Zakoni i propisi - Pravni savjeti 49 17.07.1995 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-504/1995. od 5. srpnja 1995
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić predsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, odlučujući o ustavnoj tužbi E. J. iz U., na sjednici održanoj dana 5. srpnja 1995. godine, donio je

ODLUKU

USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE BROJ U-III-504/1995. OD 5. SRPNJA 1995

1. Ustavna tužba se odbija.

2. Ova odluka objavit će se u "Narodnim novinama"

Obrazloženje

E. J., po odvjetniku N. B. iz U., podnio je pravodobnu ustavnu tužbu u povodu rješenja Visokog prekršajnog suda broj: J-531/95 od 2. lipnja 1995. godine, kojim je odbijena žalba podnositelja ustavne tužbe izjavljena protiv rješenja Suca za prekršaje u U., kojim je oglašen krivim radi prekršaja iz članka 76. stavak 1. i. 2. Zakona o kretanju i boravku stranaca ("Narodne novine", br. 53/91, 22/92, 26/93 i 29/94), a usvajanjem žalbe III. Policijske stanice u U., podnositelju ustavne tužbe izrečena je i zaštitna mjera udaljenja s teritorija Republike Hrvatske u trajanju od 1 (jedne) godine.

Podnositelj ustavne tužbe smatra da mu je osporenim rješenjem povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje, pravo na jednakost pred sudovima i pravo na žalbu.

Pravo na žalbu iz članka 18. Ustava Republike Hrvatske povrijedeno mu je stoga što je osporenim rješenjem Visoki prekršajni sud prvi puta u provedenom postupku izrekao zaštitnu mjeru udaljenja iz Republike Hrvatske. Budući da po izričitoj zakonskoj odredbi protiv rješenja Visokog prekršajnog suda u ovom slučaju nije dopušten priziv, tj. zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćnog rješenja o prekršaju, podnositelju us tavne tužbe je onemogućeno da koristi ustavno pravo na žalbu zajamčeno navedenom ustavnom odredbom. Time je ujedno po vrijeđano i njegovo pravo na jednakost pred sudom, utvrđeno odredbom članka 26. Ustava, a povrijeđeno mu je i pravo na pravično suđenje, utvrđeno odredbom članka 29. Ustava, jer podnositelju ustavne tužbe nije dana mogućnost da se izjasni o činjenicama i utvrđenjima iz obrazloženja Visokog prekršajnog suda Predložio je iz istih razloga i odgodu izvršenja izrečene mjere.

Ustavna tužba nije osnovana

Visoki prekršajni sud, prihvačajući razloge žalbe zakonskog pokretača prekršajnog postupka, tj. III. Policijske postaje u U., primjenom zakonske odredbe navedene u rješenju, izrekavši zaštitnu mjeru udaljenja s teritorija Republike Hrvatske u trajanju od 1 (jedne) godine, nije podnositelju ustavne tužbe time povrijedio pravo na žalbu iz članka 18. stavak 1. Ustava. Ta ustavna odredba, naime, jamči pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvoga stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom. To ustavno pravo na žalbu koristio je podnositelj ustavne tužbe, ali je nadležno tijelo njegovu žalbu odbilo, a prihvatilo žalbu druge strane, tj. nadležne policijske stanice koja je pokrenula prekršajni postupak i predložila izricanje zaštitne mjere. Kada bi se prihvatilo stajalište izraženo u ustavnoj tužbi, nadležno tijelo, u ovom slučaju Visoki prekršajni sud, ne bi unatoč prihvaćanju žalbe moglo izreći drugu kaznu, odnosno mjeru, nego samo onu što ju je izreklo prvostupanjsko tijelo.

Iz istih razloga nije počinjena ni povreda odredbe članka 26. Ustava o jednakosti građana i stranaca pred sudovima i drugim državnim tijelima.

Osporenim rješenjem nisu povrijedene odredbe članka 29. Ustava na pravično sudenje, stoga što se te ustavne odredbe odnose na osobe osuđene zbog počinjenog kaznenog djela, a prekršaj nije kazneno djelo, već je to povreda javnog poretka utvrđena zakonom i drugim propisom za koju je propisana kazna i mogućnost izricanja zaštitne mjere.

Osporenim rješenjem podnositelju ustavne tužbe nisu, prema iznesenom povrijeđena u ustavnoj tužbi navedena ustavna prava. Stoga je Sud, temeljem odredaba članka 59. stavak 2. i odredbe članka 61. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 29/94), odlučio kao u izreci.

Kako ustavna tužba nije osnovana, nema procesnih pretpostavki ni za prihvaćanje prijedloga za obustavu izvršenja.

Odluka o objavi temelji se na članku 20. stavku 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 13/91).

Broj: U-III-504/1995

Zagreb, 5. srpnja 1995.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik

Jadranko Crnić, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.