.

Akti, kojima se uređuje unutarnje ustrojstvo, način rada i odnosi u Županijskom domu ili provode druga opća ovlaštenja donose se u obliku odluke, poslovnika ili pravilnika.

Zaključkom Županijski dom utvrđuje mišljenje i prethodno mišljenje o zakonima ili o drugirn aktima koje donosi ili o kojima raspravlja Zastupnički dom. Mišljenje i prethodno mišljenje sadrži izjašnjenje Doma o svim ili pojedinim elementima zakona ili drugog akta. Ono može sadržavati pravno oblikovane prijedloge izmjena i dopuna zakona ili drugog akta u obliku amandmana, a može se dati i kao opće stajalište.

Županijski dom može zaključke donositi i u drugim slučajevima utvrđenim ovim Poslovnikom.

Svako radno tiielo Županijskog doma može, u okviru svoga djelokruga, donositi zaključke o svom radu i o radu Stručne službe Sabora.

Radno tijelo zaključkom predlaže Županijskom domu mišljenje, odnosno prethodno mišljenje o zakonima, te o drugim pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma.

Akte Županijskog doma potpisuje predsjednik Doma.

Zaključke radnih tijela Županijskog doma potpisuje predsjednik tijela koje je donijelo zaključke.

Na izvornike akata koje je donio Županijski dom stavlja se pečat Sabora.

O izradi izvornika akata Županijskog doma, o stavljanju pečata na izvornike tih akata, o čuvanju izvornika i o evidenci i o njima, brine se tajnik Sabora.

Odluke o zahtjevu za zaštitu koju je podnio sudac protiv odluke Državnoga sudbenog vijeća o razrješenju od sudačke dužnosti, o raspuštanju Županijskog doma, te o izboru, odnosno imenovanju i razrješenju dužnosnika, objavljuju se u "Narodnim novinama".

Zaključkom Doma može se odlučiti da se u "Narodnim novinama" objave i drugi akti.

O objavljivanju akata Županijskog doma brine se tajnik Sabora.

Tajnik Sabora daje na osnovi izvornika akta Županijskog doma ispravke pogrešaka u objavljenom tekstu toga akta.

2. Rasprava i davanje mišljenja o pitanjima koja su u djelokrugu Zastupničkog doma

Na prijedlog Časništva Doma ili najmanje petine zastupnika Županijski dom odlučuje o kojem će od pitanja (zakonu ili drugom pitanju) iz djelokruga Zastupničkog doma raspravljati i dati o njemu mišljenje Zastupničkom domu.

Kada Županijski dom donese odluku iz članka 69. ovoga Poslovnika, prije rasprave na sjednici Doma, o dotičnom pitanju raspravljaju radna tijela u čijem je ono djelokrugu.

Radna tijela izjašnjavaju se o svim ili pojedinim elementima pitanja a mogu zauzeti i opće stajalište.

Radna tijela koja su, uz matično, raspravljala o pitanju dostavljaju svoja mišljenja, primjedbe i prijedloge matičnom radnom tijelu, vodeći računa kako bi matično radno tijelo moglo raspraviti njihova mišljenja i stajališta.

Kada raspravi pitanje, matično radno tijelo podnosi izvješće Županijskom domu. Matično radno tijelo dužno je raspraviti mišljenja, primjedbe i prijedloge koja su mu dostavila druga radna tijela. U izvješću, koje podnosi Županijskom domu, matično radno tijelo izražava svoje stajalište o mišljenjima, primjedbama i prijedlozima tih radnih tijela.

Izvješća radnih tijela upućuju se predsjedniku Županijskog doma, koji ih dostavlja predsjednicima radnih tijela i svim zastupnicima.

Na sjednici Županijskog doma vodi se o pitanju opća rasprava i rasprava o pojedinostima.

Po završenoj raspravi Dom utvrđuje mišljenje o pitanju zaključkom, a može i zaključiti da neće dati mišljenje.

O donesenom zaključku obavještava se Zastupnički dom.

Kada Županijski dom daje Zastupničkom domu mišljenje o zakonu, ono može sadržavati prijedlog za izmjenu i dopunu konačnog prijedloga zakona u obliku amandmana.

3. Davanje Zastupničkom domu prethodnog mišljenja u postupku donošenja Ustava i zakona kojima se uređuju nacionalna prava, razrađuju Ustavom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina, izborni sustav, ustrojstro, djelokrug i način rada državnih tjela i ustrojstvo lokalne samouprave i uprave

Županijski dom daje prethodno mišljenje Zastupničkom domu o pitanju hoće li se pristupiti promjeni Ustava i o nacrtu promjene Ustava.

Prije rasprave o prethodnom mišljenju u postupku donošenja Ustava na sjednici Županijskog doma o njemu raspravlja i Domu predlaže prethodno mišljenje Odbor za Ustav i Poslovnik.

Prethodno mišljenje u postupku donošenja Ustava dostavlja se najkasnije osam dana prije dana odlučivanja Zastupničkog doma hoće li pristupiti promjeni Ustava, odnosno odlučivanja o promjeni Ustava.

Županijski dom daje prethodno mišljenje do razmatranj konačnog prijedloga Zakona u Zastupničkom domu i dostavlja ga najkasnije dva dana prije rasprave u Zastupničkom domu.

Kada se prethodno mišljenje daje na zakon koji se donosi po hitnom postupku, dostavlja se najkasnije do zaključenja rasprave o konačnom prijedlogu zakona u Zastupničkom domu.

U postupku davanja prethodnog mišljenja u radnim tijelima i na sjednici Županijskog doma shodno se primjenjuju odredbe članaka 70., 71., 72. i 73. ovoga Poslovnika.

4. Postupak predlaganja akata Zastupničkom domu

Županijski dom predlaže Zastupničkom domu odluku o izboru sudaca Ustavnog suda i odluku o izboru predsjednika i članova Državnoga sudbenog vijeća na prijedlog Odbora za pravosuđe, izbor i imenovanja.

Na prijedlog radnog tijela Doma, ili najmanje sedam zastupnika, Županijski dom može predložiti Zastupničkom domu prijedlog zakona.

Predlagatelj akta obvezan je obavijestiti predsjednika Doma tko će u tijelima i Domu davati potrebna obrazloženja o podnesenekm prijedlogu.

Predsjednik Doma upućuje primljeni nacrt akta predsjednicima radnih tijela i svim zastupnicima.

Ako dva ili više predlagatelja podnesu posebne nacrte prijedloga zakona kojima se uređuje isto područje, predsjednik Doma će te prijedloge uputiti u postupak u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, a može pozvati predlagatelje da ih objedine u jedan prijedlog. U slučaju da se ne postigne dogovor, predsjednik Doma će unijeti posebne nacrte prijedloga u prijedlog Dnevnog reda sjednice Doma.

Prije rasprave o nacrtu prijedloga zakona na sjednici Doma primljeni prijedlog raspravlja nadležno radno tijelo u čijem djelokrugu rada su pitanja koja se predlažu zakonom urediti, te Odbor za Ustav i Poslovnik.

Radno tijelo nakon rasprave o nacrtu prijedloga zakona upućuje izvješće predsjednika Doma, koji ga dostavlja predlagatelju zakona i svim zastupnicima.

Izvješće radnog tijela sadrži ocjenu je li potrebno donijeti zakon, kao i stajališta, prijedloge i mišljenja u odnosu na zakonom predloženo rješenje.

Županijski dom nakon provedene rasprave utvrđuje prijedlog zakona koji će podnijeti Zastupničkom domu, određuje svoga predstavnika koji će u tijelima i Zastupničkom domu davati potrebna obrazloženja o podnesenom prijedlogu zakona.

Ako Županijski dom ocijeni da nije potrebno donijeti zakon, nacrt prijedloga zakona odbit će zaključkom.

5. Postupak donošenja akata Županijskog doma

a) Postupak donošenja udluke o vraćanju zakona Zastupničkom domu na ponovno odlučivanje

Predsjednik Zastupničkog doma najkasnije jedan dan nakon izglasavanja zakona u Zastupničkom domu dostavit će izglasani zakon predsjedniku Županijskog doma.

Iznimno, ako je nakon odlučivanja o amandmanima tekst konačnog prijedloga zakona bitnije izmijenjen, predsjednik Zastupničkog doma će izglasani zakon dostaviti najkasnije dva dana nakon izglasavanja.

Kada je u Zastupničkom domu konačni prijedlog zakona izglasan u tekstu kako ga je predložio predlagatelj, ili kada je usvojenim amandmanima neznatno izmijenjen, predsjednik Zastupničkog doma može odmah dostaviti predsjedniku Županijskog doma samo obavijest o izglasanom zakonu i navesti izmjene u odnosu na tekst konačnog prijedloga zakona.

Predsjednik Županijskog doma odmah dostavlja zakon, odnosno obavijest svim zastupnicima.

Prijedlog odluke o vraćanju zakona Zastupničkom domu na ponovno odlučivanje može podnijeti radno tijelo Doma ili najmanje trećina zastupnika Doma.

Prijedlog odluke o vraćanju zakona Zastupničkom domu na ponovno odlučivanje sadrži obrazloženo mišljenje u kojem se navode razlozi zbog kojih se predlaže vraćanje zakona na ponovno odlučivanje.

Prijedlog odluke s obrazloženim mišljenjem podnosi se predsjedniku Doma u roku tri dana od dostave izglasanog zakona ili obavijesti zastupnicima Doma.

Kada je Zastupnički dom donio zakon po hitnom postupku ili kada to, iz osobito opravdanih razloga, predloži predsjednik Zastupničkog doma, prijedlog odluke podnosi se u roku jednog dana od dostave izglasanog zakona ili obavijesti zastupnicima Županijskog doma.

Primljeni prijedlog odluke predsjednik Županijskog doma dostavlja predsjednicima radnih tijela i svim zastupnicima.

Kada prijedlog odluke podnese trećina zastupnika Doma ili radno tijelo u čijem djelokrugu nisu pitanja koja se zakonom uređuju, predsjednik Doma će prije odlučivanja na sjednici zatražiti pismeno mišljenje matičnog radnog tijela.

Nakon primljenog prijedloga odluke predsjednik Doma saziva sjednicu Doma u roku koji će omogućiti donošenje odluke o vraćanju zakona na ponovno odlučivanje Zastupničkom domu, sukladno odredbama Ustava.

U slučaju iz članka 84. stavka 4. ovoga Poslovnika predsjednik Doma saziva sjednicu u roku koji ne može biti duži od dva dana od primitka prijedloga odluke, a ako je Dom na okupu uvrstit će prijedlog odluke u istom roku kao dopunu dnevnog reda sjednice.

Nakon provedene rasprave na sjednici Doma odlučuje se o donošenju odluke o vraćanju zakona na ponovno odlučivanje Zastupničkom domu.

b) Postupak donošenja ostalih odluka

Postupak donošenja odluka: o zahtjevu za zaštitu koji je podnio sudac protiv odluke Državnoga sudbenog vijeća o razrješenju od sudačke dužnosti, o raspuštanju Županijskog doma, te o izboru, odnosno imenovanju i razrješenju pokreće se prijedlogom odluke koja se podnosi predsjedniku Županijskog doma.

Prijedlog odluke o zahtjevu za zaštitu koji je podnio sudac protiv odluke Državnoga sudbenog vijeća o razrješenju od sudačke dužnosti predlaže Odbor za pravosuđe, izbor i imenovanja.

Prijedlog odluke o raspuštanju Županijskog doma može podnijeti radno tijelo Doma ili najmanje trećina zastupnika Doma.

Prijedloge odluka o izboru, odnosno imenovanju i razrješenju može podnijeti Odbor za pravosuđe, izbor i imenovanja ili najmanje sedam zastupnika ako ovim Poslovnikom nije drugačije određeno.

Prijedlog odluke sadrži rješenja koja su formulirana u obliku pravnih odredaba.

U obrazloženju prijedloga odluke daje se objašnjenje pojedinih odredbi koje sadrži prijedlog odluke.

Primljene prijedloge odluka predsjednik Županijskog doma dostavlja predsjednicima radnih tijela i svim zastupnicima.

6. Amandmani

Kada Županijski dom utvrđuje prijedlog zakona koji će podnijeti Zastupničkom domu, kada daje mišljenje ili prethodno mišljenje Zastupničkom domu, kada utvrđuje obrazloženo mišljenje uz odluku o vraćanju zakona Zastupničkom domu na ponovno odlučivanje te donosi poslovnik Doma, zastupnik ili radno tijelo može podnijeti prijedlog za izmjenu ili dopunu navedenih akata u obliku amandmana.

Amandman mora biti obrazložen i takve naravi da se sa sigurnošću može utvrditi koji dio predloženog teksta treba izmijeniti ili dopuniti.

Amandmani se upućuju pismeno predsjedniku Doma najkasnije prije početka rasprave u Domu o aktu na koji se amandman podnosi. Iznimno ako se većina nazočnih zastupnika s tim složi, zastupnik može podnijeti amandman i na sjednici u tijeku rasprave.

Predlagatelj akta ima pravo podnositi amandmane do zaključenja rasprave.

Predsjednik Doma dostavlja amandmane predlagatelju akta i svim zastupnicima.

O podnesenim amandmanima, ako ih predlagatelj ne prihvati, odlučuje se tijekom rasprave.

O amandmanima se glasuje prema redosljedu članaka, odnosno dijela teksta na koji se odnose.

Ako je na jedan članak odnosno dio teksta podneseno više amandmana, najprije se glasuje o amandmanima koji najviše odstupaju od predloženog rješenja, i prema tom kriteriju dalje o ostalim amandmanima.

Prihvaćeni amandman postaje sastavnim dijelom akta.

VII. ODNOS ŽUPANIJSKOG DOMA I PREDSJEDNIKA REPUBLIKE

Predsjednik Republike može Saboru Republike Hrvatske upućivati poslanice, a jednom godišnje podnosi mu izvješće o stanju u Republici. Predsjednik Republike može poslanicu izložiti pred zastupnicima.

U godišnjem izvješću o stanju u Republici i o izloženim poslanicama ne vodi se rasprava.

VIII. ZASTUPNIČKA PITANJA

Zastupnici mogu postavljati zastupnička pitanja Vladi i pojedinim ministrima o stanju u područjima za koja su odgovorni, te o izvršavanju zakona i drugih akata.

Zastupnička pitanja mogu se postavljati pisano putem predsjednika Doma, a zastupnik je dužan navesti kome pitanje upućuje.

Predsjednik Vlade ili ministar kome je pitanje upućeno, dužan je odgovoriti na postavljeno pitanje u roku od 30 dana od dana kada je pitanje dostavljeno Vladi, odnosno pojedinom ministru kome je upućeno.

Ako Vlada, odnosno ministar ne može dati odgovor u roku iz stavka 1. ovoga članka dužni su, preko predsjednika Županijskog doma, obavijestiti zastupnika i navesti razloge zbog kojih nisu u mogućnosti odgovoriti u predviđenom roku za zastupničko pitanje.

Pitanja koja zastupnici postavljaju Vladi, odnosno ministarstvu, kao i odgovori na ta pitanja, moraju biti jasni, precizni i kratki, a mogu ukazati na prijedlog mogućih mjera koje se odnose na postavljeno pitanje.

Zastupničko pitanje mora biti postavljeno u skladu s odredbama ovoga Poslovnika.

Ako smatra da postavljeno pitanje nije u skladu s odredbama Poslovnika, predsjednik Županijskog doma će upozoriti zastupnika na to i pozvati ga da svoje pitanje uskladi s tim odredbama.

Ako zastupnik ne uskladi svoje pitanje s odredbama ovoga Poslovnika, predsjednik Doma neće to pitanje uputiti Vladi, odnosno ministru i o tome će obavijestiti zastupnika.

Vlada, odnosno ministar dostavlja pismeni odgovor zastupniku na zastupničko pitanje putem predsjednika Županijskog doma.

Predsjednik Županijskog doma dostavlja odgovor zastupniku, a na prvoj idućoj sjednici Doma, na čijem dnevnom redu je davanje odgovora na postavljena pitanja, obavještava i Dom o postavljenom pitanju i o dobivenom odgovoru.

Predsjednik Vlade i potpredsjednik, odnosno ministar komu je postavljeno zastupničko pitanje, može odbiti odgovor na postavljeno pitanje, ako se to pitanje ne odnosi na njihov rad ili na poslove iz njihove nadležnosti.

Ako Vlada ili ministar ne odgovore na zastupničko pitanje prema članku 96. ovoga Poslovnika, a rok za odgovor nije produžen, predsjednik Doma će o tome obavijestiti predsjednika Vlade i zahtijevati da se u roku od osam dana dostavi odgovor.

Nakon primljenog odgovora zastupnik može pismeno postaviti dopunsko pitanje.

Vrijeme za postavljenje usmenih pitanja Vladi ("aktualni sat")

Aktualni sat je vrijeme određeno za postavljanje pitanja Vladi i traje u pravilu jedan sat, ako Dom ne odluči drukčije.

Aktualni sat određuje se u pravilu prije prelaska na prvu točku dnevnog reda.

Najmanje dva puta u tijeku redovitog zasjedanja Županijskog doma predsjednik Doma u dogovoru s predsjednikom Vlade određuje sjednicu na kojoj zastupnici imaju pravo postavljati usmena pitanja, neovisno o dnevnom redu, Vladi ili pojedinome ministru.

Pitanja moraju biti kratka i jasno formulirana i u pravilu takva da se na njih može odgovoriti odmah i bez pripreme. Zastupnik ima pravo postaviti najviše dva pitanja odjednom.

Redoslijed za postavljanje pitanja određuje se prema redoslijedu predaje evidencijskog listića o nazočnosti zastupnika na sjednici i zaokruživanjem na istom napomene da želi postaviti zastupničko pitanje.

Na pitanja upućena Vladi odgovara predsjednik Vlade, potpredsjednik, odnosno ministar. Na pitanja upućena pojedinom ministru odgovara sam ministar.

Predsjednik Vlade dužan je osigurati nazočnost najmanje polovine članova Vlade na sjednici Županijskog doma u vrijeme određeno za aktualni sat.

IX. RED NA SJEDNICI

1. Sazivanje sjednice

Županijski dom zasjeda redovito dva puta godišnje: prvi put između 15. siječnja i 30. lipnja, a drugi put između 15. rujna i 15. prosinca.

Izvan rokova iz stavka 1. ovoga članka Županijski dom može zasjedati i izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili većine zastupnika u Domu.

Kada ovlašteni predlagatelj iz stavka 2. ovoga članka podnese zahtjev za izvanredno zasjedanje Doma, dužan je predsjedniku Doma navesti razloge zbog kojih traži izvanredno zasjedanje.

Na zahtjev ovlaštenog predlagatelja iz stavka 2. ovoga članka predsjednik Županijskog doma dužan je sazvati sjednicu Doma u roku od osam dana od dana kad primi zahtjev.

Sjednicu Županijskog doma saziva predsjednik Županijskog doma:

Na početku svakog redovitog zasjedanja Županijskog doma izvodi se himna Republike Hrvatske: "Lijepa naša domovino".

Kada Županijski dom redovito zasjeda, sjednice Doma održavaju se jednom mjesečno, a ako je to potrebno i češće. Za redovite sjednice dostavlja se zastupnicima prijedlog dnevnog reda s dokumentima o kojima će se voditi rasprava osam dana prije održavanja sjednice.

Iznimno, predsjednik Županijskog doma može, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, sjednicu sazvati i u kraćem roku, a dnevni red za tu sjednicu može predložiti i na samoj sjednici.

Predsjednik Županijskog doma dužan je, kad to na pisani način zatraži dvije petine ukupnog broja zastupnika, sazvati sjednicu Doma u roku od osam dana od dana kad primi zahtjev.

Sukladno odredbama članka 104. ovoga Poslovnika predsjednik Doma postupit će i kod sazivanja izvanredne sjednice Doma.

Sjednice Doma traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red, a redni broj sjednice određuje se zajednički za sjednice koje se održavaju u redovitom i izvanrednom zasjedanju, tijekom jednog saziva Doma, bez obzira koliko dana one traju.

U slučaju prekida sjednice u pravilu se nastavlja ista sjednica, ako prekid nije trajao dulje od osam dana.

Kada je ovim Poslovnikom određeno da se pojedini prijedlog podnosi u određenom roku, a rok je vezan za dostavu materijala zastupnicima, dan ulaganja u pretinac zastupnika smatra se danom dostave.

2. Dnevi red

Dnevni red sjednice Županijskog doma predlaže predsjednik Doma. Ako je dnevni red sjednice predložen na pisani način uz poziv za sjednicu, predsjednik Doma može na samoj sjednici mijenjati prijedlog dnevnog reda, na način što će iz pisano predloženoga dnevnog reda izostaviti pojedine predmete, ili dopuniti dnevni red novim predmetima.

U prijedlog dnevnog reda predsjednik Doma unosi sve predmete, koji su na način predviđen ovim Poslovnikom upućeni u postupak vodeći računa o rokovima predviđenim ovim Poslovnikom i Ustavom za razmatranje pojedinih pitanja na sjednicama domova Sabora.

Predmete koji su na način predviđen ovim Poslovnikom upućeni u postupak, a Ustavom ili Poslovnikom nije određen rok za njihovo razmatranje, predsjednik Doma unijet će u prijedlog dnevnog reda najkasnije u roku od 30 dana.

Na prijedlog najmanje sedam zastupnika Županijski dom može odlučiti da se za pojedine radnje skrate rokovi predviđeni ovim Poslovnikom.

Dnevni red sjednice Županijskog doma utvrđuje se, u pravilu, na početku sjednice.

Ako sjednica Doma traje dulje od jednog dana, predsjednik Doma može naknadno predložiti da se dnevni red dopuni novim predmetima.

Ako u prijedlog dnevnog reda nije unesen predmet koji je predložio ovlašteni predlagatelj na način predviđen ovim Poslovnikom a predlagatelj ostane pri svome prijedlogu, o prijedlogu se odlučuje bez rasprave.

Predsjednik Doma dužan je unijeti u prijedlog dnevnog reda svaki predmet kad to traži, tijekom sjednice, na pisani način većina nazočnih zastupnika.

Prilikom utvrđivanja dnevnog reda najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi, zatim da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom, a nakon toga se odlučuje o dnevnom redu u cjelini.

Nakon što je dnevni red utvrđen, prema odredbama ovoga Poslovnika, predsjednik Doma ga objavljuje, time da tijekom sjednice može kada to traži većina nazočnih zastupnika, promijeniti redoslijed rasprave o pojedinom predmetu utvrđenog dnevnog reda.

3. Predsjedanje i tijek sjednice

Sjednici Županijskog doma predsjeda predsjednik Doma, a kada je on odsutan ili spriječen na dan kad je sjednica sazvana ili u njezinu tijeku, sjednici predsjeda po njegovoj ovlasti jedan od potpredsjednika Doma.

Ukoliko predsjednik Doma nije odredio tko u njegovoj odsutnosti predsjeda sjednici, sjednici predsjeda potpredsjednik iz reda stranke koja ima većinu u Županijskom domu.

Nakon otvaranja sjednice, predsjednik Županijskog doma daje potrebna objašnjenja u svezi s radom sjednice i obavještenja o drugim prethodnim pitanjima.

Predsjednik Doma obavještava zastupnike o broju nazočnih zastupnika sjednici, te o tome koji su ga zastupnici obavijestili da su spriječeni prisustvovati sjednici.

Članak 116.

Poslije utvrđivanja dnevnog reda prelazi se na raspravu o pojedinim temama, i to redom koji je utvrđen u prihvaćenom dnevnom redu.

Rasprava o pojedinim temama iz utvrđenoga dnevnog reda vodi se bez obzira na broj nazočnih zastupnika.

U raspravi o temama utvrđenim dnevnim redom svoja stajališta mogu iznijeti i predstavnici klubova zastupnika s tim, da u redoslijedu govornika imaju prednost.

Zastupnik koji se prijavio za govor i nije bio nazočan u dvorani kad je pozvan gubi pravo govoriti o predmetu iz dnevnoga reda za koji se prijavio.

Bez obzira je li nazočan dovoljan broj zastupnika za pravovaljano odlučivanje, predsjednik Doma može odlučiti da se najprije provede rasprava o dijelu ili svim predmetima utvrđenoga dnevnog reda, te da se nakon provedene rasprave pristupi odlučivanju. U ovom slučaju obvezatno se utvrđuje dan i sat kada će se odlučivati.

U slučajevima iz prethodnog stavka zastupnici prije glasovanja mogu zatražiti riječ i govoriti najdulje do jedne minute.

Na sjednici se o svakom predmetu iz utvrđenog dnevnog reda najprije raspravlja, a zatim odlučuje, osim ako je ovim Poslovnikom određeno da se odlučuje bez rasprave.

U radu sjednice, kao gosti, mogu prisustvovati svi oni koje je pozvao predsjednik Doma.

Na sjednici može održati govor i strani državnik kao gost, na poziv predsjednika Doma.

Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego zatraži i dobije riječ od predsjedatelja Doma.

Prijave za govor primaju se čim se otvori rasprava i mogu se prijavljivati najkasnije do jedan sat nakon početka rasprave. U raspravi se govori, u pravilu, s govornice. S mjesta se može govoriti samo ako to dozvoljavaju tehnički uvjeti da govornika svi čuju i da njegove riječi mogu biti zabilježene. Govornika može opomenuti na red ili prekinuti u govoru samo predsjedatelj Županijskog doma.

Predsjedatelj Županijskog doma brine se da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru.

Predsjedatelj Županijskog doma daje zastupnicima riječ po redoslijedu kojim su se prijavili.

Zastupniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika ili o povredi utvrđenog dnevnog reda predsjedatelj daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor toga zastupnika ne može trajati dulje od tri minute. Predsjedatelj je dužan poslije iznesenog prigovora dati objašnjenje o povredi Poslovnika, odnosno utvrđenoga dnevnog reda. Ako zastupnik nije zadovoljan danim objašnjenjem, o tom se odlučuje na sjednici bez rasprave.

Ako zastupnik zatraži riječ da bi ispravio navod za koji drži da je netočno izložen i koji bi bio povod nesporazuma ili koji zahtijeva objašnjenje, predsjedatelj će mu dati riječ čim završi govor onoga koji je to izazvao. Zastupnik se u svom govoru mora ograničiti na ispravak, odnosno na objašnjenje, a njegov govor ne može trajati dulje od dvije minute.

Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu.

Ako se govornik udalji od predmeta dnevnog reda, predsjedatelj će ga opomenuti da se drži dnevnog reda.

Ako se govornik i poslije drugog poziva ne drži teme dnevnog reda, predsjednik Doma će mu oduzeti riječ.

Na sjednici se može odlučiti da govornik o istoj temi može govoriti samo jedanput, a može se i odrediti vrijeme trajanja govora.

Zastapnik u raspravi, u pravilu, može govoriti najdulje 10 minuta, a predsjednik Kluba zastupnika 15 minuta. Iznimno, zbog važnosti teme Dom može odlučiti da pojedini zastupnik može govoriti i dulje.

Nakon što završe svoj govor svi zastupnici koji su se prijavi li za govor u skladu sa člankom 119. stavkom 2. ovoga Poslovnika, zastupnici mogu ponovno zatražiti riječi, i tada mogu govori ti još najviše 3 minute, neovisno o tome jesu li ranije govorili o toj temi.

Predsjednik Doma zaključuje raspravu kada utvrdi da nema više prijavljenih govornika.

Kada se iscrpi utvrđeni dnevni red sjednice, predsjednik Županijskog doma zaključuje sjednicu.

4. Odlučivanje

Za donošenje odluka na sjednici Doma potrebna je nazočnost većine zastupnika.

Ako predsjednik Doma smatra da na sjednici nije nazoča dovoljan broj zastupnika za pravovaljano odlučivanje može odrediti da se brojanjem utvrdi nazočnost zastupnika. Utvrđivanje broja nazočnih zastupnika predsjednik Doma će provesti i na zahtjev zastupnika čiji prijedlog podrži 7 zastupnika.

Županijski dom o svim pitanjima odlučuje većinom glasova, ukoliko je na sjednici Doma nazočna većina zastupnik osim ako Ustavom nije drugačije određeno.

5. Glasovanje

Glasovanje na sjednici je javno, osim ako ovim Poslovnikom nije određeno da se glasuje tajno.

Javno glasovanje provodi se u pravilu dizanjem ruke i kad tako odluči predsjedatelj Doma, poimeničnim izjašnjavanjem.

Glasovanje dizanjem ruke provodi se na način da predsjednik Doma prvo poziva zastupnike da se izjasne tko je "za" prijedlog, zatim tko je "protiv" prijedloga, odnosno da li se tko udržao od glasovanja. Kod utvrđivanja dnevnog reda glasuje "za" ili "protiv".

Iznimno od odredba stavka 3. ovoga članka, ako se prilikom glasovanja o amandmanu za njegovo prihvaćanje izjasni manje od polovice nazočnih zastupnika, predsjednik Županijskog doma može odmah konstatirati da je amandman odbijen.

Poimenično glasovanje provodi se tako da svaki prozvan zastupnik ustane i izgovara - "za" ili "protiv" prijedloga, odnosno "uzdržan".

Kad je prozivanje završeno, ponovno se prozivaju oni zastupnici za koje u popisu zastupnika nije zabilježeno da su glasovali.

Zastupnike proziva i glasove prebrojava tajnik.

Predsjedatelj Doma objavljuje rezultat glasovanja.

Tajno glasovanje provodi se u pravilu kod izbora, odnosno imenovanja u slučaju kada je broj predloženih kandidata veći od broja koji se bira, odnosno imenuje.

Na prijedlog najmanje sedam zastupnika Županijski dom može javnim glasovanjem odlučiti da se javno glasuje i u slučajevima iz prethodnog stavka, time da se najprije glasuje o prijedlogu koji je podnio Odbor za pravosuđe, izbor i imenovanja, a nakon toga o drugim prijedlozima prema abecednom redu prezimena kandidata.

Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići su iste veličine, boje i oblika i ovjereni su pečatom Sabora.

Na glasačkom listiću prezimena kandidata navedena su abecednim redom.

Glasačke listiće priprema tajnik Županijskog doma.

Predsjedatelj Županijskog doma kod tajnog glasovanja uz tajnika pomaže i određeni broj zastupnika.

Kada je predsjednik Doma jedan od kandidata za izbor, a glasovanje je tajno, sjednicom u tom dijelu predsjeda potpredsjednik Doma.

Zastupnici koji pomažu predsjedniku Županijskog doma u provođenju tajnog glasovanja predaju zastupnicima glasačke listiće. Predaju glasačkog listića bilježi na popisu zastupnika tajnik Županijskog doma zaokruživanjem rednog broja ispred imena zastupnika kojemu je predan glasački listić.

Broj glasačkih kutija i mjesta na koje će se postaviti određuje tajnik.

Glasovanju kod svake glasačke kutije prisustvuje jedan od zastupnika izabranih da pomažu predsjedniku Županijskog doma.

U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića.

Ponovno glasovanje provodi se istim postupkom kao i prvo glasovanje.

Zastupnik može glasovati samo jednim glasačkim listićem, i to osobno.

Zastupnik glasuje tako da na glasačkom listiću zaokružuje redni broj ispred imena kandidata za koga glasuje.

Glasački listić na kojem je zaokružen redni broj ispred imena većeg broja kandidata od broja koji se bira smatra se nevažećim.

Nevažeći je i nepopunjeni glasački listić, kao i listić na kojem su dopisana nova imena, odnosno glasački listić koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koje je kandidate zastupnik glasovao.

Nakon što su svi nazočni zastupnici predali glasačke listiće i nakon što je predsjednik Županijskog doma objavio da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja u dvorani u kojoj se održava sjednica.

Rezultat glasovanja utvrđuje se na osnovi predanih glasačkih listića.

Rezultat glasovanja utvrđuje predsjednik Županijskog doma u nazočnosti zastupnika koji su mu pomagali kod glasovanja.

Predsjednik Županijskog doma objavljuje rezultat izbora i imenovanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno tajno glasovanje.

Predsjedatelj Doma objavljuje koliko je zastupnika od ukupnog broja zastupnika primilo glasačke listiće, koliko je zastupnika ukupno glasovalo, koliko je bilo nevažećih glasačkih listića, te koliko je zastupnika glasovalo za izbor, odnosno imenovanje pojedinog kandidata.

Iza toga predsjedatelj Županijskog doma proglašava koji su kandidati izabraru ili imenovani.

6. Održavanje reda i disciplinske mjere

Red na sjednici osigurava predsjedatelj Županijskog doma.

Za remećenje reda na sjednici predsjednik Doma može zastupniku izreći mjere iz članka 137. ovoga Poslovnika.

Za remećenje reda na sjednici zastupniku izriču disciplinske mjere.

Disciplinske mjere su:

- opomena,

- opomena s oduzimanjem riječi,

- opomena s oduzimanjem riječi i isključenjem, sa sjednice za vrijeme rasprave i odlučivanja o pojedinoj točki dnevnog reda, i

- udaljavanje sa sjednice.

Disciplinske mjere navedene u stavku 2. ovoga članka izriče predsjedatelj Doma.

Disciplinske mjere iz stavka 2. točke 1. do 4. ovoga članka su konačne nakon što ih je izrekao predsjedatelj Doma.

Opomena se izriče zastupniku koji na sjednici svojim vladanjem ili govorom remeti red ili na drugi način krši odredbe ovoga Poslovnika.

Zastupnik je počinio disciplinski istup iz stavka 1. ovoga članka ako:

- se u svom govoru ne drži predmeta o kojem se raspravlja,

- govori, a nije dobio odobrenje predsjedatelja Doma,

- svojim upadicama ili na drugi način ometa govornika,

- se javi za ispravak netočnog navoda ili zbog ukazivanja na povredu Poslovnika, a započne govoriti o drugoj temi za koju nije dobio riječ,

- omalovažava ili vrijeđa predsjedatelja Doma ili druge zastupnike,

- svojim vladanjem odstupa od općih pravila vladanja u Domu, i

- na drugi način remeti red na sjednici.

Opomena s oduzimanjem riječi izriče se zastupniku koji se u svom govoru i nakon što mu je izrečena opomena, ne drži predmeta o kojem se raspravlja.

Opomena s oduzimanjem riječi izreći će se zastupniku i kada svojim govorom na grublji način vrijeđa predsjedatelja Doma ili zastupnike, odnosno ako svojim govorom teže narušava ugled Doma i zastupnika.

Iznimno, zastupniku koji je svojim ponašanjem tako narušio red na sjednici, može se uz mjeru oduzimanja riječi izreći i mjera udaljenja sa sjednice za vrijeme rasprave i odlučivanja o točki dnevnog reda tijekom koje je počinio disciplinski istup.

Zastupniku se izriče disciplinška mjera udaljavanja sa sjednice Doma kada je svojim vladanjem toliko narušio red i prekršio odredbe ovoga Poslovnika o redu na sjednici, tako da je daljnje održavanje sjednice dovedeno u pitanje.

Disciplinska mjera udaljavanja sa sjednice može se izreći od jedan do deset dana i stupa na snagu odmah nakon njezinog izricanja na sjednici Doma.

Za vrijeme dok traje mjera udaljenja sa sjednice, zastupnik ne može sudjelovati niti u radu radnih tijela.

Kada je zastupniku izrečena disciplinska mjera udaljenja sa sjednice Doma, zastupnik je dužan odmah napustiti sjednicu, a ako to ne učini, predsjedatelj Doma može mu izreći disciplinsku mjeru u dvostrukom trajanju.

Ako se zastupnik niti nakon izricanja mjere iz stavka 1. ovoga članka, ne udalji sa sjednice, predsjedatelj Doma će prekinuti sjednicu i naložiti da se zastupnik udalji iz dvorane za sjednice:

Protiv disciplinske mjere isključivanja sa sjednice Doma zastupnik ima pravo prigovora.

Prigovor se podnosi Županijskom domu u roku od 48 sati od izricanja disciplinske mjere, a predsjednik Doma upućuje prigovor svim zastupnicima.

Predsjedatelj Doma unosi prigovor u dnevni red prvoga narednog dana, ako je sjednica u tijeku, odnosno za prvu narednu sjednicu.

Odluku o prigovoru Županijski dom donosi većinom glasova nazočnih zastupnika, bez rasprave, time da pravo govora ima samo zastupnik koji je podnio prigovor.

Županijski dom može po pngovoru:

- potvrditi izrečenu disciplinsku mjeru,

- smanjiti vrijeme na koje je zastupnik isključen sa sjednice Doma ili

- ukinuti disciplinsku mjecu.

Odluka Županijskog doma je konačna.

Zastupnik kome je izrečena disciplinska mjera udaljavanja sa sjednice Doma može umjesto izdržavanja mjere platiti za svaki dan udaljenja sa sjednice iznos od jedne trećine zastupničkog paušala.

Uplata umjesto izdržavanja kažne obavlja se na blagajni na kojoj zastupnik prima novčanu naknadu. Uplaćena sredstva doznačuju se Državnom proračunu u razdjel - sredstva za rad Sabora.

Ako je Dom ukinuo ili smanjio trajanje disciplinske mjere udaljavanja sa sjednice, zastupnik koji je uplatio odgovarajući iznos ima pravo povrata odgovarajućeg dijela uplaćenih sredstava.

Opomena s oduzimanjem riječi, opomena s oduzimanjem riječi i udaljavanjem sa sjednice za vrijeme raspravljanja i odlučivanja o pojedinoj točki dnevnog reda, kao i konačna disciplinska mjera udaljenja sa sjednice Doma, osim u zapisniku sjednice, vodi se za razdoblje jednog saziva Županijskog doma u posebnoj evidenciji u Tajništvu Doma.

Predsjedatelj Županijskog doma može naložiti da se iz dvorane udalji svaki slušatelj koji narušava red.

Ako je red narušen, predsjedtelj Doma može naložiti da se udalje svi slušatelji iz dvorane u kojoj se održava sjednica.

X. IZBOR I IMENOVANJA

Županijski dom bira, odnosno imenuje dužnosnike u Županijski dom, kao i nositelje javnih funkcija i predstavnike Sabora u tijelima i institucijama određenim zakonom i ovim Poslovnikom.

Prije početka glasovanja predsjedatelj Županijskog doma obavještava zastupnike o načinu glasovanja i o načinu utvrđivanja rezultata izbora i imenovanja, odnosno razrješenja.

Ako se ne može utvrditi koji su kandidati izabrani, odnosn imenovani zbog toga što su dva ili više kandidata dobili jedna broj glasova, glasovanje se ponavlja samo za te kandidate.

Ako prilikom glasovanja potrebnu večinu ne dobije brroj kandidata koji se bira, glasovanje se ponavlja za kandidate koji nisu dobili potrebnu većinu.

U prvom ponavljanjn glasovanja ne mogu sudjelovati kandidati koji su dobili manje od petine glasova nazočnih zastupnika.

U drugom ponavljanju glasovanja ne mogu sudjelovati kandidati koji su dobili manje od trećine glasova nazočnih zastupnika.

Ako ni u drugom ponovljenom glasovanju pojedini kandidat ne dobije potrebnu većinu, prijedlog za izbor tog kandidata skida se s popisa predloženih kandidata.

Prijedlog kandidature za izbor predsjednika i potpredsjednika Županijskog doma podnosi Odbor za pravosuđe, izbor i imenovanja ili grupa od najmanje 15 zastupnika Doma.

Predsjednik i potpredsjednici Županijskog doma, te predsjednici i potpredsjednici radnih tijela biraju se na vrijeme do isteka zastupničkog mandata.

Razrješenje predsjednika i potpredsjednika Županijskog doma može predložiti Odbor za pravosuđe, izbor i imenovanja ili najmanje 20 zastupnika.

Izbor, imenovanja i razrješenje članova radnih tijela Županijskog doma obavlja se na prijedlog Odbora za pravosuđe, izbor i imenovanja ili na prijedlog grupe od najmanje 7 zastupnika.

XI. ZAPISNICI

O radu na sjednici vodi se zapisnik.

Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu sjednice, o prijedlozima iznijetim na sjednici, o sudjelovanju u raspravi, te o donesenim odlukama.

U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinom predmetu.

Svaki zastupnik ima pravo na početku sjednice iznijeti primjedbe na zapisnik prethodne sjednice.

O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave. Ako se primjedba prihvati, obavit će se u zapisniku odgovarajuća izmjena.

Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik u kojem su suglasno s prihvaćenim primjedbama obavljene izmjene, smatra se usvojenim.

Usvojeni zapisnik potpisuju predsjednik Županijskog doma i tajnik Županijskog doma.

Izvornike zapisnika sjednica Županijskog doma čuva tajnik Županijskog doma.

Sjednice Županijskog doma tonski se snimaju.

Tajnik Županijskog doma dužan je omogućiti zastupnicima na njihov zahtjev uvid u prijepis tonske snimke sjednice.

Zastupnici i ostali koji su govorili na sjednici Županijskog doma mogu redigirati svoje izlaganje bez unošenja bitnih izmjena u tekst govora.

U dvojbi o osnovanosti zahtjeva za ispravkom u zapisniku odlučuje se na sjednici bez rasprave.

XII. JAVNOST RADA

Županijski dom izvještava javnost o radu Doma i odlukama koje je donio, kao i o temama o kojima se raspravljalo.

Prijedlozi akata Doma, odnosno akti Doma mogu se u cijelosti objaviti u sredstvima javnog priopćavanja ili kao posebne publikacije.

Radi izvješćivanja zastupnika i javnosti o svom radu Sabor izdaje svoje glasilo i druge publikacije.

Glasilo Sabora "Izvješća hrvatskoga Sabora" objavljuje:

- prikaz osnovnih tema koje su predmet rasprave na sjednicama domova,

- prijedloge, odnosno konačne prijedloge zakona i drugih akata,

- usvojene tekstove pojedinih zakona i drugih akata,

- zaključke domova i radnih tijela domova,

- poticaje, stajališta i mišljenja iznesena u svezi s temama o kojima se raspravlja i odlučuje u Saboru,

- akte Predsjednika Republike,

- sažete govore održane na sjednicama domova,

- zastupnička pitanja i odgovore,

- prikaz rada Vlade,

- kroniku značajnijih događanja u Saboru, Uredu Predsjednika Republike i Vladi,

- kroniku međuparlamentarne suradnje Sabora,

- životopise dužnosnika koje su izabrali, odnosno imenovali domovi.

Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni dokumenti i materijali koji su, u skladu s posebnim propisima, označeni kao službena, vojna, odnosno državna tajna.

Zastupnik ne smije iznositi podatke koje je saznao na sjednicama, a imaju karakter povjerljivosti naveden u stavku 1. ovoga članka.

Način rukovanja dokumentima koji se smatraju službenom, vojnom odnosno državnom tajnom, uređuje se uputom tajnika Sabora.

Tajnik Sabora pravilnikom koji donosi uređuje način na koji građani mogu prisustvovati sjednicama domova i radnih tijela.

Sjednice ili pojedini dio sjednice radnih tijela mogu se po odluci radnog tijela održati bez nazočnosti javnosti.

Izvjestitelji sredstava javnog priopćavanja imaju pravo pratiti rad domova i njihovih radnih tijela i izvješćivati javnost o njihovom radu.

Na sjednicama radnih tijela može se odlučiti da izvjestitelji tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja mogu prisustvovati sjednici i ako se na njoj raspravlja o nekom pitanju bez prisustva javnosti. O takvom pitanju mogu izvjestitelji tiska i drugih sredstava priopćavanja davati za javnost samo one obavijesti za koje se to na sjednici odluči. Na sjednici se može odlučiii da se obavijesti o takvom pitanju mogu davati tek po isteku određenog roka.

Dužnost je izvjestitelja tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja da iznose točne podatke o temama koje se razmatraju u domovima.

Radi pružanja pomoći i stvaranja povoljnih uvjeta za rad predstavnika tiska i drugih oblika priopćavanja, osigurava im se pravovremena dostava materijala i uvjeti za praćenje rada na sjednicama domova i radnih tijela, razgovori s predstavnicima predlagatelja ili s dužnosnicima u Županijskom domu i drugi kontakti s izvjestiteljima.

Domovi izdaju prijepise tonskih snimki o tijeka rada na sjednicama, uz koje se objavljuju i radni materijali dostavljeni zastupnicima za svaku točku dnevnog reda sjednice, o čemu se brine tajnik Sabora.

Radi što potpunijeg i točnijeg obavješćivanja javnosti o rezultatima rada Županijskog doma i radnih tijela može se dati službeno priopćenje za tisak i za druga sredstva priopćavanja.

Konferencija za tisak odžava se po odluci Županijskog doma, a uz suglasnost predsjednika Doma. Tiskovnu konferenciju može održati i radno tijelo.

XIII. ZAJEDNIČKI ODBOR ZASTUPNIČKOG I ŽUPANIJSKOG DOMA

U Saboru se osniva zajednički odbor Zastupničkog i Županijskog doma.

Zajednički odbor čine predsjednici i potpredsjeđnici Zastupničkog i Županijskog doma i po pet zastupnika iz jednog i drugog doma.

Predsjednik Zastupničkog doma predsjeda sjednicama zajedničkog odbora, a u slučaju spriječnosti ili otsutnosti zamjenjuje ga predsjednik Županijskog doma.

Zajednički odbor razmatra ostvarivanje Ustavom i poslovnicima domova uređenog odnosa Zastupničkog i Županijskog doma.

Zajednički odbor, u skladu s Ustavom i poslovnicima, predlaže domovima mjere i daje poticaje za unapređivanje njihova međusobnog odnosa.

XIV. SURADNJA SABORA S PREDSTAVNIČKIM TIJELIMA DRUGIH DRŽAVA

Sabor surađuje s predstavničkim tijelima drugih država i međunarodnih organizacija u poslovima od zajedničkog interesa, osnivanjem zajedničkih tijela, poduzimanjem zajedničkih akcija, usuglašavanjem stajališta o pitanjima od zajedničkog interesa, razmjenom iskustava, međusobnim razmjenama dokumentacijskog i informativnog materijala i glasila, zajedničkim sastancima zastupnika i razmjenom delegacija.

U Saboru se osniva radi ispunjenja zadaća navedenih u prethodnom stavku Odbor za međuparlamentarnu suradnju. Predsjednika odbora bira Zastupnički dom iz redova zastupnika koji su izabrani u stalne delegacije Sabora Republike Hrvatske u međunarodnim parlamentarnim institucijama.

Članovi Odbora su svi članovi navedenih delegacija, a iz reda ostalih zastupnika Zastupnički dom bira u Odbor još tri člana, a Županijski dom dva člana.

Predsjednik i članovi Odbora za međuparlamentarnu suradnju imaju sva prava predsjednika i članova radnih tijela Županijskog doma prema Zakonu o pravima zastupnika u Saboru Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 86/92. - pročišćeni tekst).

XV. RAD ŽUPANIJSKOG DOMA U DOBA RATNOG STANJA ILI NEPOSREDNE UGROŽENOSTI NEOVISNOSTI I JEDINSTVENOSTI REPUBLIKE HRVATSKE

Županijski dom u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske nastavlja s radom u skladu s odredbama Ustava.

Na rad i organizaciju Županijskog doma u doba ratnog stanja i u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske primjenjuje se ovaj Poslovnik, a njegovim odredbama ili drugim aktom Županijskog doma nije drugačije određeno.

Zastupnici u Županijskom domu, u situaciji iz članka 170 ovoga Poslovnika, dužni su najhitnije, osobno ili preko nadležnih tijela, obavješćivati Županijski dom o adresi stanovanja rada ili jedinice, odnosno ustanove oružanih snaga Republike Hrvatske na koju im treba dostavljati pozive za sjednice i druge obavijesti u svezi s obavljanjem zastupničkih dužnosti.

Zapovjedništvo oružanih snaga Republike Hrvatske, državna i druga tijela obvezni su u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvat omogućiti zastupnicima u Županijskom domu da prisustvuju sjednicama radnih tijela ili Županijskog doma i u tome im pružiti potrebnu pomoć.

Odbor za Ustav i Poslovnik:

- utvrđuje da ne postoji mogućnost da se sastane Županijski dom i o tome izvješćuje Predsjednika Republike i Vladu Republike Hrvatske,

- utvrđuje da su prestale okolnosti koje su onemogućavale sazivanje Županijskog doma i o tome izvješćuje Predsjednik Republike i Vladu.

Ustrojstvo, način rada i sistematizaciju radnih mjesta Stručnoj službi Sabora u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske utvrđuje Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske pravilnikom, na prijedlog tajnika Sabora.

XVI. STRUČNA SLUŽBA SABORA

Zastupnički dom osniva stručnu službu za obavljanje stračnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova. Stručna služba je zajednička za oba doma i naziva se Stručna služba Sabora.

Za obavljanje određenih poslova iz stavka 1. ovoga članka Sabor može imati i zajedničke stručne službe s Uredom Predsjednika Republike i Vladom, a i drugim tijelima u Republici.

Voditelj stručne službe Sabora je tajnik Sabora.

Tajnik Sabora organizira i usklađuje rad Stručne službe i odgovoran je za njeno funkcioniranje.

Tajnik Sabora ima u odnosu na Stručnu službu Sabora položaj dužnosnika koji je voditelj, odnosno tijelo državne uprave.

XVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Na dan stupanja na snagu ovoga Poslovnika prestaje važiti Poslovnik Županijskog doma Sabora Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 24/93. i 43/94.).

Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 021-03/95-01/10

Zagreb, 25. srpnja 1995.