Zakoni i propisi - Pravni savjeti 23 05.04.1995 Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Besplatna izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Poslovni forum d.o.o. ove godine obilježava dvadeset godina uspješnog poslovanja. Tim povodom, poklanjamo Vam BESPLATNU izradu CMS web stranica.
Inače, redovna cijena izrade CMS web stranica je 3900 kuna + PDV

Link za opširnije informacije o BESPLATNOJ izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

Odluku

o proglašenju zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske

Proglašavam Zakon o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske, koji je Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio na sjednici 22. ožujka 1995. godine.

Broj: 081-95-636/1

Zagreb, 24. ožujka 1995.

Predsjednik Republike Hrvatske

dr. Franjo Tuđman, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

ZAKON

o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske

I.

TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuje se sastav i popuna oružanih snaga Republike Hrvatske; služba i činovi u oružanim snagama; dodjela činova, promaknuća i ostala statusna pitanja te prava i obveze djelatnih vojnih osoba i drugih osoba na službi u oružanim snagama.

Članak 2.

Službom u oružanim snagama Republike Hrvatske (u nastavku teksta: oružane snage) smatra se obavljanje vojnih i drugih poslova i zadaća u oružanim snagama.

Članak 3.

Na službi u oružanim snagama mogu biti vojne osobe te vojni službenici i vojni namještenici. Vojne osobe su:

Djelatne vojne osobe su:

Djelatni vojnici su:

Pričuvnici su:

Članak 4.

Vojni službenik je osoba s visokom ili višom stručnom spremom postavljena u red, odnosno imenovana na dužnost u oružanim snagama, a koja kao redovno zanimanje obavlja poslove iz nadležnosti oružanih snaga. Vojni namještenik je osoba s višom, srednjom ili nižom, kao i s njima izjednačenom stručnom spremom postavljena u red koja u oružanim snagama obavlja računovodstveno-financijske poslove, poslove automatske obrade podataka, administrativne, pomoćno-tehničke i druge poslove utvrđene ustrojem.

Članak 5.

Vojne osobe, vojni službenici i vojni namještenici prema odnosima u službi mogu biti: nadređeni i podređeni, a prema činovima i dužnostima: stariji i mlađi. Nadređena je ona osoba koja na temelju zakona, drugih propisa i ovlasti vodi i zapovijeda vojnim zapovjedništvima, stožerom, postrojbom, ustanovom ili njihovim tijelom i osobama u njima. Starija je osoba koja ima viši čin, a ako su osobe istog čina starija je ona osoba za čije je ustrojbeno mjesto utvrđen viši ustrojbeni čin, odnosno ukoliko imaju jednak ustrojbeni čin, starija je ona osoba koja je prije promaknuta u osobni čin.

Članak 6.

Dužnost časnika u pravilu može obnašati vojna osoba koja ima propisani časnički čin. Dužnost časnika može obnašati i vojni službenik i vojni namještenik (u nastavku teksta: službenik i namještenik) na onim ustrojbenim mjestima i pod uvjetima koje propiše ministar obrane. U vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske dužnost časnika može obnašati i osoba koja nema čin ali posjeduje sposobnost vođenja i zapovijedanja sukladno propisanom ustroju.

Članak 7.

Vojne osobe pri stupanju u oružane snage daju svečanu prisegu. Dana svečana prisega prisežnika obvezuje trajno. Djelatne vojne osobe svečanu prisegu daju u pisanom obliku, a ročnici, kadeti i pričuvnici usmeno.

Članak 8.

Dan oružanih snaga Republike Hrvatske je 28. svibnja. Dane vidova, rodova i struka, odnosno pojedinih dijelova oružanih snaga utvrđuje Vrhovni zapovjednik na prijedlog ministra obrane.

Članak 9.

Djelatnim vojnim osobama zabranjeno je sindikalno i stranačko organiziranje u oružanim snagama.

Članak 10.

Akti kojima se regulira status djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika u službi upravni su akti Protiv konačnih upravnih akata iz stavka 1. ovoga članka, ako to nije zakonom drukčije određeno, može se pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Hrvatske. U postupku donošenja akata iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se Zakon o općem upravnom postupku, ako to ovim Zakonom nije drukčije određeno. Na djelatničke odnose, prava i obveze u službi te odgovornost vojnih osoba, službenika i namještenika na službi u oružanim snagama, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, primjenjivat će se odredbe propisa o državnim službenicima i namještenicima, a u pitanjima koja tim propisima nisu uređena primjenjivat će se opći propisi o radu.

II. SASTAV I POPUNA ORUŽANIH SNAGA

Članak 11.

Oružane snage imaju mirnodopski i ratni sastav. Mirnodopski sastav čine djelatne vojne osobe, službenici i namještenici, kadeti i ročnici. Ratni sastav, osim osoba iz stavka 2. ovoga članka, čine i pričuvnici koji podliježu obvezi služena u pričuvnom sastavu. Vrhovni zapovjednik utvrđuje mirnodopski i ratni sastav oružanih snaga te strukturu činova u mirnodopskom i ratnom sastavu oružanih snaga.

Članak 12.

Državljani Republike Hrvatske stupaju u oružane snage na sljedeći naćin: - novaci i pričuvnici - upućivanjem na službu u oružane snage, - gardisti - ugovorom o službi na određeno vrijeme - kadeti - aktom o školovanju, - djelatne vojne osobe - aktom o prijamu u djelatnu vojnu službu ili ugovorom o djelatnoj vojnoj službi, - službenici i namještenici - na način određen propisima o državnim službenicima i namještenicima.

Članak 13.

Novake i pričuvnike poziva se i upućuje na službu u oružane snage sukladno odredbama Zakona o obrani. Prijam osoba za školovanje poradi potreba oružanih snaga u vojna učilišta te upućivanja u druge škole u građanstvu i inozemstvu utvrđuje se posebnim propisima, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Članak 14.

Popuna ratnog sastava oružanih snaga pričuvnicima obavlja se sukladno odredbama Zakona o obrani.

III. PRIJAM U DJELATNU VOJNU SLUŽBU

1. Uvjeti za prijam u djelatnu vojnu službu

Članak 15.

U djelatnu vojnu službu može biti primljena osoba koja, osim uvjeta određenih Zakonom o obrani, ispunjava i ove posebne uvjete:

1. da ima psihičke, tjelesne i zdravstvene sposobnosti propisane za djelatnu vojnu službu,

2. da ima stručnu spremu potrebnu za obavljanje odgovarajućih dužnosti,

3. da ispunjava ostale uvjete utvrđene ustrojem. Prijam u djelatnu vojnu službu obavlja se sukladno potrebama službe prema broju ustrojem predviđenih mjesta. Osoba iz stavka 1. ovoga članka primljena u djelatnu vojnu službu nadnevkom stupanja u službu stječe svojstvo djelatne vojne osobe.

2. Prijam djelatnih dočasnika

Članak 16.

Dočasnike se prima u djelatnu vojnu službu na temelju akta o prijamu u djelatnu vojnu službu i dodjelom dočasničkog čina. Kadete škole za djelatne dočasnike prima se u djelatnu vojnu službu po završetku školovanja skupnim aktom o prijamu u djelatnu vojnu službu i dodjelom odgovarajućeg čina.

Članak 17.

Pričuvni dočasnik može biti primljen u djelatnu vojnu službu kao djelatni dočasnik istog čina. Pričuvnik može biti primljen u djelatnu vojnu službu kao djelatni dočasnik dodjelom čina dočasnika ili po ugovoru. Osoba iz stavka 1. i 2 ovoga članka, osim uvjeta iz članka 15. ovoga Zakona, mora ispunjavati i sljedeće uvjete:

Članak 18.

Djelatnom dočasniku koji ispunjava uvjete iz članka 15. ovoga Zakona može biti dodijeljen - čin zastavnika - ako ima višu stručnu spremu, - čin poručnika, odnosno poručnika korvete - ako ima visoku stručnu spremu, - čin natporučnika, odnosno poručnika fregate - ako ima visoku stručnu spremu i ako je tijekom djelatne vojne službe 2 godine obnašao časničku dužnost, a njegov rad ocijenjen zadnjom službenom ocjenom "osobito se ističe" .

Članak 19.

Kadeta škole za djelatne niže časnike prima se u djelatnu vojnu službu po završetku školovanja skupnim aktom o prijamu u djelatnu vojnu službu i dodjelom odgovarajućeg čina.

Članak 20.

Pričuvni niži i viši časnik koji ispunjava opće uvjete iz članka 15. ovoga Zakona može biti primljen u djelatnu vojnu službu te raspoređen; odnosno imenovan na dužnost kao djelatni časnik istog čina - ako ima najmanje višu stručnu spremu za rod - struku u koju se prima. Kadetu škole za pričuvne časnike koji se nakon završetka škole prima u djelatnu vojnu službu dodjeljuje se:

- čin poručnika - ako ima visoku stručnu spremu za rod - struku u koju se prima,

- čin zastavnika - ako ima višu stručnu spremu za rod - struku u koju se prima.

4. Prijam gardista

Članak 21.

Državljanin Republike Hrvatske može biti primljen u djelatnu vojnu službu kao gardist, ako osim općih uvjeta iz članka 15. ovoga Zakona, ispunjava i sljedeće uvjete:

Odredbe točke 1. i 4. stavka 1. ovoga članka ne odnose se na žene. Osoba iz stavka 1. ovoga članka prima se u djelatnu vojnu službu kao gardista nadnevkom sklapanja ugovora s Ministarstvom obrane.

5. Prijam ugovorom

Članak 22.

Državljanin Republike Hrvatske koji udovoljava uvjetima iz članka 15. ovoga Zakona može biti primljen u djelatnu vojnu službu na određene dužnosti i na određeno vrijeme. Osoba iz stavka 1. ovoga članka prima se u djelatnu vojnu službu na temelju ugovora kojim se utvrđuju: plaća, ustrojbeno mjesto, trajanje službe te ostala prava i obveze tijekom obavljanja vojne službe. Ugovor o prijamu u djelatnu vojnu službu na određeno vrijeme, u ime Ministarstva obrane, sklapa ministar obrane, odnosno osobe koje on ovlasti.

Članak 23.

Ministar obrane propisuje dužnosti na koje se osobe iz članka 15. ovoga Zakona mogu primati na temelju ugovora. Na vojne osobe primljene na temelju ugovora ne odnose se odredbe ovoga Zakona o promaknućima djelatnih vojnih osoba. Osoba iz članka 15. ovoga Zakona može biti primljena u djelatnu vojnu službu na određeno vrijeme, na ustrojbena mjesta koja odredi ministar obrane. Rješenje o prijamu osobe iz stavka 3. ovoga članka na određeno vrijeme donosi ministar obrane ili osoba koju on ovlasti.

Članak 24.

Vojnoj osobi primljenoj na temelju ugovora služba prestaje protekom ugovornog roka, a i prije proteka tog roka: - ako se na temelju ocjene i mišljenja ovlaštene liječničke komisije utvrdi da je zdravstveno nesposobna za dužnost koju obnaša, a ne prihvati drugu odgovarajuću ili ponuđenu dužnost do isteka ugovornog roka,

- ako je pravomoćno osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci,

- ako joj je pravomoćnom presudom vojnostegovnog suda izrečena stegovna kazna predstanka djelatne vojne službe,

- ako je ocijenjena konačnom službenom ocjenom.ne zadovoljava".

Djelatna vojna služba na određeno vrijeme može prestati i sporazumom prije proteka roka utvrđenog ugovorom.

IV. OBVEZE I PRAVA VOJNIH OSOBA

Članak 25.

Vojna osoba, službenik i namještenik na službi u oružanim snagama obvezna je:

Članak 26.

Djelatnoj vojnoj osobi nije dopušteno izvan radnog vremena raditi kod druge pravne i fizičke osobe, niti obavljati samostalnu djelatnost.

Članak 27.

Vojna osoba obvezna je provoditi naloge i zapovijedi nadređenih vojnih osoba u svezi sa službom, sukladno Službovniku, osim onih koji su upravljeni na rušenje ustavnog poretka Republike Hrvatske i njezinih oružanih snaga, oružane i podrivačke djelatnosti protiv Republike Hrvatske i njezinih oružanih snaga te na izdaju i druge radnje koje su protupravne i imaju obilježja kaznenog djela. O nalozima i zapovijedima iz stavka 1. ovoga članka vojna osoba je obvezna odmah izvijestiti vojnu osobu nadređenu nalogodavatelju ili drugu nadležnu vojnu osobu.

Članak 28.

Vojna osoba, sukladno Službovniku, nosi vatreno naoružanje i može ga uporabiti: pri obavljanju stražarske i patrolne službe, službe dežurstva, tekličke i slične službe samo ako drukčije ne može zaštititi živote ljudi i objekata koje osigurava, odnosno ako drukčije ne može odbiti napad kojim se ugrožava njezin život ili život druge osobe. Vojna osoba koja obavlja službu pod izravnim vođenjem nadređenog zapovjednika može uporabiti naoružanje samo po njegovoj zapovijedi.

Članak 29.

Postupak vojne osobe pri osiguravanju ljudi i imovine te uvjeti dopuštene uporabe naoružanja u obavljanju službe utvrđuju se Službovnikom i posebnim propisima. Ovlaštena vojna osoba na službi u vojnoj sigurnosti i Vojnoj policiji uporablja naoružanje i druga sredstva prisile sukladno propisu ministra obrane. Vojna osoba u obavljanju bojne zadaće uporablja vatreno i drugo naoružanje sukladno propisima o bojnim djelovanjima.

Članak 30.

Vojna osoba, sukladno Službovniku, ima pravo nadređenom zapovjedniku podnositi pritužbe i druge podneske u svezi sa svim pitanjima iz života i rada u vojnoj postrojbi, odnosno ustanovi u kojoj se nalazi. Vojnu osobu koja podnese pritužbu protiv nadređenog zapovjednika ne oslobađa se obveze provedbe zapovijedi, osim u slučaju iz članka 27. ovoga Zakona. Na podneske, rješenja, akte i radnje u postupku ostvarivanja prava u svezi sa službom u oružanim snagama ne plaćaju se administrativne pristojbe.

Članak 31.

Vojna osoba obvezna je čuvati državnu vojnu, službenu i poslovnu tajnu i nakon prestaka službe u oružanim snagama. Ministar obrane ili osoba koju on ovlasti može, poradi javnog interesa, dopustiti osobi iz stavka 1. ovoga članka priopćenje tajne određenom tijelu državne vlasti.

Članak 32.

Vojne osobe nose odoru za vrijeme službe. Vojna osoba može po osobnom izboru dolaziti na posao i odlaziti s posla u civilnoj odjeći.

Članak 33.

Vojna osoba, službenik i namještenik mogu se udaljiti iz vojne postrojbe, odnosno ustanove ili iz mjesta službe samo po dopuštenju nadležnog zapovjednika na dužnosti zapovjednika bojne, njemu ravnoj ili višoj dužnosti u slučajevima:

- ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske i izvanrednih okolnosti,

- date zapovijedi o poduzimanju mjera pripravnosti,

- opće ili djelomične mobilizacije.

Članak 34.

Djelatna vojna osoba ima vojnu iskaznicu kojom dokazuje pripadnost oružanim snagama. Ovlašćuje se ministar obrane da propiše oblik i sadržaj vojne iskaznice iz stavka 1. ovoga članka i posebnih isprava koje su predviđene ženevskim konvencijama o zaštiti žrtava rata od 12. kolovoza 1949. Kadeti i pričuvnici imaju vojnu iskaznicu propisanu Zakonom o obrani.

Zdravstvena zaštita i socijalne skrb

Članak 35.

Djelatne vojne osobe, službenici, namještenici i članovi njihovih obitelji ostvaruju zdravstvenu zaštitu i zdravstveno osiguranje sukladno propisima Republike Hrvatske o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju. Ročnici, kadeti i pričuvnici za vrijeme službe u oružanim snagama ostvaruju sve oblike zdravstvene zaštite na trošak Ministarstva obrane.

Članak 36.

Ročnici, kadeti i pričuvnici i nakon otpuštanja iz oružanih snaga imaju pravo na zdravstvenu zaštitu zbog ozljede ili bolesti koje su zadobili za vrijeme službe u oružanim snagama, a koje su izravna posljedica obavljanja vojne službe. Osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu nakon otpuštanja iz oružanih snaga: - ako prijave ozljedu ili bolest ovlaštenoj zdravstvenoj komisiji, - ako liječnička komisija utvrdi da je ozljeda ili bolest nastala tijekom službe u oružanim snagama.

Članak 37.

Ročnici, kadeti i pričuvnici koji se zbog pogoršanja bolesti, koja je nastala prije stupanja u oružane snage, otpuste iz oružanih snaga imaju pravo na zdravstvenu zaštitu do izlječenja, odnosno stabilizacije bolesti ako je do pogoršanja bolesti došlo zbog obavljanja zadaća u oružanim snagama.

Članak 38.

Kadet kojeg se zbog zdravstvene nesposobnosti za djelatnu vojnu službu i poradi ozljede ili bolesti kao posljedice školovanja otpusti sa školovanja ima pravo na novčanu pomoć za nastavak školovanja u drugoj školi istog stupnja. Iznos novčane pomoći utvrđuje se prema materijalnim mogućnostima kadeta i članova obitelji, kao i troškovima redovnog trajanja školovanja.

Članak 39.

Obitelji vojne osobe, službenika i namještenika koji pogine ili umre tijekom službe u oružanim snagama kao i obitelji osoba iz članka 36. i 37. ovoga Zakona, pripada nadoknada pogrebnih troškova. Nadoknada troškova iz stavka 1. ovoga članka pripada i djelatnoj vojnoj osobi u slučaju smrti člana njegove uže obitelji (supružnika i djece) ili smrti drugog člana obitelji kojeg je uzdržavao i s kojim je živio u zajedničkom kućanstvu. Članovima obitelji vojne osobe, službenika i namještenika sukladno odredbama ovoga Zakona smatraju se: supružnik, djeca, roditelji, maćeha, usvojitelj(i) i usvojenici. Prioritet u ostvarivanju prava iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje se prema propisima o nasljeđivanju. Članovi obitelji iz istog nasljednog reda ostvaruju pravo prema međusobnom sporazumu.

Članak 40.

Pod troškovima iz članka 39. ovoga Zakona smatraju se:

Članak 41.

Pravo na jednokratnu novčanu pomoć ostvaruje:

1. vojna osoba koja u miru, u obavljanju službe ili u svezi sa službom, bez svoje krivnje, zadobije ranu ili ozljedu zbog koje nastupi tjelesno oštećenje od najmanje 20%,

2. vojna osoba kojoj bez njezine krivnje nastupi tjelesno oštećenje od najmanje 20% zbog bolesti koja je nastala ili se pogoršala kao izravna posljedica vojne službe,

3. osoba, odnosno obitelj osobe koja zadobije tjelesno oštećenje od najmanje 20"/o pod uvjetima iz točke 1. i 2. stavka 1. ovoga članka, odnosno koja izgubi život tijekom odlaska na službu u oružane snage ili tijekom povratka s te službe. Iznos jednokratne novčane pomoći određuje se prema stupnju tjelesnog oštećenja, sukladno propisima kojima se uređuju prava vojnih invalida. Nehaj se neće smatrati krivnjom u smislu stavka 1. ovoga članka. Ako vojna osoba iz stavka 1. ovoga članka pogine ili umre od zadobivene rane, ozljede, odnosno bolesti, jednokratna novčana pomoć pripada njezinoj obitelji.

Članak 42.

Propise o iznosu, uvjetima i postupku ostvarivanja jednokratne novčane pomoći donosi ministar obrane

Članak 43.

Supružnik vojne osobe iz članka 41. ovoga Zakona koja pogine ili umre od zadobivene rane, ozljede ili bolesti a koji nema uvjeta za obiteljsku mirovinu, može na osobni zahtjev biti upućen na osposobljavanje poradi stjecanja IV. stupnja stručne spreme, ako u trenutku smrti nije imao nikakvu stručnu spremu niti je bio u radnom odnosu. Osposobljavanje iz stavka 1: ovoga članka može trajati najdulje 4 godine. Zahtjev za osposobljavanje može se podnijeti u roku 2 godine od dana smrti vojne osobe. Za vrijeme osposobljavanja supružnik vojne osobe iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na mjesečnu novčanu nadoknadu. Odredbe stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje i na djelatne vojne osobe kojima nastupi invaliditet tijekom obavljanja vojne službe, zbog kojeg nisu u mogućnosti obavljati dosadašnje poslove.

V. STEGOVNA ODGOVORNOST

Članak 44.

Vojna je stega točno, potpuno i pravodobno obavljanje vojne službe, odnosno obveza i zadaća u oružanim snagama suglasno Zakonu, Službovniku te drugim propisima i zapovijedima nadređenih osoba, poštovanje pravila i načela ponašanja u vojnoj službi i izvan službe.

Članak 45.

Zbog kršenja vojne stege odgovaraju osobe na službi u oružanim snagama, i to:

Članak 46.

Vojnu stegu, stegovne mjere i stegovne kazne zbog kršenja vojne stege, ovlasti i postupak raspravljanja o kršenjima vojne stege, izricanje i provedbu stegovnih mjera i kazni te ovlasti, sastav i rad vojnostegovnih sudova propisuje Vrhovni zapovjednik.

VI. ODGOVORNOST ZA ŠTETU

Članak 47.

Vojna osoba je dužna nadoknaditi štetu koju u svezi s obavljanjem vojne službe nanese Republici Hrvatskoj namjerno ili krajnjim nehajem. Članak 48. Za štetu koju vojna osoba u svezi s obavljanjem vojne službe počini trećim osobama odgovara Republika Hrvatska, osim ako se dokaže da je vojna osoba postupala sukladno Službovniku i drugim propisima. Za ostale štete počinjene u svezi s obavljanjem vojne službe Republika Hrvatska odgovara po općim propisima o nadoknadi štete. Republika Hrvatska ima pravo od vojne osobe traž.iti povrat iznosa isplaćenog trećim osobama u smislu stavka 1. ovoga članka samo ako je vojna osoba štetu počinila namjerno ili iz krajnjeg nehaja. Pod uvjetima iz stavka 3. ovoga članka, Republika Hrvatska ima pravo od vojne osobe tražiti i nadoknađivanje budućih iznosa koje je ona dužna obročno isplaćivati na temelju pravomoćne sudske odluke.

Članak 49.

Nastanak štete, njezin iznos i okolnosti pod kojima je nastala utvrđuju posebna tijela od tri člana koja imenuje ministar obrane, odnosno vojni zapovjednici koje on ovlasti. Tijelo iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje postojanje štete, odgovornost vojne osobe, iznos nadoknade i način provedbe obveze nadoknade štete. Prije donošenja rješenja tijelo iz stavka 1. ovoga članka obvezno je saslušati vojnu osobu. Na temelju prijedloga tijela iz stavka 1. ovoga članka rješenje o nadoknadi štete donosi ministar obrane, cdnosno vojni zapovjednici koje on za to ovlasti. Žalba protiv rješenja o nadoknadi štete podnosi se osobi određenoj propisom ministra obrane u roku 15 dana od dana dostave rješenja.

Članak 50.

O zahtjevu oštećenika da mu Republika Hrvatska nadoknadi štetu odlučuje nadležni sud. Prije nego što protiv Republike Hrvatske podnese tužbu, oštećenik je obvezan podnijeti odštetni zahtjev izvan spora Javnom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske. Ako odštetni zahtjev ne bude usvojen u cijelosti ili se o njemu ne donese odluka u roku 3 mjeseca od njegovog podnošenja, oštećenik može podnijeti tužbu nadležnom sudu. U postupku obeštećenja izvan spora može se o zahtjevu sklopiti izvansudska nagodba, koja je izvršna isprava.

Članak 51.

O nadoknadi štete počinjene kršenjem vojne stege ovlašteni zapovjednik, odnosno vojnostegovni sud odlučuje u stegovnom postupku. Ako se iznos štete ne može utvrditi do okončanja stegovnog postupka, nadležno će tijelo odlučivati samo o stegovnoj odgovornosti te o tome izvijestiti nadležno tijelo koje će rješenjem odlučiti o nadoknadi štete. Članak 52. Vojnu osobu može se u cijelosti ili dijelom osloboditi odgovornosti za nastalu ili prouzročenu štetu ako je do nje došlo postupanjem po nalogu nadležnog zapovjednika, pod uvjetom da ga je vojna osoba prethodno pisano upozorila da će provedbom naloga nastati ili da bi mogla nastati šteta. U slučaju potpunog ili djelomičnog oslobađanja od odgovornosti iz stavka 1. ovoga članka za nenaplaćeni dio štete odgovara zapovjednik zbog čijeg naloga je šteta nastala. Protiv vojne osobe obustavit će se rješenjem postupak za nadoknadu štete, ako se utvrdi da je do nje došlo zbog postupanja po nalogu nadređenog, pod uvjetom da ga je vojna osoba prethodno upozorila da će provedbom naloga nastati ili bi mogla nastati šteta. U slučaju iz stavka 3. ovoga članka za štetu odgovara nadređeni zbog čijeg je naloga šteta nastala, pod uvjetom da je šteta nastala zbog njegove namjere, nehata ili krajnje nepažnje. Vojnu osobu koja je odgovorna za štetu počinjenu nehatom ili krajnjom nepažnjom može se iz opravdanih razloga djelomično ili u cijelosti osloboditi obveze nadoknade štete. Smatrat će se da postoje opravdani razlozi u smislu stavka 5. ovoga članka ako je šteta nastala obavljanjem vojne službe ili vježbe, zbog znatnih napora u obnašanju službe, smještaja stvari koji ne odgovara propisanim uvjetima ili pod okolnostima kada je štetu bilo teško izbjeći.

Članak 53.

Iznos nadoknade štete utvrđuje se prema vrijednostima oštećene ili uništene stvari u vrijeme nastanka štete umanjenim za smanjenje vrijednosti poradi redovne uporabe stvari i za vrijednost preostalog materijala. Na iznos šteta utvrđen sukladno stavku 1. ovoga članka teku zakonske zatezne kamate od dana nastanka štete do nadnevka nadoknade cjelokupnog iznosa štete. Članak 54. Ako je štetu počinilo više vojnih osoba, svaka od njih odgovara za dio štete koju je počinila ili prouzročila. Ako se ne može utvrditi udio pojedinačnog počinitelja štete smatra ih se podjednako odgovornima i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima. Ako štetu počini više vojnih osoba kaznenim djelom počinjenim s promišljajem, počinitelji za počinjenu ili prouzročenu štetu odgovaraju solidarno.

Članak 55.

Računopolagači i rukovatelji sredstvima oružanih snaga odgovorni su za štetu na imovini koja im je povjerena na čuvanje, osim ako se dokaže da je štetu počinila ili prouzročila treća osoba ili da je šteta nastala slučajem ili višom silom. Koje se osobe u oružanim snagama smatraju računopolagačima te njihova prava i dužnosti propisuje ministar obrane sukladno propisima o sredstvima i financiranju oružanih snaga.

Članak 56.

Odredbe ovoga Zakona o materijalnoj odgovornosti vojnih osoba ne primjenjuju se u ratnom stanju. O odgovornosti za štetu i nadoknadi štete koju vojna osoba počini ili prouzroči namjerno nehatom ili krajnjom nepažnjom u ratnom stanju raspravlja se u stegovnom postupku.

VII. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

Članak 57.

Raspored radnog vremena, godišnje odmore i dopuste djelatnih vojnih osoba uređuje ministar obrane.

Članak 58.

Rad dulji od punog radnog vremena (prekovremeni rad) djelatna vojna osoba obavezna je obavljati:

Iznimno, časnik na dužnosti zapovjednika samostalne bojne ili višoj, može pisano zapovijediti prekovremeni rad i zbog drugih izvanrednih zadaća vojne postrojbe odnosno ustanove, a najdulje 30 radnih dana tijekom kalendarske godine. Djelatnoj vojnoj osobi iz stavka 2. ovoga članka pripada novčana nadoknada za prekovremeni rad pod uvjetima i u iznosu koji su uređeni općim propisima.

VIII. RASPOREÐIVANJE NA DUŽNOSTI, PREMJEŠTAJI, STAVLJANJE NA RASPOLAGANJE I DRUGA PITANJA O OBNAŠANJU DUŽNOSTI

1. Rasporedivanje na dužnost

Članak 59. Djelatna vojna osoba može biti raspoređena: - u vojnu postrojbu, odnosno ustanovu oružanih snaga, - u tijelo državne uprave i pravnu osobu, sukladno interesu oružanih snaga. Članak 60. Djelatnu vojnu osobu raspoređuje se na odgovarajuće ustrojbeno mjesto: - prema stečenoj stručnoj spremi, - prema činu, - prema rodu, odnosno struci, - prema osobnoj vojno-popisnoj djelatnosti, - prema posebnim sposobnostima predviđenim za to ustrojbeno mjesto. Raspored na ustrojbeno mjesto opće vojne djelatnosti smatra se rasporedom prema osobnoj vojno-popisnoj djelatnosti. Članak 61. Djelatna vojna osoba koja pokazuje natprosječnu sposobnost obnašanja dužnosti može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto višeg čina.

Članak 62.

Djelatnu vojnu osobu može se na određena ustrojbena mjesta u postrojbama i vojnim ustanovama rasporediti oglašavanjem slobodnih ustrojbenih mjesta. Izbor kandidata obavlja ovlaštena kadrovska komisija. Ministar obrane odlučuje o ustrojbenim mjestima iz stavka 1. ovoga članka te načinu oglašavanja i osnivanja komisije iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 63.

Djelatna vojna osoba može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto u okviru drugog roda, odnosno struke u sljedećim slučajevima: - ako se ukine vojnu postrojbu ili ustrojbeno mjesto na koje je bila raspoređena, - ako je proglašena zdravstveno nesposobnom za obnašanje dužnosti na dosadašnjem ustrojbenom mjestu ili drugom ustrojbenom mjestu u okviru roda, odnosno struke kojoj pripada. Iznimno od stavka 1. ovoga članka djelatna vojna osoba može u interesu oružanih snaga biti raspoređena na ustrojbeno mjesto druge vojno-popisne djelatnosti ili ustrojbeno mjesto istog stupnja stručne spreme službenika ili namještenika na službi u oružanim snagama. Djelatna vojna osoba raspoređena u skladu sa stavkom 2. ovoga članka zadržava prava prijašnjeg ustrojbenog mjesta ukoliko je to za nju povoljnije.

Članak 64.

Djelatna vojna osoba može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto izravno nižeg čina ako je to u interesu oružanih snaga. Osoba iz stavka 1. ovoga članka koja je raspoređena na ustrojbeno mjesto izravno nižeg čina može ostati na tom ustrojbenom mjestu najdulje 2 godine, uz zadržavanje prava osobnog čina.

Članak 65.

Djelatna vojna osoba može biti raspoređena u interesu oružanih snaga na ustrojbeno mjesto izravno nižeg čina u sljedećim slučajevima:

Članak 66.

Ustrojbeno mjesto čija je popuna prijeko potrebna, a koje se ne može popuniti odgovarajućom djelatnom vojnom osobom, popunjava se:

Članak 67.

Djelatnu vojnu osobu, koju se nakon ukidanja ustrojbenog mjesta ne može rasporediti na odgovarajuće ustrojbeno mjesto, može se rasporediti a djelatno mjesto službenika ili namještenika odgovarajuće stručne spreme Djelatni časnik ovlašten za raspoređivanje djelatne vojne osobe, odnosno službenika ili namještenika iz stavka 1. ovoga članka i članka 66. ovoga Zakona obvezan je svake godine u redovnom premještajnom razdoblju raščlaniti razloge raspoređivanja te ako su razlozi prestali provesti raspoređivanje djelatne vojne osobe, odnosno službenika ili namještenika sukladno ovom Zakonu.

Članak 68.

Djelatna vojna osoba može, u interesu oružanih snaga, biti raspoređena za obnašatelja dužnosti na ustrojbenom mjestu višeg čina, ali najdulje dvije godine

Članak 69.

Djelatna vojna osoba može biti određena, da pored svoje dužnosti obnaša dužnost drugoga nepopunjenoga ustrojbenog mjesta ili ustrojbenog mjesta osobe koja je privremeno spriječena obnašati dužnost. Obnašanje druge dužnosti iz stavka 1. ovoga članka može trajati najdulje godinu dana. Djelatna vojna osoba ima pravo na novčanu nadoknadu za obnašanje druge dužnosti preko 30 dana iz stavka 1. ovoga članka sukladno ovom Zakonu.

Članak 70.

Djelatna vojna osoba može biti privremeno upućena u drugu postrojbu, odnosno ustanovu u istom ili drugom mjestu službe poradi zamjene izočnog zapovjednika ili zbog drugih potreba oružanih snaga. Privremeno upućivanje iz stavka 1. ovoga članka može trajati najdulje godinu dana tijekom dvije godine.

2. Premještaj

Članak 71.

Djelatnu vojnu osobu se premješta, a kadeta raspoređuje nakon završetka školovanja u okviru određenih ustrojbenih mjesta jednom godišnje tijekom redovnoga premještajnog razdoblja, u mjesecu lipnju svake godine. Iznimno, premještaj se provodi izvan redovnog premještajnog razdoblja:

Premještajem se, u smislu ovoga Zakona, smatra raspored na novo ustrojbeno mjesto izvan zbornog mjesta dotadašnjeg službovanja.

Članak 72.

Djelatnu vojnu osobu može se na temelju osobne zamolbe premjestiti ako je provela:

- 6 godina u djelatnoj vojnoj službi, odnosno

- 3 godine u mjestu iz kojeg traži premještaj Zamolba djelatne vojne osobe za premještaj ili zbog potrebe preseljenja člana njezine obitelji u drugo mjesto radi boljih mogućnosti liječenja ili klimatskih uvjeta provodi se neovisno o uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, na temelju nalaza ovlaštene liječničke komisije.

Članak 73.

Iz zbornog mjesta ili s dužnosti na kojima se služba obavlja pod otegotnim uvjetima djelatnu vojnu osobu premješta se u drugo zborno mjesto ili na drugu dužnost nakon 4 godine. Djelatna vojna osoba na osobni zahtjev može nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka, ako je to u interesu službe, ostati na dosadašnjoj dužnosti, odnosno u zbornom mjestu. Ministar obrane propisuje ustrojbena mjesta i dužnosti na kojima se službu obavlja pod otegotnim uvjetima.

Članak 74.

Djelatni časnik istu zapovjednu dužnost, zaključno sa zapovijedanjem brigadom, može obnašati neprekidno najdulje 6 godina. Iznimno, u interesu službe, dužnosti iz stavka 1. ovoga članka mogu se obnašati i dulje od 6 godina, ali najdulje do 10 godina, uz suglasnost ministra obrane

Članak 75.

Djelatnoj vojnoj osobi prije donošenja akta o premještaju, rasporedu ili imenovanju omogućit će se izjašnjavanje o predstojećem premještaju, rasporedu ili imenovanju.

Članak 76.

Djelatna vojna osoba može biti premještena zbog zdravstvenih razloga ako ovlaštena liječnička komisija utvrdi da bi daljnji boravak u mjestu službe zbog obilježja bolesti djelatne vojne osobe ili člana obitelji bio štetan, ako u mjestu službe ne postoje uvjeti za odgovarajuće liječenje, a u mjestu u koje se premješta postoji i mogućnost raspoređivanja, odnosno imenovanja na odgovarajuće ustrojbeno mjesto, odnosno ako djelatna vojna osoba prihvati raspored, odnosno imenovanje na niže ustrojbeno mjesto.

Članak 77.

Djelatna vojna osoba tijekom obavljanja službe može biti premještana najviše 4 puta, ne uzimajući u obzir premještaj na temelju osobne zamolbe. Iznimno, djelatna vojna osoba iz stavka 1. ovoga članka tijekom obavljanja službe može biti premještana i više od 4 puta uz osobni pristanak.

Članak 78.

Djelatnu vojnu osobu bez njezinog pristanka ne može se premještati ako će u roku 5 godina udovoljiti uvjetima za starosnu mirovinu ili je navršila 50 godina života, osim ako zbog premještaja ili dokidanja vojne postrojbe nema slobodnog ustrojbenog mjesta na koje bi mogla biti raspoređena, odnosno imenovana.

Članak 79.

Supružnik djelatne vojne osobe premještene u interesu službe ili iz zdravstvenih razloga, kojem prestane radni odnos zbog premještaja supružnika, a u mjestu u kojem je djelatna vojna osoba premještena nema mogućnosti zaposliti se na odgovarajućem radnom mjestu do stupanja u radni odnos zadržava pravo na mirovinsko i invalidsko osiguranje (u nastavku teksta: produljeno osiguranje) u trajanju do 4 godine od dana prestanka radnog odnosa. Odgovarajućim djelatnim mjestom, u smislu stavka 1 ovoga članka, smatra se djelatno mjesto iste vrste i stupnja stručne spreme koje je supružnik imao prije prestanka radnog odnosa. Pravo na produljeno osiguranje supružniku prestaje:

Članak 80.

Doprinos za produljeno osiguranje uplaćuje nadležnom tijelu mirovinskog i invalidskog osiguranja Ministarstvo obrane.

Članak 81.

Djelatna vojna osoba može u interesu oružanih snaga biti raspoređena u drugo tijelo državne uprave ili pravnu osobu. Osoba iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje sva prava, obveze i odgovornosti kao i ostali djelatnici u tim tijelima i pravnim osobama, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Raspoređivanje djelatne vojne osobe na dužnost iz stavka 1. ovoga članka provodi se sukladno članku 60. ovoga Zakona.

Članak 82.

Rasporedivanje pričuvnog časnika na dužnost po ratnom ustroju provodi se sukladno odredbama Zakona o obrani i odredbama članka 60. ovoga Zakona. 3.

Upućivanje na školovanje

Članak 83.

Djelatna vojna osoba upućena na školovanje razrješava se dužnosti ako školovanje traje dulje od godinu dana. Djelatnu vojnu osobu upućenu na školovanje poradi prekvalifikacije razrješava se dužnosti bez obzira na trajanje školovanja. Djelatnost vojnoj osobi vrijeme provedeno na školovanju računa se vremenom provedenim u djelatnoj vojnoj službi, s pravima osobnog čina i dužnosti sa koje je upućena na školovanje te se promiče uz uvjete propisane ovim Zakonom.

4. Liječenje i bolovanje

Članak 84.

Djelatnu vojnu osobu koja zbog bolesti ne može obnašati dužnost na svom ustrojbenom mjestu može se razriješiti dužnosti ako bolest traje ili ako liječnička komisija ocijeni da bi mogla trajati dulje od 6 mjeseci. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka djelatna vojna osoba ima prava svog čina i promiče se uz uvjete propisane ovim Zakonom.

5. Stavljanje na raspolaganje

Članak 85.

Djelatna vojna osoba može biti stavljena na raspolaganje: - ako nakon ukidanja ustrojbenog mjesta ne može biti raspoređena, odnosno imenovana na drugo ustrojbeno mjesto, - ako je zdravstveno nesposobna za dužnost koju obnaša, a ne može biti raspoređena, odnosno imenovana na odgovarajuću dužnost. Raspolaganje može trajati najdulje 6 mjeseci, od dana razrješenja od dužnosti. Protiv rješenja o stavljanju na raspolaganje može se izjaviti žalbu u roku 8 dana od dana primitka rješenja. O žalbi odlučuje ministar obrane ili osoba koju on ovlasti. Žalba protiv akta o stavljanju na raspolaganje ne zadržava njegovu provedbu. Djelatnoj vojnoj osobi prestaje djelatna vojna služba ako ne bude raspoređena, odnosno imenovana na dužnost u roku iz stavka 2. ovoga članka. Djelatna vojna osoba stavljena na raspolaganje zadržava prava osobnog čina, a obvezna je obavljati poslove koje odredi nadređeni časnik.

6. Udaljenje od dužnosti

Članak 86.

Djelatnu vojnu osobu, službenika i namještenika udaljuje se od dužnosti: - dok se nalazi u pritvoru, - dok se nalazi na izdržavanju kazne zatvora zbog kaznenog djela, - donošenjem nepovoljne službene ocjene. Djelatna vojna osoba, službenik i namještenik može biti udaljen od dužnosti ako je zatečen u činjenju težeg kršenja vojne stege, ako je pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog stegovnog prijestupa koji su takvih obilježja da bi bilo štetno da takva osoba ostane na dužnosti. Ako su razlozi udaljenja: od dužnosti djelatne vojne osobe prestali, ovlašteni časnik obvezan je odlučiti o statusu u službi te osobe. Protiv rješenja o udaljenju od dužnosti može se izjaviti žalbu u roku osam dana od dana primitka rješenja. O žalbi odlučuje nadležni prvostupanjski vojnostegovni sud. Žalba protiv akta o udaljenju od dužnosti ne zadržava njegovu provedbu. Vrijeme udaljenja od dužnosti ne računa se u vrijeme za promaknuće u službi, osim ako se u odgovarajućem postupku utvrdi da nije postojao razlog udaljenja od dužnosti. Udaljenje od dužnosti traje do okončanja postupka.

IX. SLUŽBENO OCJENJIVANJE, ODLIČJA, POHVALE I NAGRADE

1. Službeno ocjenjivanje

Članak 87.

Rad vojne osobe ocjenjuje se tijekom svake godine službe do kraja veljače tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu. Ne ocjenjuje se vojnu osobu koja je u kalendarskoj godini radila manje od 6 mjeseci, bez obzira na razloge. Ocjenjivanje pričuvnika obavlja se poslije svake vojne vježbe, odnosno nakon obnašanja službe. Ocjenjivanje ročnika i kadeta obavlja se sukladno propisima o obuci i izobrazbi. Ocjena se unosi u osobnik vojne osobe.

Članak 88.

Osobe na službi u oružanim snagama ocjenjuju osobe određene propisom ministra obrane, uz prethodno pribavljeno zapažanje i mišljenje prvonadređene osobe. Prethodno zapažanje i mišljenje temelji se na podacima koji se odnose na stručno znanje, osposobljenost za određene vojne i druge dužnosti, radnu stegu, radna obilježja i ljudske osobine te psihofizičke sposobnosti. Ocjene su: "ne zadovoljava", "zadovoljava", "ističe se" i "osobito se ističe". Osobi ocijenjenoj ocjenom: "ne zadovoljava" prestaje služba. Osobi ocijenjenoj ocjenom: "zadovoljava" produžit će se vrijeme za promaknuće, koje je potrebno provesti u činu koji ima, za godinu dana. Osoba ocijenjena ocjenom: "ističe se" nastavlja službovanje bez promjena. Osobi ocijenjenoj ocjenom "osobito se ističe" skratit će se vrijeme za promaknuće, koje je potrebno provesti u činu koji ima, za godinu dana.

Članak 89.

Službena ocjena dostavlja se vojnoj osobi uz potpis primitka ocjene. Osoba koja nije zadovoljna ocjenom može u roku 15 dana od dana kada joj je dostavljena ocjena, podnijeti za htjev za preispitivanje službene ocjene ovlaštenom zapovjedniku, odnosno drugoj osobi više dužnosti ili čina od zapovjednika koji je donio ocjenu. U slučaju iz stavka 2. ovoga članka viši ovlašteni zapovjednik, odnosno druga osoba obvezna je zahtjev za preispitivanje službene ocjene riješiti u roku od 60 dana te osnovati komisiju od tri člana koji imaju najmanje isti stupanj stručne spreme i stručno usmjerenje kao i vojna osoba koja nije zadovoljna ocjenom, sa zadaćom da obavi preispitivanje osporene ocjene. U radu komisije iz stavka 3. ovoga članka može sudjelovati i vojna osoba koja nije zadovoljna ocjenom. Ocjena ovlaštene osobe iz stavka 3. ovoga članka nakon preispitivanja osporene ocjene je konačna.

Članak 90.

Ovlašćuje se ministar obrane da propiše uvjete i postupak ocjenjivanja, postupak preispitivanja i evidentiranja ocjene. 2. Odličje, pohvale i nagrade

Članak 91.

Odličja, pohvale i nagrade za postignute iznimne uspjehe u službi mogu se dodjeljivati vojnim postrojbama, odnosno ustanovama, vojnim osobama te službenicima i namještenicima.

Članak 92.

Pohvala može biti usmena i pisana. Vojnu osobu pisano pohvaljuje i nagrađuje časnik na dužnosti zapovjednika razine samostalne bojne ili višoj dužnosti. Vojnu osobu te vojne postrojbe; odnosno ustanove pohvaljuje i nagrađuje ministar obrane, odnosno osobe koje on ovlasti. Službenike i namještenike pohvaljuje i nagrađuje ministar obrane, odnosno osobe koje on ovlasti.

Članak 93.

Vrhovni zapovjednik ustanovljava odličja, pohvale i nagrade.

X. PRESTANAK DJELATNE VOJNE SLUŽBE

Članak 94.

Djelatnoj vojnoj osobi prestaje služba:

Članak 95.

Djelatnoj vojnoj osobi služba po sili zakona prestaje:

- kada napuni 55 godina života i 35 godina mirovin skog staža, s pravom na starosnu mirovinu u iznosu u kojem se određuje starosna mirovina za mirovinski staž od 40 godina

-muškarac, odnosno 35 godina - žena (u nastavku teksta: puna starosna mirovina),

- kada je osuđena na kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci,

- kada se sazna da je u vrijeme prijama u djelatnu vojnu službu postojala zapreka iz članka 15. ovoga Zakona,

- kada se steknu okolnosti koje predstavljaju zapreku za prijam u djelatnu vojnu službu,

- ako je tijekom službe ocijenjena konačnom službenom ocjenom "ne zadovoljava",

- ako odbije premještaj,

- kada neopravdano izostane s posla pet radnih dana uzastopce.

Iznimno, djelatna vojna osoba može biti zadržana u službi do 5 godina nakon ispunjenja uvjeta iz stavka 1. točke 1. ovoga članka ako na to pristane i ako to zahtijevaju interesi oružanih snaga. Odluku o zadržavanju u službi osoba iz stavka 2. ovoga članka donosi:

a) za više časnike i generale - Vrhovni zapovjednik,

b) za dočasnike i niže časnike - ministar obrane.

Članak 96.

Djelatnoj vojnoj osobi služba može prestati: 1. kada napuni 50 godina života i najmanje 25 godina mirovinskog staža, ako to zahtijevaju potrebe službe, 2. kada pristane na prelazak u drugo tijelo državne uprave ili pravnu osobu, 3. kada je imenovana na javnu ili upravnu dužnost izvan oružanih snaga. Djelatna vojna osoba kojoj služba prestane sukladno stavku 1. točki 1. ovoga članka ostvaruje pravo na starosnu mirovinu.

Članak 97.

Djelatna vojna osoba stječe pravo na punu starosnu mirovinu nakon 20 godina efektivno provedenih u gardijskim postrojbama.

Članak 98.

Djelatnoj vojnoj osobi vojna služba može prestati s pravom na punu starosnu mirovinu svoga čina i prije ispunjenja uvjeta za stjecanje mirovine utvrđenih ovim Zakonom na temelju odluke Vrhovnog zapovjednika.

Članak 99.

Ocjena zdravstvene sposobnosti djelatne vojne osobe donosi se na osobni zahtjev djelatne vojne osobe ili zahtjev časnika na dužnosti zapovjednika samostalne bojne, njemu ravnog ili višeg časnika. Časnik na dužnosti zapovjednika samostalne bojne, njemu ravan ili viši časnik obvezan je djelatnu vojnu osobu uputiti na ocjenu zdravstvene sposobnosti ako se djelatna vojna osoba neprekidno nalazi na liječenju, odnosno bolovanju 12 mjeseci, odnosno s prekidima 16 mjeseci u posljednje dvije godine.

Članak 100.

Umirovljeni časnici zadržavaju pravo na službeni naziv "general u mirovini", "brigadir u mirovini" itd. te pravo na nošenje odore u svečanim prigodama u skladu s posebnim propisima.

Članak 101.

Časnik vojne postrojbe na dužnosti zapovjednika samostalne bojne, njemu ravan ili viši časnik obvezan je bez odgode izvijestiti ovlaštenog časnika o nastanku razloga za prestanak službe djelatnoj vojnoj osobi za koju je nastao neki od razloga iz članka 94. točke 2. do 4. ovoga Zakona. Akt o prestanku službe donosi se najkasnije 30 dana od dana primitka izvješća iz stavka 1. ovoga članka. Osobama iz članka 94. ovoga Zakona služba prestaje najkasnije u roku

- 30 dana od dana konačnosti rješenja nadležne liječničke komisije,

- 30 dana od dana priopćenja konačne službene ocjene "ne zadovoljava",

- 2 mjeseca od dana podnošenja zahtjeva, odnosno nadnevkom navedenim u zahtjevu, ako to dopušlaju interesi popune oružanih snaga,

- danom pravomoćnosti presude o stegovnoj kazni prestanka službe,

- 3 mjeseca od dana pisanog odbijanja premještaja,

- danom konačnosti akta o prestanku službe ili zbog ostalih razloga prestanka službe po sili zakona iz članka 95. ovoga Zakona.

Članak 102.

Djelatnoj vojnoj osobi koja nije ispunila obveze u svezi sa školovanjem, stipendiranjem ili specijalizacijom služba može prestati na osobni zahtjev i prije ispunjenja obveza, ako ne postoji poseban interes službe i uz obvezu nadoknade troškova stipendiranja i specijalizacije razmjerno neispunjenom dijelu obveze.

Članak 103.

Djelatnoj vojnoj osobi koja samovoljno napusti službu i ne vrati se u roku pet dana služba prestaje danom napuštanja službe.

Članak 104.

Djelatnoj vojnoj osobi se u aktu o prestanku djelatne vojne službe naznačava da je otpuštena iz službe uz: "častan otpust" ili uz: "nečastan otpust".

Nečastan otpust dobivaju osobe koje su:

- izgubile službu na temelju pravomoćne presude vojnostegovnog suda,

- samovoljno napustile službu,

- izgubile službu na temelju dobivene službene ocjene: "ne zadovoljava",

- odbile premještaj ili raspored, odnosno imenovanje po potrebi službe,

- pravomoćnom presudom osuđene na kaznu zatvora dulju od 12 mjeseci za kazneno djelo iz nečasnih pobuda počinjeno s promišljanjem.

Nečastan otpust ima za posljedicu gubitak svih prava i povlastica koja bi osoba imala nakon prestanka djelatne vojne službe, kao što su:

- pravo na povratak u djelatnu vojnu službu,

- pravo na vojnu mirovinu kada se ispune propisani uvjeti,

- pravo na nošenje vojne odore u svečanim prigodama,

- pravo na oslovljavanje činom u mirovini.

Častan otpust dobivaju sve ostale vojne osobe.

XI. ČINOVI U ORUŽANIM SNAGAMA

Članak 105.

Činovi u oružanim snagama su:

1. za ročnike, gardiste i kadete:

2. za časnike:

2.1. za dočasnike:

2.2. za niže časnike:

a) u rodovima i strukama:

b) u pomorstvu:

2.3. za više časnike:

b.) u pomorstvu

2.4. za generale, odnosno admirale:

b.) u pomorstvu

Oznake činova, dužnosti i pripadnosti rodovima i strukama te odore pripadnika oružanih snaga propisuje Vrhovni zapovjednik. Vrhovni zapovjednik oružanih snaga Republike Hrvatske ima zvanje Vrhovnik.

Počasni činovi

Članak 106.

Vrhovni zapovjednik na prijedlog ministra obrane, načelnika Glavnog stožera, predsjednika Vlade ili predsjednika Sabora Republike Hrvatske može za zasluge stečene u ratu, u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske dodijeliti počasni čin oružanih snaga hrvatskim državljanima ili državljanima stranih država. Počasni čin daje pravo na oznake i odgovarajuće vojne počasti bez prava na zapovijedanje i vođenje.

XII. PROMAKNUĆA VOJNIH OSOBA

1. Opći uvjeti

Članak 107.

Ročnici, pričuvnici i gardisti ocijenjeni službenom ocjenom "osobito se ističe" mogu biti promaknuti u čin pozornika. Ročnici, pričuvnici i gardisti mogu biti promaknuti u čin razvodnika ako su s uspjehom završili tečaj za razvodnika i ako se ocijeni da mogu uspješno obnašati dužnost razvodnika. Kadete se promiče u čin sukladno vremenu provedenom u školi i uspjehu na školovanju. Ovlašćuje se ministra obrane da propiše postupak i način promaknuća osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

Članak 108.

Postupak promaknuća u činove obavlja se sukladno utvrđenoj kadrovskoj politici u oružanim snagama. Broj i struktura činova za koje će se provesti postupak promaknuća utvrđuje Vrhovni zapovjednik. Prijedloge za promaknuća djelatnih vojnih osoba sastavlja Kadrovska komisija Ministarstva obrane. Djelatnu vojnu osobu može se promaknuti u viši čin kad stekne sljedeće uvjete:

- da je provela propisano vrijeme u sadašnjem činu,

- da u zadnje dvije godine nije bezuvjetno kažnjena za kazneno djelo za koje se goni po službenoj dužnosti kaznom zatvora i da se protiv nje ne vodi postupak za kazneno djelo po službenoj dužnosti,

- da u zadnjoj godini nije kažnjavana za stegovni prijestup,

- da je ocijenjena zadnjom službenom ocjenom: "ističe se" ili: "osobito se ističe",

- da ima odgovarajuća znanja i sposobnosti,

- da postoji nepopunjeno ustrojbeno mjesto odgovarajučeg čina. " Djelatna vojna osoba, uz uvjete iz stavka 4. ovoga članka, za promaknuće u čin više časnika te generala, odnosno admirala treba govoriti najmanje jedan strani jezik razine barem III. stupnja.

2. Redovno promaknuće

2.1. Promaknuće dočasnika

Članak 109.

Djelatni dočasnik može biti promaknut u viši čin kada, osim uvjeta iz članka 108. ovoga Zakona, u sadašnjem činu provede:

2.2. Promaknuće nižih časnika

Članak 110.

Djelatni zastavnik može biti promaknut u čin poručnika, odnosno poručnika korvete kada ispuni uvjete iz članka 108. ovoga škona, te u činu provede:

- dvije godine - ako ima višu stručnu spremu,

- četiri godine - ako ima srednju stručnu spremu i ako je s uspjehom završio vojnu izobrazbu za časnika razine vod - satnija.

Članak 111.

Djelatni poručnik, odnosno poručnik korvete može biti promaknut u čin natporučnika, odnosno poručnika fregate kada ispuni uvjete iz članka 108. ovoga Zakona te u činu provede:

- 1 godinu - ako ima stečeno znanstveno zvanje potrebne stručne spreme ili odgovarajuću visoku stručnu spremu i završenu specijalizaciju,

- 2 godine - ako ima potrebnu visoku stručnu spremu,

- 4 godine - ako ima potrebnu višu stručnu spremu,

- 6 godina - ako ima potrebnu srednju stručnu spremu i ako je sa uspjehom završio vojnu izobrazbu razine zapovjednika voda - satnije.

Članak 112.

Djelatni natporučnik, odnosno poručnik fregate može biti promaknut u čin satnika, odnosno poručnika bojnog broda kada ispuni uvjete iz članka 108. ovoga Zakona i na ustrojbenom mjestu višeg čina provede godinu dana te u činu natporučnika, odnosno poručnika fregate provede:

- 2 godine - ako ima stečeno znanstveno zvanje potrebne stručne spreme ili odgovarajuću visoku stručnu spremu i završenu specijalizaciju,

- 4 godine - ako ima potrebnu visoku stručnu spremu,

- 5 godina - ako ima potrebnu višu stručnu spremu,

- 8 godina - ako ima srednju stručnu spremu i ako je s uspjehom završio vojnu izobrazbu razine zapovjednika bojne.

2.3. Promaknuće viših časnika

Članak 113.

Djelatni satnik, odnosno poručnik bojnog broda može biti promaknut u čin bojnika, odnosno kapetana korvete kada ispuni uvjete iz članka 108. ovoga Zakona i na ustrojbenom mjestu višeg čina provede godinu dana te u činu satnika, odnosno poručnika bojnog broda provede: - 3 godine - ako ima znanstveno zvanje potrebne stručne spreme ili odgovarajuću visoku stručnu spremu i završenu specijalizaciju, - 4 godine - ako ima odgovarajuću visoku stručnu spremu.

Članak 114.

Djelatni bojnik, odnosno kapetan korvete može biti promaknut u čin pukovnika, odnosno kapetana fregate kada ispuni uvjete iz članka 108. ovoga Zakona i na ustrojbenom mjestu višeg čina provede godinu dana te u činu bojnika, odnosno kapetana fregate provede:

- 3 godine - ako ima stečeno znanstveno zvanje ili odgovarajuću visoku stručnu spremu i završenu specijalizaciju;

- 4 godine - ako ima potrebnu visoku stručnu spremu.

Članak 115.

Djelatni pukovnik, odnosno kapetan fregate može biti promaknut u čin brigadira, odnosno kapetana bojnog broda kada ispuni uvjete iz članka 108. ovoga Zakona i na ustrojbenom mjestu višeg čina provede godinu dana te u činu pukovnika, odnosno kapetana fregate provede:

- 3 godine - ako ima stečeno znanstveno zvanje ili odgovarajuću visoku stručnu spremu i završenu specijalizaciju,

- 4 godine - ako ima potrebnu visoku stručnu spremu.

Članak 116.

Djelatni brigadir, odnosno kapetan bojnog broda može biti promaknut u čin stožernog brigadira, odnosno komodora kada ispuni uvjete iz članka 108. ovoga Zakona i na ustrojbenom mjestu višeg čina provede godinu dana te u činu brigadira, odnosno kapetana bojnog broda provede:

- 3 godine - ako ima stečeno znanstveno zvanje ili odgovarajuću visoku stručnu spremu i završenu specijalizaciju,

- 4 godine - ako ima potrebnu visoku stručnu spremu.

Članak 117.

Čin brigadira, odnosno kapetana bojnog broda i viši čin može stjecati samo djelatni časnik. 2.4. Promaknuće generala, odnosno admirala Članak 118. Djelatni stožerni brigadir, odnosno komodor može biti promaknut u čin generala bojnika, odnosno kontraadmirala kada, osim uvjeta iz članka 108. ovoga Zakona, ispunjava i sljedeće posebne uvjete:

- da je godinu dana uspješno obnašao dužnost višeg ustrojbenog čina,

- da je završio najviše vojne škole ili stekao znanstveni stupanj doktora znanosti u okviru roda ili struke područja u kojem obavlja službu,

- da je u činu stožernog brigadira, odnosno komodora proveo 8 godina i nijednom nije dobio ocjenu "zadovoljava",

- da postoji nepopunjeno ustrojbeno mjesto odgovarajućeg čina.

Članak 119.

Promaknuće u čin generala pukovnika, generala zbora i stožernoga generala, odnosno viceadmirala, admirala i stožernoga admirala obavlja se sukladno uvjetima iz članka 108. ovoga Zakona.

Članak 120.

Vrijeme provedeno na bolovanju, školovanju, raspolaganju, ako je djelatni časnik obnašao dužnost na ustrojbenom mjestu višeg čina, smatra se, glede uvjeta za promaknuće, vremenom provedenim na ustrojbenom mjestu višeg čina. Djelatni časnik raspoređen, odnosno imenovan na ustrojbeno mjesto službenika istog stupnja stručne spreme u oružanim snagama smatra se, glede uvjeta za promaknuće, postavljenim na ustrojbeno mjesto višeg ćina. Vrijeme provedeno u svojstvu obnašatelja dužnosti i zastupnika smatra se vremenom provedenim u činu na tom ustrojbenom mjestu.

2.5. Izvanredno promaknuće

Članak 121.

Djelatni časnik može biti izvanredno promaknut u izravno viši čin bez obzira na uvjete propisane ovim Zakonom:

- ako je obavljanjem službe stekao zasluge za oružane snage,

- ako je učinio djelo posebne važnosti za oružane snage.

2.6. Promaknuće pričuvnih časnika

Članak 122.

Pričuvnog časnika promiče se u viši čin prema potrebi popune oružanih snaga u ratu ili drugim potrebama obrane. Osobu iz stavka 1. ovoga članka promiče se u viši čin ako ispunjava sljedeće uvjete:

- da je u činu provela propisano vrijeme,

- da za posljednje dvije godine nije bezuvjetno kažnjavana kaznom zatvora za kazneno djelo iz nečasnih pobuda i da se protiv nje ne vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti,

- da je ocijenjena zadnjom službenom ocjenom najmanje "ističe se".

Članak 123.

Pričuvne časnike promiče se u viši čin kad u činu provedu:

- dočasnici:

- niži i viši časnici:

- u rodovima i strukama - u pomorstvu

Članak 124.

Pričuvni satnik ili bojnik, odnosno pričuvni poručnik bojnog broda ili kapetan korvete koji udovoljava uvjetima iz članka 122. i 123. ovoga Zakona može biti promaknut u pričuvnog bojnika ili pričuvnog pukovnika, odnosno kapetana korvete ili kapetana fregate:

- kad je po ratnom ustroju oružanih snaga raspoređen. odnosno imenovan na ustrojbeno mjesto višeg čina,

- ako mu je ratnim rasporedom izvan oružanih snaga određena odgovarajuća dužnost,

- ako je istu obnašao najmanje dvije godine.

Članak 125.

Pričuvni časnik koji je u djelatnoj vojnoj službi proveo najmanje dvije godine može biti promaknut u izravno viši čin i ako nije bio na vojnoj vježbi, ako udovoljava ostalim uvjetima iz članka 122. i 123. ovoga Zakona. Pričuvni časnik koji je po ratnom ustroju postavljen na određenu zapovjednu dužnost za koju ima potrebnu stručnu spremu može u interesu službe biti izvanredno promaknut bez obzira na uvjete propisane ovim Zakonom.

Članak 126.

Propisom Vrhovnog zapovjednika utvrđuju se mjerila i način izvanrednog promaknuća pričuvnih časnika.

Članak 127.

Promaknuće časnika u ratu ili neposrednoj ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike može se obavljati i neovisno o uvjetima iz ovoga Zakona na temelju iskazane hrabrosti, ratnih zasluga i sposobnosti zapovijedanja i vođenja. 3. Ovlasti za promaknuća

Članak 128.

Ročnike i gardiste u činove pozornika i razvodnika promiču zapovjednici koje ovlasti ministar obrane.

Članak 129.

Osobe ovlaštene za pokretanje postupka za promaknuće jesu:

1. zapovjednik samostalne bojne ili osoba njemu ravnog ili višeg položaja - za promaknuće dočasnika i nižih časnika,

2. glavni inspektor obrane, načelnik Glavnog stožera zapovjednik HRM, zapovjednik HRZ i PZO, zapovjednik zbornog područja, zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta te osobe koje ovlasti ministar obrane - za promaknuće časnika u čin pukovnika, brigadira i stožernog brigadira, odnosno kapetana fregate, kapetana bojnog broda i komodora,

3. ministar obrane za promaknuće u čin general bojnika, general pukovnika, generala zbora i stožernog generala, odnosno kontraadmirala, viceadmirala, admirala i stožernog admirala. Osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezne su pokrenuti postupak za promaknuće onih časnika koji ispunjavaju uvjete za promaknuće sukladno ovom Zakonu.

Članak 130.

Poticaj za promaknuće bit će odbijen ako predložena vojna osoba ne ispunjava uvjete za promaknuće utvrđene Zakonom.

Članak 131.

Vrhovni zapovjednik promiče niže i više časnike te generale, odnosno admirale na prijedlog ministra obrane Članak 132. Ministar obrane promiče dočasnike na prijedlog načelnika Glavnog stožera, zapovjednika HRM, zapovjednika HRZ i PZO, zapovjednika zbornog područja, zapovjednika Hrvatskoga vojnog učilišta te drugih osoba koje ovlasti.

4. Promjena roda, odnosno struke

Članak 133.

Djelatnom časniku može biti promijenjen rod ili struka. Promjena roda, odnosno struke obavlja se na osobni zahtjev ili zbog interesa službe: Osobi iz stavka 1. ovoga članka mijenja se rod ili struku na osobni zahtjev ako ima potrebnu stručnu spremu i ako interesi za popunom to dopuštaju. U interesu popune oružanih snaga, osobi iz stavka 1. ovoga članka mijenja se rod ili struku zbog ukidanja ustrojbenog mjesta na koje je osoba bila raspoređena, odnosno imenovana ili poradi popune slobodnih mjesta u drugom rodu, odnosno struci, ako ima potrebnu stručnu spremu. Za promjenu roda ili struke u interesu popune oružanih snaga u pravilu je potreban pristanak osobe kojoj se rod ili struka mijenjaju. Ročniku, pričuvniku i pričuvnom časniku može se promijeniti rod ili struka neovisno o njihovom pristanku.

5. Dodjele čina časnika u ratnom stanju ili neposrednoj ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske

Članak 134.

Dodjela časničkih činova u ratnom stanju ili u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske može se obavljati i bez uvjeta iz ovoga Zakona, uzimajući u obzir osvjedočenu hrabrost, ratne zasluge i sposobnost zapovijedanja i vođenja. Vrhovni zapovjednik propisuje mjerila i postupak dodjele čina iz stavka 1. ovoga članka. 6. Ovlasti za dodjelu časničkih i generalskih činova

Članak 135.

Vrhovni zapovjednik dodjeljuje niže i više časničke činove te činove generala, odnosno admirala na prijedlog ministra obrane. Ministar obrane dodjeljuje dočasnički čin na prijedloga ovlaštenog zapovjednika. Čin stožernog generala, odnosno stožernog admirala može biti dodijeljen, u pravilu, za ratne zasluge.

XIII. ODUZIMANJE ČINA

Članak 136.

Vojnoj osobi i pričuvniku oduzima se čin:

1. ako joj prestane hrvatsko državljanstvo,

2. ako je pravomoćnom presudom osuđena na kaznu zatvora dulju od tri godine za kazneno djelo počinjeno promišljajem.

Osoba kojoj se oduzima čin gubi i sva prava vezana za čin.

Članak 137.

Osobi kojoj je čin oduzet isti može biti i vraćen.

O povratu čina odlučuju:

- Vrhovni zapovjednik - za niže i više časnike te generale, odnosno admirale,

- ministar obrane - za dočasnike.

Ako se u postupku vraćanja čina utvrdi da nisu postojali opravdani razlozi za njegovo oduzimanje, osobi kojoj je čin bio oduzet vraćaju se sva prava u svezi s činom od dana oduzimanja čina.

XIV. PLAĆE I DRUGA BERIVA

Članak 138.

Plaće i druga beriva djelatnih vojnih osoba uređuje Vrhovni zapovjednik na prijedlog ministra obrane.

Članak 139.

Djelatnoj vojnoj osobi nakon završetka vojne škole plaća pripada od dana dodjele čina, a djelatnoj vojnoj osobi, koju se prima u službu po drugom temelju, od dana stupanja u službu.

Članak 140.

Obnašatelju dužnosti pripada plaća prema položaju i posebna beriva prema ustrojbenom mjestu.

Članak 141.

Djelatnoj vojnoj osobi, dok se nalazi u pritvoru ili zatvoru, odnosno udaljenoj s dužnosti, a kojoj nije prestala služba, pripada nadoknada plaće u iznosu 1/3, a ako uzdržava obitelj u iznosu 1/2 plaće koja bi mu pripadala da nije u pritvoru ili zatvoru, ukoliko posebnim propisom nije drukčije uređeno.

Članak 142.

Djelatnoj vojnoj osobi ne pripada plaća za sate i dane neopravdane izočnosti s dužnosti.

Članak 143.

Djelatna vojna osoba upućena, sukladno odluci ministra obrane, u drugo tijelo državne uprave ili pravnu osobu ima pravo na plaću i druga novčana beriva sukladno propisu Vrhovnog zapovjednika iz članka 138. ovoga Zakona. Ministar obrane utvrdit će ustrojbeno mjesto prema kojem će se isplaćivati plaća osobi iz stavka 1. ovoga članka. Tijela ili pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezna su, u pravilu, Ministarstvu obrane nadoknaditi isplaćenu plaću, doprinose i druga beriva za djelatnu vojnu osobu upućenu k njima.

Članak 144.

Djelatnoj vojnoj osobi, službeniku ili namješteniku upućenom u inozemstvo poradi obavljanja poslova i zadaća proisteklih iz međunarodnih ugovora mjerila za određivanje plaće utvrduje ministar obrane.

Članak 145.

Djelatnoj vojnoj osobi upućenoj u inozemstvo poradi školovanja ili usavršavanja pripada stipendija u iznosu koji određuje ministar obrane. Osim stipendije, djelatnoj vojnoj osobi, čija obitelj ostaje u Republici Hrvatskoj, pripada plaća koja bi joj inaće pripadala, bez drugih beriva izuzev beriva na minuli rad. Djelatnoj vojnoj osobi koja nema obitelj, osim stipendije, pripada 50% iznosa plaće iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 146.

Djelatnoj vojnoj osobi za osobito zalaganje, iznimne uspjehe u radu i djela važna za oružane snage rnože biti dodijeljena novčana nagrada sukladno propisu Vrhovnog zapovjednika. 1. Novčana primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme službe u oružanim snagama

Članak 147.

Pričuvniku tijekom službe u oružanim snagama pripada nadoknada plaće i druga beriva sukladno Zakonu o obrani. 2. Novčana beriva ročnika i kadeta

Članak 148.

Ročnicima i kadetima pripadaju novčana beriva koja određuje ministar obrane prema razdoblju provedenom u oružanim snagama i činu. Novčana beriva ročnika i kadeta izuzeta su od sudskih i upravnih izvršenja. 3. Nadoknada putnih i ostalih troškova

Članak 149.

Djelatnoj vojnoj osobi, službeniku, namješteniku, ročniku i kadetu pripada nadoknada troškova za službeno putovanje te nadoknada troškova u svezi s obavljanjem službe, odnosno s obavljanjem službenih poslova i zadaća te troškova prijevoza na redovni posao i s posla. Uvjete za ostvarenje prava na nadoknadu i iznos nadoknade iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar obrane.

Članak 150.

Djelatna vojna osoba premještena sukladno ovom Zakonu ima pravo na nadoknadu selidbenih troškova. Pravo na nadoknadu selidbenih troškova iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje i osoba kojoj je prestala djelatna vojna služba umirovljenja, ukoliko se preseljava.

Članak 151.

Premještena djelatna vojna osoba koja uzdržava obitelj i s njom živi u zajedničkom kućanstvu ima pravo na nadoknadu troškova zbog odvojenog života od obitelji, pod uvjetima i u iznosu određenom propisom za državne službenike i namještenike. Članak 152. Djelatna vojna osoba koja se s obitelji vraća sa službe u inozemstvu ima pravo na nadoknadu troškova za privremeni smještaj najdulje šest mjeseci, ako ona ili njezina obitelj nema riješeno stambeno pitanje.

Članak 153.

Ročnicima, ka,detima i pričuvnicima na službi u oružanim snagama pripada besplatna vojna odora, osobna oprema, prehrana i smještaj. Djelatnim vojnim osobama pripada besplatan smještaj kada privremeno borave u vojnoj postrojbi, odnosno ustanovi, pod uvjetima utvrđenim Službovnikom. Tijekom obavljanja vojne službe vojnim osobama, službenicima i namještenicima pripada besplatni objed, odnosno novčana nadoknada za topli objed, ako prehrana nije organizirana.

Članak 154.

Kadet kojemu se dodjeljuje čin djelatnog dočasnika i nižeg časnika te osoba koju se prvi put prima u djelatnu vojnu službu ostvaruje pravno na besplatnu odoru i jednokratnu novčanu nadoknadu, u iznosu koji propiše ministar obrane.

XV. OBVEZA OBAVLJANJA SLUŽBE U ORUŽANIM SNAGAMA NAKON ZAVRŠETKA ŠKOLOVANJA

Članak 155.

Ministarstvo obrane, poradi popune ustrojbenih mjesta u oružanim snagama i popune vojno-nastavnih središta oružanih snaga kadetima, može stipendirati studente viših i visokih škola i fakulteta, učenika strukovnih, odnosno drugih srednjih škola (u nastavku teksta: vojni stipendisti). Djelatne vojne osobe; poradi popune određenih ustrojbenih mjesta, mogu biti upućene na školovanje u više i visoke vojne i druge škole te učilišta u zemlji i inozemstvu. Ministar obrane određuje način i uvjete sklapanja ugovora o stipendiranju vojnih stipendista.

Članak 156.

Kadet, djelatna vojna osoba i vojni stipendist koji se školovao poradi popune oružanih snaga nakon završetka školovanja raspoređuje se na odgovarajuće ustrojbeno mjesto. Vojni stipendist iz stavka 1. ovoga članka može ako je ugovorom utvrđeno, dužnost obnašati kao službenik ili namještenik. Osoba iz stavka t. ovoga članka koja svojom krivnjom ne završi školovanje ili nakon završenog školovanja ne stupi na službu u oružane snage dužna je Ministarstvu obrane nadoknaditi troškove školovanja i štetu koja je time počinjena oružanim snagama. Ministar obrane propisuje što se smatra troškovima školovanja i štetom u smislu stavka 3. ovoga članka.

Članak 157.

Kadet i vojni stipendist srednje, više i visoke škole obvezan je obavljati službu u dvostrukom trajanju školovanja, odnosno stipendiranja. Djelatna vojna osoba upućena na školovanje obvezna je obavljati službu u dvostrukom trajanju školovanja, ukoliko ugovorom nije utvrđeno dulje. Iznimno od odredbe stavka I. ovoga članka, kadet koji se školovao u vojnoj školi za pilota obvezan je ostati u službi najmanje 10 godina, poslije završetka školovanja, ukoliko ugovorom nije utvrđeno dulje.

Članak 158.

Djelatni časnik upućen na specijalizaciju obvezan je po završetku specijalizacije obavljati službu najmanje 4 godine. Pod specijalizacijom podrazumijeva se i školovarije, odnosno izobrazba u Zapovjedno-stožernoj školi, školovanje u inozemstvu poradi potreba oružanih snaga, kao i školovanje potrebno za stjecanje čina general bojnika.

XVI. OVLASTI ZA ODLUČIVANJE O ODNOSIMA U SLUŽBI I ZA DONOŠENJE DRUGIH AKATA U ORUŽANIM SNAGAMA

Članak 159.

Vrhovni zapovjednik imenuje, razrješava i donosi akte o prevođenju u počasni čin, o preimenovanju u drugi čin te umirovljenju viših časnika i generala. Ministar obrane i časnici koje on ovlasti rješavaju: - o prijamu u djelatnu vojnu službu, sukladno ovom Zakonu, - o prestanku djelatne vojne službe sukladno članka 94., 95. i 96. ovoga Zakona, - o raspoređivanju, razrješavanju, premještanju i drugim statusnim pitanjima u službi dočasnika i nižih časnika do razine zapovjednika satnije ili njemu ravne dužnosti, - o prestanku službe te umirovljenju dočasnika i nižih časnika do razine zapovjednika satnije ili njemu ravne dužnosti.

Članak 160.

Akti o odnosima u službi vojnih osoba, službenika i namještenika koji sadržavaju povjerljive podatke priopćavaju se tim osobama uz potpis.

Članak 161.

U ratnom stanju Vrhovni zapovjednik propisuje ovlasti za odlučivanje o odnosima u službi vojnih osoba.

XVII. VOJNI SLUŽBENICI I VOJNI NAMJEŠTENICI

Članak 162.

Službenike i namještenike razvrstava se u redove i to: službenike u 8 redova, a namještenike u 10 redova. Redovi službenika i namještenika obilježavaju se rimskim brojevima od I. do XVIll.

Članak 163.

Redovi službenika su:

Članak 164.

Redovi namještenika su:

Članak 165.

Na prijam u službu službenika i namještenika, plaće, prestanak službe i umirovljenja primjenjuju se propisi o državnim službenicima i namještenicima. Na ostale odnose u službi službenika i namještenika primjenjuju se odredbe ovoga Zakona. Ministar obrane će propisati način i uvjete promaknuća službenika i namještenika u redove.

Članak 166.

Vrijeme provedeno do dana stupanja na snagu ovoga Zakona uračunava se u vrijeme provedeno u činu sukladno ovom Zakonu.

Članak 167.

Osobe koje su dobile častan otpust iz oružanih snaga, a u oružanim snagama su efektivno provele u službi najmanje 10 godina, pri umirovljenju ostvaruju pravo na vojnu mirovinu, ukoliko je to za njih povoljnije.

Članak 168.

Odredbe ovoga Zakona glede prijama u djelatnu vojnu službu ne odnose se na osobe koje su u djelatnu vojnu službu stupile do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 169.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona stožerni vodnici provode se u čin narednika.

Članak 170.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona službenici i namještenici razvrstavaju se u platne razrede sukladno propisima o državnim službenicima i namještenicima te ih se prevodi u redove vojnih službenika i vojnih namještenika kako slijedi:

Red

br.

PLATNI RAZRED NAMJEŠTENIKA

I SLUŽBENIKA

RED VOJNIG NAMJEŠTENIKA ODNOSNO VOJNOG SLUŽBENIKA

1.

I. i II.

vojni službenik I. reda

2.

III. i IV.

vojni službenik II. reda

3.

V. i VI.

vojni službenih III.reda

4.

VII:

vojni službenik VI. reda

5.

VIII.

vojni službenik V. reda

6.

IX.

vojni službenik VI. reda

7.

X.

vojni službenik VII. reda

8.

XI.

vojni službenik VII. reda

9.

XII. i XIII.

vojni namještenik IX. reda

10.

XIV. i XV.

vojni namještenik X. reda

11.

XVI.

vojni namještenik XI. reda

12.

XVII.

vojni namještenik XII. reda

13.

XVIII.

vojni namještenik XIII. reda

14.

XIX.

vojni namještenik XIV. reda

15.

XX.

vojni namještenik XV. reda

16.

XXI. i XXII.

vojni namještenik XVI. reda

17.

XXIII. i XXIV

vojni namještenik XVII. reda

18.

XXV. i XXVI

vojni namještenik XVIII. reda

Službenici razvrstani u XI. i viši platni razred sukladno Zakonu o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti koji nemaju visoku ili višu stručnu spremu prevode se u vojnog namještenika IX. reda.

Članak 171.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona na djelatnike Ministarstva obrane ne primjenjuju se odredbe članka 153. Zakona o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti ("Narodne novine", br. 74/94. i 7/95.).

Članak 172.

Na osobe koje su stupile na službu u oružane snage izvan mjesta svog prebivališta do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ne odnose se odredbe ovoga Zakona o premještaju

Članak 173.

Ministar obrane će donijeti propise:

10. o osnivanju liječničkih komisija (članak 65. i 71.).

Propise iz stavka 1. ovoga članka kao i druge propise za provedbu ovoga Zakona ministar obrane donijet će u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 174.

U ratu se ne primjenjuju odredbe članka 71. do 85. ovoga Zakona. Članak 175. Odredbe članka 87. do 90. ovoga Zakona primjenjivat će se od 1. siječnja 1996. godine.

Članak 176.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o službi u oružanim snagama ("Narodne novine", br. 52/91.).

Članak 177.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 800-03/95-01/01

Zagreb, 22. ožujka 1995.

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Zastupničkog doma Sabora

dr. Nedjeljko Mihanović, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Besplatna izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Poslovni forum d.o.o. ove godine obilježava dvadeset godina uspješnog poslovanja. Tim povodom, poklanjamo Vam BESPLATNU izradu CMS web stranica.
Inače, redovna cijena izrade CMS web stranica je 3900 kuna + PDV

Link za opširnije informacije o BESPLATNOJ izradi web stranica

 
 
     



Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina: