Zakoni i propisi - Pravni savjeti 16 08.03.1995 Osnovni Nacionalni Ugovor za gospodarstvo i javna poduzeća
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Besplatna izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Poslovni forum d.o.o. ove godine obilježava dvadeset godina uspješnog poslovanja. Tim povodom, poklanjamo Vam BESPLATNU izradu CMS web stranica.
Inače, redovna cijena izrade CMS web stranica je 3900 kuna + PDV

Link za opširnije informacije o BESPLATNOJ izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

KOLEKTIVNI I DRUGI UGOVORI

U duhu i prema slovu Konvencije br. 87 o slobodi i zaštiti slobode udruživanja, Konvencije br. 98 o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje, Konvencije br.135 o radničkim predstavnicima kojih je Republika Hrvatska strankom, Vlada Republike Hrvats

Osnovni

Nacionalni Ugovor za gospodarstvo i javna poduzeća

I OPĆE ODREDBE

Članak 1

Potpisnici ovog Ugovora suglasni su da je predmet ovog Ugovora nacionalni konsenzus socijalnih partnera o slijedećem - o načelima promicanja kolektivnog pregovaranja i poticanja tarifne autonomije - o temeljnim načelima suradnje socijalnih partnera na području zapošljavanja, radnih odnosa i socijalnog osiguranja - o lemeljnim načelima za rješavanje sporova između socijalnih partnera - o temeljnim načelima za ostvarivanje prava na štrajk.

Članak 2.

Odredbe Osnovnog nacionalnog ugovora (u daljnjem tekstu: Ugovor) obvezuju njegove potpisnike, asocijacije i članice za čije zastupanje u kolektivnom pregovaranju su ovlašteni i ima sve učinke kolektivnog ugovora. Ovim Ugovorom strane potpisnice izražavaju svoju suglasnost da se odnosi na tržištu rada rješavaju zaključivanjem kolektivnih ugovora djelatnosti odnosno grana.

II. SLOBODA UDRUŽIVANJA I DJELOVANJA RADIVIKA I POSLODAVACA

Članak 3.

Potpisnici Ugovora zauzimaju se za ostvarivanje potpune slobode prava udruživanja temeljem koje poslodavci i zaposleni imaju pravo bez bilo kakove razlike, po svojern slobodnom izboru, utemeljiti svoje udruge te se u njih dobrovoljno učlaniti uz uvjete ko Potpisnici Ugovora zauzimaju se za poštivanje potpune slobode kolektivnog pregovaranja, te dužnosti pregovaranja u dobroj vjeri i promicanja slobode kolektivnog pregovaranja na svim razinama između poslodavaca i njihovih udruga s jedne strane i udruga za

lanak 4

Povredom prava na organiziranje smatrat će se pogodovanje od strane poslodavca jednom sindikatu ili njegov pritisak na zaposlene da se učlane u određeni sindikat ili iščlane iz sindikata. Povredom prava na organiziranje smatrat će se i miješanje jedne udruge u organiziranje i djelovanje druge udruge.

Članak 5.

Poslodavac je obvezan sindikalnom predstavniku odnosno povjereniku omogućiti pristup radnim mjestima i podacima potrebnim za obnašanje njegove dužnosti, te mu omogućiti uvid u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava posloprimaca (radnik Poslodavac je obvezan omogućiti sindikalnom predstavniku odnosno povjereniku uvid u dokumentaciju o uplati doprinosa za mirovinsko-invalidsko i zdravstveno osiguranje Sindikalnom predstavniku odnosno povjereniku dostavljaju se pozivi s materijalima za sje

Članak 6.

Nadležni organ odnosno poslodavac dužan je primiti i saslušati sindikalnog predstavnika odnosno povjerenika i dati mu informacije koje se odnose na ekonomski i socijalni položaj zaposlenih.

Članak 7.

Poslodavac je obvezan sindikalnom povjereniku i povjereništvu omogućiti da se sindikalne aktivnosti obavljaju u vremenu i opsegu koje ovise od veličine i načina organiziranja poduzeća i broja zaposlenih sukladno odredbama zakona i kolektivnog ugovora odno

Članak 8.

Članu nacionalnog organa sindikata odnosno tijela sindikalne središnjice poslodavac će omogućiti izostanak s rada za potrebe sindikalne aktivnosti, obrazovanja i osposobljavaja sukladno odredbama zakona i kolektivnog ugovora djelatnosti odnosno grane.

Članak 9.

Poslodavac će osigurati sindikatu uvjete za sindikalno djelovanje ovisno o broju zaposlenih i članova sindikata, a posebice: - prostor za rad i održavanje sastanaka sindikata; - prava na uporabu raspoloživih telekomunikacijskih sredstava; - slobodu sindikalnog izvješćivanja i podjele tiska. Uvjete za rad sindikata iz stavka 1. ovog članka kao i normative troškova te način plaćanja troškova potrebno je utvrditi kolektivnim ugovorom djelatnosti odnosno grane. Članak 10. Sindikalnom povjereniku poslodavac ne može otkazati ugovor o radu, uvrstiti ga u višak zaposlenih, te ga staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na druge zaposlene bez suglasnosti sindikata za vrijeme obnašanja dužnosti, ukoliko kolektivnim ugovorom djela

III. KOLEKTIVNI UGOVORI DJELATNOSTI I GRANA

Članak 11.

Potpisnici ovog Ugovora dogovorili su obuhvat tarifnih područja za koje će se zaključivati kolektivni ugovor. Razgraničenje ugovora djelatnosti odnosno grana je lista grana i djelatnosti koja prileži ovom Ugovoru i čini njegov sastavni dio. Lista iz stavka 2. ovog članka ne može ni na koji način ograničiti tarifnu autonomiju partnera.

Članak 12.

Pravo na kolektivne pregovore i sklapanje kolektivnih ugovora stječe sindikat koji je slobodno organiziran i u kojem je učlanjivanje dobrovoljno, koji je nezavisan od utjecaja države i poslodavaca i njihovih udruga. Ukoliko više sindikata ima članice u djelatnosti odnosno grani za koju se sklapa kolektivni ugovor, tada se smatra da je svaki od tih sindikata ovlašten za sklapanje kolektivnog ugovora. Sindikati iz stavka 2. obavezni su na suradan nastup u sklapanju kolektivnog ugovora, a što potvrđuju pisanim sporazumom. Ukoliko sindikati organizirani na razini za koju se sklapa kolektivni ugovor ne mogu postići sporazum, reprezentativan je onaj sindikat za koji se sindikalnim referendumom izjasni većina zaposlenih u toj djelatnosti odnosno grani. Ugovor zaključen po proceduri iz stavka 3. i 4. primjenjuje se tada na sve zaposlene. Troškove referenduma snose u jednakim dijelovima svi zainteresirani sindikati. Odredbe stavka 1. i 2. ovog članka analogno se primjenjuju i na udruge poslodavaca.

Članak 13.

Pravo na kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora na strani poslodavca imaju slobodne udruge poslodavaca. Vlada Republike Hrvatske može za tvrtke u pretežnom državnom vlasništvu i javna poduzeća, svoje ovlasti u pregovaranju i zaključenju ugovora prenijeti na dobrovoljnu udrugu poslodavaca ili se priključiti pojedinom, već zaključenom granskom kolektivnom ugo

Članak 14.

Strane kolektivnog ugovora obvezne su prihvatiti pregovore najkasnije u roku 30 dana od dana primitka inicijative.

Članak 15.

Ugovori djelatnosti odnosno grana, pored dijela kojim se određuju uvjeti rada i zaposlenja, obvezno sadrže odredbe o: - subjektima kolektivnog ugovora, - području važenja, - trajanja, - otkazu i postupku otkazivanja, - izmjeni i obnovi, - stupanju na snagu, - tumačenju i primjeni.

Članak 16.

U slučaju nepostizanja suglasnosti o određenim pitanjima u fazi općih pregovora za kolektivne ugovore djelatnosti odnosno grane ili koja nisu bila rješavana općim pregovorima, može se sklopiti zaseban ugovor ukoliko je u kolektivni ugovor ugrađena otvoren

Članak 17.

U slučaju obavljanja više djelatnosti poslodavac je obvezan primijeniti ugovor one djelatnosti u kojoj je radno angažirana većina uposlenih. U slučaju statusne promjene poslodavca ili promjene djelatnosti, poslodavac je obvezan narednih godinu dana primijeniti ugovor koji se na zaposlene odnosi prije izvršene promjene, ukoliko poslodavac u međuvremenu ne pristupi ugovoru ili udruzi koja je pot Za sva radna mjesta koja nisu obuhvačena kolektivnim ugovorom djelatnosti odnosno grane, poslodavac će utvrditi tarifne stavove u dogovoru sa sindikatom

Članak 18.

Kolektivni ugovori djelatnosti odnosno grana mogu imati otvorenu klauzulu kojom se dopuštaju dopunjujuće odredbe putem ugovora u poduzeću ili dodatnog ugovora Odstupajući sporazumi od odredbi kolektivnog ugovora djelatnosti odnosno grane dopušteni su samo u slučajevima kad je to tim ugovorima izrijekom predviđeno i kad postoji obostrana suglasnost poslodavca i sindikata.

IV. ZAŠTITA NA RADU

Članak 19.

Poslodavac je dužan primjenjivati propise s područja zaštite na radu i stalno raditi na unapređenju zaštite na radu. Poslodavac je obvezan poduzimati mjere nužne za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući mjere za spriječavanje rizika na radu, pružanju informacija i osposobljavanje radnika za rad na siguran način, te brigu za potrebnu organizaciju i sredstva. U cilju prilagođavanja tehničkom napretku, poslodavci su obvezni planirati tehnološki razvoj proizvodnog ili radnog procesa zamjenjujući ih neopasnim ili manje opasnim. Poslodavci su obvezni kod uvođenja novih tehnologija informirati zaposlene odnosno nji

Članak 20.

U odnosu na provođenje mjera zaštite na radu povjerenik za sigurnost i zaštitu zdravlja ima pravo i dužnosti:

- sudjelovati u planiranju i unapređivanju uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih supstanci u radni i proizvodni proces;

- biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje zaposlenih;

- primati primjedbe zaposlenih na primjenu propisa i provođenja mjera zaštite na radu;

- prisustvo inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima zaposlenih čiji je povjerenik;

- pozivati inspektora kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje zaposlenih, a organizacija odnosno poslodavac to propušta ili odbija učiniti;

- obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unaprijeđivati znanje, pratiti i prikupljati informacije od značenja za njihov rad;

- staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje;

- svojom aktivnošču poticati ostale zaposlene na rad na siguran način;

- pristup mjestima rada radi utvrđivanja uvjeta rada

Članak 21.

Kolektivnim ugovorima djelatnosti odnosno grana i općim aktima poslodavaca, utvrđuju se otežani uvjeti rada, koji se ne mogu otkloniti primjenom pravila i mjera zaštite na radu prema slijedećim kriterijima: - utjecaj okoline (mikroklimatski uvjeti, zračenje, buka, vibracije, kemijske i biološke štetnosti, rad u povećanoj vlazi), - opterećenja (fizički napor, prisilni položaj tijela pri radu, psihofizički napor - opterećenje osjetila, znatniji poremećaj prirodnog biološkog ritma (rad u smjenama), rad uz obavezno korištenje osobnih zaštitnih sredstava, koja povečavaju napor ili ote - povećani rizik od nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s radom kao i tehnoloških akcidenata, - rad sa zagađujučim i prljavim tvarima.

Članak 22.

Nije dopušteno ugovaranje i isplata novčanih nadoknada zaposlenima koji rade u štetnim i opasnim radnim uvjetima, a kao nadomjestak za primjenu pravila zaštite na radu. Zaposleni može za određeno vrijeme izgubiti pravo na dodatak na plaću s osnova navedenih elemenata težine i štetnosti ako se ne ponaša sukladno pravilima o zaštiti na radu.

Članak 23

Zaposleni koji u slučaju ozbiljne prijeteće i neizbježne opasnosti po život i zdravlje napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti doveden u lošiji položaj, zbog svog postupka i uživa zaštitu od bilo kakvih posljedica, osim ako je posebn U slučaju iz stavka 1. radnik je dužan obavijestiti odgovornu osobu ili povjerenika za sigurnost i zaštitu zdravlja.

Članak 24.

Ukoliko kod poslodavca nije izabran povjerenik za sigurnost i zaštitu zdravlja, sva prava i obveze utvrđene odredbama ovog Ugovora u odnosu na zaštitu zdravlja i sigurnost na radu ima sindikalni povjerenik.

V. SURADNJA SOCIJALNIH PARTNERA NA PODRUČJU RADA, ZAPOŠLJAVANJA I SOCIJALNOG OSIGURANJA

Članak 25.

Potpisnici Ugovora suglasni su da će svoju suradnju na području rada, zapošljavanja i socijalnog osiguranja temeIjiti na principima socijalnog dijaloga i tripartitne suradnje radi utvrđivanja i ostvarenja usklađenih djelatnosti s ciIjem zaštite i promican

Članak 26.

Potpisnici Ugovora suglasni su da će se zauzeti da se načela socijalnog dijaloga i tripartitne suradnje dosljedno provedu kroz upravljanje institucijama sustava rada, zapošljavanja, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i sustavima socijalne skrbi na svim

VI. GOSPODARSKO-SOCIJALNO VIJEĆE

Članak 27.

Temeljno na ideji tripartitne suradnje na nacionalnoj razini posebnim sporazumom osniva se i djeluje Gospodarsko-socijalno vijeće. Gospodarsko-socijalno vijeće glavni je nositelj razvoja tripartitnih odnosa socijalnih partnera u cilju unapređenja i provedbe gospodarske, socijalne i razvojne politike, zaštite i promicanja gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava i interesa zaposleni

VII. RJEŠAVANJE SPOROVA

Članak 28.

Potpisnici Ugovora suglasni su da će se, slučaj eventualnih sporova, poglavito sporova o sklapanju, izmjeni i obnovi kolektivnih ili drugih sporova koji mogu dovesti do štrajka ili drugog oblika industrijske akcije (kolektivni radni spor), pridržavati sli - obvezatnost postupka mirenja koje provodi mirovno vijeće sastavljeno na paritetnim principima, - dovršenje postupka mirenja u roku od najmanje 5 dana od dana dostave prijedloga za mirenje, odnosno pisane najave štrajka, - davanja pravne snage i učinka odredbe kolektivnog ugovora prihvaćenom prijedlogu mirovnog vijeća, - mogućnosti iznošenja spora pred arbitražu koju osnivaju stranke u sporu s neutralnim arbitrom kao predsjedavajućim arbitraže s liste arbitra čiji sastav i način rada se utvrđuje granskim kolektivnim ugovorom, - poštivanje principa konačnosti i izvršnosti arbitražne odluke. Potpisnici ugovora suglasni su da je rješavanje kolektivnih radnih sporova potrebno cjelovito obaviti u okviru granskih kolektivnih ugovora.

VIII. ŠTRAJK

Članak 29.

Potpisnici Ugovora suglasni su da se štrajk ne može započeti prije dovršenja postupka mirenja.

Članak 30.

Štrajkom rukovodi štrajkački odbor sastavljen od prestavnika organizatora štrajka i na odgovarajući način legitimira se strani protiv koje je štrajk organiziran kako bi nastavili pregovore u svrhu mirnog rješenja spora.

Članak 31.

Pri organiziranju i poduzimanju štrajka organizatori i sudionici štrajka moraju voditi računa o ostvarivanju Ustavom zajamčenih prava i sloboda drugih.

Članak 32.

Na zahtjev poslodavca sindikati i poslodavac zajednički izrađuju i donose popis poslova koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka. Pravila iz stavka 1. sadrže naročito odredbe o radnim mjestima i broju zaposlenih koji na njima moraju raditi za vrijeme štrajka, a s ciljem omogućavanja obnavljanja rada nakon završetka štrajka (proizvodno održavajuči poslovi), odnosno s ciljem obavljanj

Članak 33.

Ukoliko o pravilima o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka nema suglasnosti pravila će utvrditi arbitraža s predsjedavajućim neutralnim arbitrom s liste arbitra čiji sastav i način rada se utvrđuje u granskim kolektivnim ugovorima. Odluku iz stavka 1. ovog članka arbitraža je dužna donijeti u roku od 24 sata.

Članak 34.

Sudioniku štrajka poslodavac može smanjiti plaću i dodatke na plaću razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku.

Članak 35.

Organiziranje štrajka ili sudjelovanje u štrajku sukladno odredbama ovog Ugovora ne predstavlja povredu ugovora o radu.

Članak 36.

Zaposleni ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih posloprimaca (radnika, namještenika, službenika i drugih zaposlenih) zbog organiziranja ili sudjelovanja u štrajku organiziranom sukladno odredbama ovog ugovora, a niti ne smije biti, ni na

IX. ZAVRŠNE I PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 37.

Ovaj Ugovor sklopljen je na rok od godinu dana. Svaka ugovorna strana može otkazati ugovor. Otkaz Ugovora podnosi se u pismenom obliku. Rok za otkaz Ugovora iznosi 3 mjeseca.

Članak 38.

Za tumačenje odredbi i praćenje primjene ovog Ugovora potpisnici imenuju Zajedničku komisiju u sastavu od 6 članova od kojih tri člana imenuju Udruge poslodavaca, a tri člana Udruge sindikata.

Članak 39.

Umjesto predlaganih pojmova posloprimac i radnik, kao privremeno rješenje prihvaća se pojam zaposleni. Terminološko usklađivanje provest će se nakon usvajanja Zakona o radu.

Članak 40.

Smatra se da je ovaj Ugovor sklopljen kad ga potpišu ovlašleni predstavnici potpisnica, kojim danom stupa na snagu.

Ovaj Ugovor registrira se u Ministarstvu rada i socijalne skrbi i objavljuje u "Narodnim novinama".

Zagreb, 22. prosinca 1994.

POTPISNICE ZA VLADU REPUBLIKE HRVATSKE

Ivan Parač - ministar rada i socijalne skrbi, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA

Željko Ivančević, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE

Dragutin Lesar, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

HRVATSKA UDRUGA SINDIKATA

Niko Gunjina, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

KONFEDERACIJA NEZAVISNIH SINDIKATA HRVATSKE

Mladen Mesić, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.