ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PREKRŠAJIMA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima, koji je donio Zastupnički dom Sabora na sjednici 4. svibnja 1995.

Broj: 01-95-903/1

Zagreb, 12. svibnja 1995.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PREKRŠAJIMA

U Zakonu o prekršajima ("Narodne novine", br. 2/73., 5/73., 21/74., 9/80., 25/84., 52/87., 27/88., 43/89., 8/90., 41/90., 59/90. i 91/92.) u članku 1. stavak 2. mijenja se i glasi:

"Prekršajne kazne i zaštitne mjere izriču prekršajni sudovi".

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

"Odredbe ovoga Zakona odgovarajuće primjenjuju i druga tijela zakonom određena za izricanje prekršajne kazne i zaštitne mjere".

U članku 3. stavku 1. točki 3. iza riječi "naredbom ministra" dodaju se riječi "ili naredbom ravnatelja državne upravne organizacije".

Točka 4. mijenja se i glasi:

"4. odlukom županijske skupštine, gradskog ili općinskog vijeća".

U članku 4. stavak 3. briše se.

Članak 7. mijenja se i glasi:

"Novčana kazna ne može se propisati u iznosu manjem od 50,00 kuna.

Novčana kazna ne može se propisati u iznosu većem od 500.000,00 kuna, a za porezne, carinske i druge prekršaje koji predstavljaju težu povredu propisa, a učinjeni su radi stjecanja materijalne koristi ne može se propisati novčana kazna veća od 2.000.000,00 kuna.

Uredbom i drugim propisom Vlade Republike Hrvatske može se propisati novčana kazna najviše do 5.000,00 kuna, a za porezne i druge prekršaje koji predstavljaju težu povredu propisa, a učinjeni su radi stjecanja materijalne koristi u iznosu do 100.000,00 kuna za pravne osobe, odnosno u iznosu od 10.000,00 kuna za fizičke osobe.

Pravilnikom i naredbom ministra ili ravnatelja državne upravne organizacije ne može se propisati novčana kazna veća od 5.000,00 kuna za fizičke osobe, a za pravne osobe veća od 15000,00 kuna.

Odlukom županijske skupštine, odnosno gradskog ili općinskog vijeća može se propisati novčana kazna najviše do 2.000,00 kuna za pravne osobe, odnosno u iznosu do 500,00 kuna za fizičke osobe.

Zakonom, uredbom i drugim propisom Vlade Republike Hrvatske može se propisati novčana kazna u razmjeru prema određenoj osnovici."

Članak 8. briše se

Iza članka 24. dodaje se članak 24a. koji glasi:

"Članak 24a.

Za počinjeni prekršaj kaznu zatvora i kaznu zatvora kojom se zamjenjuje novčana kazna izriče samo prekršajni sud."

U članku 25. stavku 3. riječi: "10.000 hrvatskih dinara" zamjenjuju se riječima: "5.000,00 kuna".

U članku 36. stavku 5. druga rečenica mijenja se i glasi "Ako je vlasnik nepoznat i ne javi se ni za godinu dana dobiveni novac prihod je državnog proračuna".

Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

"Ministar pravosuđa uz prethodno mišljenje ministra financija propisat će način raspolaganja s oduzetim predmetima veće vrijednosti."

Članak 55. mijenja se i glasi:

"Prekršajni sudovi i druga tijela ovlaštena za vođenju prekršajnog postupka dužna su jedna drugom i drugim sudovima pružati pravnu pomoć u poslovima iz svog djelokruga."

Članak 57. mijenja se i glasi "Prekršajni postupak u prvom stupnju vodi prekršajni sud, a u drugom stupnju Visoki prekršajni sud, ako posebnim zakonom nije predviđena nadležnost drugih tijela.

Za vođenje prekršajnog postupka nadležan je, u pravilu, prekršajni sud na čijem je području prekršaj počinjen.

Ako je prekršaj izvršen na domaćem brodu ili zrakoplovu, za vođenje prekršajnog postupka nadležan je prekršajni sud na čijem se području nalazi domaća luka ili zrakoplovno pristanište u kojem se završava putovanje počinitelja prekršaja."

Članak 63. mijenja se i glasi:

"O sukobu nadležnosti između prekršajnih sudova rješava Visoki prekršajni sud.

O sukobu nadležnosti za vođenje prekršajnog postupka između tijela uprave rješava nadležno tijelo po odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

Protiv rješenja kojim je odlučeno o sukobu nadležnosti nije dopuštena žalba."

U članku 71. stavku 2. točki a) iza riječi: "naziv" dodaju se riječi: "prekršajnog suda ili"

U članku 83. stavku 3. iza riječi "obratiti" dodaje se riječ: "nadležnom".

U članku 85. stavku 1. riječi: "Okrivljenik može biti zadržan" zamjenjuju se riječima: "Prekršajni sud može okrivljenika zadržati".

Članak 109. stavak 4. mijenja se i glasi:

"U skraćenom postupku može se izreći zaštitna mjera, samo ako je propisana kao obvezatna, a zaštitna mjera koja je propisana u vremenskom trajanju i kada je njeno trajanje utvrđeno zakonom"

Dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

"U skraćenom postupku može se odlučivati o naknadi štete ako je iznos štete određen cjenikom".

Dosadašnji stavci 5., 6., 7. i 8. postaju stavci 6., 7., 8. i 9.

U članku 111. riječi: "(237. i 243.)" zamjenjuju se riječima: "(227. i 233.)".

U članku 112. riječi: "(članka 295.)" zamjenjuju se riječima: "(članak 285.)".

Članak 113. mijenja se i glasi:

"Iznosi naplaćenih novčanih kazni koje su izrečene po članku 111. i članku 112. ovoga Zakona, prihod su državnog proračuna".

U članku 117. iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase:

"Ako je novčanu kaznu izreklo drugo tijelo, rješenje o zamjeni novčane kazne kaznom zatvora donosi prekršajni sud, na zahtjev tijela koje je izreklo novčanu kaznu

Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka dopuštena je žalba."

Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 5. i 6

U članku 130 stavak 7. briše se.

Članak 131. mijenja se i glasi:

"Odredbe Zakona o krivičnom postupku iz članka 360 stavka 4., članka 366., članka 367., članka 369., članka 371., članka 375. stavka 1. i 3., članka 377. stavka 1., Članka 378. i članka 379. stavka 1. te članka 380., koje se odnose na postupak o žalbi, na odgovarajući način će se primjenjivati u prekršajnom postupku."

Iza članka 131. u Glavi XI naslov: "1. Zahtjev za sudsku zaštitu" i članci 132. do 137. zamjenjuju se naslovom: "1. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćnog rješenja o prekršaju" i člancima 131a. do 131e. koji glase:

"Članak 131a.

Okrivljenik koji je odlukom prekršajnog suda pravomoćno kažnjen kaznom zatvora ili kojem je izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja određene djelatnosti ili zanimanja, odnosno oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti, može podnijeti zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćnog rješenja o prekršaju u slučajevima predviđenim ovim Zakonom.

Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćnog rješenja o prekršaju podnosi se u roku mjesec dana od dana kada je okrivljenik primio pravomoćno rješenje o prekršaju.

Okrivljenik koji nije podnio žalbu na rješenje o prekršaju ne može podnijeti zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćnog rješenja o prekršaju, osim ako je tek rješenjem drugog stupskja izrećena umjesto ukora i novčane kazne kazna zatvora, ili kazna zatvora u duljem trajanju, odnosno ako je tek rješenjem drugog stupnja izrečena zaštitna mjera iz stavka 1. ovoga članka ili je ta mjera izrečena u duljem trajanju.

Članak 131b.

O zahtjevu za izvanredno preispitivanje pravomoćnog rješenja o prekršaju odlučuje Visoki prekršajni sud u Vijeću sastavljenom od pet sudaca.

O zahtjevu za izvanredno preispitivanje pravomoćnog rješenja o prekršaju ne može odlučivati sudac koji je sudjelovao u vijeću koje je donijelo odluku povodom žalbe.

Članak 131c.

Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćnog rješenja o prekršaju može se podnijeti zbog razloga navedenih u članku 414. Zakona o krivičnom postupku, ukoliko ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Članak 131d.

Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćnog rješenja o prekršaju mogu podnijeti okrivljenik ili branitelj.

Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćnog rješenja o prekršaju predaje se prekršajnom sudu koji je donio rješenje u prvom stupnju.

Zahtjev koji je nepravodobno podnijet ili ga je podnijela neovlaštena osoba ili je podnijet u slučaju kad nije dopušten, odbacit će rješenjem prekršajni sud, odnosno Visoki prekršajni sud.

Visoki prekršajni sud može, s obzirom na sadržaj zahtjeva, odrediti da se odgodi odnosno prekine izvršenje kazne zatvora ili izrečene zaštitne mjere do donošenja odluke o zahtjevu za izvanredno preispitivanje pravomočnog rješenja o prekršaju.

Članak 131e.

U postupanju po zahtjevu za izvanredno preispitivanje pravomoćnog rješenja o prekršaju na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 416 Zakona o krivičnom postupku."

U članak 138. stavak 1. mijenja se i glasi:

"Protiv pravomoćnog rješenja o prekršaju i prekršajnog postupka koji je prethodio tom rješenju, državni odvjetnik Republike Hrvatske može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu Republike Hrvatske ako je povrijeđen zakon."

U stavku 2. riječi: "podnosi se", zamjenjuju se riječima: "može biti podnesen".

U stavku 3. riječi: "(članak 416. do 424.)" zamjenjuju se riječima: "(članak 403. do 411.)".

U članku 140. iza riječi: "žalba" stavlja se točka a riječi do kraja rečenice brišu se.

U članku 141. stavku 3. riječi: "(članak 400. do 411.)" zamjenjuju se riječima: "(članak 389. do 398.)".

U članku 142. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"Na način iz stavka 1. ovoga članka postupit će se i kada počinitelj s više radnji počini više prekršaja (članak 35. ovoga Zakona), time da će službena osoba naplatiti onoliko kazni koliko je prekršaja počinjeno i za svaku naplaćenu kaznu izdati potvrdu."

Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5.

Dosadašnji stavak 5. koji postaje stavak 6. mijenja se i glasi:

"Oblik i sadržaj potvrde o naplati novčanih kazni propisuje ministar financija."

U članku 143. stavku 4. i 5. brišu se riječi: "i uprave". U stavku 6. riječi: "članak 541. do 549." zamjenjuju se riječima: "članka 528. do 536.".

Iza članka 513. u Glavi XV. naslov: "ORGANI ZA VOĐENJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA" i članci 154. do 180. zamjenjuju se naslovom: "USTROJSTVO I DJELOKRUG PREKRŠAJNIH SUDOVA" i člancima 153a do 153r. koji glase:

" Članak 153a.

Prekršajni sudovi su tijela državne vlasti koja sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno, kao posebni sudovi za pravno područje prekršajnog kažnjavanja i izricanja drugih prekršajnih sankcija, u okviru djelokruga i nadležnosti određene zakonom

Članak 153b.

Prekršajni sudovi u Republici Hrvatskoj jesu:

- prekršajni sudovi i

- Visoki prekršajni sud.

Na području s posebnim samoupravnim statutom ustanovljuju se prekršajni sudovi u skladu s posebnim zakonom.

Članak 153c.

Prekršajni sud ima pečat koji sadrži naziv suda te naziv i grb Republike Hrvatske

Na zgrađi u kojoj je smješten prekršajni sud moraju biti istaknuti naziv suda, grb i zastava Republike Hrvatske.

Članak 153d.

Prekršajni sud ustanovljuje se za područje jedne ili više općina, jednog ili više građova ili dijela građskog područja iste županije.

Ustanovljenje, mjesna nadležnost i sjedišta prekršajnih sudova odredit će se posebnim zakonom shodno odredbama Zakona o područjima i sjedištima sudova, koje se odnose na općinske sudove, osim u posebnim slučajevima.

Visoki prekršajni sud ustanovljuje se za područje Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.

Članak 153e.

Prekršajni sudovi sude u svom sjedištu.

Prekršajni sudovi mogu iznimno obavljati sudbenu vlast i pružati građanima pravnu pomoć i izvan sjedišta prekršajnog suda (sudbeni dani).

Odluku o održavanju sudbenih dana donosi ministar pravosuđa nakon pribavljenog mišljenja predsjednika Visokog prekršajnog suda.

Članak 153f.

Prekršajni sudovi:

1) Odlučuju o prekršajima u prvom stupnju i vode prekršajni postupak

2) Obavljaju i druge poslove određene zakonom.

Članak 153g.

Visoki prekršajni sud:

1) Odlučuje o žalbama protiv odluka prekršajnih sudova donesenih u prvom stupnju.

2) Rješava o sukobu mjesne nadležnosti između prekršajnih sudova.

3) Obavlja i druge poslove određene zakonom.

Članak 153h.

Visoki prekršajni sud stavit će prekršajnom sudu primjedbe na nedostatke koje je uočio prigodom odlučivanja o pravnom lijeku ili na drugi način.

Visoki prekršajni sud može tražiti od prekršajnih sudova podatke u svezi s primjenom zakona, problemima koji se pojavljuju u suđenju, praćenju i proučavanju sudske prakse i druge podatke, a mogu izvršiti i neposredan uvid u rad tih sudova, kao i prirediti zajedničke sastanke radi razmatranja navedenih pitanja.

Visoki prekršajni sud prigodom provedbe ovlaštenje iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne smije ni na koji način utjecati na neovisnost i slobodu prekršajnog suda u donošenju odluke o pojedinom slučaju.

Članak 153i.

U prekršajnim sudovima u kojima ima više sudbenih vijeća, odnosno sudaca pojedinaca koji odlučuju o stvarima iz jednog ili više pravnih područja ustanovljuju se odjeli u čiji sastav ulaze šuci koji o tim stvarima odlučuju.

Članak 153j.

Ministar pravosuđa donosi poslovnik o radu prekršajnih sudova.

Poslovnikom iz stavka 1. ovoga članka propisuju se osnove za ustrojstvo prekršajnih sudova i poslovanje u tim sudovima a posebno: pravila o unutarnjem ustrojstvu, pravila o vođenju upisnika i pomoćnih knjiga, obrazaca za rad, postupak sa spisima od prijema do pohrane u arhiv, pravila o priopćenjima javnosti o radu suda, potanja pravila o rasporedu predmeta, rad vijeća, sjednica odjela i sjednica svih sudaca, provedbena pravila o vođenju postupka izostavljanju odluka na jeziku i pismu etničke i nacionalne zajednice ili manjine, raspored radnog vremena u tijeku radnog dana ili tjedna, pravila o postupanju s oduzetim predmetima u prekršajnom postupku, pravila o posebnim oznakama na sudskim vozilima, pravila o vođenju sudske statistike, standardi poslovnog prostora i opreme u sudovima i druga pitanja od značaja za unutarnje poslovanje sudova.

Poslovnikom iz stavka 1. ovoga članka propisuje se i način ustrojavanja i poslovanja zajedničkih službi u sudskim zgradama u kojima je smješteno više sudova.

Članak 153k.

Broj sudaca u pojedinom prekršajnom sudu određuje ministar pravosuđa sukladno okvirima mjerila za rad sudaca.

Članak 1531.

Predsjednik prekršajnog suda je sudac koji uz tu dužnost obavlja i poslove sudske uprave.

Predsjednik prekršajnog suda imenuje se na vrijeme od osam godina, a protekom tog vremena može biti ponovno imenovan.

Vrijeme na koje je imenovan za predsjednika prekršajnog suda počinje teći danom imenovanja.

Predsjednik prekršajnog suda koji nije ponovno imenovan za predsjednika prekršajnog suda nastavlja obnašati dužnost suca u istom prekršajnom sudu bez ponovnog imenovanja.

U prekršajnom sudu u kojem je samo jedan sudac isti Ima status predsjednika prekršajnog suda.

Članak 153m.

Za suca prekršajnog suda može biti imenovan hrvatski državljanin koji ima završen pravni fakultet i položen pravosudni ispit, radno iskustvo na određenim pravnim poslovima, stručnu sposobnost i iskazane radne sposobnosti.

Članak 153n.

Za suca prekršajnog suda može biti imenovana osoba koja je kao sudaćki, drevno odvjetnički, javnopravobraniteljski i javnobilježnički vježbenik ili vježbenik kod suca za prekršaje položila pravosudni ispit, odnosno osoba koja radi na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje dvije godine.

Za suca Visokog prekršajnog suda može biti imenovana osoba koje je poslije položenog pravosudnog ispita provela na radu najmanje šest godina kao sudac prekršajnog tli drugog suda, državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika, javni pravobranitelj ili zamjenik javnog pravobranitelja, odvjetnik ili javni bilježnik, odnosno provela najmanje osam godina kao sudski ili viši sudski savjetnik Visokog prekršajnog suda odnosno Vrhovnog suda Republike Hrvatske, odnosno osoba koja je provela deset godina na drugim pravnim poslovima.

Članak 153o.

Sudac prekršajnog suda može uz svoj pristanak biti privremeno a najdulje do tri mjeseca upućen na rad u drugi prekršajni sud istog stupnja.

Sudac prekršajnog suda može uz svoj pristanak biti upućen na rad u drugi sud istog stupnja i na dulje vrijeme ili trajno premješten.

Rješenje o privremenom upućivanju na rad u drugi prekršajni sud donosi predsjednik Visokog prekršajnog suda, a za trajni premještaj Državno sudbeno vljeće.

O privremenom rasporedu sudaca suglasnost daje i predsjednik prekršajnog suda u kojem sudac obnaša dužnost.

Protiv rješenja o upućivanju na rad u drugi sud prekršajni sudac ima pravo prigovora predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske u roku e dana od dostave rješenja.

Odluka predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske po prigovoru konačna je.

Članak 153p.

Prekršajni sud može imati potreban broj sudskih savjetnika ili viših sudskih savjetnika.

Sudski savjetnici pomažu sucu u radu, izrađuju nacrte sudbenih odluka, primaju na zapisnik prijedloge za prekršajno kažnjavanje, prijedloge i druge podneske, izjave stranaka te obavljaju samostalno ili pod nadzorom, odnosno po uputama suca druge stručne poslove određene zakonom ili sudskim poslovnikom.

Za sudskog savjetnika u prekršajnom sudu može se imenovati osoba koja ima završen pravni fakultet i položen pravosudni ispit.

Za sudskog savjetnika u Visokom prekršajnom sudu osim uvjeta iz stavka 3. ovoga članka, osoba mora imati i dvije godine prakse nakon položenog pravosudnog ispita u prekršajnom sudu, ili drugom sudu ili državnom odvjetništvu ili javnom pravobraniteljstvu, odnosno osoba koja ima praksu u istom trajanju na vođenju prekršajnog postupka u drugim tijelima, odnosno na drugim pravnim poslovima 10 godina.

Za višeg sudskog savjetnika može biti imenovana osoba koja je radila kao sudac, državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika, javni pravobranitelj ili zamjenik javnog pravobranitelja, sudac za prekršaje odvjetnik ili javni bilježnik; odnosno koja je radila kao sudski savjetnik najmanje pet godina.

Članak 153r.

Odredbe Zakona o državnom sudbenom vijeću i Zakona o sudovima o imenovanju i razrješenju, te dužnostima i pravima sudaca, djelovanju suda kao i o sredstvima za rad sudova primjenjuju se na prekršajne sudove, ukoliko ovim Zakonom nije drukčije odredeno.

Plače predsjednika i suđaca u prekršajnim sudovima utvrđuju se prema odredbama propisa kojima se uređuju plaće predsjednika sudova i sudaca.

Ministar pravosuđa propisat će uvjete i iznos paušalne naknade i nagrade za dežurstva sudaca za prekršaje".

Imenovanje sudaca i predsjednika prekršajnih sudova izabranih po dosadašnjim propisima u prekršajne sudove iz članka 153b. ovoga Zakona, obavit će se u roku šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Suci za prekršaje i predsjednici sudaca za prekršaje izabrani po dosadašnjim propisima ostaju na dužnosti suca, odnosno predsjednika prekršajnog suda dok se po odredbama ovoga Zakona ne izvrši imenovanje sudaca u te sudove i imenovani suci ne stupe na dužnost, i to: suci i predsjednici općinskih sudaca za prekršaje kao suci i predsjednici prekršajnih sudova, suci i predsjednik Gradskih sudaca za prekršaje u Zagrebu kao suci i predsjednik Prekršajnog suda u Zagrebu, a suci i predšjednik Republičkog vijeća za prekršaje kao suci i predsjednik Visokog prekršajnog suda.

Smatra se da suci za prekršaje izabrani po dosadašnjim propisima, koji ispunjavaju stručne uvjete iz članka 153n. ovoga Zakona ispunjavaju uvjete za imenovanje u sud istog stupnja u kojem obnašaju sudačku dužnost.

Suci za prekršaje izabrani po dosadašnjim propisima, koji ne ispunjavaju stručne uvjete iz članka 153n. stavka 1. ovoga Zakona mogu se imenovati u prekršajni sud u kojem obnašaju sudačku dužnost, s tim da im prestaje sudačka dužnost ukoliko u roku od pet godina od dana imenovanja ne polože pravosudni ispit.

Sucu prekršajnog suda koji ne bude ponovno imenovan za suca prema odredbama ovoga Zakona, isplačivat će se za vrijeme od šest mjeseci po prestanku sudačke dužnosti, ako u tom roku ne započne s radom na drugom mjestu ili ne ispuni mirovinski staž za punu mirovinu, plaća i druga primanja koja pripadaju sucima tog odnosno odgovarajućeg suda.

Sudac prekršajnog suda koji ne bude ponovno imenovan a do dana prestanka sudačke dužnosti nedostaje mu najviše 24 mjeseca staža osiguranja za stjecanje prava na punu starosnu mirovinu ima pravo za to vrijeme na plaću i druga primanja koja bi mu pripadala da mu sudaćka dužnost nije prestala, ako ne započne s radom na drugom radnom mjestu ili dok ne ostvari pravo na punu starosnu mirovinu.

Za vrijeme iz stavka 1. ovoga članka sudac koji nije ponovno imenovan obavljat će po pozivu predsjednika suda poslove višeg sudskog savjetnika u prekršajnom sudu u kojem je obnašao sudačku dužnost.

Vrijeme od prestanka dužnosti do ponovnog zaposlenja ili ostvarenja mirovinskog staža za punu mirovinu iz članka 29. ovoga Zakona priznaje se u radni staž.

Sudac iz stavka 2. ovoga članka koji odbije obavljati poslove višeg stručnog savjetnika u sudu ili te poslove obavlja nesavjesno nema pravo na plaću i druga primanja u trajanju iz stavka 1. ovoga članka.

Smatra se da stručni suradnici koji su po dosadašnjim propisima zasnovali radni odnos u prekršajnom sudu i koji ispunjavaju uvjete iz člaka 153p. stavka 3. ovoga Zakona, ispunjavaju uvjete za imenovanje sudskog savjetnika u prekršajnom sudu u kojem su zasnovali radni odnos.

Smatra se da stručni suradnici koji su zasnovali radni odnos po dosadašnjim propisima i koji su nakon položenog pravosudnog ispita proveli dvije, odnosno pet godina na radu kod sudaca za prekršaje, odnosno u Republičkom vijeću za prekršaje, drugom sudu, državnom odvjetništvu ili javnom pravobraniteljstvu ispunjavaju uvjete za imenovanje sudskog savjetnika iz odredbe članka 153p. stavka 4., odnosno za imenovanje višeg sudskog savjetnika iz odredbe stavka 5. članka 153p. ovoga Zakona.

Stručni suradnici koji su po dosadašnjim propisima zasnovali radni odnos, a koji ne ispunjavaju stručne uvjete iz članka 153p. stavka 3. ovoga Zakona, mogu se ime ovati za sudske savjetnike u istom prekršajnom sudu u kojoj su zasnovali radni odnos s tim, da im prestaje radni odnos ukoliko u roku od dvije godine od dana imenovanja ne polože pravosudni ispit.

Do donošenja poslovnika o radu prekršajnih sudova primjenjivat će se postojeći sudski poslovnik, ukoliko nije u suprotnosti s ovim Zakonom.

Do donošenja zakona kojim će se ustanoviti prekršajni sudovi i odrediti njihova nadležnost i sjedište, dosadašnji suci za prekršaje nastavljaju voditi prekršajne postupke kao prekršajni sudovi, u okviru dosadašnje mjesne nadležnosti i u dosadašnjim sjedištima.

Ustrojeni Visoki prekršajni sud i prekršajni sudovi preuzet će uposlene i imovinu Republičkog vijeća za prekršaje i općinskih sudaca za prekršaje.

Novčane kazne za prekršaje propisane u zakonima i propisima donesenim na temelju zakona ne smiju se izreći u iznosu manjem niti većem od propisanog u ovom Zakonu.

Naplaćezie novčane kazne za prekršaje i troškovi prekršajnog postupka prihod su državnog proračuna.

U cijelom tekstu Zakona o prekršajima ("Narodne novine"; br. 2/73., 5/73., 21/74., 9/80., 25/84., 52/87., 27/88., 43/89., 8/90.. 41/90., 59/90. i 91/92.), kao i u svim drugim zakonima i propisima gdje se navode riječi: "općinski sudac za prekršaje", "sudac za prekršaje"; "Republičko vijeće za prekršaje" i "tijelo javne sigurnosti" zamjenuju se riječima: "prekršajni sud", "sudac", "Visoki prekršajni sud" i "policija" u odgovarajućem padežu.

Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaju važiti odredbe Glave XVI te odredbe članka 181. do 186. Zakona o prekršajima ("Narodne novine", br. 2/23., 5/73., 21/74., 9/80., 25/84., 52/87., 27/88., 43/89., 8/90., 41/90., 59/90. i 91 92.).

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 740-04/94-01/01

Zagreb, 4. svibnja 1995.