Internet i poslovne usluge za poduzetnike Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave. Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice. Link za opširnije informacije o izradi web stranica |
||
Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić predsjednik
Suda, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović,
Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje
Momčinović, Ivan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, u predmetu
ustavne tužbe E. B. iz M. na sjednici održanoj dana 5. srpnja 1995. godine,
donio je ovu
I. Ustavna tužba se odbija.
II. Ova odluka objavit će se u "Narodnim novinama".
E. B. iz M., I., podnio je po punomoćniku P. B. iz S., ustavnu tužbu
u povodu rješenja Republičkog vijeća za prekršaje broj: G-565/95 od 4.
svibnja 1995. godine kojim je odbijena žalba podnositelja ustavne tužbe
izjavljena protiv rješenja Suca za prekršaje u Š. broj 4-2763 i 2166/95
od 20. travnja 1995. godine kojim je podnositelju ustavne tužbe izrečena
novčana kazna za prekršaj iz članka 3. stavak 2. i 3. Zakona o nadzoru
državne granice ("Narodne novine", broj 34/95 - prečišćeni tekst)
i za prekršaj iz članka 7. stavak 1. Zakona o morskom ribarstvu ("Narodne
novine", broj 74/94) dok mu je tomeljem odredbe članka 69. stavka
4. Zakona o morskom ribarstvu izrečena zaštitna mjera oduzimanja ribarskog
broda i opreme za ribolov te ulova ribe.
Podnositelj ustavne tužbe smatra da su mu navedenim rješenjima povrijeđena
ustavna prava iz članka 18,19, 26, 29,115. i 134. Ustava Republike Hrvatske.
Ustavna tužba je pravodobna i dopuštena.
Podnositelj ustavne tužbe smatra da su mu osporenim rješenjem povrijeđena navedena ustavna prava stoga što je:
1. prvostupanjski postupak vodilo nenadležno državno tijelo, tj. sudac za prekršaje i
2. pogrešno primijenjen materijalni propis.
Prema stajalištu ustavne tužbe, sudac za prekršaje ovlašten je voditi prekršajni postupak prema odredbi članka 57. stavak 1. Zakona o prekršajima ("Narodne novine", broj 2173, 5/73, 21/14, 9/80, 25/84, 52/87, 43/89, 41/90, 59/90 i 91/92) samo u slučaju ako posebnim zakonom nije predviđena (propisana) nadležnost drugih državnih tijela. U ovome slučaju, smatra podnositelj ustavne tužbe, budući se radi o gonjenju i uhićenju strane ribarice, počinjen je pomorski prekršaj iz članka 26. stavak 1. i 2. kažnjiv po članku 1014. stavak 3. i članku 1034. Pomorskog zakonika ("Narodne novine", broj 17/94), a postupak za pomorski prekršaj vodi, temeljem stavka 1. članka 1011. istog Zakonika, komisija za prekršaje lučke kapetanije. Dakle, u ovom slučaju, smatra ustavna tužba, posebnim zakonom koji je lex specialis propisana je nadležnost drugog državnog tijela za vodenje prekršajnog postupka a propisane su i posebne kazne za počinjeni pomorski prekršaj.
Policija u ovome slučaju kada je počinjen pomorski prekršaj ne može slobodno odlučivati kojem će državnom tijelu predati uhićeni brod već ga je po odredbi članka 47. stavak 5. Pomorskog zakonika dužna predati isključivo lučkoj kapetaniji. To stoga, smatra ustavna tužba, jer Pomorski zakonik je lex specialis kako u odnosu na Zakon o unutarnjim poslovima - preč. tekst ("Narodne novine", broj 29/91, 73/94, 19/92, 33/92 i 76/94) tako i u odnosu na Zakon o morskom ribarstvu budući da je činjenični opis prekršaja za koji se podnositelj ustavne tužbe tereti označen u odredbama članka 24. i 26. navedenog zakonika.
Posebnim podneskom podnositelj uslavne tužbe podnio je prijedlog za
privremenu obustavu izvršenja rješenja Suca za prekršaje u Š. broj 4-2766/95
od 20. travnja 1995, jer bi izvršenjem rješenja predlagatelju nastala teško
otklonjiva šteta.
Ustavna tužba nije osnovana.
Prigovori podnositelja ustavne tužbe u odnosu na nenadležnost suca za prekršaje za vodenje prekršajnog postupka i u odnosu na pogrešno primijenjene materijalne propise, zbog čega podnositelj ustavne tužbe smatra da su mu povrijedena naznačena ustavna prava, nisu osnovani.
Prema odredbama stavka 1. članka 3. Zakona o nadzoru državne granice
- preč. tekst ("Narodne novine", broj 34/95) zaštitu državne
granice i poslove granične kontrole obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova.
Ono poslove obavlja pomoću nadležne policije. Zaštita državne granice obuhvaća
kontrolu kretanja osoba uz i na državnoj granici radi zaštite nepovredivosti
državne granice te utvrđivanja i rješavanja povreda državne granice (stavak
2. članka 3. istog zakona).
Granična kontrola obuhvaća kontrolu osoba, kontrolu isprava, kontrolu prijevoznog sredstva i kontrolu stvari te životinja i bilja (stavak 3. članka 3. istog zakona).
Prema odredbama članka 51. istog žakona zaštita državne granice na moru
i plovnim rijekama obavlja se kontrolom plovila, plovnih i drugih sredstava
(stavak 1). Ovlaštena službena osoba policije ima pravo, izmedu ostalog
zaustaviti plovilo, pregledati brodske isprave i pretražiti plovilo (stavak
2.).
U slučaju nepridržavanja propisa Republike Hrvatske, međunarodnih sporazuma
ili pravila medunarodnog prava, nadležno državno tijelo može plovilo goniti,
uzaptiti i primijeniti i druge zakonom predviđene mjere (stavak 3.) iste
zakonske odredbe. Za pokušaj izbjegavanja granične kontrole (članak 3.
i 30. Zakona) kaznit će se svatko za prekršaj novčanom kaznom (Članak 55.
stavak 1. točka 12. Zakona). Za prekršaje utvrđene ovim zakonom - kazne
i zaštitne mjere nadležan je izricati sudac za prekršaje jer Zakon o nadzoru
državne granice ne propisuje nadležnost drugog državnog tijela. U ovom
slučaju je, dakle, Sudac za prekršaje u Š., kao nadležno državno tijelo,
izrekao novčanu kaznu zbog prekršaja iz članka 3. stavka 2. i 3. Zakona
o nadzoru državne granice primijenivši odredbe toga zakona kao lex specialis
za počinjeni prekršaj povrede granice.
Sudac za prekršaje izrekao je podnositelju ustavne tužbe kao zapovjedniku
broda i novčanu kaznu za prekršaj iz članka 69. stavak 1. i 4. Zakona o
morskom ribarstvu jer je zatečen obavljanju gospodarskog ribolova u teritorijalnom
moru Republike Hrvatske dok mu je temeljem stavka 4. iste zakonske odredbe
izrečena obvezatna zaštitna mjera oduzimanja ribarskog broda s opremom
i alatom za ribolov te ulova ribe zbog nepoštivanja naredbe ovlaštene službene
osobe i bijega punom snagom motora ribarice k otvorenom moru. I za ovaj
prekršaj postupak je ovlašteno vodio sudac za prekršaje temeljem navedenih
odredaba Zakona o morskom ribarstvu jer ni taj zakon za vođenje postupka
ne propisuje nadležnost drugog državnog tijela.
Odredbe Pomorskog zakonika, za koje ustavna tužba smatra da su trebale biti primijenjene u ovome slučaju, odnose se na prekršaje koje strani brod može počiniti za vrijeme njegove legalne plovidbe našim teritorijalnim morem unutrašnjim morskim vodama i lukama. Za te pomorske prekršaje, utvrđene odredbama članka 1014. toga zakona, prekršajni postupak vodi te izriče kazne i zaštitne mjere nadležno tijelo (komisija) lučke kapetanije.
U ustavnoj tužbi ne navode se dokazi o povredi prava na žalbu iz članka 18. Ustava Republike Hrvatske dok je podnositelj ustavne tužbe pravo na žalbu koristio. Osporenim rješenjima nije počinjena ni povreda odredbe članka 19. Ustava jer su osporena rješenja donesena od nadležnih državnih tijela i utemeljena su na odredbama zakona navedenima u osporenim rješenjima.
U ustavnoj tužbi nisu navedene ni činjenice ni okolnosti je bi ukazivale
na nejednakost stranca pred nadležnim državi tijelom. Stoga nema ni povrede
odredbe članka 26. Ustava Republike Hrvatske.
Odredbe članka 29. Ustava ne odnose se na osobe koje počine prekršaj
već na osobe osumnjičene i optužene za počinjena kaznena djela a prekršaj
nije kazneno djelo već je to povreda javnog poretka utvrđena zakonom i
drugim propisima za koju je propisana prekršajna kazna i zaštitna mjera
(članak 1. Zakona o prekršajima).
U provedenom prekršajnom postupku nisu povrijeđene odredbe u ustavnoj tužbi navedenih međunarodnih akata o slobodama i pravima čovjeka. Prava i slobode čovjeka utvrđena navedenim međunarodnim aktima sadržaj su, naime, Glave Ill. Ustava Republike Hrvatske u kojoj su utvrđena temeljna prava i slobode čovjeka i građanina. Ta prava i slobode, kako smo naprijed utvrdili, u provedenom prekršajnom postupku nisu povrijeđena.
Iz navedenih razloga ustavna tužba nije osnovana pa je, temeljem odredbe članka 61. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94), tužbu valjalo odbiti.
Prijedlog za odgodu izvršenja osporenog pravomoćnog rješenja suca za prekršaje nije osnovan s obzirom da je ustavna tužba odbijena pa nema procesnih pretpostavki za donošenje odluke o tom prijedlogu.
Odluka o objavi temelji se na odredbi članka 20. stavak 1. Ustavnog
zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj
13/91).
Broj: U-III-430/1995
Zagreb, 5. srpnja 1995.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
Jadranko Crnić, v. r