USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić predsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak, prof. dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, rješavajući o prijedlogu G.I. d.d. iz Z. za privremenu obustavu izvršenja presude, na sjednici Suda održanoj dana 5. srpnja 1995. godine, donio je slijedeće

RJEŠENJE

USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE BROJ U-VIII-466/1995. OD 5. SRPNJA 1995

1. Odbija se prijedlog za privremenu obustavu izvršenja presude Općinskog suda u Z. broj: Pn-758/1993. od 14. prosinca 1993. godine.

2. Ovo će se rješenje objaviti u "Narodnim novinama".

Obrazloženje:

G. I. d.d. iz Z., po punomoćniku B. F., odvjetniku iz Z. podnio je prijedlog za privremenu obustavu izvršenja pravomoćne sudske presude navedene u izreci, kojom je predlagatelj ob vezan na isplatu iznosa od 70.000,00 kn sa zateznim kamatama a na ime naknade štete.

Prijedlog za privremenu obustavu izvršenja podnijet je na temelju odredbi članka 18. Ustavnog zakona o Ustavnom suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", br.13/91- nastavno Ustavni zakon), a u svezi rješenja Suda broj: U-1-1010/1994. od 15. ožujka 1995. ("Narodne novine", br.19/95), kojim je pokrenut postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o javnom informiranju, a zbog postojanja osnovane sumnje u ustavnost postupka donošenja tog Zakona.

Iz navoda prijedloga te sadržaja obrazloženja pravomoćne prvostupanjske (i u žalbenom postupku donijete drugostupanjske) presude, proizlazi da je predlagatelj, kao tuženik u sporu radi naknade štete, obvezan na isplatu navedenog novčanog iz nosa zbog navoda u tekstu članka sadržanog u tjedniku "G." koji izdaje predlagatelj, a objavljenog u nakladi od 123.000 primjeraka.

U prijedlogu, uz navedenu činjenicu o pokretanju postupk za ocjenu ustavnosti Zakona o javnom informiranju, predlagatelj upućuje da bi, izvršenjem navedene pravomoćne presude, za njega mogle nastupiti teško otklonjive posljedice koje bi mogl dovesti u pitanje redovito izlaženje navedenog tjednika. Nastavno upućuje da iz činjenice da se tužiteljica u sporu, okončanom pravomoćnom presudom, poslužila tzv. "siromaškim pravom" proizlazi sumnja da bi predlagatelju, u eventalnom budućem postupku protuizvršenja, mogao biti vraćen plaćeni iznos. Konačno, upućuje i na nesuspenzivnost prigovora protiv rješenja o izvršenju u sudskom izvršnom postupku, što također opravdav podnijeti prijedlog.

Nakon analize i ocjena navoda prijedloga te sadržaja obrazloženja navedenih sudskih presuda, ocjena je Suda da prijedlog nije osnovan.

U skladu s navedenom odredbom Ustavnog zakona, Sud može privremeno obustaviti izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi zakona ili drugog propisa, ustavnost ili zakonitost kojih se ocjenjuje, ako bi njihovim izvršenjem mogle nastupiti teško otklonjive posljedice.

Činjenica da je Ustavni sud Republike Hrvatske citiranim rješenjem pokrenuo postupak ocjene ustavnosti Zakona o javnom informiranju, sama za sebe nije dovoljna za donošenje rješenja o privremenoj obustavi izvršenja.

Stoga Sud ocjenjuje, po predlagatelju navedene postojeće i očekivane posljedice kao i stupanj vjerojatnosti teškoća u eventualnbm otklanjanju tih posljedica. Upravo takvom ocjenom Sud je došao do stajališta da nisu ispunjene pretpostavke za donošenje rješenja o privremenoj obustavi izvršenja pravomoćne sudske presude.

Članak 18. Ustavnog zakona, uz temeljni uvjet, a to je postupak ocjene ustavnosti, daje još dva uvjeta: očekivano nastupanje posljedica zbog izvršenja i očekivano teško otklanjanje nastupjele posljedice.

Dio navoda prijedloga, glede očekivanog nastupa posljedice izvršenja, sadrži apstraktnu (teorijsku) mogućnost, koju predlagatelj veže uz svoj izračun, zateznih kamata na dosuđeni iznos s temelja naknade štete, da bi na strani predlagatelja nastao gubitak koji bi doveo u pitanje, možda, i redovitost izdavanja tjednika "G".

Ocjena je Suda da takva mogućnost, koju iznosi predlagatelj i veže uz kamatni obračun, nije u tolikoj mjeri učinjena vjerojatnom da bi bila dovoljna za donošenje predloženog rješenja.

Dio navoda prijedloga, glede očekivane teškoće otklonjivosti posljedice nastale izvršenjem, također po ocjeni Suda ne utemeljuju prijedlog za privremenu obustavu izvršenja.

Naime, teškoću otklonjivosti posljedice predlagatelj veže uz tzv. "siromaško pravo". Ovaj naziv, koji u stvari, označava institut parničkog procesnog prava koji se odnosi na oslobođenje od plaćanja troškova postupka pod zakonom određenim uvjetima, u konkretnom je slučaju primijenjen prema parničkom protivniku podnositelja prijedloga u sudskom postupku koji je prethodio tom prijedlogu, a na način da je isti oslobođen dužnosti plaćanja sudskih pristojbi.

Vezati uz činjenicu oslobađanja od dužnosti plaćanja sudskih pristojbi tešku otklonjivost posljedice, eventualno nastale izvršenjem, a što čini predlagatelj, nije dovoljno za donošenje rješenja o privremenoj obustavi izvršenja.

Okolnost što je protustranka, predlagatelju u sudskom sporu, oslobođena dužnosti nadoknade parničnog troška i to samo plaćanja sudskih pristojbi, još ne znači i njezinu nemogućnost eventualno vratiti iznose koji su joj dosuđeni.

Ovo tim više, što se odluka o tome treba li stranci priznati tzv. "siromaško pravo", donosi ne samo na temelju okolnosti koje su vezane uz imovno stanje stranke, već i na temelju drugih okolnosti, primjerice, visina vrijednosti predmeta spora.

Uslijed svega navedenog, ocjena je Suda da nisu ispunjeni uvjeti za donošenje rješenja o privremenoj obustavi izvršenja.

Stoga je Sud, temeljem članka 18. Ustavnog zakona, riješio kao pod točkom 1. izreke.

Odluka o objavi pod točkom 2. izreke, temelji se na odredbi članka 20. stavak 1. Ustavnog zakona.

Broj: U-VIII-466/1995.

Zagreb, 5. srpnja 1995.