MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

Na temelju članka 45. stavka 3. Zakona o lovu ("Narodne novine", br. 10/94. i 5/95.) ministar poljoprivrede i šumarstva donosi

PRAVILNIK

O SADRŽAJU, NAČINU IZRADE I POSTUPKU DONOŠENJA, ODNOSNO ODOBRAVANJA LOVNOGOSPODARSKE OSNOVE, PROGRAMA UZGOJA DIVLJAČI I PROGRAMA ZAŠTITE DIVLJAČI

Ovim pravilnikom propisuje se sadržaj, način izrade te postupak donošenja odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači.

Lovnogospodarska osnova, program uzgoja divljači i program zaštite divljači osim funkcije zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači, moraju osigurati potrajno korištenje prava lova te održavanje biološke raznolikosti genofonda autohtonih vrsta. Korištenje prava lova ne smije štetiti drugim ekosustavima.

Pod izradom iz članka 1. stavka 1. ovoga pravilnika podrazumijeva se:

- utvrđivanje vrste divljači koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja ovisno o namjeni zemljišta i voda (u dal jnjem tekstu: zemljište);

- utvrđivanje boniteta staništa po vrstama divljači ;

- utvrđivanje broja divljači koja se može uzgajati;

- briga o drugim životinjskim vrstama koje bitno utječu na lovno gospodarenje (u daljnjem tekstu: životinjske vrste).

Pod donošenjem iz članka 1. stavka 1. ovoga pravilnika podrazumijeva se, povjeravanje izrade lovnogospodarske osnove ili programa zaštite divljači te njihove revizije i programa uzgoja divljači ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi te dostava istih Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) odnosno županijskom uredu nadležnom za poslove lova (u daljnjem tekstu: nadležni ured).

Pod odobrenjem iz članka 1. stavka 1. ovoga pravilnika podrazumijeva se, donošenje upravnog akta o odobravanju lovnogospodarske osnove ili programa zaštite divljači te njihove revizije i programa razvoja uzgoja divljači po Ministarstvu odnosno nadležnom uredu.

U lovnom gospodarenju u smislu ovoga pravilnika, u uporabi su pojmovi sa sljedećim značenjem:

1. matični fond (stvarno brojno stanje) - broj divljači na početku lovne godine;

2. osnovni (rasplodni) fond - broj za rasplod sposobne divljači na početku lovne godine;

3. gospodarski kapacitet lovišta - bonitiranjem utvrđen najveći mogući broj divljači u lovištu (normalno brojno stanje);

4. lovnogospodarski kapacitet lovišta - najveći mugući broj divljači u lovištu, koji ne ugrožava gospodarsko stanje;

5. lovnoproduktivna površina - dijelovi lovišta u kojima određena vrsta divljači ima sve prirodne uvjete za hranjenje (ishranu) i napajanje, razmnožavanje i sklanjanje;

6. mladunčad - divljač od dana dolaska na svijet do konca prve lovne godine, osim kod medvjeda koji je mladunče i tijekom druge lovne godine;

7. pomladak - divljač tijekom druge lovne godine, osim kod medvjeda koji je mladunče i tijekom treće lovne godine;

8. umjetni uzgoj divljači - ispuštanje u lovište divljači uzgojene u posebnim objektima odnosno prostorima;

9. prihrana - hrana, voda i sol koja se izlaganjem daje divljači u dijelu lovne godine kada je divljač u lovištu ne može naći ili je ne nalazi u količini koja omogućava preživljavanje bez osjetnog gubitka težine ili kvalitete;

10. prehrana - hrana i voda koja se izlaganjem daje divljači tokom cijele godine;

11. uskočna rampa - lovnotehnički objekt u ili na ogradi koji omogućava divljači ulaz u ograđeni prostor uskakanjem;

12. ugojni odstrel - izlučenje uzgojno manje vrijednih ili nepoželjnih grla iz populacije krupne divljači u skladu s ciljem gospodarenja populacijom ;

13. redukcijski odstrel - izlučenje prekomjernog broja prvenstveno ženskog spola iz populacije divljači, koji je veći od prirasta;

14. sanitarni odstrel - izlučenje bolesnih, ozlijeđenih ili ranjenih jedinki iz populacije divljači;

15. redovni odstrel - izlučenje zdravih i normalnu razvijenih grla iz populacije krupne divljači;

16. divljačina - meso divljači.

Članak 6.

Divljač se, osim prema Zakonu o lovu, u smislu ovoga pravilnika razvrstava na:

1. glavne vrste - divljač koja se prema namjeni zemljišta prvenstveno uzgaja ili se planira uzgajati ili za koju je lovište ustanovljeno ;

2. ostale vrste - divljač koja prirodno obitava na zemljištu.

Prema načinu migracije, divljač i životinjske vrste razvrastavaju se na:

1. stalne vrste - koje tokom cijele godine u lovištu obitavaju, nalaze hranu i zaklon te se razmnožavaju;

2. sezonske vrste i to:

- koje prelaze iz lovišta u lovište tijekom jedne lovne godine a zavisno o godišnjem dobu (zimska i ljetna staništa, okomita i vodoravna migracija i sl.);

- selice stanarice - koje dolaze u lovište tijekom proljeća te se u istom hrane, sklanjaju i razmnožavaju, a u jesen odlaze ;

- selice zimovalice - koje dolaze u lovište tijekom jeseni i zime te se u istom hrane i sklanjanju, a u proljeće odlaze;

3. povremene vrste - koje dolaze u lovište u određeno godišnje doba svake ili samo poneke godine te se u njima hrane, sklanjaju ili pare;

4. prolazne vrste - koje tijekom svoje migracije prolaze kroz lovište.

Dnevno kretanje divljači i životinjskih vrsta, ne smatra se migracijom u smislu ovoga pravilnika.

Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj, lovišta jesu:

1. panonska - ustanovljena u cijelosti ili većim dijelom u Panonskom području koje se prostire u istočnom, središnjem i sjevernom dijelu Republike Hrvatske sa zapadnom granicom koja se proteže od granice Republike Slovenije zapadno od Samobora, preko Ozlja, Duge Rese i Cetingrada do granice Republike Bosne i Hercegovine;

2. dinarska - ustanovljena u cijelosti ili većim dijelom u Dinarskom području kojem je istočna granica istovjetna zapadnoj granici Panonskog područja, a zapadna granica proteže se od granice Republike Slovenije iznad Klane prema jugu na nadmorskoj visini oko 700 m te dalje ide primorskim padinama Velebita prema jugu, iznad Masleničkog kanala, skreće prema istoku na Knin, padine Dinare do granice Republike Bosne i Hercegovine ;

3. jadranska - ustanovljena u cijelosti ili većim dijelom u Jadranskom području koje obuhvaća Istru, Hrvatsko primorje s otocima i Dalmaciju s otocima s istočnom granicom koja je istovjetna zapadnoj granici Dinarskog područja.

Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se hrana i voda, vegetacija, kakvoća tla, konfiguracija terena, klima, mir n lovištu i opća prikladnost lovišta.

Broj divljači i životinjskih vrsta na zemljištima obvezno se utvrđuje svake kalendarske godine najkasnije do 31. ožujka, a kod sezonskih vrsta - selica stanarica po dolasku u lovište.

Lovnogospodarska osnova (u daljnjem tekstu: osnova) je planski akt kojim se detaljno uređuje gospodarenje s lovištem i divljači, u skladu s mogućnostima staništa te brojnosti i stanjem populacije divljači koja se u lovištu uzgaja ili se njezin ugoj propisuje.

Broj divljači i životinjskih vrsta iz članka 9. ovoga pravilnika, utvrđuje se:

1. krupna divljač - opažanjem, praćenjem i brojanjem tijekom cijele lovne godine u lovištu po šumskim predjelima odnosno poljskim rudinama, a iskazuje se u broju grla po spolnoj i dobnoj strukturi;

2. sitna divljač:

- zečevi, fazani, jarebice i trčke - metodom uzoraka prebrojavanjem na plohama ne manjim od 50 ha čija međusobna udaljenost ne može biti manja od 1000 m;

- prepelice - prebrojavanjem glasanja u zoru od najmanje tri slušanja na jednom stajalištu najduže tri tjedna po njihovom dolasku u proljeće;

- divlje patke i liske stalnim opažanjem, opažanjem izlazaka na vodenu površinu, na jutarnjem i večernjem preletu ili primamljivanjem na hranilištima;

- ostala sitna divljač i životinjske vrste - opažanjem, praćenjem i brojanjem tijekom cijele lovne godine u lovištu po šumskim predjelima odnosno poljskim rudinama.

Broj divljači može se utvrditi i na drugi odgovarajući i u lovnoj struci priznati način i to:

- tehničkim pomoćnim sredstvima - snimanjem iz zraka, radarima, radio odašiljačima, markiranjem i sl.;

- Lincoln metodom - djelomičnim markiranjem;

- metodom identificiranja i brojanjem tragova;

- metodom identificiranja i brojanjem izmeta;

- metodom glasanja - osluškivanjem;

- metodom povratnog računanja - na temelju višegodišnjih odstrela pojedine vrste divljači pri čemu se kontrolira i prirast.

Divljač se, u pravilu uzgaja u omjeru spolova 1:1.

Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka može se odstupiti u svrhu:

- bržeg postizanja utvrđenog gospodarskog kapaciteta lovišta;

- ostvarivanja većeg odstrela u svrhu dobivanja većih količina divljačine;

- uzgoja vrhunskih trofeja divljači;

- ostvarivanja propisanog cilja gospodarenja lovištem;

- smanjivanja šteta od divljači;

- postupnog smanjivanja broja divljači.

Krupna divljač razvrstava se u dobne razrede:

- mladunčad;

- pomladak;

- muška grla, kod medvjeda i divokoza i ženska grla, u tri dobna razreda (mladi, srednji i zreli) ovisno o utvrđenoj gospodarskoj starosti divljači odnosno o cilju gospodarenja s divljači;

- ženska grla, osim kod medvjeda i divokoz,a, u jedan dobni razred (rasplodna grla).

Iznimno od odredbe stavka 1. alineje 3. i 4. ovoga članka, muška grla mogu biti razvrstana u dva dobna razreda ako je gospodarska starost uvrđena sa 5 ili manje godina, a ženska grla kao muška grla.

Prilikom izrade osnove utvrđuju se lovnoproduktivne površine za svaku vrstu divljači za koju se bonitira lovište, u skladu s odgovarajućim stručnim uputstvima (u daljnjem tekstu: uputstva). ·

Bonitiranjem lovišta utvrđuje se najveći mogući broj divljači koja se može uzgajati u lovištu, koji ne remeti prirodne odnose staništa i divljači.

Bonitiranje lovišta obavlja se u skladu s uputstvima za svaku vrstu divljači koja u lovištu od prirode obitava odnosno koja se prvenstveno uzgaja ili koja će se uzgajati.

Mogući broj divljači za koju ne postoje upustva za bonitiranje kao i životnjskih vrsta, utvrđuje se procjenom.

Iznimno od odredaba članka 15. ovoga pravilnika, za pojedine vrste divljači bonitiranje može obuhvatiti samo dijelove lovišta, uz uvjet da se iste površine u smjernicama budućeg gospodarenja osnove posebno razrade za tu divljač.

Prirast se obračunava svake lovne godine za svaku vrstu divljači, koja u lovištu obitava, temeljem uputstava, a može se korigirati ovisno od prirodnih i drugih uvjeta iste lovne godine.

Prirast divljači i životinjskih vrsta za koje ne postoje uputstva, obračunava se procjenom.

U slučaju sumnje da li je ostvaren obračunati prirast, može se izvršiti kontrolno prebrojavanje pred početak lovne sezone, u skladu s odredbom članka 11. ovoga pravilnika.

Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, ostvareni prirast sitne divljači može se utvrditi metodom probnog odstrela, a kod zečeva i mjerenjem težine očnih leća odnosno poprečnim presjekom zuba.

Prirast divljači može se utvrditi i metodom povratnog računanja na temelju višegodišnjih odstrela pojedine vrste divljači.

Lov stalnih vrsta divljači i sezonskih vrsta iz članka 7. stavka 1. točka 2. ovoga pravilnika, planira se po vrstama u skladu s njezinim brojem, omjerom spolova, razvojem dobnih razreda te utvrđenim ciljevima gospodarenja.

Lov se posebno planira i iskazuje za umjetno uzgojenu i u lovište ispuštenu sitnu divljač uz prikaz planiranog otpada ispuštene divljači.

Uginula, ranjena ili na drugi način stradala divljač, uračunava se u obavljeni ulov.

Lov sezonskih vrsta divljači, planira se po vrstama u skladu s njezinim brojem, prostornim rasporedom i ostalim elementima stabilnosti populacije (kod krupne divljači) i to:

1. za divljač iz članka 7. stavka 1. točke 2. alineja 1. ovoga pravilnika - temeljem broja divljači koja migrira, dužine vremena boravka u drugom lovištu, elemenata gospodarenja, ulaganja u uzgoj i zaštitu te divljači, a na način da se osigura i ne naruši stabilnost populacije divljači koja migrira, i uz uvjet da razvoj fonda iste populacije bude razrađen i usklađen u smjernicama budućeg gospodarenja osnova svih lovišta unutar kojih populacija obitava ;

2. za selice stanarice - temeljem uputstava (prepelice, patke gluhare i kržulje, liska), a za ostalu divljač (divlji golubovi i divlja grlica) u visini 70% utvrđenog odnosno procijenjenog prirasta ;

3. za selice zimovalice - temeljem površina obuhvaćenih lovištem i to:

- šljuke u panonskim i dinarskim lovištima - 1 kljun na 100 ha, a u jadranskim lovištima 2 kljuna na 100 ha površina šuma i šumskog zemljišta;

- divlje patke - prema planiranom lovu pataka stanarica iz prethodne točke u 100% iznosu, uz obvezno izlaganje hrane za zimovalice na prikladnim mjestima;

- divlje guske u panonskim i dinarskim lovištima - 3 kljuna na 100 ha oraničnih i livadnih površina.

Ne planira se lov povremenih i prolaznih vrsta divljači iz članka 7. stavka 1. točke 3. i 4. ovoga pravilnika,

te je zabranjen lov divljači koja se zbog elementarnih nepogoda privremeno nalazi u lovištu ili je u

prolazu kroz lovište.

Lovnogospodarski objekti namijenjeni su uzgoju i zaštiti divljači.

Lovnotehnički objekti namijenjeni su lovu i korištenju divljači.

Objekti iz stavka 1. i 2. ovoga članka, moraju osigurati provedbu propisa osnove.

Granice lovišta obilježavamo na drvenim ili drugim prirodnim podlogama dimenzija ne manjih od 60 x 40 cm, na kojima je ispisan naziv i namjena lovišta, a kod vlastitih lovišta i vlasnik lovišta. Drvene podloge postavljaju se na vlastite nosače, na mjestima utvrđenim u aktu o ustanovljenju lovišta.

Divljač uzgajamo prirodnim, umjetnim ili kombiniranim načinom.

Umjetnim i kombiniranim načinom uzgajamo prvenstveno sitnu divljač.

Mjere zaštite divljači obuhvaćaju:

- čuvanje lovišta;

- suzbijanje nezakonitog lova;

- održavanje broja predatora u optimalnom broju;

- smanjivanje broja divljači odnosno predatora koji čine štetu na podnosiv broj;

- uklanjanje pasa i mačaka skitnica;

- provedbu preventivnih, kurativnih, laboratorijsko-dijagnostičkih i drugih higijensko-zdravstvenih mjera u lovištu radi zdravstvene zaštite divljači i drugih životinjskih vrsta;

- spašavanje divljači od elementarnih nepogoda (snijeg, led, poplava, požar i dr.);

- osiguranje mira u lovištu;

- poduzimanje preventivnih mjera prilikom obavljanja poljoprivrednih i drugih radova ili uporabe kemijskih i drugih sredstava;

- uređenje i održavanje izvora, zdenaca i pojila te uređenje i osiguranje prirodnih prostora gdje se zadržava voda;

- osiguranje uvjeta za opstanak i razmnožavanje ugroženih životinjskih vrsta;

- provođenje mjera propisanih međunarodnim ugovorima o zaštiti migratornih vrsta.

Osnovom se propisuje cilj lovnog gospodarenija, koji mora biti u skladu s mogućnostima staništa za divljač koja u lovištu prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja, te koji osigurava uzgoj zdrave i otporne divljači. Prilikom utvrđivanja cilja lovnog gospodarenja, mora se osigurati postojanost ekosustava uz održavanje prirodnog genofonda.

Cilj lovnog gospodarenja utvrđuje vlasnik lovišta, a u zajedničkom lovištu nadležni ured županije koja je ustanovila lovište.

U cilju praćenja stanja populacije pojedine vrste divljači, osnovom se može propisati obveza praćenja težina iste divljači po lovnim godinama.

Težina pojedinog grla krupne divljači evidentira se po dobnoj strukturi, a iskazuje se bez iznutrice, glave i nogu do koljena.

Osnova sadrži:

1. Uvod

2. Podaci o lovištu:

- osnovni podaci o lovištu;

- opis prirodnih značajki staništa;

- prikaz vrsta i broja divljači i životinjskih vrsta;

- opis tehničke opremljenosti lovišta.

3. Gospodarenje s divljači i lovištem:

- dosadašnje gospodarenje;

- smjernice budućeg gospodarenja;

- lovna kinologija ;

- lov i korištenje divljači;

- stručna i lovočuvarska služba;

- potrebna ulaganja u divljač i stanište.

Osnovi se prilažu:

- topografska karta u mjerilu 1: 25.000 ili krupnijem;

- lovna kronika ;

- dokazi o osiguranju lovnih pasa;

- akt o ustanovljenju lovišta;

- ugovor o koncesiji odnosno zakupu lovišta;

- akt o odobrenju osnove.

Uvod sadrži osnovne napomene, a napose vrijeme trajanja osnove, naziv pravne ili fizičke osobe koja je osnovu izradila te naznaku korištene literature i uputstava.

Osnovni podaci o lovištu, obuhvaćaju podatke iz akta o ustanovljenju lovišta, a napose opis granice, ukupnu površinu razrađenu po kulturama zemljišta sa zemljovlasničkim razmjerjem, te namjenu lovišta.

Opis prirodnih značajki staništa daje prikaz:

- orografskih, hidrografskih i klimatskih prilika,

- edafskih čimbenika,

- biljnih i drugih zajednica,

- infrastrukture,

- antropogenih utjecaja i sl.

Prikaz vrsta i broja divljači i životinjskih vrsta, iskazuje se utvrđivanjem ili procjenom zatečenog stanja.

Opis tehničke opremljenosti lovišta, daje prikaz zatečenog stanja uređenosti lovišta te broja i uporabivosti svih objekata koji su od interesa za lovno gospodarenje.

Dosadašnje gospodarenje, odnosi se na površine zemljišta na kojima je lovište ustanovljeno, a obuhvaća razdoblje od najmanje 10 godina za koje se iskazuju rezultati na uzgoju, zaštiti, lovu i korištenju divljači, štete od divljači te izvršeni radovi na uređenju staništa kao i briga o životinjskim vrstama.

Smjernice budućeg gospodarenja, propisuju se za svaku vrstu divljači posebno, a utvrđuju kako slijedi:

- cilj lovnog gospodarenja, koji mora biti u skladu s namjenom lovišta, a utvrđuje omjer spolova, gospodarsku starost i dobnu strukturu te metode uzgoja;

- bonitet lovišta, lovnoproduktivne površine i gospodarski kapacitet lovišta;

- brojnost divljači;

- razvoj fonda divljači za svaku lovnu godinu po spolnoj i dobnoj strukturi, sa planiranim prirastom i lovom (odstrel, hvatanje žive divljači, lov zamkama i klopkama i dr.);

- potrebnu prihranu i prehranu divljači;

- mjere zaštite divljači;

- mjere očuvanja i poboljšanja staništa, sprečavanja šteta od divljači te usklađenja odnosa sa šumarstvom, poljoprivredom i dr.:

- mjere uređivanja lovišta;

- brigu o životinjskim vrstama.

Za ograđene dijelove otvorenog lovišta namijenjene intenzivnom ugoju divljači, smjernice budućeg gospodarenja iskazuju se posebno.

Lovna kinologija, u skladu s odgovarajućim pravilnikom, utvrđuje broj i pasmine lovačkih pasa, koji moraju biti osigurani za lov pojedinih vrsta divljači.

Lov i korištenje divljači, u skladu s odgovarajućim pravilnikom, utvrđuje načine lovljenja i uporabe lovačkog oružja i naboja.

Lov puha i kune zamkama i klopkama, može se planirati pod uvjetom da se predvide i površine na kojima će se isti obavljati, te da se propiše i utvrdi vrsta, broj i način korištenja klopki odnosno zamki, kao i obvezna osposobljenost za njihovo korištenje.

Osnova, u skladu s odgovarajućim pravilnicima, utvrđuje potrebnu stručnu službu za provedbu osnove kao i organizaciju lovočuvarske službe.

Potrebna ulaganja u divljač i stanište, moraju osigurati provedbu osnove, te iskazati vrijednost divljači i objekata odnosno lovišta na kraju perioda važenja osnove.

Provedba propisa osnove evidentira se po lovnim godinama, a iskazuje se po isteku vremenskog periodaju kojem je obvezna njegova provedba.

Lovna kronika za svaku lovnu godinu, evidentira kronološkim redom sva zbivanja u lovištu koja bitno utječu na lovno gospodarenje, a napose:

- štetan utjecaj važnijih elementarnih nepogoda;

- ostvareni prirast pojedine vrste divljači;

- stanje biljnih zajednica i životinjskih vrsta;

- dolazak i odlazak sezonskih vrsta;

- aktivnosti stručne i lovočuvarske službe;

- štete od divljači te štete na divljači i lovištu;

- pokusi za znanstvena istraživanja;

- antropogeni utjecaji;

- sva ostala zbivanja koja ne uvjetuju reviziju osnove.

Revizija osnove izrađuje se:

- ako se ukupna površina lovišta ili lovnoproduktivna površina utvrđena osnovom za bilo koju vrstu divljači, promjeni za više od 20%;

- ako se broj krupne divljači u lovištu toliko smanji, da se zabranom njezinog lova ne može postići propisano brojno stanje do kraja lovozakupnog perioda, a kod lovišta u koncesiji do kraja trećine razdoblja koncesije;

- ako se izgradnjom objekata i infrastrukture ili sličnim radovima bitno naruši biološka cjelina lovišta ili ako se iz bilo kojih razloga izmijeni bonitet lovišta za bilo koju vrstu divljači;

- ako se pojavi ili unese nova vrsta divljači;

- u svrhu usklađivanja osnove sa odredbama ovoga pravilnika.

Od smjernica budućeg gospodarenja u toku jedne lovne godine, dozvoljena su odstupanja u broju pojedine vrste divljači planirane za lov, do ( 20% kod krupne divljači i do ( 35% kod sitne divljači.

Iznimno od odredaba stavka 1. ovoga članka, u broju pojedine vrste sitne divljači planirane za lov, dozvoljena su i veća odstupanja pod uvjetom, da se nastala razlika naknadi ispuštanjem u lovište odgovarajućeg broja iste vrste divljači i to najkasnije u roku jedne godine.

Planirani lov iz članka 19. točke 2. i 3. ovoga pravilnika nije obvezan za obavljanje.

U provedbi ostalih smjernica budućeg gospodarenja dozvoljena su odstupanja pod uvjetom, da nema štetnih posljedica te da korisnik prava lova utvrdi i evidentira njihovu opravdanost.

Obrasci LGO- 1 do LGO-6 sastavni su dio osnove, tiskani su uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni dio.

Program uzgoja divljači (u daljnjem tekstu: program) je planski akt kojim se detaljno uređuje uzgoj divljači u uzgajalištima divljači, a donosi se za vrijeme od najmanje 3 godine za sitnu divljač odnosno 7 godina za krupnu divljač, ali ne duže od 10 godina.

Program sadrži:

1. Uvod;

2. Namjenu uzgajališta te cilj gospodarenja s divljači;

3. Podaci o uzgajalištu;

- osnovni podaci o uzgajalištu;

- prirodne značajke s prikazom vrsta i broja divljači,

- prikaz tehničke opremljenosti uzgajališta;

4. Gospodarenje uzgajalištem:

- dosadašnje gospodarenje,

- podizanje ili obnova ograda s dinamikom razvoja fonda odnosno ispuštanja divljači,

- tehnologija uzgoja i korištenja divljači,

- prehrana divljači,

- tehničko uređenje i prateći objekti,

- zaštita divljači,

- mjere za sprečavanje šteta od divljači,

- stručna i lovočuvarska služba;

5. Ulaganja u uzgajalište:

- ulaganja u divljač,

- ulaganja u zemljište,

- ulaganja u tehničko uređenje i prateće objekte.

Prilozi programu identični su prilozima iz članka 28. ovoga pravilnika.

Osim priloga iz stavka 1. ovoga članka, programu se prilaže i karta uzgajališta u mjerilu 1:10.000 ili krupnijem, sa prikazom površina prema namjeni te namjenskim objektima.

Prilikom izrade programa odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 11., 12., 13., 14., 18., 21., 22., 29., 30., 31., 32., 33., 34., 38., 39. i 40. ovoga pravilnika.

Program utvrđuje podizanje ili obnovu neophodnih ograda i pregrada te dinamiku njihove izgradnje, kao i dinamiku razvoja fonda odnosno ispuštanja pojedine divljači u iste prostore.

U vanjskoj ogradi uzgajališta divljači nije dozvoljena izgradnja uskočnih rampi osim uz suglasnost ovlaštenika prava lova lovišta uz čiju granicu se gradi uskočna rampa.

Program utvrđuje tehnologiju uzgoja i korištenja divljači, a napose:

- omjer spolova prema potrebi;

- način uzgoja uz prikaz predviđenog prirasta;

- namjenu uzgajane divljači;

- broj divljači koja se mora uzgajati po lovnim godinama;

- način korištenja divljači.

Program propisuje prehranu divljači tijekom cijele godine, koja divljači osigurava dovoljne količine hrane i vode izlaganjem u objektima, te uređenjem zemljišta za proizvodnju hrane i zadržavanje vode.

Program propisuje zaštitu divljači koja osim mjera iz članka 24. ovoga pravilnika, za glavne vrste divljači obuhvaća:

- trajni nadzor i praćenje zdravstvenog stanja;

- provedbu propisanih dijagnostičkih, imunoprofilaktičkih i ostalih veterinarsko-sanitarnih mjera:

Programom se osim obveznih mjera zaštite kultura od šteta koju čini divljač, moraju predvidjeti i dodatne mjere, a napose:

- stalno praćenje staništa u cilju otkrivanja započete štete i njezinih uzroka;

- mjere zaštite šuma i intenzivnih nasada.

Revizija programa izrađuje se na zahtjev vlasnika zemljišta u slučajun kada se trajnije i bitnije izmjene uvjeti i okolnosti na kojima se temelji program.

U provedbi programa dozvoljena su odstupanja, pod uvjetom da vlasnik zemljišta utvrdi i evidentira njihovu opravdanost.

Obrasci PUD-1 do PUD-7 sastavni su dio programa, tiskani su uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni dio.

Program zaštite divljači (u daljnjem tekstu: program zaštite) je planski akt koji osigurava zaštitu divljači na površinama iz članka 8. stavka 2. Zakona o lovu (u daljnjem tekstu: površine izvan lovišta), a donosi se na vrijeme od 10 godina.

Program zaštite sadrži:

1. akt o proglašenju ili ustanovljenju površine izvan lovišta;

2. osnovne podatke o položaju i granicama površine izvan lovišta te njenoj površini razrađenoj po kulturama zemljišta sa zemljovlasničkim razmjerjem;

3. procjenu brojnog stanja divljači koja stalno, sezonski ili povremeno obitava na površinama izvan lovišta ili preko istih prolazi;

4. mjere zaštite divljači;

5. mjere za sprečavanje šteta od divljači;

6. brigu o drugim životinjskim vrstama;

7. prikaz potrebnih financijskih sredstava za provedbu programa zaštite;

8. akt o povjeravanju provedbe programa zaštite

Mjere zaštite divljači obuhvaćaju napose:

1. zabranu lova divljači osim izuzetaka propisanih zakonom i ovim pravilnikom;

2. provedbu preventivnih, dijagnostičkih, kurativnih i higijensko-zdravstvenih mjera radi zdravstvene zaštite divljači, ljudi i stoke;

3. spašavanje divljači od elementarnih nepogoda;

4. poduzimanje preventivnih mjera kod izvođenja poljoprivrednih i drugih radova;

5. pravilan izbor i primjenu zaštitnih sredstava u poljoprivrednoj i šumarskoj proizvodnji;

6. suzbijanje nezakonirog lova.

Iznimno od odredaba stavka 1. ovoga članka, u slučajevima ako su aktom o proglašenju ili ustanovljenju površine izvan lovišta pojedine mjere ograničene ili zabranjene, iste se ne provode.

Mjere za sprečavanje šteta od divljači obuhvaćaju:

1. edukaciju i suradnju s vlasnicima i korisnicima površina izvan lovišta;

2. nabavljanje kemijskih zaštitnih sredstava te njihovu besplatnu raspodjelu korisnicima površina izvan lovišta na njihov zahtjev;

3. zaštitu usjeva i nasada izgonom divljači te uporabom zaštitnih sredstava i plašila, koju su dužni provoditi korisnici površina izvan lovišta o vlastitom trošku;

4. uklanjanje poljoprivrednih usjeva do agrotehničkog roka;

5. smanjivanje broja divljači kada zbog prevelike gustine dolazi do gospodarski nedopustivih šteta.

Na površinama izvan lovišta divljač je dopušteno loviti:

1. ranjenu ili bolesnu tijekom cijele godine, uz obvezu prijave nadležnom uredu i predočenje uvjerenja nadležne veterinarske službe da je odstreljena divljač bila ranjena ili bolesna;

2. u slučaju proglašenja zarazne bolesti ili ako postoji mogućnost njene pojave u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti životinja;

3. za potrebe znanstveno-istraživačkih i znanstveno-nastavnih ustanova u skladu s odgovarajućim programom;

4. u slučajevima iz članka 60. stavka 1. točke 5. ovoga pravilnika.

Lov divljači iz članka 61. ovoga pravilnika obavlja se u skladu s odredbama Zakona.

Obavljeni lov iz stavka 1. ovoga članka, evidentira se po lovnim godinama.

Prihodi ostvareni lovom divljači raspoređuju se u skladu s ugovorom o provedbi programa zaštite (u daljnjem tekstu: ugovor).

Briga o životinjskim vrstama obuhvaća mjere koje osiguravaju njihovo obitavanje.

Temeljem akta o povjeravanju provedbe programa zaštite, sklapa se ugovor.

Program zaštite, sastavni je dio ugovora iz stavka 1. ovoga članka.

Revizija programa zaštite izrađuje se kada se trajnije i bitnije izmijene uvjeti i okolnosti na kojima se temelji program zaštite.

U provedbi programa zaštite dozvoljena su odstupanja, pod uvjetom da nema štetnih posljedica, te da pravna ili fizička osoba koja provodi zaštitu utvrdi i evidentira njihovu opravdanost.

Obrasci PZD-1 do PZD-3 sastavni su dio programa zaštite, tiskani su uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni dio.

Osnove i programi doneseni u skladu s Pravilnikom o lovnogospodarskim osnovama i godišnjim planovima gospodarenja lovištima ("Narodne novine", br. 4/77.), provode se dok se ne steknu uvjeti za njihovu reviziju u smislu ovoga pravilnika, a najduže tri godine od dana stupanja na snagu ovoga pravilnika.

U postupku prve revizije, a najkasnije do isteka roka iz stavka 1. ovoga članka, obvezno je usklađivanje osnova i programa s odredbama ovoga pravilnika.

Osnove za lovišta ustanovljena temeljem Zakona o lovstvu ("Narodne novine", br. 32/73, 8/16, 25/76 i 26/93), provode se do donošenja osnova i programa za lovišta ustanovljena temeljem Zakona o lovu ("Narodne novine", br.10/94 i 5/95).

Do donošenja osnova i programa za lovišta ustanovljena temeljem Zakona o lovu, u lovištima ustanovljenim temeljem Zakona o lovstvu čija površina nije izmijenjena ili je izmijenjena za manje od 20%, korištenje prava lova temelji se na propisu postojeće osnove za odgovarajuću lovnu godinu ili za zadnju godinu važenja ako je valjanost osnove istekla, uz obvezno utvrđivanje stvarnog brojnog stanja divljači i planiranja na temelju istog najduže za jednu lovnu godinu.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, u lovištima ustanovljenim temeljem Zakona o lovstvu čija je površina izmijenjena za više od 20% i u lovištima ustanovljenim temeljem Zakona o lovu, korištenje prava lova planira se najduže za jednu lovnu godinu, a temelji se na utvrđenom stvarnom brojnom stanju divljači i planskim pokazateljima razrađenim u skladu s ovim pravilnikom.

Planiranje iz stavka 2. i planski pokazatelji iz stavka 3. ovoga članka i njihovo obavljanje, sastavni su dio nove osnove ili programa.

Do donošenja programa zaštite, divljač na površinama izvan lovišta zaštićuje se u skladu s planovima zaštite divljači donesenih u skladu s Pravilnikom o načinu izrade plana zaštite divljači na površinama izvan lovišta ("Narodne novine", br. 61/94.).

Planovi zaštite divljači iz stavka 1. ovoga članka i njihovo obavljanje, sastavni su dio programa zaštite.

Danom primjene ovoga pravilnika prestaju važiti Pravilnik o lovnogospodarskim osnovama i godišnjim planovima gospodarenja lovištima ("Narodne novine", br. 4/77.) i Pravilnik o načinu utvrđivanja brojnog stanja divljači ("Narodne novine", br. 4/77.).

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 321 -01/95-01/ 136

Urbroj: 525-01-95-1

Zagreb, 12. srpnja 1995.