VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 81. stavka 3. i članka 90. stavka 2. Zako na o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti ("Narodne novine", br. 14/94., 86/94. i 7/95), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 28. lipnja 1995. godine donijela

UREDBU

O STRUČNOM OSPOSOBLJAVANJU I USAVRŠAVANJU DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Ovom Uredbom uređuje se stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika i vježbenički staž u tijelima državne uprave.

Pod stručnim osposobljavanjem državnih službenika u tijelima državne uprave razumijeva se stručna izobrazba vježbenika i polaganje državnog stručnog ispita u tijelima državne uprave.

1. Vježbenički staž

Osoba koju se prima u državnu službu u svojstvu vježbenika, obvezna je obaviti vježbenički staž.

Vježbenički staž za zvanja prve vrste traje dvadeset mjeseci, a polaganju državnog stručnog ispita vježbenik pristupa nakon osamnaest mjeseci vježbeničkog staža, ako posebnim zakonom za pojedino upravno područje nije što drugo propisano.

Vježbenik može pristupiti polaganju državnog stručnog ispita najranije nakon šesnaest mjeseci vježbeničkog staža, a dužan ga je položiti do isteka vježbeničkog staža,

Vježbenički staž za zvanja druge vrste traje šesnaest mjeseci, a polaganju državnog stručnog ispita vježbenik pristupa nakon četrnaest mjeseci vježbeničkog staža, ako posebnim zakonom za pojedino upravno područje nije što drugo propisano.

Vježbenik može pristupiti polaganju državnog stručnog ispita najranije nakon dvanaest mjeseci vježbeničkog staža, a dužan ga je položiti do isteka vježbeničkog staža.

Vježbenički staž za zvanje treće vrste traje četrnaest mjeseci, a polaganju državnog stručnog ispita vježbenik pristupa nakon dvanaest mjeseci vježbeničkog staža, ako posebnim zakonom za pojedino upravno područje nije što drugo propisano.

Vježbenik može pristupiti polaganju državnog steučnog ispita najranije nakon deset mjeseci vježbeničkog staža, a dužan ga je položiti do isteka vježbeničkog staža.

Za vrijeme vježbeničkog staža vježbenik se nalazi na stručnoj i praktičnoj izobrazbi u okviru koje se, pod nadzorom, kroz praktični rad i učenje osposobljava za poslove odredene službe (vježbenička praksa).

Stručna i praktična izobrazba vježbenika obavlja se po programu vježbeničkog staža, koji utvrduje ministar ili drugi čelnik tijela državne uprave, sukladno djelokrugu tijela državne uprave.

Vježbenika praksa ne može trajati manje od šesnaest mjeseci za vježbenika prve vrste zvanja, dvanaest mjeseci za vježbenika druge vrste zvanja i deset mjeseci za vježbenika treće vrste zvanja.

Programom vježbeničkog staža vježbenika utvrđuju se:

- zadaće i poslovi što ih je vježbenik u tijeku vježbeničke prakse dužan obavljati;

- vrijeme obavljanja vježbeničke prakse na pojedinim zadaćama i poslovima;

- stručni voditelj pod kojim će se nadzorom obavljati vježbenička praksa;

- prava i obveze vježbenika u svezi s radom.

Za stručnog voditelja pod čijim će se nadzorom obavljati vježbenička praksa može biti određena osoba koja ima visoku stručnu spremu i pet godina radnog staža u državnoj službi odnosno na poslovima za koje se vježbenik priprema.

Stručni voditelj iz stavka 1. ovog članka ima obvezu pomoći u pripremama vježbenika za polaganje državnog stručnog ispita.

Vježbenik u ministarstvu i državnoj upravnoj organizaciji može obavljati dio vježbeničke prakse u tijelima državne uprave nižeg stupnja (županijskom uredu, gradskom uredu Grada Zagreba).

0 upućivanju vježbenika na praksu u drugo tijelo državne uprave odlučuje ministar ili ravnatelj državne upravne organizacije suglasno s čelnikom tijela u koje se vježbenik upućuje na praksu.

Troškove koji nastanu u svezi s upućivanjem vježbenika na praksu u drugo tijelo državne uprave (troškovi prijevoza, materijalni troškovi i slično), snosi tijelo državne uprave u kojem je vježbenik primljen u državnu službu.

Ministar ili drugi čelnik tijela državne uprave dužan je organizirati praćenje rada vježbenika i osigurati mu uvjete za uspješno obavljanje vježbeničke prakse i pripremu za polaganje državnog stručnog ispita.

Pripreme za polaganje državnog stručnog ispita podrazumijevaju stručnu izobrazbu vježbenika i obavljanje određenih zadaća i poslova pod nadzorom stručnog voditelja.

U okviru priprema za polaganje državnog stručnog ispita vježbenika ili državnih službenika, ministarstvo ili državna upravna organizacija može samostalno ili u suradnji s drugim ministarstvom ili prosvjetnom ili znanstvenom ustanovom organizirati posebne oblike stručne pomoći (predavanja, seminare i sl.).

Vježbeniku se mogu, sukladno s programom vježbeničke prakse, davati u rad određene zadaće i poslovi za koje se priprema.

Takav rad obavlja se pod nadzorom i smatra se dijelom vježbeničke prakse.

2. Državni stručni ispit

Državni stručni ispit dužan je polagati vježbenik i državni službenik koji je primljen na rad u tijelo državne uprave, a kojom je ova obveza utvršđena prilikom prijema na rad u državnu službu.

3. Polaganje državnog stručnog ispita

Državni stručni ispit polaže se pred Državnom ispitnom komisijom.

Sjedište Driavne ispitne komisije je pri Ministarstvu uprave.

Polaganje državnog stručnog ispita, u pravilu, obavlja se u sjedištu Državne ispitne komisije, a izuzetno se može obavljati i izvan sjedišta o čemu odlučuje ministar uprave.

Polaganje državnog stručnog ispita može se ocganizirati izvan sjedišta Državne ispitne komisije, ako državni stručni ispit polaže veći broj osoba po zajedničkom posebnom dijelu državnog stručnog ispita, bez obzira na vrstu zvanja.

Ako se državni stručni ispit organizira izvan sjedišta Državne ispitne komisije troškove održavanja snosi tijelo koje zahtijeva polaganje državnog stručnog ispita.

Državni stručni ispit polaže se po utvrđenom programu za samostalno obavljanje zadaća i poslova sukladnih pajedinoj struci odnosno službi za koju se osposobljava.

Osoba koja polaže državni stručni ispit dužna je podnijeti prijavu za polaganje državnog stručnog ispita najkasnije dva mjeseca prije isteka vježbeničke prakse odnosno utvrđenog roka u kojem je dužna položiti državni stručni ispit.

Prijava iz stavka 1, ovog članka podnosi se čelniku tijela državne uprave u tijelu u kojem vježbenik obavlja vježbeničku praksu.

Čelnik tijela državne uprave ovjerava podatke unesene u prijavu i dostavlja prijavu, bez odlaganja, Ministarstvu uprave.

Ministarstvo uprave dužno je osigurati polaganje državnog stručnog ispita do isteka utvrđenog roka za polaganje, ako je prijava podnesena u roku utvrđenom u članku 22. ove Uredbe.

Kad Ministarstvo uprave primi prijavu utvrduje da li osoba ispun,java uvjete za polaganje državnog stručnog ispita i o tome donosi posebno rješenje.

Obavijest o mjestu i danu polaganja državnog stručnog ispita mora biti dostavljena osobi koja je podnijela prijavu najmanje petnaest dana prije dana odredenog za polaganje.

Osoba koja je podnijela prijavu može odložiti polaganje državnog stručnog ispita u roku koji joj je odreden, ali je o tome dužna izvijestiti Ministarstvo uprave i to najkasnije tri dana prije dana odredenog za polaganje.

Ako se osobi koja je podnijela prijavu za polaganje državnog stručnog ispita dogode nepredvideni razlozi unutar roka utvrdenog u stavku 1. ovog članka zbog kojih ne može pristupiti polaganju državnog stručnog ispita, može odložiti polaganje državriog stručnog ispita s tim da te razloge opravda.

U slučajevima navedenim u stavku 1. i 2. ovog članka smatra se da osoba ispit nije ni polagala.

Osoba koja je pristupila polaganju dtžavnog stručnog ispita i tijekom njegovog trajanja odustala smatrat će se da ga nije položila.

Ukoliko osoba iz zdravstvenih razloga ili drugih opravdanih razloga odustane od započetog polaganja državnog stručnog ispita Državna ispitna komisija donosi odluku o njegovom odgadanju.

O odustanku od polaganja državnog stručnog ispita osoba je dužna izvijestiti i tijelo državne uprave koje je upućuje na polaganje državnog stručnog ispita.

Troškove za polaganje državnog stručnog ispita vježbenika i državnog službenika snosi tijelo državne uprave u kojem je ta osoba u državnoj službi.

Osobi koja je prijavila državni stručni ispit i odložila njegovo polaganje uplaćeni iznos se priznaje za iduće polaganje državnog stručnog ispita.

4. Organizacija državnog stručnog ispita

Državni stručni ispit sastoji se od općeg i posebnog dijela. Opći dio državnog stručnog ispita polaže se usmeno.

Posebni dio državnog stručnog ispita sastoji se iz predmeta koje utvrduje ministar ili ravnatelj državne upravne organizacije.

Posebni dio državnog stručnog ispita polaže se pismeno i usmeno.

Posebni dio državnog stručnog ispita koji se polaže pismeno sastoji se od izrade radnih zadaća u okviru odgovarajućih poslova za koje se osposobljava, odnosno koje obavlja osoba koja polaže državni stručni ispit.

Pismenu zadaću u okviru posebnog dijela državnog stručnog ispita, sukladno programu posebnog dijela državnog stručnog ispita i podacima o obavljenoj praksi odnosno poslovima koje obavlja osoba koja polaže državni stručni ispit, određuje Državna ispitna komisija neposredno prije početka ispita, na prijedlog dana Državne ispitne komisije koji ispituje posebni dio.

lzrada pismene zadaće traje četiri sata.

Usmeni dio ispita obavlja se na način koji omogućava utvrđivanje stvarne osposobljenosti osobe za obavljanje odgovarajućih zadaća i poslova.

Usmeni dio općeg dijela državnog stručnog ispita sastoji se iz provjere znanja iz predmeta sukladno odredbi članka 29. stavak 2. ove Uredbe.

Usmeni dio posebnog dijela državnog stručnog ispita sastoji se od provjere znanja iz pismene zadaće i provjere znanja o poslovima na kojima osoba radi odnosno za koje se priprema.

O provodenju ispita sastavlja se zapisnik.

U zapisnik se unose podaci u svezi sa sadržajem i načinom provodenja ispita, kao i zapažanja od značenja za ocjenu pokazanog znanja osobe koja polaže državni stručni ispit.

Uspjeh osobe koja polaže državni stručni ispit ocjenjuje se ocjenom "položio" ili "nije položio".

Ocjenu "položio"dobiva osoba koja je polagala državni stručni ispit, ako je Državna ispitna komisija na temelju rezultata pismene zadaće i usmenih odgovora iz svih predmeta stekla uvjerenje, da ta osoba može uspješno obavljati zadaće i poslove za koje se osposobljavala odnosno koje treba obavljati.

Državna ispitna komisija donosi odluku nakon provedenog ispita većinom glasova.

Osoba koja je polagala državni stručni ispit, a nije položila najviše dva predmeta upućuje se na popravak u roku mjesec dana.

Odredbe ove Uredbe koje se odnose na odlaganje i odustanak od polaganja državnog stručnog ispita odnose se i na popravak.

Osoba koja nije položila državni stručni ispit, može pristupiti ponovnom polaganju državnog stručnog ispita najkasnije u roku dva mjeseca.

Prijava za ponovno polaganje državnog stručnog ispita podnosi se u roku utvrđenom ovom Uredbom.

Osoba koja je započela s polaganjem državnog stručnog ispita može nastaviti polaganje državnog stručnog ispita najkasnije u roku od dva mjeseca računajući od dana kada je donesena odluka o odgadanju državnog stručnog ispita.

U opravdanom slučaju Državna ispitna komisija može taj rok produljiti najduže do tri mjeseca.

Ako osoba koja je započela polaganje državnog stručnog ispita ne pristupi polaganju odnosno ne nastavi s polaganjem državnog stručnog ispita u rokovima utvrđenim stavkom 1. i stavkom 2. ovog članka, smatrat će se da državni stručni ispit nije položila.

Ministarstvo uprave izdaje osobi koja je položila državni stručni ispit potvrdu i svjedodžbu o položenom državnom stručnom ispitu, ako posebnim propisom nije drukčije uređeno.

Svjedodžbu i potvrdu potpisuje predsjednik Državne ispitne komisije.

Primjerak potvrde iz stavka 1. ovog članka dostavlja se i tijelu državne uprave koje jc osobu uputilo na polaganje državnog stručnog ispita.

Ministarstvo uprave vodi očevidnik o državnim stručnim ispitima.

Obrazac prijave za polaganje državnog stručnog ispita, očevidnika o državnim stručnim ispitima, zapisnika o tijeku državnog stručnog ispita, kao i potvrde i svjedodžbe o položenom državnom stručnom ispitu propisuje ministar uprave.

Državna ispitna komisija sastoji se od predsjednika i članova

Ministar uprave određuje predsjednika i članove Državne ispitne komisije sukladno listi imenovanih članova za opći i posebni dio državnog stručnog ispita.

Predsjednik Državne ispitne komisije odgovoran je za zakonito provođenje državnog stručnog ispita.

Predsjednik i članovi Državne ispitne komisije mogu se imenovati samo iz reda osoba koje imaju visoku stručnu spremu s odgovarajućim radnim iskustvom i na poslovima iz predmeta kojega ispituju.

Predsjednik i članovi Državne ispitne komisije moraju imati položen državni stručni ispit odnosno stručni ispit prema propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti.

Državna ispitna komisija u pravilu obavlja državni stručni ispit u sastavu predsjednik i tri člana, od kojih je jedan koji ispituje posebni dio.

Državna ispitna komisija može obavljati državni stručni ispit i s više članova koji ispituju posebni dio.

O broju članova Državne ispitne komisije koji ispituju posebni dio odlučuje predsjednik Državne ispitne komisije.

Ministar uprave, odnosno osoba koju on ovlasti, prije održavanja državnog stručnog ispita odreduje sastav ispitnih komisija.

Administrativne poslove za Državnu ispitnu komisiju obavlja Ministarstvo uprave.

Tajnike Državne ispitne komisije imenuje ministar uprave.

'Tajnik Državne ispitne komisije ima dužnost za svaku osobu koja polaže državni stručni ispit:

utvrditi identitei,

- utvrditi da li su plaćeni troškovi,

- upoznati osobu koja je pristupila polaganju državnog ispita s njenim pravima i obvezama (vrijeme trajanja pismenog dijela ispita, način ponašanja za vrijeme pismenog dijela ispita, mogućnost korištenja priručnih sredstava, ostvarivanje kontakta s ispitivačem koji je pripremio zadaću i sl),

- uručiti tekst pismene zadaće i potrebna tehnička i stručna pomagala i drugi materijal za obradu zadaće,

- voditi brigu o osobama koje polažu državni stručni ispit za vrijeme pauze,

- prisustvovati usmenom dijelu državnog stručnog ispita i vodi zapisnik o tijeku ispita,

- administrativno-tehnički obraditi predmet prije dostavljanja potvrde odnosno svjedodžbe osobi koja je polagala državni stručni ispit.

Predsjednik, članovi i tajnik Državne ispitne komisije za obavljanje državnih stručnih ispita odnosno za rad u Državnoj ispitnoj komisiji imaju pravo na naknadu.

Visinu naknade određuje ministar uprave posebnim rješenjem.

Stručno usavršavanje obavlja se radi trajnog unapređivanja stručnosti državnih službenika, a osobito radi postizanja više stručne spreme od one koje imaju te za postizanje znanstvenih zvanja.

Ministar ili drugi čelnik tijela državne uprave dužan je omogućiti stručno usavršavanje državnih službenika.

Sadržaj, oblici i način provođenja stručnog usavršavanja državnih službenika utvrđuju se posebnim pravilnikom tijela državne uprave i planom stručnog usavršavanja.

Stručno usavršavanje državnih službenika tijela državne uprave za vlastite potrebe provode samostalno u pitanjima koja nisu obuhvaćena planom stručnog usavršavanja.

Tijela državne uprave surađuju s prosvjetnim, znanstvenim i drugim odgovarajućim ustanovama u organiziranju i provođenju stručnog usavršavanja državnih službenika i mogu im povjeriti obavljanjc određenog dijela programa ili programa stručnog usavršavanja u cjelini.

U obavljanju stručnog usavršavanja, tijela državne uprave održavaju redovite i povremene seminare i savjetovanja.

Seminari i savjetovanja organiziraju se radi upoznavanja državnih službenika s novim propisima i načinom njihovog provođenja.

Državni službenici zatečeni na radu u tijelima državne uprave a koji nemaju položen državni ispit dužni su ga položiti u roku od godine dana od stupanja na snagu ove Uredbe.

Nadzor nad provođenjem ove Uredbe obavlja Ministiarstvo uprave.

Ministar uprave dužan je u roku od tri mjeseca donijeti program općeg dijela državnog stručnog ispita.

Ministar ili ravnatelj državne upravne organizacije dužan je u roku od tri mjeseca donijeti program posebnog dijela državnog stručnog ispita.

Stupanjem na snagu ove Uredbe u odnosu na državne službenike prestaje se primjenjivati Uredba o jedinstvenim nazivima zadataka i poslova te o stručnom osposobljavanju i usavršavanju radnika u organima uprave ("Narodne novine", Mr. 12/84. i 60/91.) i program stručnog ispita za poslove i zadatke radnika u organima uprave za koje se traži III, IV, VI/I, i VII/I stupanj stručne spreme ("Narodne novine", br. 50/85, 7/86 i 19/89).

Do donošenja programa općeg i posebnog dijela državnog stručnog ispita za pripremu državnog stručnog ispita mogu se na odgovarajući način rabiti programi iz stavka 1. ovog članka i programi utvrđeni posebnim propisima.

Ova Uredba stupa na snagu osmi dan od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa:130-01/95-01/01

Urbroj: 5030 109-95-1

Zagreb, 28. lipnja 1995.