USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić predsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o prijedlogu Jakova Nakića iz Rijeke za ocjenu ustavnosti Zakona o porezu na promet nekretnina, na sjednici 3. svibnja 1995. godine, donio je

RJEŠENJE

USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE BROJ U-I-28/1993. OD 3. SVIBNJA 1995

1. Pokreće se postupak za ocjenu ustavnosti odredbe članka 22. Zakona o porezu na promet nekretnina ("Narodne novine", broj 53/1990, 59/1990, 61/1991, 26/1993 i 95/1994).

Ovo će se rješenje objaviti u "Narodnim novinama"

Obrazloženje:

Zakonskom odredbom oznaćenom u toćci 1. izreke rješenja propisano je da se bez dokaza o plaćenom porezu na promet nekretnina ne može upisati prijenos vlasništva na nekretnini u zemljišnim knjigama.

Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti navedene zakonske odredbe podnio je Jakov Nakić iz Rijeke. U prijedlogu ističe da je osporena zakonska odredba nesuglasna s ustavnom odredbom iz stavka 2. članka 50. Ustava Republike Hrvatske jer ograničava stjecanje i raspolaganje pravom vlasništva na nekretninama suprotno ovoj ustavnoj odredbi. Osporena zakonska odredba, istiće predlagatelj, nije u suglasnosti ni s odredbama članka 33. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/1990) koja propisuje da se pravo vlasništva na nekretnini temeljem pravnog posla stječe upisom u javnu knjigu ili na drugi odgovarajući način određen zakonom.

Prijedlog je osnovan.

Polazeći od navoda iznesenih u prijedlogu Ustavni sud Republike Hrvatske riješio je pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti osporene zakonske odredbe imajući u vidu i najviše vrednote izražene u odredbama članka 3. Ustava Republike Hrvatske, posebice odredbe o vladavini prava, nepovredivosti vlasništva i drugim pravima i slobodama koje su temelj ustavnog poretka Republike Hrvatske.

U postupku će se stoga ispitati ustavnost osporene zakonske odredbe i u odnosu na odredbu stavka 2. članka 14. Ustava prema kojoj su svi pred zakonom jednaki a imajući u vidu da za sticanje vlasništva na drugim dobrima velike vrijednosti (o kojima se ne vode evidencije) nije propisana ovjera potpisa ni plaćanje poreza za valjanost sticanja vlasništva na tim dobrima pa se osnovano postavlja pitanje jednakosti građana pred zakonom.

Potrebno je ispitati ustavnost osporene zakonske odredbe i u odnosu na ustavne norme iz članka 49. Ustav prema kojima država potiče gospodarski razvitak, napredak i socijalno blagostanje građana. U tom smislu država potiče i ulaganje kapitala kojim se, nema sumnje, stiče i pravo vlasništva na nekretninama. Pitanje je kako i koliko sporna zakonska odredba djeluje u smislu poticanja ulaganja kapitala.

Osnovana je nadalje i sumnja da sporna zakonska odredba ozbiljno kompromitira interes Republike Hrvatske utvrđen odredbom članka 50. stavak 2. Ustava. Očito je, naime, da se uvjetovanje upisa stjecanja vlasništva u zemljišnim knjigama naplatom poreza, kako propisuje sporna odredba, ne može podvesti pod interes Republike Hrvatske konstituiran odredbama članka 50. Ustava. Naime, prema stavku 2. ove ustavne odredbe vlasništvo, poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog razvoja Republike Hrvatske, pa se osnovano postavlja pitanje da li osporena zakonska odredba uvažava navedenu ustavnu odredbu.

Ozbiljna je sumnja da osporena zakonska odredba ograničava stjecanje vlasništva time što uvjetuje realizaciju vlasničkih prava, koja tek nastaju, prethodnim plaćanjem poreza čime vrijeđa i samo pravo vlasništva zajamčeno Ustavom (članak 48. Ustava).

Ovo se rješenje dostavlja Saboru Republike Hrvatske radi očitovanja na izražene sumnje i postavljena pitanja.

Objava ovog rješenja temelji se na odredbi članka 2. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/1991).

Broj: U-I-28/1993

Zagreb, 3. svibnja 1995.