ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO ZASTUPNIČKOG DOMA SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 64. stavka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine", br 95/94.) Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske na sjednici održanoj 7. ožujka 1995. godine, utvrdio je

Pročišćeni tekst Zakona o porezu na dohodak

Pročišćeni tekst Zakona o porezu na dohodak obuhvaća Zakon o porezu na dohodak ("Narodne novine", br. 109/93.) te njegove izmjene i dopune objavljene u "Narodnim novinama", br. 95/94. u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Klasa: 410-01/94-01/01

Zagreb, 7. ožujka 1995.

ZAKON O POREZU NA DOHODAK

(1) Porez na dohodak fizičkih osoba plaća se prema odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(2) Raspodjela prihoda od poreza na dohodak utvrđuje se posebnim zakonam

(1) Obveznik poreza na dohodak jest fizička osoba. Tuzemni porezni obveznik jest fizička osoba koja ima prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu. Inozemni porezni obveznik jest fizička osoba koja u tuzemstvu nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište.

(2) Tuzemnim poreznim obveznikom smatra se i hrvatski državljanin koji u tuzemstvu nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a zaposlen je u državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi prime plaću.

(3) Uobičajenim boravištem, u smislu stavka 1. i 2. ovoga članka smatra se vremenski povezano razdoblje dulje od 183 dana.

(1) Osnovica poreza na dohodak tuzemnog poreznog obveznika jest ukupni iznos dohotka koji porezni obveznik ostvari u zemlji i inozemstvu i to od:

1. dohotka od nesamostalnog rada

2. dohotka od samostalne djelatnosti i

3. dohotka od imovine i imovinskih prava, umanjen za preneseni gubitak (članak 35.) i osobne odbitke (članak 34. stavak 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7.).

(2) Osnovica poreza na dohodak inozemnog poreznog obveznika jest ukupni iznos dohotka koji porezni obveznik ostvari u zemlji i to od:

1. dohotka od nesamostalnoga rada

2. dohotka od samostalne djelatnosti i

3. dohotka od imovine i imovinskih prava, umanjen za preneseni gubitak (danak 35.) i osobne odbitke (članak 34. stavke.).

(1) Porez na dohodak utvrđuje se za kalendarsku godinu (porezno rezrloblje).

(2) Porezna osnovica obračunava se za kalendarsku godinu a može se obračunavati i za kraća razdoblja (obračunsko razdoblje) u sljedećim slučajevima:

1. ako tuzemni porezni obveznik postane za vrijeme kalendarske godine inozemni porezni obveznik ili obratno obračunsko razdoblje obuhvaća razdoblje u kojem je neka osoba imala ili status tuzemnog ill status inozemnog poreznog obveznika.

2. kod nastanka, odnosno prestanka porezne obveze uslijed rođenja odnosno smrti poreznog obveznika.

(1) Porez na dohodak plaća se po stopi od 25% od porezne osnovice do visine trostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka utvrđenog prema članku 34. stavku 1. ovoga Zakona.

(2) Porez na dohodak plaća se po stopi od 35% na višak porezne osnovice iznad trostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka.

(3) Porez na dohodak prema stavku 1. i 2. ovoga danka povećava se za prirez koji može uvoditi grad ili se umanjuje, ako općina, odnosno grad propiše niže plaćanje poreza na dohodak koj1 joj pripada.

(1) Porez na dohodak ne plaća se na iznos kamata na kunsku i deviznu štednju, kamata na tekuće i devizne račune, kamata od kredita i zajmova, kamata od vrijednosnih papira, dividendi i udjela u dobiti poduzeća koja plaćaju porez na dobit,na dobit od otuđenja financijske imovine, na udjele inozemnfh poduzeća u dobiti kofa bi da su tuzemni porezi obveznici, podlijegala porezu na dobit kao i na udio u dohotku ostvaren od samostalne zajedničke djelatnosti, koja se oporezuje porezom na dobit u inozemstvu.

(2) Dohotkom se ne smatraju primanja koja se dobivaju iz socijalnih, kulturnih i drugih razloga za koja se ne pružaju tržišne protuusluge i to:

1. potpore radi zbrinjavanja ratnih invalida i članova uže obitelji poginulih boraca domovinskog rata, kao i pomoći žrtvama borbe za slobodu Republike Hrvatske, na temelju posebnih propisa,

2. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja, elementarnih nepogoda i drugih izvanrednih dogadaja,

3. socijalne potpore po posebnim propisima,

4. doplatak za djecu i novčana primanja za opremu novorodenog djeteta po posebnim propisima,

5. primanja invalida po osnovi propisa o zdravstvenom i mirovlnskom osiguranju i socijalnoj zaštiti osim plaća i mirovina,

6. državne nagrade.

(3) Dohotkom se ne smatraju iznosi primljeni po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, života i imovine, te primici po osnovi neobveznog mirovinskog osiguranja.

(4) Odredbe stavka 2. i 3. ovoga članka ne odnose se na primitke koji se ostvaruju u okviru dohodaka iz članka 3. ovoga Zakona.

(5) Dohotkom u smislu ovoga Zakona ne smatra se dohodak koji se oporezuje prema Zakonu o porezu na dohodak.

(1) U dohodak od nesamostalnog rada spadaju:

1. plaća koju isplaćuje poslodavac po osnovi rada koji posloprimac obavlja po uputama poslodavca,

2. mirovine i drugi dohoci iz prijašnjih odnosa po osnovi rada bez obzira da li ih isplaćuju prijašnji poslodavci ili druge osobe (na primjer mirovinski fond),

3. primici po osnovi naknada, potpora 1 nagrada koje daje poslodavac ako prelaze iznose koje propisuje ministar financija,

4. plaća koju umjesto poslodavca isplati druga osoba,

5. svi drugi primici po osnovi nesamostalnog rada i u svezi s nesamostalnim radom.

(2) Dohotkom od nesamostalnog rada smatraju se:

1. premije osiguranja, koje poslodavci plaćaju za svoje posloprimce i druge osobe po osnovi osiguranja života, dodatne mirovine i njihove imovine te stipendije isplaćene iznad iznosa utvrđenog suglasno stavku 1. točke 3. ovoga članka,

2. poduzetnička plaća koja ulazi u rashod koji se može odbiti pri utvrđivanju poreza na dobit,

3. mirovine koje se isplaćuju osobama koje su obavljale samostalnu djelatnost, poduzetnicima koji plaćaju porez na dobit i drugim osobama: na temelju prijašnjih plaćanja doprinosa u zakonom propisano mirovinsko osiguranje.

(3) Dohotkom od nesamostalnog rada, u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se i druga primanja koja poslodavac ili druga osoba isplaćuje posloprimcu u svezi sa sadašnjim, prijašnjim ili budućim radom, koja se umjesto u novcu nadoknađuju u stvarima ili u drugom obliku kao što su korištenje zgrada, plovnih objekata i automobila nadoknađivanje unajamnine za stanovanje, povoljnije kamate pri odobravanju kredite i drugo. Pod povoljnijim kamatama podrazumijevaju se kamate koje se ugovaraju ispod zaštitne kamate iz članka 18. stavka 4. ovoga Zakona, bez obzira na to da li kredit ostvaruje zaposleni ili poduzetnik.

(1) Porez na dohodak ne plaća se na:

1. naknade za vrijeme vojne službe u oružanim snagama Republike Hrvatske,

2. naknade pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama za djelatnost u okviru civilne zaštite od elementarnih nepogoda,

3. naknade plaća za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti za rad koje isplaćuje zavod za zapošljavanje, fond zdravstvenog osiguranja i fond socijalne zaštite,

4. nagrade učenicima i studentima za vrijeme njihovog praktičnog rada do iznosa koji propisuje ministar financija,

5. primanja studenata i đaka na redovnom školovanju za rad preko studentskih i đačkih udruga,

6. naknade štete zbog posljedica nesreće na radu,

7. naknade i nagrade koje osudene osobe primaju na rad u kazneno-popravnim ustanovama i domovima za preodgoj,

8. prihode po osnovi naknada, potpora i nagrada, dnevnice za službena putovanja, otpremnine, jednokratne novčane potpore obitelji umrlog posloprimca, te posebne novčane potpore koje daje poslodavac posloprimcu, koje utvrđuje i čiju visinu propisuje ministar financija.

(2) Porez na dohodak ostvaren od obavljanja diplomatsko-konzularnih dužnosti ne plaćaju:

l. šefovi stranih diplomatskih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj i diplomatsko osobolje stranih diplomatskih misija u Republici Hrvatskoj te članovi njihovih domaćinstava, ako ti članovi domaćinstva nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,

2. šefovi stranih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzularni funkcionari te članovi njihovih domaćinstava ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,

3. funkcionari UN i njihovih specijalnih agencija, eksperti tehničke pomoći UN i njihovih specijaliziranih agencija,

4. osobe zaposlene kod stranih diplomatskih misija, konzulata i međunarodnih organizacija, osobe zaposlene kod šefova diplomatskog osoblja stranih diplomatskih misija i međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, ako nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,

5 počasni konzularni funkcionari stranih konzulata u Republici Hrvatskoj što ih primaju od države koja ih je imenovala za obavljanje konzulatnih funkcija.

(1) Dohodak od nesamostalnog rada jest razlika izme đu primitaka priteklih u obračunskom razdoblju u skladu s odredbama članka 7. ovoga Zakona i izdataka iz stavka 2. ovoga članka.

(2) Izdacima koji se oduzimaju prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada: smatraju se zakonom propisani obvezni doprinosi:

1. doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje,

2. doprinos za zdravstveno osiguranje,

3. doprinos za nezaposlene (zapošljavenje),

4. doprinos za dječji doplatak.

Dohodak od samostalne djelatnosti jest dohodak od obrta (članak 11. stavak 1.), dohodak od slobodnih zanimanja (članak 11. stavak 2.,), dohodak od poljoprivrede i šumarstva (članak 11. stavak 3.) i dohodak od drugih samostalnih djelatnosti (članak 11. stavak 4 ) kbje se trajno ili povremeno obavljaju u cilju ostvarivanja dohotka.

(1) Pod obrtom se, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju proizvođačke, uslužne, trgovačke, ugostiteljske, prijevozničke kao i sve druge djelatnosti poduzetnika (članak 12. stavak 2.) koje se ne smatraju samostalnim djelatnostima u smislu stavka 2., 3. i 4: ovoga članka. Izdavanje u zakup cjelokupnog obrta jest obrtnička djelatnost. O obrtničkoj djelatnosti radi se i u slučaju ako se u roku od pet godina prodaje više od tri nekretnine ili više od tri imovinska prava iste vrsle.

(2) U slobodna zanimanja spadaju:

1. samoslalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, novinara, poreznih savjetnika, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika i druge slične djelatnosti,

2. Samostalna djelatnost umjetnika, znanstvenika, književnika, izumitelja i druge slične djelatnosti,

3. samostalna predavačka i odgojna djelatnost i druge slične djelatnosti.

(3) Poljoprivrednike i šumarske djelatnosti obuhvaćaju korištenje prirodnih bogatstava zemlje i uporabu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda.

(4) U druge samostalne djelatnosti prema članku 10. ovoga Zakona spadaju:

1. djelatnosti članova predstavničkih tijela državne vlasti i tijela lokalne samouprave i uprave, danova skupština, upravnih i nadzornih odbora pravnih osoba, stečajnih upravitelja, sudskih vještaka i porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu,

2. povremene samostalne djelatnosti poduzete s namjerom ostvarivanja dohotka.

(1) Dohodak od samostalne djelatnosti može porezni obveznik ostvarivati sam, kao supoduzetnik ili u nekom drugom obliku sudjelovanja u dohotku od samostalne djelatnosti.

(2) Poduzetnžk jest svaka fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost s namjerom da kroz to ostvari dohodak.

(3) Poduzeće čini gospodarska djelatnost poduzetnika.

(4) Dohodak poduzetnika od same uprave imovinom oporezuje se prema članku 30, 31 i 32. ovoga Zakona.

(1) Ako više osoba ostvaruje dohodak od samostalne djelatnosti zajedničkim obavljanjem te djelatnosti (društvo), svaka fizička osoba (član društva) plaća porez na dio dohotka koji joj pripada od zajedničkog poslovanja.

(2) Ako ugovorom o zajedničkom poslovanju nije ugovoren način podjele dohotka ostvareni dohodak dijeli se na jednake dijelove

(3) Dijelu dohotka ili gubitka dodaju se i primici koje je porezni obveznik ostvario od poduzeća za svoj rad ili druge naknade, a koji su kao izdaci smanjili dohodak poduzeća.

(1) Porezni obveznik iz članka 12. stavka 2. ovoga Zakona koji je kao poduzetnik obvezan plaćati porez na dohodak od samostalne djelatnosti prema članku 11. stavku 1. i 2. ovoga Zakona, može na vlastiti zahtjev umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobit ako ispunjava Zakonom o porezu na dobit propisane uvjete. U slučaju iz članka 13. ovoga Zakona zahtjev moraju podnijeti svi članovi društva.

(2) Pisanu izjavu (zahtjev) da želi plaćati porez na dobit umjeslo poreza na dohodak, odnosno umjesto poreza na dobit ponovno porez na dohodak, porezni obveznik dužan je dostaviti Poreznoj upravi prije početka dotične kalendarske godine.

(3) Zahtjev iz stavka 1. i 2. ovoga članka obvezuje poreznog obveznika najmanje tri godine. U opravdanim slučajevima Porezna uprava može odobriti i kraći rok prelaska s plaćanja poreza na dobit na porez na dohodak i obratno.

Utvrdivanje dohotka od obrtničkih, slobodnih i drugih samostalnih djelatnostl (članak 11. stavci 1., 2. i 4.)

(1) Dohodak od samostalnih djelatnosti jest razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka. Poslovni primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne djelatnosti pritekla u poreznom razdoblju. Poslovni izdaci su svi odljevi dobara poreznog obveznika tijekom poreznog razdoblja u cilju stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka. Poslovni primici, osim primitaka u novcu, procjenjuju se prema tržišnoj vrijednosti.

(2) U poslovne primitke ulaze i:

1. primici ostvareni od prodaje i izuzimanja stvari i prava koja služe za obavljanje samostalne djelatnosti i koja se kao investicijska dobra vode ili su se trebala voditi u popisu dugotrajne imovine,

2. primici ostvareni od otuđenja ili likvidacije cijelog poduzeća (obrta i drugo). Ako stjecatelj nastavlja poduzetničku djelatnost (poduzeće), primici od otuđenja se ne oporezuju ukoliko je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva.Primici iz točke 1. i 2. ovoga stavka utvrđuju se prema njihovoj tržišnoj vrijednosti.

(3) U poslovne izdatke ulaze samo oni izdaci koji su neposredno vezani uz ostvarivanje dohotka. U poslovne izdatke ulaze i knjigovodstvene vrijednosti pojedinačno ili ukupno prodanih ili izuzetnih investicijskih dobara koja su se trebala voditi u popisu dugotrajne imovine.Poslovnim izdacima smatraju se i troškovi otuđenja i likvidacije.

(1) Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 11. stavka 1. i 2. ovoga Zakona dužni su utvrđivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga.

(2) Poslovne knjige iz stavka 1 ovoga članka jesu knjiga primitaka i izdataka i knjiga prometa.

(3) Poslovne knjige moraju se voditi uredno i pravodobno.

(4) Za svaku prodaju odnosno obavljenu uslugu mora se izdati račun.

(5) Oblik i sadržaj poslovnih knjiga i računa te način vođenja poslovnih knjiga propisuje ministar financija.

(6) Ako porezni obveznik ne ispunjava svoje obveze glede vođenja knjiga te iskazivanja svih poslovnih primitaka i izdataka Porezna uprava može procijeniti poreznu osnovicu i utvrditi oporezivi dohodak na temelju obavljenog nadzora, usporedbom s poreznim obveznikom koji obavlja istu ili sličnu djelatnost ili na temelju drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika.

(1) U popis dugotrajne imovine unose se stvari i prava (investicijska dobra), ako njihove nabavne cijene odnosno troškovi proizvodnje (nabavna vrijednost) premašuju 800,00 kuna i ako je njihov vijek trajanja dulji od godinu dana. Prava ulaze u popis dugotrajne imovine samo ako je kod njihove nabave p!aćena naknada.

(2) Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje otpisa (amortizacije) i troškova zaštite uloženog kapitala.

(3) U popis dugotrajne imovine unose se pojedinačna nabavna vrijednost investicijskih dobara, vijek trajanja (korištenja), revalorizirana knjigovodstvena vrijednost i otpisi.

(4) Nabavna vrijednost investicijskih dobara koja se unose u popis dugotrajne imovine ravnomjerno se otpisuje u razdoblju njihova korištenja. Ako se investicijsko dobro zbog uništenja više ne može koristiti ili ako se proda odnosno izuzme, tada se njegova knjigovodstveila vrijednost u cijelosti otpisuje.

(5) Najkraći porezno dopustivi rokovi korištenja pojedinih stvari i prava uređuju se Pravilnikom o amortizaciji kojeg donosi ministar financija.

(6) Revalorizacija imovine unijete u popis dugotrajne imovine obavlja se primjenom mjesečnih odnosno godišnjih indeksa porasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda koje obavlja Državni zavod za statistiku. Revalorizacija knjigovodstvene vrijednosti se ne mora provoditi ako indeks porasta proizvođačkih cijena od početka do kraja poreznog razdoblja nije veći od 10%.

(7) Iznimno od odredaba stavka 3. ovoga članka, prilikom formiranja popisa dugotrajne imovine i utvrđivanja stanja na dan 1. siječnja 1994 godine umjesto nabavne vrijednosti može se unijeti procijenjena zamjenska (tržišna) vrijednost stvari i prava i procijenjeni vijek korištenja.

(1) Izdaci za materijal, robu, proizvode, energiju i usluge, koji služe za stjecanje dohotka, priznaju se u visini cijene nabave ili troška proizvodnje.

(2) Izdaci osoblja (plaće s porezima i doprinosima) priznaju se u visini stvarnih isplata, a doprinosi za vlastito mirovinsko i invalidsko te zdravstveno osiguranje priznaju se do visine ovih doprinosa koja je propisana zakonom za obvezno osiguranje.

(3) Kao izdaci poslovanja odbijaju se i:

1. otpisi prema članku 17. stavku 4. i 5. ovoga Zakona,

2. zaštitne kamate na kapital uložen u dugotrajnu imovinu.

(4) Izdaci prema stavku 3. točka 2. ovoga članka odbijaju se u visini 5% revalorizirane knjigovodstvene vrijednosti investicijskih dobara koja su u popisu dugotrajne imovine. Ako se ne provodi revalorizacija knjigovodstvenih vrijednosti investicijskih dobara, troškovi zaštite kapitala izračunavaju se primjenom stope zaštitne kamate na knjigovodstvene vrijednosti investicijskih dobara na početku obračunskog razdoblja. Zaštitna kamata izračunava se prema propisima o porezu na dobit

(5) Otplate zajmova i kredita te plaćanje kamata ne smatraju se poslovnim izdacima.

(1) Pri utvrđivanju dohotka ne odbijaju se sljedeći izdaci:

1. izdaci za reprezentaciju (ugoščavanje, darovi, izdaci za odmor, šport, rekreaciju i razonodu, izdaci za korištenje osobnih motornih vozila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i drugi slični izdaci),

2. porez na dohodak, porez na nasljedstva i darove i drugi osobni porezi, porez na promet, odnosno porez na dodanu vrijednost na vlastitu potrošnju, kao i besplatne isporuke i druga davanja,

3. novčane kazne i slični izdaci koji imaju kazneni karakter osim ugovornih kazni,

4. primici po osnovi naknada, potpora i nagrada koje daje poslodavac ako prelazi iznose koje propisuje ministar financija,

5. izdaci za dnevnice i troškove službenog putovanja iznad propisanih iznosa,

6. 30% poslovnih izdataka za osobna motorna vozila i druga sredstva koja služe prijevozu poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba kao i izdataka za korištenje rent-a-car vozila.

(2) Kao poslovni izdaci ne mogu se odbiti ni drugi izdaci koji nisu u izravnoj svezi s ostvarivanjem dohotka.

Utvrdivanje dohotka od poljoprivrede i šumarske djelatnosti (članak 11. stavak 3.)

(1) Obveznik poreza na dohodak od poljoprivrede i šumarstva jest osoba koja se kao vlasnik, posjednik ili zakupac poljoprivrednog odnosa šumskog zemljišta bavi poljoprivredom i šumarstvom kao i osoba koja ima udio u tako ostvarenom dohotku.

(2) Ako više vlasnika, posjednika ili zakupaca zemljišta čini jedno domaćinstvo, dohodak se oporezuje na osnovi katastarskog prihoda prema Članku 21. ovoga Zakona, porezni obveznik jest jedan od punoljetnih članova domaćinstva kao predstavnik tog domaćinstva.

(3) Ako dohodak od poljoprivrede i šumarstva koji se utvrđuje prema odredbama članka 22. i 23. ovoga Zakona na način propisan odredbama Članka 15. do 19. ovoga Zakona, ostvaruje više osoba, odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 13. ovoga Zakona.

(1) Tuzemni dohodak od poljoprivrede i šumarstva jest katastarski prihod koji se utvrđuje prema posebnim propisima.

(2) Inozemni dohodak od poljoprivrede i šumarstva utvrduje se prema člancima 15. do 19. ovoga Zakona.

(1) Porezni obveznik koji obavlja poljoprivrednu i šumarsku djelatnost utvrđuje dohodak u skladu s odredbama članka 15 do 19. ovoga Zakona o sljedećim slučajevima

1. ako stalno i trajno, radi daljnje prodaje, od drugih otkupljuje poljoprivredne i šumarske proizvode, a prodajna vrijednost tih otkupljenih proizvoda iznosi više od ukupnog prometa njegovih poljoprivrednih proizvoda,

2. ako dohodak od stočarstva, peradarstva, pčelarstva, ribarstva, vinogradarstva, voćarstva, cvjećarstva, gljivarstva i drugih sličnih gospodarskih djelatnosti iznosi više od dvostrukog dohotka utvrđenog na temelju katastarskog prihoda,

3. ako obveznik zatraži da mu se dohodak umjesto prema katastarskom prihodu utvrduje prema odredbama Članka 15. do 19. ovoga Zakona. Zahtjev za promjenu načina oporezivanja podnosi se prije početka kalendarske godine, a obvezuje poreznog obveznika najmanje dvije godine.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik može odlučiti da umjesto poreza na dohodak plaća porez na dobit u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona.

U dohodak od poljoprivredne i šumarske djelatnosti spada i dohodak od otuđenja poljoprivrednog ili šumar skog poduzeća kao i od otuđenja ili likvidacije dijelova poduzeća. U slučajevima oporezivanja prema katastarskoin prihodu utvrđivanje dobiti od otuđenja obavlja se u skladki s odredbama članka 30. stavka 2. ovoga Zakona, a u slučajevima oporezivanja prema obrtu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 15. ovoga Zakona.

(1) Ne oporezuje se dohodak od poljoprivrede i šumarstva od:

1. zemljišta čije je iskorištavanje za poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju na osnovi zakona zabranio nadležni organ,

2. zemljišta stranih država pod zgradama i uz zgrade diplomatskih i konzularnih predstavništava, pod uvjetom uzajtzmnosti, te na zemljišta međunarodnih organizacija,

3. zemljišta pod zgradama i od dvorišta od 500 m' ako se ne užive odvojeno od zgrade,

4 zemljišta pod zgradama i zemljišta uz zgrade od 1.000 m' ako obveznik, pored zemljišta uz stambenu zgradu, nema drugog zemljišta,

5. dvorište crkava, kapela, hramova i drugih objekata koji služe za obavljanje vjerskih obreda,

6. zemljišta na kojima su podignuti nasipi, kanali (prokopi) i njihove ustave, obrambeni vrbaci i zasadi, rovovi i drugi objekti od zemlje, potrebni za obranu od poplave, za odvodnjavanje ili navodnjavanje te objekti za potrebe domovinske obrane.

(2) Oslobođenje iz stavka 1. ovoga članka prestaje čim se zemljište prestane koristiti u svrhu za koju je dano pravo na oslobođenje.

(3) Prestanak razloga odnosno uvjeta za oslobođenje po ovomu članku fizička osoba dužna je prijaviti Poreznoj upravi u roku 30 dana od dana nastale promjene.

Poljoprivrednim domaćinstvom, u smislu ovoga Zakona, smatra se domaćinstvo koje ima barem jednog člana domaćinstva osiguranog po propisima o zdravstvenom odnosno mirovinsko-invalidskom osiguranju poljoprivrednika.

(1) Ako je uslijed elementarnih nepogoda, ratnih prilika, biljnih bolesti, štetočina ili drugih izvanrednih događaja (u daljnjem tekstu: elementarne nepogode), koje fizička osoba nije mogla spriječiti, smanjen prinos na jednoj ili više zemljišnih parcela, smanjuje se katastarski prihod svake od tih parcela za onoliko postotaka za koliko je na njima smanjen prinos.

(2) Porezni obveznik ima pravo na otpis poreza, ako iznos smanjenja, katastarskog prihoda po stavku 1. ovoga članka spram ukupnog katastarskog prihoda zemljišta iznosi više od 25"/o.

(1) Porezni obveznik dužan je štetu nastalu smanjenjem prinosa prijaviti Poreznoj upravi u toku osam dana nakon njezina nastanka, a ako je šteta nastala neposredno prije ili za vrijeme žetve, prijavu treba podnijeti u roku tri dana nakon njezina nastanka.

(2) Ako je šteta nastale na većem dijelu katastarske općine, postupak za procjenu šteta pokreće Porezna uprava po službenoj dužnosti u rokovima iz stavka 1. ovoga članka.

Visinu šteta utvrđuje komisija za procjenu štete od elementarnih nepogoda, koju imenuje nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave.

(1) Ako je došlo do promjene u vlasništvu zemljišta na osnovi odluke državnog tijela, na zahtjev poreznog obveznika ili na prijedlog državnog tijela, otpisat će se porez na dohodak od poljoprivrede i šumarstva koji otpada na to zemljište, i to za sve godine u kojima porezni obveznik zbog tih promjena, nije ostvario dohodak od zemljišta, ako i nije dovršen postupak o provođenju tih promjena u katastru.

(1) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se dohodak koji porezni obveznik ostvari od izdavanja u zakup ili najam nekretnina i pokretnih stvari te od vremenski ograničenog ustupanja autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava.

(2) Dohotkom iz stavka 1. ovoga članka smatra se i dohodak koji porezni obveznik ostvari od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Otuđenjem se smatra prodaja, zamjena i drugi prijenos uz naknadu. Dohodak čini razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti ne kretnine ili imavinskog prava koje se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda. Troškovi otuđenja mogu se odbiti kao izdaci

(3) Dohodak od otuđenja nekretnine iz stavka 2. ovoga članka ne oporezuje se ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji (članak 34. ovoga zakona) kao i u slučaju ako je nekretnina odnošno imovinsko pravo otuđeno nakon tri godine od dana nabave.

(4) Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava iz stavka 2. ovoga članka ne oporezuje se ako je otuđenje iz vršeno između supružnika i drugih članova uže obitelji te između razvedenih supružnika ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka.

(5) Gubici od otuđenja nekretnina i imovinskih prava mogu se dobiti samo od dohotka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava koji je ostvaren u istoj kalendarskoj godini

Dohodak od imovine i imovinskih prava oporezuje se samo, ako se ne radi o dohotku koji se oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti te ako se na isti ne plaća porez na dobit.

(1) Porez na dohodak od imovine plaća se od iznosa najamnine, odnosno zakupnine umanjenog za 30%, a kod iznajmljivanja soba i postelja od iznosa najamnine umanjenog za 50% na ime troškova ostvarivanja dohotka.

(2) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje stalnim izdavanjem u najam odnosno zakup nekretnina, može na vlastiti zahtjev utvrđivati dohodak na način na koji se utvrđuje dohodak od obrta u skladu s člancima 15. do 19. ovoga Zakona. Opredjeljivanje za porez na dobit prema članku 14. ovoga Zakona je dopušteno.

(3) Ako više osoba zajedno ostvaruje dohodak od imovine i imovinskih prava na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 13. ovoga Zakona.

Ako je iznos najamnine odnosno zakupnine iz članka 32. stavka 1. ovoga Zakona prijavljen u nerealnom iznosu, Porezna uprava može utvrditi iznos najamnine, odnosno zakupnine prema tržišnim cijenama za najam, odnosno zakup nekretnina i pokretnih stvari.

(1) Tuzemni porezni obveznici mogu od ukupnih iznosa ostvarenih dohodaka prema članku 3. stavku 1. ovoga Zakona za svaki mjesec razdoblja za koje se utvrđuje porez odbiti osnovni osobni odbitak u visini od 700,00 kuna. Osobni odbitak umirovljenicima priznaje se u iznosu od 1.750,00 kuna:

(2) Tuzemni porezni obveznici mogu nadalje dobiti sljedeće osobne odbitke:

1. 0,3 osnovnog odbitka prema stavku 1. ovoga članka za uzdržavanog supružnika ili druge uzdržavane članove obitelji uključujući i prvo dijete,

2 osobni odbitak iz stavka 2. točke 1. ovoga danka uvećava se za drugo i svako daljnje dijete po 0,1 osnovnog odbitka (drugo dijete ukupno 0,4 treće ukupno 0,4 i tako dalje), a za uzdržavanog invalida člana uže obitelji za 0,2.

(3) Osobe čiji dohodak u smislu ovoga Zakona ili čiji drugi primici koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom prelaze osobni odbitak iz stavka 2. ovoga članka ne smatraju se uzdržavanima. Ako više osoba, uzdržava jednu osobu, osobni odbitak za tu osobu ravnomjerno se raspoređuje na sve koji ju uzdržavaju, osim ako se ne sporazume drugačije.

(4) Osobni odbici iz stavka 1. i 2. ovoga članka se zbrajaju. Djecom u smislu stavka 2. točke 1. i 2. ovoga danka smatraju se djeca koju roditelji uzdržavaju.

(5) Drugim uzdržavanim članovima uže obitelji u smislu stavka 2. točke 1. ovoga članka smatraju se roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovog supružnika te preci i potomci u izravnoj liniji:

(6) Porezni obveznik može koristiti osobne odbitke iz stavka 1. i 2. ovoga članka u razdoblju za koje postoji porezna obveza i u kojem se osoba uzdržava. Razdoblje se zaokružuje u korist poreznog obveznika na pune mjesece.

(7) Kao osobni odbitak tuzemnim poreznim obveznicima priznaju se i iznosi plaćeni za zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drugačije osiguran, do visine propisanog obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje kojeg plaćaju poslodavac i posloprimac.

(8) Inozemni porezni obveznici mogu odbiti osnovni osobni odbitak iz stavka 1. ovoga članka i plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih doprinosa posloprimca i poslodavca.

(1) Porezne gubitke koji se kod utvrđivanja ukupnog iznosa dohotka iz članka 3. ovog a Zakona ne mogu nadoknaditi (odbiti) može se pronositi najdulje u pet idućih razdoblja za koja se utvrđuje porez s tim da se odbijaju prije osobnih odluaka iz članka 34. ovoga Zakona. Odbitak gubitka je dopušten u tekućem poreznom razdoblju ako se nije mogao odbiti (nadoknaditi) u prethodnim poreznim razdobljima. Preneseni gubici se nadoknađuju prema redoslijedu njihova nastanka.

(2) Preneseni gubitak ukamaćuje se zaštitnom kamatom prema Zakonu o porezu na dobit.

(3) Porezni obveznik koji iskazuje porezni gubitak obvezno podliježe provjeri Porezne uprave.

(1) Obveznici poreza na dohodak dužni su porez plaćati na način i u rokovima utvrđenim ovim Zakonom i propisima donijetim na osnovi zakona.

(2) Porez na dohodak za koji se podnosi porezna prijava obračunava se godlšnje.

(3) Porez na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 25% od mjesečne porezne osnovice do visine trostrukog iznosa osnovnog osobnog odluke iz članka 34. stavka 1 ovoga Zakona, a po stopi od 35% na dio porezne osnovice koji prelazi taj iznos.

(1) Obveznicima poreza na dohodak porez se utvrđuje rješenjem Porezne uprave prema prebivalištu poreznog obveznika.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka porez se utvrduje prema poreznoj osnovici iz članka 3. ovoga Zakona, s time da se od utvrdenog poreza odbijaju iznosi plaćenog pređujma po svim vrstama dohotka.

(3) Ako je porezni obveznik ostvario dohodak u inozemstvu (inozemni dohodak) i ako je taj dohodak oporezovan u inozemstvu porezom koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak, porez plaćen u inozemstvu uračunava se u tuzemni porez na dohodak.

(4) Postupak priznavanja poreza prema stavku 3. ovoga članka primjenjuje se ako međunarodnim ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije odredeno drugačije.

(5) Radi ravnomjernog oporezivanja realnog godišnjeg dohotka svi podaci potrebni za godišnji obračun odnosno donošenje rješenja iz stavka 2. ovoga članka preračunavaju se primjenom zaštitne kamate na mjesec kojim završava obračunsko razdoblje.

(1) Obveznici poreza na dohodak dužni su podnijeti poreznu prijavu Poreznoj upravi nakon isteka poreznog razdoblja (kalendarske godine).

(2) Porezna prijava podnosi se Poreznoj upravi do kraja veljače nakon isteka godine za koju se utvrđuje porez.

(3) Oblik i sadržaj porezne prijave propisuje ministar financija.

(1) Obveznicima poreza na dohodak koji ne podnesu poreznu prijavu ili ako su podaci iz porezne prijave netočni ili nepotpuni porez na dohodak utvrduje se u postupku prema odredbama ovoga Zakona i propisima o općem upravnom postupku

(2) Porez na dohodak plaća se u roku osam dana od dana dostave rješenja poreznom obvezniku.

(3) Ako je porezni obveznik platio veći predujam od poreza na dohodak utvrđenog rješenjem, više plaćeni porez vraća se poreznom obvezniku ili mu se uračunava u predujam za iduće razdoblje.

(1) Ako je porezni obveznik tijekom godine ostvario dohodak samo od plaće ili mirovine, ne podnosi poreznu prijavu a plaćeni predujmovi poreza smatraju se konačno utvrđenim porezom na dohodak.

(2) Ako porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka ostvari dohodak iz više odnosa po osnovi rada ili druge vrste dohotka ili ako je Porezna uprava zatražila od poreznog obveznika da naknadno plati porez od nesamostalnog rada ili ako je porezni obveznik primio plaću izravno iz inozemstva, dužan je podnijeti poreznu prijavu iz članka 38. ovoga Zakona.

(3) Ako je porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka tijekom godine ostvario dohodak samo od plaće ili mirovine, može podnijeti poreznu prijavu radi ostvarivanja prava na osobne odbitke iz članka 34. ovoga Zakona koji nisu bili odbijeni prilikom isplate plaće ili mirovine.

(1) Kod dohotka od nesamostalnog rada predujam poreza (u daljnjem tekstu porez na plaću) obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, odnosno isplatitelj dohotka. Dužnik poreza na plaću je posloprimac, odnosno umirovljenik.

(2) Porez na plaću obračunava se prema propisima koji važe na dan isplate.

(3) Porezna osnovica poreza na plaću jest iznos svih primljenih dohodaka od nesamostalnog rada tijekom mjeseca umanjen za izdatke za stjecanje tih dohodaka iz članka 9. stavka 2 ovoga Zakona i iznos mjesečnih osobnih odbitaka iz članka 34. ovoga Zakona

(4) Poslodavac, odnosno isplatitelj mirovine dužan je, za račun posloprimca, kod svake isplate plaće, odnosno mirovine obustaviti porez.

(5) Odbitak poreza na plaću po osnovi rada koji kod isplatitelja ne traje duže od 10 dana (80 sati) i isplaćeni dohodak ne iznosi više od 700,00 kuna mjesečno, obavlja isplatitelj po stopi od 25% bez obračunavanja osobnih odbitaka iz članka 34. ovoga Zakona.

(6) U slučajevima iz stavka 5. ovoga članka obustavljeni (odbijeni) porez smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom. Porezni obveznik ima pravo te dohotke i odbijene iznose poreza unijeti u godišnju poreznu prijavu.

(1) Porezni obveznici koji dohodak od nesamostalnog rada ostvare neposredno iz inozemstva, dužni su na taj dohodak sami obračunati predujam poreza od nesamostalnog rada i uplatiti ga u roku od sedam dana od dana primitka dohotka.

(2) Porezni obveznik zaposlen u diplomatskom odnosno konzularnom predstavništvu strane države, u međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili organizaciji koja , na teritoriju Republike Hrvatske ima, diplomatski imunitet, kada je porezni obveznik po ovom Zakonu, dužan je sam obračunati predujam poreza od nesamostalnog rada na način iz stavka 1. ovoga članka.

Strana organizacija, koja ne uživa diplomatski imunitet u Republici Hrvatskoj i službenici te organizacije sa sjedištem odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj dužni su i pri isplati dohotka od nesamostalnog rada zaposlenim građanima ili stranim državljanima obračunati porez po odredbama ovoga Zakona i uplatiti ga u roku sedam dana od dana isplate.

Članak 44.

(1) Način plaćanja poreza na dohodak od plaća i mirovina te od drugih dohodaka od nesamostalnog rada potanko se uređuje pravilnikom koji donosi ministar financija.

(2) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka propisuju se oblik i sadržaj porezne kartice, koju su dužni voditi poslodavci i isplatitelji mirovina. Poreznu karticu besplatno izdaje Porezna uprava, a poslodavci, odnosno isplatitelji mirovina dužni su je čuvati dok traje radni odnos posloprimca, odnosno dok se isplaćuje mirovina.

(3) Jedan popunjeni primjerak porezne kartice poslodavac dostavlja Poreznoj upravi do 31. siječnja tekuće godine za proteklu godinu.

(1) Kod dohotka od samostalne djelatnosti mjesečni predujam se plaća prema rješenju Porezne uprave osim ako se predujmovi ne uplaćuju po odbitku poreza prema članku 46 ovoga Zakona.

(2) Mjesečni predujmovi određuju se na osnovi utvrđenog poreza po rješenju za prethodnu godinu.

(3) Na početku obavljanja samostalne djelatnosti predujmovi se utvrđuju na temelju podataka koje porezni obveznik priopći o predvidenom iznosu svoga dohotka (članak 49.).

(4) Ako porezni obveznik nije podnio poreznu prijavu za prethodnu godinu, ne vodi ili netočno vodi knjige ili nije dao podatke o predviđenom dohotku prema stavku 3 ovoga članka, mjesečne predujmove utvrđuje Porezna uprava na temelju obavljenog nadzora, usporedbom s poreznim obveznikom koji obavlja istu ili sličnu djelatnost iIi na temelju drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika.

(5) Porezna uprava može na temelju obavljenog nadzora ili drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s kojima raspolaže izmijeniti rješenje iz stavka 1. ovoga članka i utvrditi nove iznose mjesečnih predujmova.

(1) Predujmovi poreza na dohodak od samostalne djelatnosti plaćaju se po odbitku po stopi od 25%, bez prava na osobne odbitke iz članka 34. ovoga Zakona, kod isplata:

1. dohotka članova predstavničkih tijela, državnih ili privatnih organizacija za red u tim tijelima i organizacijama, članova upravnih i nadzornih odbora kod pravnih osoba, stečajnih upravitelja i sudskih vještaka te nagrada za rad sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu,

2. dohotka koje inozemni porezni obveznici ostvare od obavljanja umjetničke, artističke, sportske, književne ili kovne djelatnasti, uključujući i djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom. Ovako utvrđeni predujmovi smatraju se konačno plaćenim porezom i za ove dohotke ne podnosi se godišnja prijava.

(2) Predujmovi poreza na dohodak zastupnika u predstavničkim tijelima javne vlasti koji primaju za svoju samostalnu zastupničku (parlamentai'nu) djelatnost, ubiru se po odbitku kao porez na plaću prema članku 41. stavku 1., 2., 3. i 4. Ovoga Zakona.

Iznimno Porezna uprava može, na zahtjev poreznog obveznika, dozvoliti izmjenu visine utvrđenog predujma. Zahtjev se temelji na podnesku, koji sadrži sve bitne sastojke iz porezne prijave, što se odnosi na proteklo razdoblje tekuće godine.

Članak 48.

(1) Predujmovi poreza na dohodak plaćaju se mjesečno i to do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec.

(2) Rješenje o predujmu vrijedi do izmjene, odnosno do utvrdivanja novog predujma.

Porezni dohodak koji počinje obavljati redovitu samostalnu djelatnost dužan je o tome izvijestiti Poreznu upravu u roku od osam dana od dana početka obavljanja djelatnosti.

Nadležna tijela državne uprave, odnosno druge nadležne organizacije dužne su Poreznoj upravi dostaviti sva odobrenja za obavljanje obrta i slobodnih zanimanja, te rješenja o privremenoj obustavi i prestanku djelatnosti, odnosno zanimanja istovremeno s dostavom odobrenja, odnosno rješenja poreznom obvezniku.

Članak 51.

(1) Ako se dohodak od poljoprivrede i šumarstva obračunava po katastarskom prihodu (članak 21.) utvrđuje se predujam poreza rješenjem Porezne uprave, koje se dostavlja poreznom obvezniku do 1 travnja godine za koju se utvrđuje porez.

(2) Predujam poreza prema stavku 1. ovoga članka plaća se tromjesečno u jednakim dijelovima od ukupno utvrdenog poreza i to do isteka tromjesečja. Ako nije doneseno novo rješenje predujmovi se plaćaju u visini iznosa koji su utvrđeni za prethodnu godinu.

(3) Ako porezni obveznik uz katastarski dohodak ima i druge dohotke od samostalne djelatnosti ili imovine, predujmovi poreza plaćaju se i za katastarski dohodak u mjesečnim obrocima po postupku i na način iz članka 45. i 48. ovoga Zakona.

Nadležna organizaeija za katastar dužna je Poreznoj upravi dostaviti podatke o katastarskom prihodu poreznih obveznika do 15. veljače godine za koju se utvrđuje porez ako su nastale promjene u posjedovnom stanju, kulturi i bonitetu zemljišta te popis novih posjednika s naznakom njihova prebivališta, jedinstvenog matičnog broja građana, površine zemljišta i katastarskog prihoda.

(1) Obveznicima poreza od poljoprivrede i šumarstva, kojima je poljoprivreda osnovni izvor prihoda, utvrđeni porez iz članka 51. ovoga Zakona smatra se konačno utvrđenim porezom tako da ovi obveznici ne podnose prijavu za utvrđivanje poreza na dohodak. To, međutim ne utječe na pravo poreznog obveznika da podnese godišnju prijavu i u njoj iskaže katastarski dohodak i iznose plaćenih predujmova.

(2) Ako porezni obveznik ostvaruje i druge dohotke, katastarski se dohodak i plaćeni predujmovi moraju iskazati u godišnjoj prijavi

(1) Obveznici poreza na dohodak od imovine dužni su Poreznoj upravi prijaviti početak izdavanja u najam, odnosno zakup pokretnih stvari i nekretnina te prihoda od imovinskih prava u roku osam dana od početka ostvarivanja prihoda.

(2) Kod dohotka od imovine predujmovi poreza plaćaju se po postupku i na način iz članka 45. i 48. ovoga Zakona, a porez na iznajmljivanje soba i postelja iz članka 32. stavak 1. ovoga Zakona plaća se pri svakoj naplati zakupnine i smatra se konačnim porezom.

(3) Predujam poreza na dohodak od imovinskih prava plaća se po odbitku suglasno članku 41. stavak 5. ovoga Zakona.

Ako fizička osoba dohodak od imovine ostvaruje stalnim izdavanjem u najam, odnosno zakup nekretnina, a na vlastiti zahtjev na taj dohodak plaća porez od obrta, tada se predujam poreza plaća na način iz članka 48. ovoga Zakona.

(1) Pravne i fizičke osobe te druge organizacije dužne su Poreznoj upravi na njezin zahtjev dostaviti podatke o isporučenoj robi i uslugama što su im obavili obveznici poreza na dohodak te druge propisane podatke o isplaćenim plaćama. mirovinama i drugim primanjima zaposlenih radnika za godinu za koju se utvrđuje porez na dohodak.

(2) Banke i druge financijske organizacije koje obavljaju poslove platnog prometa dužne su Poreznoj upravi na njezin zahtjev dostaviti podatke o prometu preko žiro računa za sve građane. Na zahtjev Porezne uprave dužne su te podatke za pojedine građane dostaviti i tijekom godine

(3) Organi i organizacije iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužni su Poreznoj upravi omogućiti uvid u poslovne knjige i evidencije radi utvrđivanja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza.

(1) Prihodi, odnosno predujmovi za isporučenu robu ili obavljene usluge po bilo kojoj osnovi, koje ostvare građani od jedinica lokalne samouprave, državnih tijela, društvenih fondova, poduzetnika i drugih pravnih osoba, kao i osoba koje ostvaruju dohodak od obrta i slobodnih zanimanja, isplaćuju se građanima putem žiro računa.

(2) Ministar financija može propisati koji se prihodi iz stavka 1. ovoga članka mogu isplatiti u gotovu novcu mimo žiro računa

(1) Radi pravilnog utvrđivanja prihoda, Porezna uprava dužna je tijekom godine prikupljati podatke, snimati promet i obavljati druge radnje potrebne za utvrđivanje poreza.

(2) Porezna uprava ima pravo pregledavati poslovne knjige i poslovne prostorije radi prikupljanja podataka potrebnih za utvrđivanje poreza, a porezni obveznik dužan je omogućiti Poreznoj upravi pregled poslovnih knjiga i poslovnih prostorija.

Porezrli obveznici dužni su poslovne knjige i temeljnice, koje su osnova knjiženja te propisane evidencije držati u poslovnoj prostoriji ili kod ovlaštenog knjigovodstvenog servisa, odnosno u stanu, ako nemaju poslovnu prostoriju, kako bi bile dostupne Poreznoj upravi.

Porezna uprava dužna je poreznom obvezniku, na njegov zahtjev, dopustiti da razmotri isprave i druge podatke na osnovi kojih mu se utvrđuje obveza plaćanja poreza te podatke o utvrdenom i plaćenom porezu.

Članak 61.

(1) Podaci o dohotku i poreznoj osnovici u visini u kojoj ih je prijavio porezni obveznik i u visini u kojoj su utvrđeni u postupku utvrđivanja poreza mogu se davati na zahtjev sudova, državnog odvjetništva i državnih tijela.

(2) Drugi podaci koje službena osoba Porezne uprave sazna u postupku razreza i naplate poreza, jesu službena tajna.

(1) U opravdanim slučajevima Porezna uprava može obvezniku poreza odobriti odgodu za plaćanje dospjelog poreza ili plaćanje poreza u više obroka.

(2) Ako obveznik poreza ne uplaćuje obroke u određenom roku, Porezna uprava može staviti izvan snage rješenje o odobrenju obročne otplate i poduzeti mjere da se zaostali dug naplati odjedanput.

(3) Odobrena odgođa ne oslobađa obveznika od plaćanja kamata, ako ga Porezna uprava rješenjem o odobrenju obročne otplate nije oslobodila od plaćanja kamata.

Protiv rješenja Porezne uprave donesenog u prvom stupnju može se izjaviti žalba Središnjem uredu Porezne uprave u roku 15 dana od dana dostave rješenja.

Porezna uprava koja je donijela rješenje u prvom stupnju dužna je žalbu sa svim spisima predmeta u roku osam dana dostaviti Središnjem uredu Porezne uprave, ako je sama ne riješi u svojoj nadležnosti po odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

(1) Žalba ne odgada naplatu utvrđenog poreza ako ovim Zakonom nije određeno drugačije.

(2) Ako Porezna uprava odgodi naplatu utvrđenog poreza dužna je o tome izvijestiti tijelo koje rješava o žalbi.

Porezna uprava, koja je donijela rješenje o utvrđivanju poreza kojima je okončan postupak utvrđivanja poreza može sama ili na zahtjev obveznika obnoviti postupak u roku pet godina nakon njegove pravomoćnosti, prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

(1) Od poreznog obveznika koji dospjeli porez nije platio u propisanom roku i od jamca za naplatu poreza koji se plaća po odbitku, koji nije obračunao i uplatio porez u propisanom roku (u daljnjem tekstu: porezni dužnik), porez se prisilno naplaćuje na osnovi rješenja o određivanju prisilne naplate.

(2) U rješenju o određivanju prisilne naplate pored ostalog, moraju biti iskazani visina duga, kamata i troškova, naznaka dužnikove imovine iz koje će se izvršiti prisilna naplata i način izvršenja prišilne naplate.

(3) Porezna uprava koja prisilno naplaćuje porez može rješenjem iz stavka 1. ovoga članka:

1. privremeno zabraniti poreznom dužniku raspolaganje novčanim sredstvima na žiro računu i drugim računima odnosno druge financijske organizacije kod koje porezni obveznik vodi svoje račune,

2. naložiti banci ili drugoj financijskoj organizaciji da sva zatečena sredstva i ona koja budu pristigla u korist računa poreznog dužnika dozneči radi podmirenja poreznog duga na određeni način.

(1) Porez koji nije naplaćen iz novčanih sredstava poreznog dužnika na način iz članka 67. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, prisilno se naplaćuje iz cjelokupne druge imovine, prihoda i potraživanja poreznog dužnika osim iz imovine prihoda i potraživanja koja su ovim Zakonom izuzeta od prisilne naplate:

(2) Porezna uprava koja prisilno naplaćuje porez može popisati svu pokretnu imovinu poreznog dužnika, osim ako postoje dokazi ili da pokretne stvari nisu njegovo vlasništvo ili ako to nesumnjivo proizlazi iz okolnosti.

(3) Porez od poljoprivrede i šumarstva može se prisilno naplatiti iz prihoda i imovine svih članova domaćinstva.

Članak 69.

(1) Prisilna naplata prodajom imovine sastoji se iz popisa s procjenom i prodaje imovine.

(2) Prije poduzimanja prisilne naplate iz stavka 1. ovoga članka Porezna uprava dužna je poreznom dužniku ili punoljetnom članu njegova domaćinstva dostaviti rješenje o određivanju prisilne naplate prodajom imovine. Rješenjem o prisilnoj naplati opominje se porezni dužnik da će dug biti naplaćen nakon isteka roka koji ne može biti kraći od osam dana od dana primitka rješenja.

(3) Imovina se propisuje i procjenjuje nakon uručenja rješenja o određivanju prisilne naplate, a imovina se ne može prodati prije nego što protekne osam dana od izvršenog popisa.

(4) Iznimno, ako se propisuje odnosno prodaje kvarljiva roba, te se radnje mogu obavljati i u rokovima kraćim od osam dana.

Porezni dužnik snosi sve troškove naplate, osim troškova propisa i procjene, ako je dug podmirio u roku osam dana nakon popisa.

Prisilna naplata poreza prodajom imovine obustavlja se kada porezni dužnik isplati porez koji duguje s kamatama i troškovima ili kada na drugi način prestane obveza plaćanja duga.

Rješenje o određivanju prisilne naplate poreza prodajom imovine iz pokretne imovine donosi Porezna uprava na čijem se području nalazi imovina.

(1) Protiv rješenja o određivanju prisilne naplate prodajom imovine, kao i na izvršeni popis i procjenu porezni dužnik može Poreznoj upravi izjaviti prigovor u roku tri dana od dana dostave rješenja.

(2) O prigovoru rješava Porezna uprava koja je donijela rješenje o određivanju prisilne naplate.

(3) Prigovor iz stavka 1. ovoga članka obustavlja dalji postupak prisilne naplate do dostave rješenja o prigovoru poreznom dužniku ili punoljetnom članu njegova domaćinstva.

(4) Protiv rješenja o prigovoru iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana dostave toga rješenja Središnjem uredu Porezne uprave.

(5) Ako porezni dužnik nije izjavio prigovor protiv rješenja o odredivanju prisilne naplate, niti na izvršeni popis i procjenu u roku iz stavka 1. ovoga članka, ima pravo izjaviti žalbu Središnjem uredu Porezne uprave u roku 15 dana od dana dostave rješenja o odredivanju prisilne naplate, odnosno nakon popisa i procjene.

(6) Žalba ne zadržava naplatu.

(7) U prigovoru, odnosno žalbi ne mogu se iznositi okolnosti koje se odnose na razrez poreza.

(1) Pokretnine poreznog dužnika popisuju se ovim redom:

1. gotov novac,

2. obveznice ili drugi vrijednosni papiri ako su dospjeli na naplatu ili se mogu eskontirati,

3. nakit i druge dragocjenosti,

4. ostale pokretnine i to prije svega one koje se mogu lako unovčiti.

(2) Porezni dužnik može ponuditi red po kojemu če se popisati pokretnine

(3) Porezna uprava dužna je prihvatiti ponudu dužnika o redu popisa pokretnina ako se na taj način ne bi otežala pravovremena naplata poreza.

Pokretnine popisuje i prodaje ovlašteni djelatnik Porezne uprave (u daljnjem tekstu: izvršitelj) na osnovi rješenja o određivanju prisilne naplate.

Pokretnine se popisuju u nazočnosti poreznoga dužnika ili nekog od punoljetnih članova njegova domaćinstva i jednog punoljetnog građanina kao svjedoka, odnosno u nazočnosti dvaju punoljetnih gradana kao svjedoka ako popisu nije nazočan porezni dužnik ni punoljetni član njegova domaćinstva.

(1) Ako porezni dužnik ne pokaže prostorije i predmete u stanu, izvršitelj je ovlašten otvoriti zaključane prostorije, namještaj i druge predmete, kako bi mogao obaviti popis i procjenu.

(2) Ako se pretpostavlja da su pokretnine pogodne za popis skrivene kod poreznog dužnika, izvršitelj će ga pozvati da stvari preda radi popisa, a ako se dužnik ne odazove pozivu, obavit će osobni pretres.

(3) Radnje iz stavka 1. i 2. ovoga članka izvršitelj poduzima samo ako se prisilna naplata ne može izvršiti na drugi način i ako ima posebno rješenje Porezne uprave kojim se određuje izvršenje ovih radnji, za svaki pojedini slučaj ponaosob. Ove radnje mogu se obaviti samo u nazočnosti dvaju punoljetnih građana kao svjedoka.

(1) Prilikom popisa pokretnina izvršitelj obavlja i njihovu proejenu, a ako bude potrebno može pozvati i posebnog procjenitelja

(2) Na zahtjev poreznog dužnika, izvršitelj će pozvati procjenitelja, ali nije dužan prihvatiti prijedlog o osobi procjenitelja.

(1) O popisu pokretnina izvršitelj je dužan voditi zapisnik u kome mora navesti sve potrebne podatke i druge pojedinosti koje su se dogodile tijekom popisa

(2) Zapisnik o popisu potpisuje izvršitelj, porezni dužnik, odnosno punoljetan član njegova domaćinstva, nazočni svjedoci, procjenitelj i druge službene osobe koje su bile nazočne pri popisu.

(3) Popis gubi važnost ako se u roku 90 dana od dana popisa poreznom dužniku ne dostavi oglas o javnoj prodaji.

(1) Ako porezni dužnik izjavi da su popisane pokretnine vlasništvo treće osobe, a ne pruži za to dokaze ni on ni treća osoba, izvršitelj može popisati i te predmete, aIi je tu treću osobu dužan uputiti da podnese tužbu sudu u roku 15 dana od dana dostave obavijesti o popisu radi dokazivanja svoga prava vlasništva. Ako u tom roku ne podnese dokaz da je tužba podnijeta sudu, postupak prisilne naplate nastavit će se kao da nije bilo prigovora.

(2) Podnošenjem tužbe sudu u roku određenom u stavku 1. ovoga članka odlaže se prodaja popisanih stvari iz stavka 1. ovoga članka do okončanja sudskog postupka.

(1) Popisane pokretnine ostavljaju se na čuvanje poreznom dužniku.

(2) Iznimno, ako postoji osnovana sumnja da će porezni dužnik otuđiti popisane pokretnine, Porezna uprava može te pokretnine oduzeti dužniku da ih sama čuva ili ih može dati drugome na čuvanje.

(1) Radi naplate dospjelog poreza, Porezna uprava može rješenjem staviti zabranu na plaću iz radnog odnosa i na druga potraživanja poreznog dužnika, kojim se poreznom dužniku zabranjuje da raspolaže plaćom, odnosno drugim potraživanjirna, a njegovom se dužniku nalaže da plaću, odnosno drugo potraživanje isplati u korist poreznog duga. Rješenje donosi Porezna uprava kod koje se porezni dužnik zadužuje porezom

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka porezni dužnik i njegov dužnik mogu u roku tri dana od dana dostave rješenja izjaviti prigovor Poreznoj upravi. O prigovoru rješava Porezna uprava koja je donijela rješenje.

(3) Prigovor zadržava izvršenje do dostave rješenja o prigovoru dužnika poreznog dužnlka.

(4) Protiv rješenja o prigovoru porezni dužnik i njegov dužnik mogu izjaviti žalbu u roku 15 dana od dana dostave tog rješenja Središnjem uredu Porezne uprave.

(5) Ako porezni dužnik ili njegov dužnik nisu izjavili prigovor protiv rješenja o stavljanju zabrane na plaću iz radnog odnosa i na druga potraživanja imaju pravo izjaviti žalbu Središnjem uredu Porezne uprave u roku 15 dana od dana dostave rješenja o stavljanju zabrane na plaču iz radnog odnosa i na druga potraživanja.

(6) Žalba poreznog dužnika ne zadržava naplatu dok žalba dužnika poreznog dužnika zadržava naplatu.

(7) U prigovoru, odnosno u žalbi ne mogu se iznositi okolnosti koje se odnose na razrez poreza

Ako dužnik poreznog dužnika nije izjavio prigovor ili žalbu ili su njegov prigovor ili žalba odbijeni, a ne postupi po rješenju iz članka 82. stavka 1. ovoga Zakona rješenje na koje je stavljena potvrda izvršnosti na zahtjev Porezne uprave izvršit će nadležna organizacija iz sredstava dužnika poreznog dužnika, a od građana i građanskih pravnih osoba rješenje će izvršiti samo Porezna uprava.

(1) Predmetom prisilne naplate ne mogu biti:

1. odjeća, obuća, rublje, posteljina i posuđe koji su neophodni poreznom dužniku i članovima njegova domaćinstva,

2. kreveti, odnosno ležajevi poreznog dužnika i članova njegova domaćinstva, štednjak i ostali najnužniji namještaj,

3. znanstvene knjige i znanstvena sredstva nužni poreznom dužniku,

4. hrana i ogrjev za četiri mjeseca za poreznog dužnika i članove njegova domaćinstva,

5. potraživanja na osnovi osiguranja imovine i osoba,

6. dvije trećine plaće, mirovine i invalidskih primanja te naknada za slučaj spriječenosti za rad, tako da poreznom dužniku mora ostati iznos u visini minimalne plaće,

7. novčana primanja, koja čine naknadu troškova (dnevnice, putni i drugi troškovi),

8. doplaci za djecu i socijalne potpore,

9. stipendije,

10. naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama,

11. primanja vojnika na odsluženju vojnog roka,

12. novčane pošiljke predane pošti dok se ne uruče poreznom dužniku,

13. potraživanja na ime zakonskog uzdržavanja,

14. naknade koje maloljetne osobe ili mlađe punoljetne osobe primaju za obavljeni rad u odgojnoj ustanovi ili domik za preodgoj.

(2) Predmeti prisilne naplate ne mogu biti ni druge stvari ni potraživanja ako bi se time dovelo u pitanje nužno uzdržavanje poreznog dužnika, članova njegova domaćinstva i drugih osoba koje je porezni dužnik po zakonu dužan uzdržavati.

Ako porezni dužnik otuđi, uništi ili ošteti popisane stvari, Porezna uprava podnijet će prijavu državnom odvjetniku, a radi naplate duga odmah će obaviti novi popis.

Popisane stvari prodaju se na javnoj prodaji nadmetanjem, a ako su popisani predmeti kvarljivi, mogu se unovčiti u izravnoj prodaji.

(1) Javna prodaja određuje se oglasom. Oglas o javnoj prodaji mora sadržavati podatke o dužniku, mjestu, danu, satu i načinu prodaje te opis stvari.

(2) Oglas o javnoj prodaji objavljuje se na uobičajen način u mjestu gdje se stvari prodaju, a mora se uz potvrdu na dostavnici dostaviti i poreznom dužniku, najmanje pet dana prije dana određenog za javnu prodaju ako mu dan javne prodaje nije saopćen u zapisniku prigodom popisa i procjene imovine.

(1) Javna prodaja može početi ako su se javila najmanje dva ponuđača

(2) Na javnoj prodaji kao ponuđaći ne mogu sudjelovati porezni dužnik i članovi njegova domaćinstva, a ni službene osobe zaposlene u Poreznoj upravi.

(3) Popisane pokretnine javno se prodaju s početnom cijenom koja je utvrđena prilikom popisa.

(4) Ako se na javnoj prodaji ne postigne početna cijena stvari će se prodati po najvišoj ponudenoj cijeni. Ta cijena ne može biti manja od polovine vrijednosti utvrđene procjenom.

(5) Ako se za pojedine stvari na javnoj prodaji ne postigne polovina procijenjene vrijednosti, može se, u roku od najmanje pet dana, odrediti druga javna prodaja, na kojoj se stvari mogu prodati bez obzira na visinu postignute cijene.

(6) Ako se ni na ponovljenoj javnoj prodaji stvari ne mogu prodati Porezna uprava odredit će način prodaje.

(1) lzvršitelj je dužan voditi zapisnik o javnoj prodaji u koji unosi sve potrebne podatke o načinu, vremenu prodaje, ponuđačima i druge pojedinosti što su od interesa za sve osobe koje su sudjelovale u prodaji.

(2) Zapisnik potpisuju izvršitelj, kupac i porezni dužntk, ako je prisustvovao javnoj prodaji. Porezni dužnik može zahtijevati da se njegove primjedbe unesu u zapisnik.

(1) Porez se prisilno naplaćuje iz pokretnina, dohotka i potraživanja poreznog dužniks i članova njegova domaćinstva, a može se naplatiti iz nekretnina poreznog dužnika.

(2) U postupku prisilne naplate može se izvršiti uknjižba založnog prava na nekretninu poreznog dužnika radi osiguranja naplate.

(1) Ako postoji opasnost da porezni dužnik osujeti naplatu još nedospjelog iznosa poreza, mogu se poduzeti mjere za osiguranje naplate.

(2) Mjere osiguranja sastoje se u popisu pokretnina, zabrani raspolaganja potraživanjem poreznog dužnika, oduzimanjem pokretnina i predbiježbi založnog prava na nekretninu.

(3) Mjere za osiguranje naplate mogu se poduzeti radi naplate neutvrđenog iznosa poreza čim je pokrenut postupak utvrđivanja ako postoji opasnost da bi porezni dužnik mogao osujetiti naplatu.

(1) Porez iz pokretnina poreznog dužnika prisilno naplaćuje Porezna uprava koja je donijela rješenje o razrezu poreza u prvomu stupnju.

(2) Porez iz nekretnina poreznog dužnika, na zahtjev Porezne uprave, prisilno naplaćuje nadležni sud u roku tri mjeseca nakon primljenog zahtjeva.

(1) Od ukupno naplaćenih obveza prisilnim putem najprije se podmiruju troškovi prisilne naplate, potom kamate, novčane kazne po ovomu Zakonu te dužni porez i doprinosi.

(2) Višak sredstava što se ostvari prodajom vraća se poreznom dužniku na njegov zahtjev.

(3) Ako se rješenje o prisilnoj naplati stavi izvan snage ili se mjere poduzete radi osiguranja naplate pokažu neopravdanim, porezni dužnik ne snosi troškove postupka.

(1) Dospjeli iznos poreza koji se ne može naplatiti ni prisilnim putem otpisuje se kao nenaplativ

1. ako je porezni dužnik umro ili se odselio u nepoznato mjesto, a nije ostavio pokretnina ni nekretnina iz kojih se može naplatiti dospjeli porez, ako se iza pokojnika naknadno pronađe imovina ili se sazna za novo prebivalište poreznog dužnika koji se odselio, ponovno će se zadužiti otpisanim porezom, pod uvjetom da nije nastupila zastara prava na naplatu;

2. ako se prisilnom naplatom koja se obavlja svake godine bez uspjeha, dug nije mogao naplatiti ni nakon isteka treće godine od dana dospjelosti. Ako se nakon otpisa pojavi mogućnost naplate otpisanog poreza, porezni se dužnik ponovno zadužuje otpisanim porezom, pod uvjetom da nije nastupila zastara prava na naplatu.

(2) Ako bi izvršenjem naplata dovela u pitanje nužno uzdržavanje poreznog dužnika i članova njegova domaćinstva, porez se može iznimno otpisati u cijelosti ili djelomično.

(3) O otpisu dospjelog poreza rješava Porezna uprava.

(1) Ako se porez ne mogne naplatiti iz imovine poreznog obveznika, naplatit će se iz imovine članova njegova domaćinstva, koji su tu imovinu stekli od poreznog obveznika po bilo kojoj osnovi.

(2) Ako je porezni obveznik, da bi izbjegao obvezu plaćanja poreza, otuđio imovinu pravnim poslom u korist osoba koje nisu članovi njegova domaćinstva, Porezna uprava može takav posao pobijati pred sudom pod uvjetom da je kupac znao za takvu namjeru obveznika.

(3) Osoba koja nije kao vlasnik ili posjednik upisana u katastar zemljišta, a koristi zemljište, solidarno jamči za porez na to zemljište s osobom koja je kao vlasnik ili posjednik upisana u katastar zemljišta.

(4) Za naplatu poreza koji se plaća po dobitku jamči isplatitelj.

Ako više osoba ostvaruje prihod zajedničkim obavljanjem djelatnosti, solidarno jamče za obveze po osnovi zajedničkog obavljanja djelatnosti.

Članak 97.

(1) Porezni dužnik koji otudi strojeve, uređuje ili drugi inventar što su mu služili za obavljanje djelatnosti ili otuđi radnju u cjelini, dužan je prethodno podmiriti svoje porezne obveze.

(2) Ako novi vlasnik preuzme imovinu iz stavka 1. ovoga članka, a porez nije plaćen, za naplatu dospjelog poreza jamči solidarno s poreznim dužnikom i novi vlasnik do visine vrijednosti preuzete imovine.

Građanin koji drži u zakupu ili napolici zemljište na koje se plaća porez od poljoprivrede i šumarstva, solidarno odgovara sa zakupodavcem za dužni porez što odpada na to zemljište do visine zakupnine, odnosno do vrijednosti napolice.

Osobe koje vlasnicima putujućih zabavnih radnji, odnosno priređivaćima zabavnih priredba uz naplatu ili besplatno ustupaju svoj stambeni ili poslovni prostor odgovaraju solidarno s poreznim obveznikom za sve porezne obveze.

(1) Pravo na utvrđivanje porezne obveze te pravo na pokretarlje prekršajnog postupka zbog povreda odredbi ovoga Zakona zastaruje za pet godina nakon isteka godine u kojoj je trebalo utvrditi porezne obveze, odnosno u kojoj su povrijeđene odredbe ovoga Zakona.

(2) Pravo na naplatu poreza, kamata i troškova prisilnog izvršenja i novčanih kazni zbog povreda odredbi ovoga Zakona zastaruje za pet godina nakon isteka godine u kojoj ih je trebalo naplatiti.

(3) Pravo poreznog obveznika na povrat nepravilno ili više plaćenih iznosa naime poreza, kamata, troškova prisilnog izvršenja i novčanih kazni zastaruje za pet godina nakon isteka godine u kojoj su oni naplaćeni.

(1) Tijek zastare prava na utvrđivanje poreznih obveza prekida se svakom službenom radnjom Porezne uprave radi utvrđivanja porezne obveze koja je stavljena do znanja poreznom obvezniku.

(2) Tijek zastare prava na naplatu poreza, kamata, troškova prisilnog izvršenja i novčanih kazni prekida se svakom službenom radnjom što je poduzima Porezna uprava radi naplate koja je stavljena do znanja poreznom obvezniku.

(3) Tijek zastare prava na povrat nepravilno ili više plaćenog poreza, kamata, troškova prisilnog izvršenja i novčanih kazni prekida se svakom radnjom što je obveznik, odnosno kažnjena osoba poduzima kod Porezne uprave radi povratka.

(4) Nakon svakog prekida tijela zastare nastupa novi tijek zastare

(5) Apsolutna zastara nastupa nakon isteka deset godina od dana kada je prvi put počela teći.

Propisi o zastari potraživanja, ako nisu u suprotnosti s ovim Zakonom, primjenjuju se i na zastaru prava utvrdivanja i naplate poreznih obveza.

Novčanom kaznom od 1000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj;

1. porezni obveznik koji ne podnese poreznu prijavu u propisanom roku (članak 38. stavak 1. i 3. i članak 40. stavak 2.),

2. porezni obveznik koji iskaže netočne ili nepotpune podatke u poreznoj prijavi ili ne plati porez u propisanom roku (članak 39.),

3. poslodavac, odnosno isplatitelj koji ne obračuna ili ne uplati predujam poreza od nesamostalnog rada, fizičke osobe, koje su dužne same obračunati porez od nesamostalnog rada i strane organizacije, te isplatitelji koji su dužni obračunati porez po odbitku (članak 41., 42. i 43.),

4. porezni obveznik koji ne vodi ili netočno ili neažurno vodi poslovne knjige ili ne izdaje račune ili ne obračuna u potpunosti ili djelomično predujam poreza (članak 16. stavak 3. i 4., članak 45. stavak 1. i članak 55.),

5. porezni obveznik koji ne plaća mjesečni predujam poreza u propisanom roku (članak 48. stavak 1.),

6. Porezni obveznik koji počinje obavljati redovitu samostalnu djelatnost, a o tome ne izvijesti Poreznu upravu (članak 49.).

7. Porezni obveznik koji Poreznoj upravi ne prijavi početak izdavanja u najam, odnosno zakup nekretnina i pokretnih stvari u propisanom roku i ne plaća predujam poreza u propisanom roku (članak 54. stavak 1.),

(1) Novčanom kaznom od 2000,00 do 50000,00 kuna za prekršaj će se kazniti organi i organizacije koji, na zahtjev Porezne uprave, ne pruže podatke o isporučenoj robi i obavljenim uslugama, o isplaćenim plaćama, mirovinama i drugim primanjima zaposlenih djelatnika ili podatke o prometu preko žiro-računa građana ili onemoguće uvid u poslovne knjige i evidencije radi utvrđivanja podataka potrebnim za utvrđivanje poreza (članak 56.).

(2) Novčanom kaznom iz stavka 1. ovoga članka za prekršaj će se kazniti pravne i fizičke osobe, koje isplate građanima ne izvrše preko žiro-računa (članak 57.)

(3) Za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom od 500,00 do 5000,00 kuna.

Novčanom kaznom od 1000,00 kuna do 10000,00 kuna za prekršaj će se kazniti porezni obveznik koji poslovne knjige i temeljnice te propisane evidencije ne drži u poslovnoj prostoriji ili kod ovlaštenog servisa iIi u stanu ili ometa pregled poslovnih knjiga i poslovnih prostorija (članak 58. stavak 2. i članak 59.).

Za prekršaj iz članka 105. ovoga zakona ovlašteni djelatnik Porezne uprave može učinitelju prekršaja na mjestu gdje je prekršaj učinjen izreći novčanu kaznu u iznosu od 500,00 kuna

(1) Za prekršaje iz članka 103. točke 4. i 5. članka 105. ovoga Zakona učinjene u povratu drugi put Porezna uprava, uz novčanu kaznu, izreći će i zaštitnu mjeru oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju do šest mjeseci.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka učinjene u povratu treći put Porezna uprava, uz novčanu kaznu, izreći će i zaštitnu mjeru oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka, ako bi oduzimanje dozvole za obavljanje djelatnosti izazvalo veće štetne posljedice i poremećaje u gospodarstvu ili veće otpuštenje zaposlenih djelatnika, može se za prekršaj u povratu izreći samo novčana kazna.

(1) Postupak za izricanje kazne o prekršajima zbog povrede odredaba ovoga Zakona, pokreće, vodi i rješenje o prekršaju donosi Porezna uprava.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba Središnjem uredu Porezne uprave.

(1) Prekršajni postupak u prvom stupnju vodi i rješenje o prekršaju donosi službenik Porezne uprave, diplomirani pravnik, kojeg imenuje pročelnik područnog ureda Porezne uprave.

(2) Postupak u drugomu stupnju vodi i rješenje o prekršaju donosi komisija za prekršaje koju imenuje ministar financija.

Glede prekršajnog postupka primjenjuju se opći propisi o prekršajima ako ovim Zakonom nije određeno drugačije.

Plaće i prihodi ostvareni do dana primjene Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" br. 109/93) oporezivat će se prema propisima koji su do tada bili na snazi ako Zakonom o porezu na dohodak ("Narodne novine" br. 109/93) i propisima donesenim na temelju njega nije propisano drugačije.

(1) Oslobođenje i olakšice od plaćanja poreza koji su stečeni po Zakonu o neposrednim porezima prije dana primjene Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" br. 109/93) vrijede do isteka vremena za njihovo korištenje.

(2) Predujam poreza od obrta i slobodnih zanimanja za prva tri mjeseca 1994. godina plaća se prema visini predujma uplaćenog u prosincu 1993. godine, uvećanog za visinu eskontne stope Narodne banke Hrvatske.

(3) Fizičke osobe koje su porez na dobit plaćale u godišnjem paušalnom iznosu predujam poreza za prva tri mjeseca 1994. godine, plaćaju prema visini poreza, kojeg su platile u posljednjem tromjeseeju 1993 godine uvećanog za iznos eskontne stope Naradne banke Hrvatske. Ako su fizičke osobe plaćale paušalni iznos poreza mjesečno tada predujam poreza za prva tri mjeseca 1994. godine plaćaju prema visini uplaćenog u prosincu 1993. godine uvećanog za visinu eskontne stope Narodne banke Hrvatske.

(4) Fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od autorskih prava, sukladno odredbi članka 11. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" br. 109/93) u 1994. godini plaćaju predujam poreza od svakog pojedinačnog ostvarenog dohotka po stopi od 25% nakon odbitka rashoda, koji se odnosi na pojedinačno ostvareni dohodak.

(5) Fizičke osobe, koje se bave obrtom ili slobodnim zanimanjem, dužne su spisak dugotrajne imovine iz članka 17. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" br. 109/93) dostaviti Poreznoj upravi do kraja ožujka 1994. godine.

(6) Iznimno od odredbe članka 34. stavka 1 točke 1. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" br.109/93) u 1994. godini neoporezivi dio dohotka za umirovljenike iznosi 1,00 minimalne godišnje plaće.

(1) Propisi za provedbu Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" br. 109/93), te propisi o praćenju i evidentiranju poreza bit će doneseni do 31. prosinca 1993. godine.

(2) Iznimno od odredbe članka 44. stavka 2. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" br.109/93.), poreznu karticu za 1994. i 1995. godinu ispunit će poslodavci i popunjenu je dostaviti Poreznoj upravi.

(3) Poslodavcem u smislu ovoga Zakona, smatra se pravna ili fizička osoba koja zapošljava ili koja je zapošljavala fizičke osobe radi potrebe obavljanja poslova i koja je fizičkim osobama isplaćivala ili isplaćuje plaću. Poslodavcem se smatraju i poslovne jedinice (dijelovi poduzetnika) ako isplaćuje plaću te pravne i fizičke osobe koje za obavljanje poslova posuđuju radnike trećoj osobi i ustanove mirovinskog i invalidskog osiguranja glede mirovina koje isplaćuju umirovljenicima kao i isplatitelji stipendija iznad visine koju određuje ministar financija

(4) Ovlašćuje se ministar financija da može donijeti Pravilnik o porezu na dohodak, kojim se podrobnije razrađuju odredbe članka 2., 3., 4., 6., 8., 10., 17., 37., 38., 39. ovoga Zakona.

(5) Do donošenja pravilnika iz stavka 4. ovoga članka primjenjivat će se na odgovarajući način Pravilnik o načinu obračunavanja i plačanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada (plaće i mirovine - "Narodne novine" br. 113/93.), Pravilnik o obliku i sadržaju spiska dugotrajne imovine ("Narodne novine" br.113/93.) i Pravilnik o poslovnim knjigama fizičkih osoba koje se bave obrtom ili slobodnim zanimanjem, a oporezuju se porezom na dohodak ("Narodne novine" br.113/93.).

(6) Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske da utvrdi i izda pročiščeni tekst Zakona o porezu na dohodak.

Od dana primjene Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" br. 109/93.), prestaje važiti Zakon o neposrednim porezima ("Narodne novine" br. 19/90. 28/90., 14/91., 73/91. i 25/93.) i Uredba o izmjeni i dopuni Zakona o, neposrednim porezima ("Narodne novine" br. 59/93.), te se stavlja izvan snage točke 19. Uredbe o nastavljanju važenja pravnoga sadržaja i učinka odredenih uredbi Vlade Republike Hrvatske na temelju zakonske ovlasti ("Narodne novine" br. 100/93.).