Zakoni i propisi - Pravni savjeti 35 26.05.1995 Zakon o porezu na dobit (pročišćeni tekst )
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO ZASTUPNIČKOG DOMA SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 19. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit ("Narodne novine" br. 95/94.), Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske na sjednici održanoj 27. travnja 1995. godine utvrdio je

ZAKON

O POREZU NA DOBIT (PROČIŠĆENI TEKST )

Pročišćeni tekst zakona o porezu na dobit obuhvaća Zakon o porezu na dobit ("Narodne novine" br. 109/93.) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama" br. 95/94. u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu i početka primjene.

Klasa: 410-01/94-01/22

Zagreb, 27. travnja 1995.

Predsjednik Odbora za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske

Ante Klarić, dipl. iur., v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.


ZAKON

O POREZU NA DOBIT (PROČIŠĆENI TEKST)

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Porez na dobit utvrđuje se i plaća prema odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na osnovi zakona.

(2) Raspodjela i pripadnost prihoda od poreza na dobit utvrđuje se posebnim zakonom.

1. Porezni obveznik

Članak 2.

(1) Obveznik poreza na dobit jest poduzetnik.

(2) Poduzetnikom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se pravne i fizičke osobe, koje samostalno i trajno obavljaju djelatnost radi stjecanja dobiti, pa su obvezne voditi poslovne knjige i sastavljati financijske izvještaje po propisima o računovodstvu i po posebnim propisima.

(3) Obveznici poreza na dobit jesu i tuzemne poslovne jedinice inozemnih poduzetnika. Inozemni su poduzetnici oni koji u Republici Hrvatskoj nemaju ni sjedište ni upravu.

(4) Obveznici poreza na dobit jesu i poduzetnici koji upravljaju udjelima u kapitalu, osim ako je objekt ulaganja kapitala poduzetnik koji je sam obveznik poreza na dobit.

(5) Obveznik poreza na dobit jest i poduzetnik - fizička osoba koja ostvaruje dohodak u smislu Zakona o porezu na dohodak ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak i voditi poslovne knjige u smislu propisa o računovodstvu.

(6) Obveznik poreza na dobit jest i poduzetnik - fizička osoba ako:

(7) Ako više osoba zajednički obavlja djelatnost (supoduzetnici) obveza poreza na dobit utvrđuje se prema uvjetima iz točke 1., 2., 3. i 4. stavka 6. ovoga članka, za ukupnu djelatnost. Porezom na dobit iz zajedničke djelatnosti zadužuje se jedan od supoduzetnika određen ugovorom o supoduzetništvu. Ako ugovorom nije određen supoduzetnik koji se zadužuje porezom, Porezna uprava zadužit će porezom na dobit jednog od supoduzetnika za cjelokupni iznos poreza.

(8) Obveza plaćanja poreza na dobit i vođenja poslovnih knjiga, po propisima o računovodstvu za poduzetnike - fizičke osobe iz stavka 5. i 6. ovoga članka, počinje od početka poslovne godine, koja slijedi nakon odluke Porezne uprave o obvezi plaćanja poreza na dobit. Te obveze prestaju sa završetkom poslovne godine u kojoj Porezna uprava donese rješenje o prestanku obveza plaćanja poreza na dobit i vođenja poslovnih knjiga po propisima o računovodstvu.

(9) Ustanove, u smislu ovoga Zakona, nisu porezni obveznici ako obavljaju poslove za koje su osnovane. Isto tako i neprofitne organizacije i druge slične pravne osobe nisu porezni obveznici, u smislu ovoga Zakona, ako nisu osnovane radi stjecanja dobiti.

(10) Ako ustanove ili neprofitne organizacije i druge slične pravne osobe obavljaju djelatnost i od koje ostvaruju dobit, tada su porezni obveznici za te djelatnosti.

2. Porezna osnovica

Članak 3.

(1) Osnovica poreza na dobit jest iznos razlike između vlastitoga kapitala uloženog u djelatnost poduzetnika na kraju i na početku razdoblja za koje se utvrđuje porez uvečana, odnosno umanjena prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Osnovicu poreza na dobit čini dobit koja je ostvarena u zemlji i inozemstvu.

(3) Osnovicu poreza na dobit tuzemnih jedinica inozemnih poduzetnika čini samo dobit ostvarena u zemlji.

(4) U osnovicu poreza na dobit ulazi i dobit od likvidacije, prodaje, promjene pravnog oblika i podjele poreznog obveznika.

(5) Osnovica poreza na dobit ne umanjuje se za obračunati iznos poreza na dobit.

(6) Vlastiti kapital, u smislu stavka 1. ovoga članka, jest iznos neto vrijednosti imovine koja se utvrđuje tako da se aktiva umanjuje za sve obveze.

Članak 4.

(1) Osnovica poreza na dobit iz članka 3. ovoga Zakona umanjuje se za primitke i pripise što proistječu iz udjela i dividendi te za dobitke od otuđenja udjela u kapitalu.

(2) Osnovica poreza na dobit iz članka 3. ovoga Zakona uvećava se za otpise što proistječu iz udjela i gubitka od otuđenja udjela u kapitalu.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na udjele kod poduzetnika koji je obveznik poreza na dohodak.

Članak 5.

(1) Osnovica poreza na dobit uvećava se za isplate i izuzimanja, a umanjuje se za ulaganja.

(2) Pod isplatama iz stavka 1. ovoga članka razumijevaju se isplate koje se obavljaju na temelju

unutarnjih akata poreznog obveznika o raspodjeli dobiti (javne) i druge (skrivene) isplate dobiti. Isplatom se u smislu prethodne rečenice ne smatra plaća isplaćena poduzetniku - fizičkoj osobi na koju se plaća porez na plaće (dohodak).

(3) Pod izuzimanjem iz stavka 1. ovoga članka razumijevaju se uzimanja proizvoda, robe i usluga za potrebe vlasnika i u druge svrhe koje nisu povezane s obavljanjem djelatnosti.

(4) Pod ulaganjima iz stavka 1. ovoga članka razumijeva se povećanje vlastitoga kapitala u skladu s propisima koji uređuju to područje.

Članak 6.

(1) Osnovica poreza na dobit iz članka 3. ovoga Zakona uvećava se i za:

1. iznos amortizacije iznad najviših porezno dopustivih stopa, prema posebnoj dopustivoj metodi obračuna,

2. iznos prekomjernih dužničkih kamata i preniskih vjerovničkih kamata, ako vjerovnik, odnosno dužnik nije tuzemni obveznik poreza na dobit,

3. izdatke radnicima po osnovi naknade materijalnih i drugih troškova, potpora i nagrada iznad iznosa koje propisuje ministar financija,

4. izdatke iz dnevnice i troškove službenog puta u inozemstvo iznad propisanog iznosa,

5. izdatke za reprezentaciju (ugošćenja, darovi, plaćanje izdataka odmora, športa, rekreacije i razonode, plaćanje izdataka za zakup automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i razonodu i drugi slični izdaci),

6 izdatke za novčane kazne za prekršaje i prijestupe,

7. 30% izdataka (troškova) osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba te izdataka za korištenje rent-a-car vozila.

(2) Osnovica poreza na dobit uvećava se i za sve druge izdatke koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti.

(3) Porezna uprava može obaviti reviziju izdataka dijelova inozemnog poduzetnika koji su porezni obveznici u Republici Hrvatskoj. a čije je sjedište u inozemstvu. Revizija izdataka obuhvaća izdatke za nabavu proizvoda i usluga u inozemstvu. Revizija izdataka obuhvaća izdatke za nabavu proizvoda i usluga, managementa, intelektualnih usluga, robnih i zaštitnih znakovlja, patenata, licencija, zajmova i drugih naknada ili ulaganja koja mogai imati karakter transfera dobiti.

(4) Ako Porezna uprava ocijeni da se tim transakcijama obavlja skriveni transfer dobiti, u oporezivu dobit tuzemnog dijela inozemnog poduzetnika uključit će razliku između iskazanih nabavnih cijena i prosječnih tržišnih cijena na domaćem ili inozemnom tržištu.

Članak 7.

(1) Osnovica poreza na dobit iz članka 3 ovoga Zakona umanjuje se za zaštitne kamate.

(2) Zaštitne kamate iz stavka 1. ovoga članka izračunavaju se ukamaćivanjem vlastitog kapitala sa zaštitnom kamatnom stopom iz. članka 9. ovoga Zakona.

(3) Ako je iznos vlastitog kapitala negativan, tada se ukamaćeni iznos dodaje dobiti.

(4) Na isplate, izuzimanja i ulaganja iz članka 5. ovoga Zakona kao i na izdatke iz članka 6. stavka 1. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 2. ovoga Zakona te na knjigovodstvenu vrijednost stečenih i otuđenih udjela kod drugih poreznih obveznika ukamaćivanje se primjenjuje samo na razdoblje u kojem se vlastiti kapital povećao ili umanjio.

(5) Pri obračunu ukamaćivanja isplata, izdataka i ulaganja postupa se tako kao da su isplate i izdaci obavljeni na početku mjeseca, a ulaganja na kraju mjeseca.

Članak 8.

Vlastiti kapital koji se uzima u obzir pri obračunu zaštitnih kamata jest knjigovodstvena vrijednost

vlastitog kapitala na početku razdoblja za utvrđivanje poreza:

1. umanjen za knjigovodstvenu vrijednost udjela kod drugih poduzetnika na početku razdoblja oporezivanja i

2. umanjen, odnosno uvećan za knjigovodstvenu vrijednost udjela kod drugih poreznih obveznika koji su stečeni, odnosno otuđeni tijekom razdoblja oporezivanja.

Članak 9.

(1) Zaštitna kamatna stopa, u smislu ovoga Zakona, utvrđuje se tako da se stopa rasta proizvodačkih cijena industrijskih proizvoda povećava za tri posto realnih godišnjih kamata.

(2) Stope rasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda iz stavka 1. ovoga članka mjesečno i godišnje objavljuje Državni zavod za statistiku.

(3) Ako je godišnja stopa rasta proizvodačkih cijena industrijskih proizvoda negativna, zaštitna kamata iznosi 3% godišnje uz primjenu običnog kamatnog računa.

3. Odbitak poreznog gubitka

Članak 10.

(1) Ako se nakon umanjenja osnovice poreza na dobit i za zaštitne kamate prema odredbama članka 7. ovoga Zakona pokaže gubitak, tada se taj gubitak prenosi u sljedeće razdoblje i ukamaćuje.

(2) Obveznik poreza koji u roku pet godina ne ostvari oporezivu osnovicu poreza na dobit gubi pravo na odbitak poreznog gubitka iz stavka 1. ovoga članka. Porezni obveznik koji ostvaruje porezni gubitak obvezno potpada pod nadzor Porezne uprave.

4. Razdoblje utvrđivanje poreza

Članak 11.

(1) Porez na dobit utvrđuje se za poslovnu godinu, dio poslovne godine i razdoblje likvidacije.

(2) Poslovna godina u pravilu je kalendarska godina.

(3) Dijelom poslovne godine smatra se:

1. razdoblje od registracije poreznog obveznika ili dijela inozemnog poduzetnika do kraja te poslovne godine,

2. razdoblje od premještaja sjedišta ili upravljanja poslovima iz inozemstva u tuzemstvo do kraja te poslovne godine,

3. razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do premještaja sjedišta ili upravljanja poslovima iz tuzemstva u inozemstvo,

4 razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do otuđenja.

(4) Razdoblje likvidacije jest razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do okončanja postupka likvidacije.

5. Otuđenje, promjena pravnog oblika, dioba i likvidacija

Članak 12.

(1) Ako poduzetnik prestane s radom (likvidacija, otuđenje, promjena pravnog oblika i dioba), vlastiti kapital iz članka 3. ovoga Zakona utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti imovine.

(2) Ako imovinu poduzetnika iz stavka 1. ovoga članka preuzme poduzetnik na temelju udjela u kapitalu, razlika između vrijednosti preuzete imovine i knjigovodstvene vrijednosti udjela smatra se promjenom kapitala i ne oporezuje se.

(3) Ako se neki porezni obveznik likvidira, dobit ili gubitak utvrđuje se u razdoblju likvidacije koje se nastavlje na posljednju poslovnu godinu. Početna bilanca za razdoblje likvidacije prikazuje imovinu poreznog obveznika u bilanci na kraju prethodne poslovne godine. Ako takva konačna bilanca ne postoji, onda se njene stavke utvrđuju procjenom. Završna bilanca razdoblja likvidacije pokazuje imovinu koja će se raspodijeliti, likvidacijsku dobit ili likvidacijski gubitak.

(4) Kada se pri otuđenju, diobi, promjeni pravnog oblika ili likvidaciji iz imovine izuzimaju stvari i prava ili se u tu imovinu ulaže, na to se primjenjuju propisi o isplatama i ulaganjima.

II. POREZNA STOPA

Članak 13.

(1) Porez na dobit plaća se po stopi od 25% na utvrđenu osnovicu poreza.

(2) Radi poticanja obnove i razvoja određenih područja, Vlada Republike Hrvatske može uredbom porezne obveznike osloboditi od plaćanja poreza na dobit ili sniziti poreznu stopu iz stavka 1. ovoga članka.

III. UTVRĐIVANJE POREZA NA DOBIT I POSTUPAK NAPLATE

1. Mjerodavnost poslovnih knjiga i financijskih izvješćaja

Članak 14.

(1) Osnovica poreza na dobit utvrđuje se na temelju poslovnih knjiga koje se vode sukladno propisima o računovodstvu i financijskih izvještaja (bilanca, račun dobitka i gubitka).

(2) Poslovne knjige moraju se voditi uredno i pravodobno.

(3) Izdaci koji nisu uredno i pravodobno evidentirani te vjerodostojno dokumentirani ne priznaju se u svrhu oporezivanja.

(4) Ako se po poreznoj prijavi poreza na dobit ili tijekom nadzora utvrdi, da se poslovne knjige ne vode uredno i pravodobno, Porezna uprava može zatražiti da porezni obveznik izradi stanovite obračune i ukloni utvrđene nedostatke. Ako porezni obveznik ne udovolji takvom zahtjevu, Porezna uprava može sama promijeniti osnovicu poreza na dobit. O izvršenim promjenama Porezna uprava sastavlja zapisnik.

2. Utvrđivanje poreza na dobit

Članak 15.

Porez na dobit utvrđuje se nakon isteka kalendarske godine, odnosno drugog razdoblja utvrđivanja poreza, prema dobiti koju je porezni obveznik ostvario u tom razdoblju.

Članak 16.

(1) Obveznici poreza na dobit plaćaju tijekom godine predujam poreza na dobit na osnovi porezne prijave za prethodnu godinu.

(2) Obveznici poreza na dobit plaćaju predujam poreza na dobit u rokovima i na način propisan ovim Zakonom.

Članak 17.

Poreznim obveznicima koji počinju obavljati djelatnost ili kojima je prestala mogućnost prenošenja gubitka plaćanja predujma do prvog podnošenja porezne prijave određuje Porezna uprava na temelju

procijenjene mogućnosti ostvarenja njihove dobiti. Mogućnost ostvarivanja dobiti utvrđuje se nakon

isteka tri mjeseca poslovanja prema ostvarenom financijskom učinku.

Članak 18.

(1) Porezni obveznik obvezan je za porezno razdoblje podnijeti prijavu poreza na dobit.

(2) Prijavu poreza na dobit s obračunatim porezom i dokazom o uplati toga poreza porezni obveznik obvezan je dostaviti Poreznoj upravi najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit.

(3) Obrazac prijave poreza na dobit propisuje ministar financija.

Članak 19.

(1) Obveznici poreza na dobit plaćaju predujam poreza na dobit mjesečno razmjerno visini porezne obveze iz članka 16. i 17. ovoga Zakona, i to do kraja mjeseca za koji se plaća predujem poreza.

(2) Porezna uprava može, na temelju obavljenog nadzora ili na temelju drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s kojima raspolaže, rješenjem utvrditi nove iznose mjesečnih predujmova, odnosno drugo razdoblje plačanja predujmova. Rješenje o predujmu vrijedi do izmjene, odnosno do utvrđivanja novog predujma.

Članak 20.

(1) Ako se po poreznoj prijavi utvrdi razlika za uplatu poreza na dobit, taj se iznos ukamaćuje zaštitnom kamatom iz članka 9. ovoga Zakona od 31. prosinca do dana predaje porezne prijave.

(2) Ako porezni obveznik plati u obliku predujma više poreza nego što je dužan po poreznoj prijavi, više plaćeni porez vraća mu se na njegov zahtjev ili se uračunava u sljedeće razdoblje plaćanja poreza ukamaćen sukladno odredbama stavka 1. ovoga članka.

(3) Odredbe stavka 2. ovoga članka odnose se i na predujmove poreza na dobit iz članka 16. ovoga Zakona.

Članak 21.

(1) Ako je domaći obveznik poreza na dobit platio porez na dobit ostvarenu u inozemstvu, taj će mu se plaćeni porez uračunavati u porez na dobit, a najviše do iznosa poreza na dobit koji bi platio u tuzemstvu.

(2) Stavak 1. ovoga članka se primjenjuje ako nije sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Članak 22.

(1) Od poreznog obveznika, koji dospjeli porez ne plati u propisanom roku, porez će se naplatiti prisilno na osnovi rješenja o određivanju prisilne naplate.

(2) U postupku prisilne naplate poreza na dobit shodno se primjenjuju odredbe o prisilnoj naplati poreza na dohodak.

Članak 23.

Ako više osoba zajednički obavlja djelatnost (supoduzetnici iz članka 2. stavka 7.) svaki supoduzetnik jamči solidarno za naplatu cjelokupnog poreza na dobit iz zajedničkog obavljanja djelatnosti.

Članak 24.

Glede žalbenog postupka, obnove postupka, zastare obračunavanja, naplate i povrata poreza te vođenja prekršajnog postupka shodno se primjenjuju odredbe Zakona o porezu na dohodak.

Članak 25.

Ovlašćuje se ministar financija da donosi upute i provedbene propise o primjeni članka 2., 6., 7., 12., 14.,

16. i 18. ovoga Zakona.

IV. KAZNENE ODREDBE

Članak 26.

(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 200.000,00 kuna za prekršaj će se kazniti porezni obveznik koji ne obračuna ili ne uplati porez u propisanom roku (članak 15. stavak 1., članak 18. stavci 1. i 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba poreznog obveznika novčanom kaznom od 1.000,00 do 20.000,00 kuna.

Članak 27.

(1) Novčanom kaznom od 5.000 00 do 1.000.000,00 kuna za prekršaj će se kazniti porezni obveznik koji ne vodi ili netočno vodi poslovne knjige (članak 14. stavak 1., 2. i 3.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba poreznog obveznika kaznit će se novčanom kaznom od 2.000,00 do 50.000,00 kuna.

Članak 28.

(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 400.000,00 kuna za prekršaj će se kazniti porezni obveznik koji ne podnese poreznu prijavu u propisanom roku (članak 18. stavak 1. i 2.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba poreznog obveznika kaznit će se novčanom kaznom od 2.000,00 do 50.000,00 kuna.

Članak 29.

(1) Za prekršaje iz članka 26., 27. i 28. ovoga Zakona učinjene u povratu drugi put, nadležni organ, uz novčanu kaznu, izreći će i zaštitnu mjeru oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanu do šest mjeseci.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka učinjene u povratu treći put nadležni organ, uz novčanu kaznu izreći će zaštitnu mjeru trajnog oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka, ako bi oduzimanje odobrenja za obavljanje djelatnosti izazvalo štetne posljedice, odnosno poremećaje u gospodarstvu ili veće otpuštanje zaposlenih radnika, za prekršaj u povratu može se izreći samo novčana kazna.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 30.

Dobit ostvarena do dana primjene ovoga Zakona oporezivat će se po propisima koji su tada bili na snazi

Članak 31.

Oslobođenja i olakšice od plaćanja poreza na dobit, koji su stečeni po Zakonu o neposrednim porezima prije 1. siječnja 1994 godine primjenjuju se do isteka vremena predviđenog za njihovo korištenje.

Članak 32.

Iznimno od odredbi članka 19. stavka 1. ovoga Zakona, predujmovi poreza na dobit za siječanj, veljaču i ožujak 1994. godine plaćaju se tako da se predujam poreza na dobit utvrđen za prosinac 1993. godine uvećava za eskontnu stopu Narodne banke Hzvatske.

Članak 33.

Od dana primjene ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o neposrednim porezima ("Narodne novine", br. 19/90., 28/90.,14/91., 73/91. i 25/93) i Uredba o izmjeni i dopuni Zakona o neposrednim porezima ("Narodne novine", br 59/93.) i stavlja se izvan snage točka 19. Uredbe o nastavljanju važenja pravnoga sadržaja i učinka određenih uredbi Vlade Republike Hrvatske na temelju zakonske ovlasti ("Narodne novine", br.100/93.).