ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O ZAŠTITI TRŽIŠNOG NATJECANJA

Proglašavam Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 27. lipnja 1995.

Broj: 01-95-1249/ 1

Zagreb, 6. srpnja 1995.

---

ZAKON

O ZAŠTITI TRŽIŠNOG NATJECANJA

Ovim Zakonom ureduju se pravila ponašanja i sustav mjera za zaštitu slobodnog natjecanja na tržištu.

(1) Ovaj Zakon primjenjuje se na trgovačka društva, trgovca pojedinca, obrtnika i druge pravne i fizičke osobe, koje obavljajući gospodarsku djelatnost sudjeluju u prometu robe i usluga.

(2) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se odgovarajuće i na svaku pravnu i fizičku osobu koja na tržištu ostvari povremeni ili jednokratni promet robe i usluga.

(3) Ovaj Zakon primjenjuje se na pravne i fizičke osobe sa sjedištem i prebivalištem u inozemstvu ako njihovo sudjelovanje u prometu robe i usluga proizvodi učinak na domaćem tržištu.

Poduzetnik je u smislu ovoga Zakona pravna i fizička osoba iz članka 2. ovoga Zakona.

Ovaj Zakon se ne primjenjuje na pravne i fizičke osobe kojima je na temelju posebnih propisa povjereno obavljanje javnih službi ili im je posebnim propisima utvrdeno posebno, isključivo pravo, koncesija, i to samo u slučajevima kada bi primjena ovoga Zakona priječila obavljanje zadaća koje su im posebnim propisima utvrdene i zbog kojih su te osobe osnovane.

(1) Ovaj Zakon ne primjenjuje se na ugovorne odnose nalogodavca i zastupnika ili komisionara, na odnose poslodavca i zaposlenika te na odnose koji su uredeni kolektivnim ugovorima poslodavca i sindikata zaposlenika.

(2) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na poslove i ugovore koji nemaju učinak na domaćem tržištu, i ako se njima ne djeluje protivno interesima drugih domaćih poduzetnika koji sudjeluju na domaćem i medunarodnom tržištu te ako medunarodnim ugovorima, kojih je potpisnik Republika Hrvatska, nije drukčije odredeno.

Narušavanjem slobodnog triišnog natjecanja smatraju se različiti oblici sprečavanja i ograničavanja poduzetničkih sloboda i djelatnosti poduzetnika u prometu robe i usluga na tržištu, kao što su:

1. ugovori, pojedine odredbe ugovora, izričiti i prešutni dogovori, uskladeno djelovanje, odluke udruženja poduzetnika (u daljem tekstu: sporazumi), čijim se predmetom i učinkom ili mogućim učinkom ograničava tržišno natjecanje,

2. monopolističko djelovanje,

3. povezivanje, pripajanje i spajanje poduzetnika kojima se stvara novi i jači postojeći monopolistički i vladajući položaj (u daljem tekstu: koncentracije).

l. Sporazumi

(1) Zabranjeni su sporazumi kojima je cilj, posljedica ili mogući učinak ograničavanje ili sprečavanje slobodnog tržišnog natjecanja, a osobito sporazumi kojima se:

1. izravno ili neizravno utvrduju cijene robe i usluga visina i vrijeme snižavanja ili povećavanja cijena ili kojima se dovodi potrošače u nejednak položaj glede cijena,

2. medu poduzetnicima dijeli tržište ili izvori nabave robe i usluga,

3. uvjetuje sklapanje ugovora kupnjom robe i usluga ili preuzimanjem drugih obveza, koje po svojoj prirodi ili prema običajima u trgovini nemaju neposredne veze s predmetom ugovora,

4. ograničava ili nadzire obujam proizvodnje, pcodaje ili kupnje robe i pružanje ili korištenje usluga,

5. poduzetnicima koji nisu sudionici sporazuma ograničava i sprečava istraživačka i inovacijska djelatnost i primjena rezultata tih djelatnosti, ograničava i sprečava tehnološki razvitak i investiranje u te svrhe,

6. ograničava pristup tržištu ili isključuje s tržišta poduzetnike koji nisu sudionici sporazuma.

(2) Ništavi su sporazumi zabranjeni stavkom 1. ovoga članka.

Ograničavanje i sprečavanje slobodnog tržišnog natjecanja sukladno članku 7. ovoga Zakona utvrduje se osobito uvidom i ocjenom uvjeta na tržištu, kao što su:

l. obujam i raznovrsnost ponude i potražnje robe i usluga,

2. brojnost natjecatelja i njihov udio na tržištu,

3. način opskrbe tržišta i potrošača robom i uslugama.

(1) Smatra se da ne postoji ograničavanje slobodnog tržišnog natjecanja, sukladno članku 7. ovoga Zakona, kada sudionici sporazuma ostvaruju ukupan godišnji promet u iznosu manjem od 60.000.000,00 kuna, pod uvjetom da time ne ostvaruju više od 50% prometa na domaćem tržištu u istoj djelatnosti.

(2) Ograničavanje slobodnog tržišnog natjecanja sukladno članku 7. ovoga Zakona, ne postoji niti kada su sudionici sporazuma poduzetnici, čiji udio ostvarenog prometa nije veći od 50% ostvarenoga ukupnog prometa na tržištu ili nije veći od 25% ostvarenoga ukupnog prometa na dijelu tržišta na kojem učinak sporazuma djeluje.

Sporazumi koji sadrže ograničenja s ciljem unapređenja proizvodnje i distribucije robe i usluga, unapređenja tehnološkog i gospodarskog razvitka, povećanja natjecateljske snage poduzetnika na međunarodnom triištu, ne smatraju se sporazumima iz članka 7. ovoga Zakona, ako udovoljavaju i sljedećim uvjetima: da se dogovorenim ili primijenjenim ograničenjima ostvaruju pogodnosti unapredenja kakvoće robe i pružanja usluga poboljšanje opskrbe tržišta, skraćivanje tijekova distribucije robe i usluga te pogodnosti snižavanja cijena, ukoliko njihov cilj nije kratkoročno snižavanje cijena ispod troškova s ciljem preuzimanja ili zadržavanja monopolističkog ili vladajućeg položaja na tržištu.

(1) Sporazumi poduzetnika, koji po svojoj prirodi i sadržaju odgovaraju nekom od ugovora: o specijalizaciji, o isključivoj distribuciji, o selektivnoj distribuciji, o isključivoj kupnji, o franchisingu i o istraživanju i razvoju, neće se smatrati sporazumima iz članka 7. ovoga Zakona, ako ispunjavaju uvjete utvrđene ovim Zakonom.

(2) Sporazumima iz članka 7. ovoga Zakona neće se smatrati niti ugovori o medusobnoj suradnji, ako predmet tih ugovora po svojoj prirodi nema obilježje tržišnog natjecanja, ugovori o licenci, patentima te drugim pravima industrijskog vlasništva, koja su zaštićena posebnim propisima, ako su ograničenja slobodnog tržišnog natjecanja sadržana u takvim ugovorima nužna za zaštitu prava industrijskog vlasništva i ako ispunjavaju druge uvjete utvrdene ovim Zakonom.

Sporazumi iz članka 10. i 11. ovoga Zakona podnose se na ocjenu Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljem tekstu: Agencija) u roku 30 dana od dana zaključenja sporazuma.

2. Monopolističko djelovanje

Pod monopolističkim djelovanjem podrazumijeva se zlouporaba monopolističkog ili vladajućeg položaja na tržištu.

(1) Zabranjena je zlouporaba monopolističkog položaja na tržištu.

(2) Poduzetnik ima monopolistički položaj na tržištu ako na tržištu nema takmaca za robu koju kupuje ili prodaje i usluge koje obavlja.

(3) Monopolistiđki položaj na tržištu može imati i više poduzetnika, ako za odredenu vrstu robe i usluga na tom tržištu medu njima ne postoji tržišno natjecanje.

(1) Zabranjena je zlouporaba vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu ili na dijelu tržišta.

(2) Poduzetnik ima vladajući položaj na tržištu ili na dijelu tržišta ako je kao ponuditelj ili kupac pojedine robe ili usluga, s obzirom na svoju tržišnu snagu, u nadmoćnom položaju u odnosu na svoje takmace na tom tržištu.

(3) Vladajući položaj na tržištu ili dijelu tržišta može imati i više poduzetnika.

Poduzetnik ima vladajući položaj na tržištu ili na dijelu tržišta sukladno članku 15. stavku 2. ovoga Zakona, ako je njegov udjel na tom tržištu veći od 30%.

Vladajući položaj više poduzetnika na triištu ili dijelu tržišta postoji ako:

1. dva poduzetnika imaju zajednički udjel na tom tržištu veći od 50%

2. tri poduzetnika imaju zajednički udjel na tom tržištu veći od 60%

3. četiri poduzetnika imaju zajednički udjel na tom triištu veći od 75%

4. pet poduzetnika imaju zajednički udjel na tom tržištu veći od 80%.

Tržišna snaga poduzetnika iz članka 15. stavka 2. ovog Zakona odreduje se utvrdivanjem:

1. udjela poduzetnika u ukupno ostvarenom prometu robe i usluga na tržištu ili dijelu tržišta,

2. gospodarskog i tinancijskog stanja poduzetnika, osobito njegove financijske snage,

3. razvijenosti prodajne mreže poduzetnika i dostupnosti izvora nabave robe i usluga,

4. povezanosti poduzetnika sa drugim poduzetnicima,

5. mogućnosti prilagodbe i izmjene ponude poduzetnika i njegove potražnje za drugom robom i uslugama,

6. poduzetnikove sposobnosti uklanjanja takmaca na tržištu ili dijelu tržišta usmjeravanjem na druge poduzetnike i stvaranjem prepreka drugim poduzetnicima da pristupe na to tržište.

Tržište ili dio tržišta na kojem djeluje poduzetnikova tržišna snaga utvrđuje se osobito na osnovi:

1. zemljovidnog područja poslovanja poduzetnika i na kojem je došlo do ograničavanja slobodnog tržišnog natjecanja,

2. vrste robe i usluga koje nudi poduzetnik te prisutnosti druge robe i usluga na području djelovanja tržišne snage poduzetnika, što svojom namjenom i cijenom mogu poslužiti kao zamjena robe i usluga, kojima posluje poduzetnik,

3. razdoblja trajanja vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu ili dijelu triišta te položaja potrošača u tom razdoblju,

4. drugih odgovarajućih uvjeta na tržištu ili dijelu tržišta.

Zlouporabe monopolističkog i vladajućeg položaja podu zetnika na tržištu ili dijelu tržišta nastaju:

1. namjernim izravnim ili neizravnim utvrdivanjem vrlo visokih cijena iIi privremeno niskih cijena ispod jedinične cijene koštanja s ciljem preuzimanja ili zadržavanja vladajućeg ili monopolističkog položaja,

2. diobom tržišta ili dijela tržišta po podrućjima ili vrsti robe i usluga ili po grupama kupaca,

3. primjenom različitih uvjeta za istu ili odgovarajuću vrstu poslova s razlićitim poduzetnicima, čime ih se dovodi u nepovoljan natjecateljski položaj na tržištu ili dijelu triišta,

4. nametanjem neuobičajenih uvjeta kompenzacije i plaćanja robe i usluga, kojima se ostvaruju pogodnosti i povlašteni položaj samo za jednog poduzetnika,

5. obustavljanjem ili smanjenjem obujma proizvodnje, prodaje i kupnje na štetu potrošača,

6. uzdržavanjem od prodaje robe i usluga i stvaranjem zaliha radi povećanja cijena,

7. ograničavanje tehnološkog razvoja i ulaganja,

8. sklapanjem ugovora pod uvjetom da drugi sudionik prihvati dodatne obveze koje po svojoj prirodi ili prema trgovačkim običajima nisu u svezi s predmetom ugovora,

9. sprečavanjem slobodnog natjecanja na tržištu, koristeći vladajući položaj ili druge bespravne načine.

3. Koncentracije

(1) Koncentracija poduzetnika nastaje priključivanjem, povezivanjem, pripajanjem ili spajanjem poduzetnika te stjecanjem većinskog udjela ili većinskog prava odlučivanja, sukladno odredbama Zakona o trgovaćkim društvima i drugim propisima.

(2) Zabranjena je koncentracija poduzetnika kojom se stvara novi i jača postojeći monopolistički ili vladajući položaj poduzetnika na tržištu, na način da se značajno ili trajno ograničava ili ukida slobodno tržišno natjecanje.

(1) Namjeru provedbe koncentracije poduzetnici su obvezni prijaviti Agenciji u slučaju kada:

l. ukupan godišnji promet svih poduzetnika sudionika koncentracije, ostvaren prodajom robe i usluga, prelazi iznos od 700.000.000,00 kuna u obraćunskom razdoblju koje je prethodilo koncentraciji,

2. ukupan godišnji promet svakog ili najmanje dva poduzetnika sudionika koncentracije, ostvaren prodajom robe i usluga, prelazi iznos od 90.000.000,00 kuna u obračunskom razdoblju koje je prethodilo koncentraciji.

(2) Prijavu iz stavka 1. ovoga članka podnose pisano svi sudionici koncentracije ili poduzetnik koji bi provedenom koncentracijom stekao prevladavajući utjecaj.

(1) Prijava koncentracije poduzetnika iz članka 22. ovoga Zakona podnosi se Agenciji radi ocjene i upisa u Upisnik o koncentracijama (dalje u tekstu: Upisnik).

(2) Ocjenu o prijavljenoj koncentraciji Agencija je dužna donijeti u roku od šezdeset dana od dana prijave.

(3) Oblik, sadržaj i naćin vodenja Upisnika iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar nadležan za trgovinu (u daljem tekstu: ministar).

(1) Pri oejeni je li koncentracija dopuštena, polazi se od sljedećeg:

1. potrebe zaštite i razvoja slobodnog tržišnog natjecanja,

2. strukture tržišta robe i usluga svih poduzetnika sudionika koncentracije,

3. postojeće i moguće buduće natjecateljske snage na tržištu poduzetnika sudionika koncentracije,

4. interesa potrošača,

5. ciljeva i učinaka namjeravane koncentracije, kao što su:

- osvajanje medunarodnog tržišta,

- smanjenje cijene robe i usluga,

- skraćivanje tijekova distribucije,

- smanjenje troškova prijevoza i distribucije te drugih troškova,

- unapređenje poslova nabave i opskrbe sirovinama,

- specijalizacija proizvodnje, i

- druge pogodnosti koje su u izravnoj svezi s djelatnostima poduzetnika sudionika koncentracije.

(2) Dokaze u svezi s utvrđivanjem činjenica iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju poduzetnici sudionici koncentracije.

Ne smatra se zabranjenom koncentracijom; kada bankarska i druga financijska organizacija ili osiguravajuće društvo, kojih djelatnost uključuje poslove kupnje i prodaje dionica za svoj račun ili za račun drugih osoba, dionice stekne privremeno, radi daljnje prodaje, pod uvjetom da ih u roku 24 mjeseca izlože prodaji.

Na zahtjev Hrvatskog fonda za privatizaciju, Agencija daje mišljenje bi li prodaja dionica, odnosno udjela adresenom kupcu, mogla dovesti do stvaranja koncentracije koja će ograniđavajuće utjecati na tržišno natjecanje.

(1) Stručne i upravne poslove u svezi sa zaštitom tržišnog natjecanja u smislu ovoga Zakona obavlja Agencija.

(2) Agenciju osniva Sabor Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sabor).

(3) Agencija je pravna osoba.

(4) Sjedište Agencije je u Zagrebu.

(1) U obavljanju poslova utvrdenih ovim Zakonom Agencija je samostalna i odgovara Saboru.

(2) Sredstva za obavljanje poslova Agencije osiguravaju se iz prorađuna Republike Hrvatske.

(3) Agencija donosi statut kojeg potvrđuje Sabor.

(1) Radom Agencije rukovodi ravnatelj kojeg imenuje i razrješava Sabor.

(2) Ravnatelj Agencije imenuje se na četiri godine i može biti ponovno imenovan.

(1) Kao savjetodavno stručno tijelo pri Agenciji, osniva se Savjet za zaštitu tržišnog natjecanja.

(2) Savjet obavlja sljedeće poslove:

1. ocjenjuje jesu li sporazumi poduzetnika sukladni odredbama ovoga Zakona,

2. utvrđuje zloupocabu monopolističkog i vladajaćeg položaja na tržištu, .

3. ocjenjuje pzijavljene koneentracije i njihovu uskladenost s ovim Zakonom, utvrduje nedozvoljne koncentracije i prati provedbu koncentcacija,

4. razmatra prijedloge žakona i drugih propisa koji se odnose na zaštitu slobodnog i djelotvornog tržišnog natjecanja;

5. razmatra i predlaže metodološke osnove za istraživanja tržišnog natjecanja,

6. daje poticaj i prijedloge za unapredenje triišnog natjeeanja te na zahtjev i po prijedlogu ministra raspravlja i daje mišljenja o drugim pitanjima iz područja zaštite tržišnog natjecanja:

(2) Savjet predlaže ravnatelju Agencije poduzimanje mjera za zaštitu tržišnog natjecanja u svezi s pitanjima iz stavka 1. ovoga članka.

(1) Savjet ima predsjednika i osam članova:

(2) Predsjednika i članove Savjeta imenuje Vlada na prijedlog ravnatelja Agencije iz redova priznatih pravnih i gospodacskih stručnjaka s područja taštite tržišnog natjecanja.

(3) Članovi Savjeta imenuju se za razdoblje od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani:

(4) Savjet donosi poslovnik o svom radu.

(1) Članovima savjeta za rad u Savjetu pripađa novčana naknada.

(2) Visinu novčane naknade iz stavka 1. ovoga članka utvrduje Vlada, a sredstva se osiguravaju iz proračuna Republike Hrvatske.

(1) Zahtjev za pokretanje postupka za utvrdivanje narušavanja slobodnog tržišnog natjecanja i povrede odredaba ovoga Zakona mogu podnijeti:

l. strukovna i gospodarska interesna udruga poduzetnika,

2. udruga potrošača,

3. svaka pravna i fizička osoba koja ima pravni interes,

4. ministar nadležan za trgovinu.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti i ravnatelj Agencije po službenoj dužnosti.

(1) U provedbi postupka Agencija je ovlaštena:

1. pisanim aktom od poduzetnika zahtijevati sve potrebite obavijesti, dostavu na uvid potrebitih podataka i dokumentacije,

2. obaviti neposredan uvid u sve poslovne prostorije i svu nepokretnu i pokretnu imovinu u vlasništvu pođuzetnika,

3. zahtijevati potrebite podatke i obavijestii od drugih osoba; koje po ocjeni Agencije mogu pridonijeti rješavanju i pojašnjenju određenih pitanja o narušavanju slobodnog tržišnog natjecanja.

(2) Poduzetnici i druge osobe, kojima sukladno stavku 1. ovoga članka Agencija uputi zahtjev, dužni su postupiti prema zahtjevu.

(1) Za radnje kojima se sprečava ili ograničava triišna natjecanja ili zlouporabljuje monopolistički ili vladajući položaj, ravnatelj će rješenjem naložiti obustavu takvog postupanja.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka, odredit će se rok za otklanjanje nedostataka prema okolnostima slučaja, odnosno rok za ispunjenje posebnih uvjeta.

(1) Za radnje nedozvoljenih koncentraeija prema članku 24 ovoga Zakona, ravnatelj Agencije rješenjem izriče mjeru zabrane daljnje provedbe koncentracije.

(2) Ako se u tijeku postupka utvrdi da je već provedena koncentracija protivna odredbama ovoga Zakona, ravnatelj Agencije će rješenjem odrediti mjere potcebne za uklanjanje ograničenja tržišnog natjecanja nastalog koncentracijom i rok za uklanjanje ograničenja.

Protiv rješenja ravnatelja Agencije iz članka 35. i 36. ovoga Zakona nije dopuštena žalba, ali nezadovoljna stranka može po krenuti upravni spor kod Upravnog suda Hrvatske.

Agencija je dužna sačiniti cjelovitu analizu stanja te postupaka pokrenutih na temelju odredaba ovoga Zakona i o tom dostaviti godišnje izvješće Saboru.

(1) Novđanom kaznom u iznosu od 1.500.000,00 do 25.000.000,00 kuna, kaznit će se za prekršaj poduzetnik, ako

1. sklopi sporazum kojim se značajno ograničava ili sprečava sloboda tržišnog natjecanja na tržištu ili dijelu tržišta (članak 7.)

2. zlouporabi monopolistički ili vladajući položaj na tržištu ili dijelu tržišta (članak 20.),

3. sudjeluje u zabranjenoj koncentraciji (članak 24.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba poduzetnika novčanom kaznom u iznosu od 40.000,00 do 200.000,00 huna.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 10.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poduzetnik ako:

1. ne prijavi sporazum sukladno ovom Zakonu (članak 12.), 2. ne prijavi koncentraciju sukladno ovom Zakonu (članak 22. i 42.),

3: ne postupi po zahtjevu Agencije (članak 32. stavak 2.), 4. ne postupi prema rješenju Agencije (članak 35. i 36.). (2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga tlanka kaznit će se i odgovorna osoba poduzetnika novćanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 150.000,00 kuna.

Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna haznit će se za prekršaj osoba koja ne postupi po zahtjevu Agencije (članak 34. stavak I. točka 3.).

Poduzetnici sudionici koncentracija, koje su nastale do stupanja na snagu ovoga Zakona, dužni su u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona prijaviti Agenciji koncentraciju radi upisa u Upisnik.

Do osnivanja Agencije poslove iz njezine nadležnosti obavljat će ministarstvo nadležno za trgovinu.

Propis iz članka 23. ovoga Zakona donijet će ministar u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Danom stupanja na snagu ovoga Zahona prestaju važiti odredbe članha 20. do 29. Zakona o trgovini ("Narodne novine", br. 53/91. 77/92: i 26/93.).

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u " Narodnim novinama".

KIasa: 330-01/93-01/02

Zagreb, 27. lipnja 1995.