Zakoni i propisi - Pravni savjeti 37 06.06.1995 Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-107/1993. od 16. svibnja 1995
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Besplatna izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Poslovni forum d.o.o. ove godine obilježava dvadeset godina uspješnog poslovanja. Tim povodom, poklanjamo Vam BESPLATNU izradu CMS web stranica.
Inače, redovna cijena izrade CMS web stranica je 3900 kuna + PDV

Link za opširnije informacije o BESPLATNOJ izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić predsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belaec, dr. Nikola Fllipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o prijedlogu za ocjenu ustavnosti zakona, na sjednici održanoj dana 16. svibnja 1995. godine, donio je

RJEŠENJE

USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE BROJ U-I-107/1993. OD 16. SVIBNJA 1995

1. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe stavka 4. članka 2. Zakona o osobnom imenu ("Narodne novine", broj 69/1992).

2. Rješenje će se objaviti u "Narodnim novinama".

Obrazloženje

Dubravka Jeličić Veić Sukreški podnijela je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe Zakona označene u izreci.

Osporenom odredbom stavka 4. članka 2. Zakona propisano je da ime i prezime kojim se osoba služi u pravnom prometu može sadržavati svako za sebe najviše dvije riječi.

Predlagateljica smatra da pravo na osobno ime spada među temeljna prava čovjeka koja su u svakoj demokratskoj državi zaštićena Ustavom. Stoga je mišljenja da osporena zakonska odredba nije u skladu s odredbom članka 3. Ustava, kojom je propisano, izmedu ostalog, da su sloboda, jednakost i prava čovjeka najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. Osporena odredba predstavlja ograničenje prava čovjeka ali je u neskladu s odredbom članka 16. Ustava prema kojoj se slobode i prava čovjeka mogu ograničiti zakonom ali samo kako bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Ovdje to nije slučaj, smatra predlagateljica.

Ustavni sud nije prihvatio prijedlog.

Zakon o osobnom imenu ("Narodne novine", broj 69/1992) stavkom 2. članka 1. propisuje da svaki građanin i pravo i dužnost služiti se svojim imenom. Pravo i dužnost građnina da se služi svojim imenom proizlazi iz zahtjeva i potreba što proizlaze iz zakonom uređenog javnog poretka države.

Naime, nema sumnje da osobno ime čovjeka nije samo oznaka individualizacije svake osobe nego i njegova identiteta kada sudjeluje u pravnom prometu u kojem se svaka osoba pojavljuje kao nositelj prava i obveza. Pravni promet uređen je zakonom i sastavni je dio zakonom uređenog javnog poretka. Stog je zakonodavac radi zaštite sloboda i prava drugih te javnog poretka upravo temeljem ovlaštenja iz odredbe članka 16. Ustav Republike Hrvatske mogao propisati ograničenje da se u nom prometu građanin (osoba) može služiti sa najviše po dvije riječi njegova imena i po dvije riječi njegova prezimena.

Po ocjeni Suda ime pripada zaista u zaštićenu osobnost čovjeka (članak 22. Ustava) ali se ne može uskratiti pravo zakonodavca da temeljem odredbe članka 16. Ustava zakonom regulira upotrebu osobnog imena građanina u pravnom prometu i radi zaštite povjerenja u pravni promet, zaštite sloboda i prava drugih ljudi te zaštite javnog poretka ograniči korištenje imena pravnom prometu na način kako je to učinio osporenom zakonskom odredbom.

Iz navedenih razloga Sud nije prihvatio prijedlog. Objava ovog rješenja temelji se na odredbi članka 20. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Broj: U-I-107/1993.

Zagreb, 16. svibnja 1995.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik

Jadranko Crnić, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.