MINISTARSTVO FINANCIJA

Na temelju članka 55. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga ("Narodne novine", broj 95/94) ministar financija donosi

Pravilnik

o primjeni Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga

Ovim se Pravilnikom propisuje primjena poreznih stopa, poreznih oslobođenja, vođenje evidencije o prometu prema različitim stopama, odnosno poreznim osnovicama, obračunavanje i plaćanje poreza na promet, obveza popisa robe za koju se mijenjaju porezne stope, obračunavanje i plaćanje razlike poreza na promet proizvoda pri promjeni stopa, način povrata poreza na promet te mjesečno i konačno izvješćivanje o obračunatom i plaćenom porezu.

1. Uvoz proizvoda za krajnju potrošnju

(1) Uvozom proizvoda koji služe krajnjoj potrošnji smatra se uvoz proizvoda što ih krajnji potrošač uvozi izravno za vlastite potrebe ili šlo ih za njegov račun uvoze pravne osobe registrirane za obavljanje vanjskotrgovinskog prometa (u nastavku teksta uvoznik).

(2) Uvozom proizvoda koji služi krajnjoj potrošnji smatra se i privremeni uvoz, prema odredbama Carinskog zakona.

(3) Na proizvode što ih uvozi krajnji potrošač porez na promet obračunava carinarnica po stopama koje vrijede na dan nastanka obveze plaćanja carine. Propisane stope carinarnica primjenjuje na poreznu osnovicu iz članka 16. stavak 1. Zakona i naplaćuje porez na promet od uvoznika istodobno sa carinom i drugim uvoznim pristojbama.

(4) Za motorna vozila što ih uvoze pravne osobe i građani ili se uvoze za njihov račun carinarnica ne obračunava i ne naplaćuje porez na promet proizvoda, o čemu stavlja klauzulu na uvoznu carinsku deklaraciju. Carinarnica je obvezna u roku od pet dana od dana carinjenja motornog vozila u pisanom obliku o tome izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave prema mjestu sjedišta pravne osobe odnosno prebivališta građanina s naznakom vrijednosti uvezenog motornog vozila te o iznosu carine i drugih pristojbi koje su plaćene pri uvozu.

(5) Pravna osoba odnosno građanin plaća porez na promet proizvoda na uvezeno motorno vozilo najkasnije u rokn od 15 dana od dana plaćanja carine i drugih uvoznih pristojbi.

(6) Motorno vozilo ne može se registrirati bez dokaza o plaćenom porezu na promet, odnosno bez dokaza o oslobođenju od plaćanja poreza, osim pri privremenom uvozu.

(1) Pravna osoba koja za vlastitu potrošnju uzme proizvode na koje se plaća porez na promet, što ih je uvezla ili nabavila radi daljnje prodaje bez plaćanja poreza na promet proizvoda, obračunava porez na promet po propisanim stopama u trenutku uzimanja tih proizvoda.

(2) Pravna osoba koja za vlastitu krajnju potrošnju uzme proizvode što ih je sama proizvela, na koje se plaća porez na promet proizvoda, obračunava porez na promet po propisanim stopama u trenutku uzimanja tih proizvoda.

(a) Smatra se da je porezna obveza nastala u trenutku uzimanja proizvoda za vlastitu potrošnju i da su proizvodi naplaćeni u trenutku njihova uzimanja.

(1) Pravna osoba koja bez nadoknade dade vlastite proizvode ili proizvode koje je nabavila, a na njih se plaća porez na promet, obračunava porez po propisanim stopama u trenutku davanja proizvoda.

(2) Smatra se da je porezna obveza nastala u trenutku davanja proizvoda bez naknade i da su u poreznom smislu proizvodi naplaćeni u trenutku njihova davanja.

(3) Na motorno vozilo ili plovni objekt koji podliježe obvezi godišnje registracije, a građanin ga daje bez nadoknade drugom građaninu, plaća se porez na promet po stopi iz tar. broja 4. Tarife.

(4) Poreznu osnovicu utvrđuje nadležna ispostava Porezne uprave u mjestu prebivališta davatelja.

(5) Ako građanin daje pravnoj osobi bez nadoknade motorno vozilo koje podliježe obvezi godišnje registracije, obveznik poreza na promet proizvoda jest pravna osoba, a porez se plaća po stopi iz tar. broja 1. Tarife, i to na poreznu osnovicu koju utvrđuje nadležna ispostava Porezne uprave u mjestu sjedišta pravne osobe.

(6) Poreznu osnovicu pri uvozu rabljenih motornih vozila čini procijenjena vrijednost koju utvrdi carinarnica, uvećana za carinu i druge uvozne pristojbe.

(7) Poreznu osnovicu u prometu rabljenih motornih vozila utvrđuje nadležna ispostava Porezne uprave prema Katalogu orijentacijskih vrijednosti rabljenih motornih vozila Centra za vozila Hrvatske.

(8) Iznimno od odredbe stavka 7. ovoga članka, poreznu osnovicu karamboliranih vozila ili vozila koja se ne nalaze u Katalogu može utvrditi ovlašteni procjenitelj.

(1) Porez na promet proizvoda plaća se na manjak proizvoda.

(2) Manjak proizvoda utvrđuje se popisom.

(3) Manjak proizvoda čini i rashod na temelju kala, rastepa, loma i kvara iznad visine utvrđene unutarnjim aktom poreznog obveznika, odnosno aktom strukovne sekcije Gospodarske komore.

(4) Dopuštenim rashodom na koji se ne plaća porez na promet proizvoda smatra se remitenda vlastitih izdanja.

(5) Utvrđeni manjak i rashod u prodavaonici ili drugome poslovnom objektu, koji se za proizvode zadužuje po prodajnim cijenama s uračunatim porezom na promet, razvrstava se po tarifnim brojevima i istim poreznim stopama na temelju koeficijenta udjela utvrđenog manjka odnosno rashoda u ukupnom zaduženju prodavaonice ili drugog poslovnog objekta na sljedeći način:

vrijednost manjka

Koeficijent udjela = -------------------------------------------

vrijednost ukupnog zaduženja

(6) Koeficijent iz stavka 5. ovoga članka primjenjuje se na vrijednost zaduženja prodavaonice: odnosno poslovnog objekta po tarifnim brojevima i istim stopama poreza na promet proizvoda.

(7) Iznos poreza na promet koji je sadržan u vrijednosti manjka po pojedinim tarifnim brojevima i istim stopama poreza na promet utvrđuje se primjenom preračunatih propisanih poreznih stopa.

(8) Na vrijednost manjka proizvoda nastalog djelovanjem više sile ne plaća se porez na promet proizvoda.

(9) Pod višom silom, u smislu ovoga Pravilnika, razumijevaju se elementarne nepogode (poplava, požar, potres i dr.), ratna razaranja i provalne krađe, na temelju očevidnika nadležnog tijela.

(10) Porez na promet proizvoda sadržan u vrijednosti manjka koji nastane djelovanjem više sile obračunava se na temelju podataka o ukupnom zaduženju prodavaonice, odnosno drugoga poslovnog objekta (preneseno stanje iz prošle godine i zaduženja tijekom godine) i podataka o prodaji proizvoda do dana nastanka štete, kojima se utvrđuje vrijednost proizvoda što su trebali biti na zalihama prije nastanka štete. Usporedbom tako utvrđene vrijednosti proizvoda koji su trebali biti na zalihi i vrijednosti zaliha utvrđenih popisom na dan nastanka štete dobiva se iznos manjka u kojem je sadržan i obračunati porez na promet proizvoda.

(11) Udio štete po pojedinim vrstama proizvoda utvrđuje se na temelju udjela pojedinih vrsta proizvoda razvrstanih po tarifnim brojevima i istim stopama poreza na prornet proizvoda te proizvoda na koje se ne plaća porez na promet proizvoda u ukupnom zaduženju prije nastanka štete. Utvrđeni udio primjenjuje se na vrijednost zaduženja, prema pojedinim tarifnim brojevima i po istim stopama poreza na pramet proizvoda, te na vrijednost proizvoda na koje se ne plaća porez na promet proizvoda.

(12) Iznos poreza na promet proizvoda koji je sadržan u vrijednosti utvrđene štete prema pojedinim tarifnim brojevima i po istim stopama poreza na promet utvrđuje se primjenom preračunatih propisanih poreznih stopa.

(13) Obveza obračuna poreza na promet proizvoda u slučajevima iz stavka 3. ovoga članka nastaje u trenutku utvrđivanja manjka, odnosno rashoda, a 10. je datum pod kojim je obavljen popis proizvoda.

(14) Obračunati porez na promet proizvoda plaća se u roku iz članka 27. Zakona.

(15) Obračun poreza na promet proizvoda obavljen prema odredbama ovoga članka konačan je za svaki nastali manjak odnosno rashod proizvoda.

(1) Pri komisijskoj prodaji proizvoda krajnjem potrošaču koju obavi pravna osoba u svoje ime, a za račun komitente (u nastavku teksta komisionar) plaća se porez na promet proizvoda, osim na promet upotrebljavanih stvari iz članka 7. točka 3. Zakona.

(2) Porezni obveznik za promet proizvoda iz stavka 1. ovoga članka jest komisionar koji proda proizvode krajnjem potrošaču. Poreznu osnovicu čini krajnja prodajna cijena komisionara s uključenom komisijskom provizijom.

(3) Pri komisijskoj prodaji proizvoda porez na promet plaća se po stopama iz odgovarajućih tar. brojeva Tarife, ovisno o vrsti proizvoda.

(4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, pri komisijskoj prodaji upotrebljavanih osobnih automobila, ostalih motornih vozila i plovnih objekata koji podliježu obvezi godišnje registracije, a u vlasništvu su građana, drugom građaninu, porezni obveznik jest kupac, a porez na promet plaća se po stopi iz tar. broja 4. Tarife. Ako su ti proizvodi u vlasništvu pravne osobe, a prodaju se građanima, porezni obveznik jest kupac, a porez na promet proizvoda plaća se po stopi iz tar. broja 1. Tarife.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, pri komisijskoj prodaji upotrebljavanih osobnih automobila u vlasništvu pravne osobe drugoj pravnoj osobi, porez na promet proizvoda plaća se po stopi iz tar. broja 1. Tarife.

(6) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, pri komisijskoj prodaji upotrebljavanih osobnih automobila u vlasništvu građana, pravnoj osobi, porez na promet proizvoda plaća se po stopi iz tar. broja 1. Tarife.

(1) Na promet proizvoda s konsignacijskog skladišta držatelj konsignacijskog skladišta obračunava porez na promet proizvoda primjenom propisanih poreznih stopa na prodajnu cijenu proizvoda iskazanu u kunama, u kojoj su, pored carine, posebnih poreza i drugih uvoznih pristojbi što se plaćaju pri uvozu, sadržani i ovisni troškovi i konsignacijska marža.

(2) Konsignacijsko skladište za promet na veliko odnosno na malo plaća porez na promet prema odredbama članka 27. Zakona.

Na proizvode koji se prodaju krajnjirn potrošačima javnim nadmetanjem (licitacija i sl.), porezni obveznik koji ih prodaje porez na promet proizvoda obračunava primjenjujući propisane porezne stope na prodajnu cijenu postignutu javnim nadmetanjem ako je javnim nadmetanjem određeno da se proizvodi prodaju po cijenama u koje je uključen porez na promet proizvoda, porezni obveznik obračunava taj porez primjenom preračunatih poreznih stopa.

1. Promet proizvoda koji ne služe krajnjoj potrošnji

6.1. Promet proizvoda radi daljnje prodaje

(1) Prometom proizvoda koji ne služe krajnjoj potrošnji smatra se prodaja svih proizvoda, osim prodaje duhanskih prerađevina, alkoholnih pića, osvježavajućih gaziranih i umjetnih bezalkoholnih pića, mineralnih i gaziranih voda i kave i to pravnoj osobi koja te proizvode nabavlja radi daljnje prodaje na način i pod uvjetima što su propisani člankom 8. Zakona.

(2) Izvozom proizvoda u smislu točke 2. članka 18. Zakona, smatra se i izvoz duhanskih prerađevina, alkoholnih pića, osvježavajućih gaziranih i umjetnih bezalkoholnih pića, mineralne i gazirane vode i kave, koji obave vanjskotrgovinske organizacije u ime i za račun proizvođača.

(3) Pravne osobe iz članka 4. Zakona, koje su od proizvođača-poreznih obveznika poreza na promet proizvoda kupile i izvezle duhanske prerađevine, alkolkolna pića, osvježavajuća gazirana i umjetna bezalkoholna pića, mineralne i gazirane vode i kavu na koje je u domaćem prometu plaćen porez na promet proizvoda, imaju pravo na povrat plaćenog poreza na promet proizvoda uz dokaz o izvozu (kopija izvozne carinske deklaracije s potvrdom nadležne carinarnice da je obavljeno izvozno carinjenje i da su proizvodi napustili carinsko područje Republike Hrvatske i dokaz da je naplata obavljena u skladu s propisima kojima je uređeno vanjskotrgovinsko poslovanje.

6.2. Promet proizvoda za servisiranje, remont i popravak proizvoda

(1) Remontna poduzeća, radnje i servisi, registrirani za remont, popravak i održavanje proizvoda trajnije uporabne vrijednosti (motorna vozila, strojevi, uređaji i aparati), mogu bez poreza na promet proizvoda nabavljati rezervne dijelove potrebne za ugradnju u proizvode koji se popravljaju i servisiraju, pod uvjetima propisanim člankom 8. Zakona.

(2) Ako se rezervni dijelovi iz stavka 1. ovoga članka ugrađuju u proizvode koji se smatraju opremom pravnih osoba, na vrijednost ugrađenih dijelova ne plaća se porez na promet proizvoda, ako je udovoljeno uvjetima iz članka 8. Zakona.

(3) Ako se rezervni dijelovi iz stavka 1. ovoga članka ugrađuju u proizvode koji se ne smatraju opremom pravnih osoba, na vrijednost ugrađenih dijelova obračunava se i plaća porez na promet proizvoda po stopama iz odgovarajućih tarifnih brojeva.

(4) Ako se rezervni dijelovi iz stavka 1. ovoga članka ugrađuju u proizvode u vlasništvu građana, na vrijednost ugrađenih dijelova obračunava se i plaća porez na promet proizvoda po stopama iz odgovarajućih tarifnih brojeva.

(5) U računu se posebno iskazuje vrijednost rezervnih dijelova za ugradnju, posebno porez na promet proizvoda na rezervne dijelove, posebno naknada za obavljenu uslugu te posebno porez na promet usluga.

6.3. Promet proizvoda za preradu i prodaju u ugostiteljstvu

(1) Proizvodima što ih bez plaćanja poreza na promet proizvoda nabavljaju ugostiteljska poduzeća i ugostiteljske radnje iz članka 7. točke 2. Zakona smatraju se prehrambeni i drugi proizvodi koji služe za pripremanje hrane i napitaka, pomoćni i potrošni materijal i proizvodi nužni u procesu prerade ili prodaje proizvedene hrane, kao što su začini i drugi sastojci koji se dodaju hrani, sredstva za čišćenje (deterdžent, sapun, i sl.) te salvete, čačkalice i ostali potrošni materijal.

(2) Potrošnim materijalom, u smislu stavka 1. ovoga članka, ne smatraju se tekuća goriva i alkohol (etanol).

(1) Na promet proizvoda (jela, pića i sl.), osim alkoholnih pića, osvježavajućih, gaziranih i umjetnih bezalkoholnih pića, mineralnih i gaziranih voda, kave i duhanskih prerađevina, što ga obavi porezni obveznik registriran za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, obračunava se i plaća porez na promet proizvoda po stopi iz tar. broja 4. Tarife poreza na promet proizvoda, i to na osnovicu koju čini prodajna cijena.

(2) Na promet svih proizvoda što ga obave porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka plaća se i porez na promet usluga iz tar. broja 1. Tarife poreza na promet usluga (uključujući i proizvode izuzete u stavku 1. ovoga članka, osim duhanskih prerađevina). Ugostiteljskim poduzećem iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne smatraju se dijelovi pravnih osoba koji nisu registrirani za obavljanje ugostiteljske djelatnosti s trećim osobama (radnički restorani i kantine, kuhinje i kantine u ustanovama predškolskog i školskog obrazovanja, zdravstvenim ustanovama i sl.). Na proizvode što ih nabavljaju te pravne osobe porez na promet obračunava se i naplaćuje pri nabavi.

6.4. Promet opreme

(1) Prometom proizvoda na koji se ne plaća porez na promet proizvoda smatra se prodaja opreme pravnoj osobi u smislu članka 9. Zakona, na način i pod uvjetima koji su propisani člankom 8. Zakona.

(2) Radi praćenja nabave i nadzora nad korištenjem opreme koja je kupljena odnosno nabavljena bez plaćanja poreza na promet proizvoda, u skladu sa člankom 9. Zakona, kupac - pravna osoba vodi evidenciju o nabavi i korištenju te opreme po vrsti, količini i vrijednosti, na temelju podataka iz računa o kupnji i drugih isprava (prijemnice, dostavnice, tovarnog lista i slično).

6.5. Promet proizvoda za reprodukciju

Proizvode koji služe kao reprodukcijski materijal mogu bez plaćanja poreza na promet nabavljati pravne osobe koje obavljaju registrirane proizvođačke djelatnosti navedene u člancima 9. i 11. Zakona.

Za potrošnju u liječenju i njezi bolesnika, pravne osobe s područja zdravstva mogu bez plaćanja poreza na promet nabavljati ove proizvode:

1. laboratorijsko suđe i pribor,

2. laboratorijsko staklo,

3. instrumente (sve vrste sitnih instrumenata),

4. sredstva za pranje i održavanje bolničkog rublja,

5. sredstva za pranje i održavanje prostorija u zdravstvenim ustanovama,

6. papir za djagnostičke postupke (EKG, EEG, EMG, role za ultrazvuk i dr.) laboratorijske reagense, kemikalije, podloge za mikrobiološke analize i sl.

7. papirnati i plastični kirurški materijal za jednokratnu uporabu (ogrtači, maske, kape, štitnici za obuću, rukavice i sl.),

8. RTG filmove i kemikalije za obradu RTG filmova,

9. filtere (mikrobiološke i papirnate),

10. alkohol (etanol).

(1) Ekološki prihvatljivom ambalažom, u smislu točke 5. stavka 1. članka 12. Zakona, smatra se:

1. ambalaža načinjena od recikliranog i drugog papira,

2. ambalaža od ekološki prihvatljivog razgradivog materijala,

3. povratna ambalaža od stakla i metala,

4. ambalaža od drveta,

5. ambalaža bez potisnih plinova freona,

6. ambalaža od otpada biljnog materijala (rogoza, komušine, šibe, lika i sl.).

(2) Mišljenje o razgradivosti ambalaže iz stavka 1. točke 2. ovoga članka treba pribaviti od Državne uprave za zaštitu okoliša.

6.6. Promet reprodukcijskog materijala što ga obrtnička zadruga upotrebljava u proizvodnji preko svojih zadrugara

(1) Proizvođačka odnosno građevinsko-obrtnička zadruga koja je registrirana za obavljanje proizvodnih odnosno građevinskih radova može za radove što ih obavlja u svoje ime i za svoj račun preko svojih zadrugara (obrtnika udruženih u zadrugu), pod uvjetima iz članka 8. Zakona, nabavljati reprodukcijski materijal bez plaćanja poreza na promet. Zadruga može davati reprodukcijski materijal zadrugarima bez obračuna poreza na promet proizvoda, na temelju pisanih ugovora, uz ove uvjete:

1. da zadruga raspolaže stručnim radnicima za izradu normativa utroška materijala te za nadzor nad radovima i vođenjem radova,

2. da zadrugari vode poslovne knjige,

3. da su zadrugari udruženi, što se dokazuje ugovorom o udruživanju u zadrugu,

4. da se zadrugari koriste dobivenim reprodukcijskim materijalom isključivo za proizvodnju prema ugovorima,

5. da se zadrugari koriste dobivenim reprodukcijskim materijalom u okviru utvrđenih normativa utroška materijala koji su sastavni dio ugovora,

6. da i zadruga i zadrugari vode u knjigovodstvu odnosno u poslovnim knjigama evidencije o stanju, kretanju i utrošku reprodukcijskog materijala, prema vrsti, količini i vrijednosti,

7. da zadrugari zadruzi fakturiraju samo vrijednost rada ili usluge, a ne i vrijednost materijaia;

8. da zadruga iz stavka 1. ovoga članka obavlja stalni nadzor nad korištenjem isporučenog reprodukcijskog materijala te da najmanje jedanput mjesečno obavi kontrolu i usklađivanje svojih evidencija sa stanjem materijala kod zadrugara i s njihovim evidencijama, o čemu treba sastaviti zapisnik.

(2) Na vrijednost materijala danog u smislu stavka 1. ovoga članka, za koji se kontrolom utvrdi da nije opravdan isporučenim proizvodima odnosno obavljenim građevinskim radovima, a ne nalazi se na zalihama zadruge, zadruga će obračunati porez na promet proizvoda po stopi iz tar. broja u kojem je proizvod razvrstan i uplatiti ga u roku od 5 dana nakon proteka tjedna u kojem je utvrđena ta činjenica.

6.7. Promet materijala za uslužne djelatnosti

Materijal potreban za obavljanje uslužne djelatnosti s područja obrtništva i osobnih usluga, kao i za ostale uslužne djelatnosti (frizerske, kozmetičarske, fotografske usluge, brijačke, usluge pranja i čišćenja stvari i prostora, fotokopiranje i dr.) ne smatra se reprodukcijskim materijalom iz članka 12. Zakona te se ne može nabavljati bez plaćanja poreza na promet, već se na takav materijal plaća porez na promet po stopi iz tarifnog broja u koji je razvrstan.

6.8. Uvoz opreme i proizvoda radi reprodukcije ili prerade

(1) Osobe iz članka 4. Zakona mogu pod uvjetima iz članka 8. Zakona uvoziti opremu i reprodukcijski materijal bez plaćanja poreza na promet.

(2) Ako uvoznik uvozi proizvode u svoje ime i za svoj račun, daje izjavu o poreznom oslobođenju, a ako ih uvozi u svoje ime, a za tuđi račun, pisanu izjavu o poreznom oslobođenju daje korisnik uvoza. U oba slučaja izjava se podnosi prije carinjenja proizvoda i to carinarnici preko koje se obavlja uvoz.

(3) Na uvoz proizvoda koji nije obavljen na način i pod uvjetima iz članka 8. Zakona, porez na promet plaća se po stopama iz odgovarajućih tarifnih brojeva Tarife ovisno o tome koji se proizvodi uvoze. Carinarnica obračunava i naplaćuje porez zajedno sa carinom i drugim uvoznim pristojbama.

6.9. Uvjeti prodaje proizvoda bez plaćanja poreza na promet

(1) Proizvode iz članka 7. točke 1., 2. i 5. Zakona mogu prodavati bez plaćanja poreza na promet proizvođačko poduzeće ili proizvođačka radnja, trgovačko poduzeće koje je registrirano za obavljanje prometa na veliko i poduzeće koje je registrirano za uvoz.

(2) Građani mogu prodavati proizvode bez plaćanja poreza na promet pod uvjetom da se ti proizvodi plaćaju preko žiro-računa, i to:

1. vlastite proizvode trgovačkom poduzeću ili radnji i ugostiteljskom poduzeću ili radnji koji te proizvode nabavljaju radi daljnje prodaje ili prerade,

2. poljoprivredne proizvode proizvođačkom ili ugostiteljskom poduzeću i radnji koji te proizvode nabavljaju radi reprudukcije i prerade, te industrijske ili druge otpatke proizvođačkom poduzeću ili radnji.

(3) Pri otkupu poljoprivrednih proizvoda, industrijskih i drugih otpadaka što ga obave pravne osobe od građana, isplata se može obaviti u gotovu, a ne preko žiro-računa.

Pisanu izjavu iz članka 8. stavak 1. točka 3. Zakona, kupac daje na narudžbenici ili kao poseban prilog uz narudžbenicu prije obavljenog prometa odnosno prije isporuke robe ili izdavanja računa. Ako se pisana izjava daje kao poseban prilog uz narudžbenicu, ona mora sadržavati podatke o vrsti, količini, mjernoj jedinici, cijeni i vrijednosti proizvoda. Ako se tijekom godine po jednom ugovoru, koji obvezno sadrži vrstu i količinu proizvoda, sukcesivno isporučuju proizvodi, kupac može u prvoj narudžbenici ili ugovoru dati pisanu izjavu, a pri kasnijim isporukama prodavatelj se u računima o prodaji proizvoda može pozivati na broj i datum tog ugovora odnosno narudžbenice u kojoj je dana takva pisana izjava. Takva generalna izjava ili ugovor vrijede do isporuke svih količina i vrsta proizvoda navedenih u izjavi ili ugovoru.

6.10. Oslobođenje od plaćenje poreze na promet proizvoda

Ortopedskim spravama i pomagalima, u smislu točke 9. članka 18. Zakona, smatraju se:

1. proteze za gornje i donje ekstremitete,

2. zubne proteze i umjetni zubi,

3. aparati za regulaciju kralješnice,

4. aparati za poboljšanje sluha,

5. bioelektroterapeutski aparati,

6. korzeti, mideri i pojasevi,

7. ortopedske štake i štapovi,

8. ortopedska obuća koja se na temelju pisanog nalaza liječnika specijalista izrađuje po mjeri,

9. kožne rukavice za proteze za gornje ekstremitete,

10. ortopedski aparati za noge i ruke i druga slična ortopedska pomagala,

11. invalidska kolica,

12. umjetni bubreg,

13. umjetna pluća i drugi slični uređaji,

14. intragal-spirale,

15. kompeletne naočale i stakla za korekciju vida,

16. pomagala za slijepe osobe (bijeli štapovi, Braillovi satovi, strojevi i tablice za pisanje Brailleova pisma, Brailleov papir za pisanje knjiga za slijepe i specijalne naočale za slijepe),

17. očne proteze,

18. kontaktne leće.

1. Predmet oporezivanja

Porez na promet usluga plaća se na promet svih usluga, osim usluga navedenih u članku 21. Zakona, odnosno usluga koje su Tarifom poreza na promet usluga oslobođene od plaćanja poreza na promet usluga.

2. Nastanak porezne obveze

(1) Obveza obračunavanja poreza na promet usluga nastaje u trenutku kad je usluga obavljena.

(2) Smatra se da je promet usluga obavljen u trenutku izdavanja računa o obavljenoj usluzi.

(3) Ako je usluga obavljena bez izdavanja računa, smatra se da je promet usluga obavljen u trenutku knjiženja usluge u prihod ili kad se iz dokumentacije vidi da je usluga obavljena i tada nastaje obveza obračunavanja poreza na promet usluga.

3. Porezna osnovica

(1) Porez na promet usluga nije sadržan u poreznoj osnovici, pa kada je u cijenu usluge uključen porez na promet, primjenjuje se preračunata porezna stopa, a u računu je obvezno navesti klauzulu: "Porez na promet usluga iz tar. br. ________ po stopi ______ % uračunat u cijenu usluge."

(2) U poreznu osnovicu, kod vanjskotrgovačkih usluga iz točke 1. stavka 3. članka 23. Zakona, ne ulaze izdaci učinjeni u ime i za račun korisnika uvoza, odnosno izvoza (carina, prijevoz, osiguranje i drugo).

(3) Izdaci koji se odnose na troškove uvoznika odnosno izvoznika, iako su posebno zaračunati, ulaze u poreznu osnovicu.

(4) Poreznu osnovicu poreza na promet usluga kod trgovine na veliko čini razlika između nabavne i prodajne cijene proizvoda.

(5) Razlikom u cijeni, u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatra se vrijednost koju porezni obveznik u svojim poslovnim knjigama iskazuje kao realiziranu razliku u cijeni.

Kada uslugu obavlja više poreznih obveznika, uključujući i nositelja posla, porezni obveznik iz članka 22. Zakona jest svaki sudionik pojedinačno.

(1) Radi ispravnog i pravodobnog obračuna i plaćanja poreza na promet proizvoda i usluga, porezni obveznici iz članka 13.,14. i 22. Zakona, obvezni su u svojemu knjigovodstvu osigurati podatke o poreznim osnovicama po tarifnim brojevima i poreznim stopama, na temelju kojih se utvrđuje, obračunava, plaća i usmjerava porez na promet te izvješćuje nadležna ispostava Porezne uprave o obračunatom i plaćenom porezu na promet.

(2) Porezni obveznici mogu podatke iz stavka 1. ovoga članka osigurati i u izvanknjigovodstvenoj evidenciji, koja mora biti usklađena s podacima u knjigovodstvenoj evidenciji.

(3) Porezni obveznik koji prodaje proizvode radi daljnje prodaje, reprodukcije ili prerade odnosno kao opremu bez obračunavanja poreza na promet obvezan je o prodanim proizvodima izdati račun, čiju kopiju s priloženom narudžbenicom i izjavom o poreznom oslobođenju odlaže i čuva kao svoju knjigovodstvenu dokumentaciju.

1. Evidencija nabavljenog reprodukcijskog materijala i opreme

Kupac koji nabavlja reprodukcijski materijal i opremu bez plaćanja poreza na promet, obvezan je osigurati u knjigovodstvu odnosno u izvanknjigovodstvenoj evidenciji podatke o nabavi, kretanju i utrošku materijala odnosno opreme, i to po vrsti, količini i vrijednosti iz računa, i drugih dokumenata o nabavi, dostavi i prijamu.

2. Knjige koje su obvezni voditi porezni obveznici iz članka 4. stavak 2. Zakona (fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost i građansko-pravne osobe).

(1) Porezni obveznik iz članka 4. stavak 2. Zakona, obvezan je voditi ove knjige:

1. knjigu prometa,

2. knjigu nabave i uporabe reprodukcijskog materijala i opreme kupljenih bez plaćanja poreza na promet proizvoda.

(2) Porezni obveznik iz članka 4. stavak 2. Zakona, koji obavlja trgovačku djelatnost i vodi trgovačke knjige, u skladu sa Zakonom o trgovini (" Narodne novine", br. 53/91.), nije obvezan voditi knjigu prometa iz stavka 1. točke 1. ovoga članka.

(3) Porezni obveznik iz članka 4. stavak 2. Zakona, koji obavlja ugostiteljsku djelatnost, osim knjiga iz stavka 1. ovoga članka, obvezan je voditi i knjigu nabave i utroška alkoholnih i bezalkoholnih pića, mineralne vode i soda-vode.

(4) Obrasci knjiga iz stavaka 1. i 3. ovoga članka sastavni su dio ovoga Pravilnika.

3. Knjige prometa

(1) Porezni obveznik iz članka 4. stavak 2. Zakona koji obavlja ugostiteljsku djelatnost obvezan je voditi knjigu prometa na Obrascu KPU.

(2) Porezni obveznik iz članka 4. stavak 2. Zakona koji obavlja proizvodnu ili uslužnu obrtničku djelatnost ili drugu djelatnost obvezan je voditi knjigu prometa na Obrascu KP.

4. Vođenje knjige prometa (Obrazac KPU)

(1) Porezni obveznik iz članka 4. stavak 2. Zakona koji obavlja ugostiteljsku djelatnost obvezan je evidentirati ostvareni promet istog, a najkasnije idućeg dana za prethodni dan, i to za ostvareni promet hrane u kolonama 4. i 5., za promet pića u kolonama 7. i 8. te za ostali promet u kolonama 10. i 11.

(2) Zbroj iznosa iz kolona 4, 7. i 10. mora odgovarati dnevnom prometu registar-blagajne (blagajni).

(3) U kolone 6., 9. i 12. porezni obveznik unosi datum uplata po izdanim računima za bezgotovinski promet. Datumom uplate smatra se datum uplate naznačen u dokumentu o prispjeloj uplati uz izvadak žiro-računa.

(4) Nakon proteka svakog tjedna zbrajaju se podaci iz kolona 4., 5., 7., 8., 10., 11. i 13. Obrasca KPU u obliku međuzbroja, a u idućem retku ispod međuzbroja iskazuje se i kumulativni promet od 1. siječnja do kraja dotičnog mjeseca.

5. Vođenje knjige prometa (Obrazac KP)

(1) U knjigu prometa koja se vodi na Obrascu KP knjiži se ostvareni promet za prodane proizvode odnosno obavljene usluge svakodnevno, a najkasnije idućeg dana za prethodni dan i to ovako:

1. u kolonama 4. i 6, iskazuje se prodajna vrijednost s porezom na promet prodanih proizvoda u gotovu odnosu preko žiro-računa,

2. u kolonama 5. i 7. iskazuje se prodajna vrijednost proizvoda koji su oslobođeni od plaćanja poreza na promet (prodaja proizvoda radi daljnje prodaje i dr.) u gotovu odnosno preko žiro-računa,

3. u kolonama 10. i 12. iskazuje se vrijednost obavljenih usluga s porezom na promet, naplaćenih u gotovu odnosno preko žiro-računa,

4. u kolonama 11. i 13. iskazuje se vrijednost obavljenih usluga, koje ne podliježu plaćanju poreza na promet, naplaćenih u gotovu odnosno preko žiro-računa,

5. u kolone 8. i 14. unosi se datum uplata po izdanim računima za ostvareni promet preko žiro-računa. Pod datumom uplata razumijeva se datum uplate naznačen u izvodu o prispjeloj uplati,

6. u koloni 18. knjiži se obračunati porez na promet,

7. u kolonu 16. unosi se odgovarajući tar. broj iz Tarife poreza na promet, u kolonu 17 - zbrojna preračunata stopa poreza na promet, a u kolonu 18 - iznos zbrojne preračunate stope iz kolone 17. na zbroj kolona 4. i 6. odnosno 10. i 12.

(2) Zbroj iznosa iz kolona 4., 5.,10. i 11. mora odgovarati dnevnom prometu registar-blagajne (blagajni).

(3) Nakon proteka svakog tjedna, u knjizi prometa zbrajaju se podaci iz svih kolona u obliku međuzbroja, a iskazuje se i kumulativni zbroj ostvarenog prometa od 1. siječnja do kraja mjeseca tekuće godine.

6. Knjiga nabave i uporabe reprodukcijskog materijala i opreme (Obrazac KRM)

(1) Porezni obveznik iz članka 4. stavak 2. Zakona koji nabavlja reprodukcijski materijal i opremu bez plaćanja poreza na promet proizvoda, obvezan je voditi evidenciju o nabavi i uporabi tog materijala i opreme u Knjizi nabave i uporabe reprodukcijskog materijala i opreme - Obrazac KRM.

(2) Knjiga nabave i uporabe reprodukcijskog materijala i opreme vodi se za svaku vrstu reprodukcijskog materijala i opreme i to ovako:

1. u kolonu 3. unose se podaci o nabavi reprodukcijskog materijala i opreme (naziv dobavljača, broj i datum računa) i podaci o uporabi reprodukcijskog materijala (broj internog dokumenta - specifikacije, radnog naloga i sl.). Interni dokument o uporabi reprodukcijskog materijala mora sadržavati podatke o količini i vrijednosti utrošenog reprodukcijskog materijala te količinu i vrijednost proizvoda u koji je ugrađen reprodukcijski materijal,

2. u kolone 4., 5., 6. i 7. unose se odgovarajući podaci o nabavi reprodukcijskog materijala i opreme, a u kolone 8, 9. i 10. podaci o uporabi odnosno utrošku reprodukcijskog materijala,

3. u kolonama 11, 12. i 13. iskazuje se stanje reprodukcijskog materijala na zalihi,

4. u kolonu 14. unosi se datum otuđenja opreme.

(3) Promjena u knjizi nabave i uporabe reprodukcijskog materijala i opreme knjiži se u roku od osam dana od dana nastanka promjene. Porezni obveznik koji svakodnevno upotrebljava reprodukcijski materijal može obavljati knjiženje i na temelju specifikacije o tjednoj uporabi reprodukcijskog materijala.

7. Knjiga nabave, utroška i stanja alkoholnih i bezalkoholnih pića, mineralne vode i soda-vode

(Obrazac KNUP)

(1) U Knjigu nabave, utroška i stanja alkoholnih i bezalkoholnih pića, mineralne vode i soda-vode (u daljnjem tekstu: Knjiga nabave i utroška pića) porezni obveznici iz članka 4. stavak 2. Zakona koji prodaju alkoholna i bezalkoholna pića obvezni su upisati sve nabavljene i prodane količine pića te one količine pića koje su sami proizveli ili potrošili.

(2) U Knjigu nabave i utroška pića posebno se upisuje nabava, utrošak - prodaja i stanje pića.

(3) Nabava se pića upisuje na ovaj način:

1. u stupac 1. upisuje se redni broj svake pojedinačne nabave pića, redom kako je piće nabavljeno,

2. u stupac 2. upisuje se datum knjiženja,

3. u stupac 3. upisuje se broj temeljnice (isprave) na temelju koje je obavljeno upisivanje,

4. u stupac 4. upisuje se opis knjiženja, tako da se može utvrditi od koga je i kada piće nabavljeno,

5. u stupac 5. upisuje se veza (redni broj) s upisom u Knjigu prihoda i rashoda za nabavnu vrijednost, a u Knjigu prometa za ugostiteljstvo za prodajnu vrijednost alkoholnih i bezalkoholnih pića,

6. u stupce od 6. do 15. upisuje se nabavljena i utrošena (prodana) količina pića u litrama, i to po vrstama pića. Ako pojedine vrste pića nabavljene u posudama sadrže manje od jedne litre (pivo, bezalkoholna pića i drugo), tada se u Knjigu nabave i utroška pića upisuje nabavljena količina preračunata u litre,

7. u stupac 16. upisuje se nabavna, a u stupac 17. prodajna vrijednost pića.

(4) Upisivanje u Knjigu nabave, utroška i stanja pića obavlja se svakodnevno, a najkasnije do početka radnog vremena u sljedećem danu.

(5) Knjiga nabave, utroška i stanja pića vodi se po prodajnim mjestima.

(1) Knjige iz članka 30., 31., 32., 33. i 34. ovoga Pravilnika zaključuju se sa stanjem na dan 31. prosinca najkasnije do 15. siječnja tekuće godine.

(2) Knjige se čuvaju najmanje 5 godina nakon proteka poslovne godine na koju se odnose, a dokumentacija na temelju koje se knjižilo najmanje tri godine.

(3) Zaključene knjige potpisuje osoba koja ih je vodila, a ovjerava porezni obveznik svojim potpisom i pečatom.

V. EVIDENTIRANJE PROMETA PREKO REGISTAR-BLAGAJNE I IZDAVANJE RAČUNA

(1) Porezni obveznik obvezan je za prodane proizvode odnosno obavljene usluge kupcu izdati račun o vrsti, količini i cijeni prodanih proizvoda i obavljenih usluga ili odgovarajući isječak vrpce.

(2) Kupac je obvezan račun ili isječak vrpce sačuvati nakon izlaska iz radnje ili drugog poslovnog objekta.

(3) Porezni obveznik mora na vidnom mjestu na ulazu u radnju odnosno poslovni objekt i na svakom naplatnom mjestu (blagajni) istaknuti obavijest o obvezi izdavanja i čuvanja računa odnosno isječka vrpce.

(4) Iznimno od odredbi stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, ova obveza ne odnosi se na prodaju u radnji odnosno poslovnom objektu poreznog obveznika koji pretežni dio prometa ostvaruje prodajom tiska, duhanskih prerađevina, lutrije, športske prognoze, lota, velda i sl., pri prodaji u poštama te pri prodaji na tržnicama i drugim slobodnim prostorima ako porezni obveznik ne mora voditi trgovačku knjigu.

(5) Obrazac obavijesti - veličine 98 x 140 mm i 140 x 195 mm propisan je ovim Pravilnikom i njegov je sastavni dio.

(6) Obrazac obavijesti tiskaju i prodaju "Narodne novine".

(1) Porezni obveznik koji promet proizvoda i usluga naplaćuje u gotovu novcu obvezan je promet evidentirati preko registar-blagajne.

(2) Od obveze evidentiranja prometa preko registar-blagajne izuzimaju se obveznici koji pretežni dio prometa ostvaruju prodajom tiska, duhanskih prerađevina, lutrije, športske prognoze, lota, velda i sl., jedinice poštansko-telegrafske mreže (pošte) te porezni obveznici pri prodaji na tržnicama i drugim slobodnim prostorima, ako nisu obvezni voditi trgovačku knjigu.

(3) Prigodna prodaja na sajmovima (božićni, novogodišnji, uskršnji i sl.) smatra se prodajom na slobodnim prostorima.

(4) U registar-blagajni moraju biti evidentirani podaci koji su isti kao oni na isječku vrpce. Porezni obveznik mora izdati isječak vrpce svakomu kupcu proizvoda, odnosno korisniku usluge.

(5) Iznimno, porezni obveznici - fizičke osobe iz članka 4. stavak 2. Zakona kojima je, zbog posebnosti u obavljanju djelatnosti, otežano evidentirati promet putem registar-blagajne te oni koji svoje proizvode ili usluge naplaćuju na terenu (izvan sjedišta radnje) za naplatu u gotovu novcu mogu izdavati račune - paragon blokove. Te račune treba pisati se u dva primjerka, od kojih jedan ostaje u bloku, a drugi se izdaje stranci.

(1) Porezni obveznik mora u registar-blagajni i na isječku vrpce evidentirati:

1. naziv poreznog obveznika koji prodaje proizvode ili obavlja usluge,

2. broj računa- isječka vrpce,

3. datum i mjesto prodaje proizvoda odnosno obavljanja usluge,

4. jediničnu cijenu prodanog proizvoda ili usluge i količinu prodanih proizvoda, odnosno obavljenih usluga,

5. stopu poreza prema tar. br. Tarife po vrsti prodanog proizvoda, odnosno obavljene usluge,

6. iznos poreza prema tar. br. Tarife po prodanom proizvodu i obavljenoj usluzi,

7. ukupno naplaćeni iznos i ukupno naplaćeni porez na promet po tarifnim brojevima i stopama.

(2) Porezni obveznik obvezan je evidentirati zaduženje prodajnog mjesta po tarifnom broju i istoj poreznoj stopi.

(3) Porezni obveznik mora dnevno zaključiti evidentirani promet i porez prema tar. broju i istoj poreznoj stopi za prodane proizvode, odnosno obavljene usluge i sastaviti rekapitulaciju poreza po računima.

(4) Rekapitulacije računa (vrpce) iz registar-blagajne služe kao dokumentacija za utvrđivanje ostvarenog prometa poreznog obveznika i na odgovarajući se način iskazuju u poreznim evidencijama.

VI. OBRAČUNAVANJE I PLAĆANJE POREZA NA PROMET PROIZVODA I USLUGA

(1) Porezni obveznik iz članka 4. Zakona obračunava i plaća porez na promet u roku od 5 dana nakon isteka tjedna na vrijednost prodanih i naplaćenih proizvoda i usluga tijekom tjedna.

(2) Naplaćenom realizacijom iz stavka 1. ovoga članka smatra se:

1. naplata gotovinom i na žiro-račun,

2. naplata vrijednosnim papirima,

3. iznos potraživanja sadržan u instrumentima osiguranja plaćanja,

4. naplata putem kompenzacija (bilateralne i multilateralne), asignacijama, preuzimanjem duga, cesijama i dr.,

5. vrijednost proizvoda i usluga prodanih na robni i potrošački kredit,

6. vrijednost proizvoda i usluga prodanih građanima na čekove, platne i kreditne kartice i drugo. Prodaja proizvoda i usluga građanima smatra se naplaćenom realizacijom u trenutku prodaje, bez obzira na ugovoreno vrijeme, rok i način plaćanja,

7. vrijednost proizvoda uzetih za vlastitu potrošnju ili uporabu,

8. vrijednost proizvoda danih bez naknade,

9. vrijednost manjka i kala, rastepa i kvara i loma ako, su veći od dopuštenih unutarnjim aktom poreznog obveznika odnosno aktom strukovne sekcije Gospodarske komore.

(3) Naplaćenom realizacijom, u smislu stavka 1. ovoga članka, smatra se i vrijednost prodanih, a nenaplaćenih proizvoda i usluga ako je od dana izdavanja računa odnosno od dana isporuke robe, ako je isporuka robe obavljena prije izdavanja računa, proteklo više od 30 dana.

(1) Porezni obveznik može prenijeti poslove evidentiranja i obračuna poreza na promet na drugu pravnu ili fizičku osobu. U tom slučaju porez se plaća sa žiro-računa poreznog obveznika i porezni obveznik je odgovoran za ispravno obračunavanje i plaćanje poreza na promet proizvoda i usluga.

(2) Porezni obveznik - pravna osoba koja posluje preko svojih dijelova može ovlastiti te dijelove da utvrđuju i plaćaju porez na promet preko računa dijela pravne osobe pod uvjetom da takvi dijelovi raspolažu podacima o poreznim osnovicama po tarifnim brojevima i istim poreznim stopama te podacima na temelju kojih se taj porez privremeno i konačno obračunava.

(3) Porezni obveznik koji obavlja promet proizvoda preko svojih prodavaonica i drugih sličnih poslovnih jedinica može ovlastiti te poslovne jedinice da same utvrđuju i plaćaju porez na promet proizvoda i usluga, pod uvjetom da raspolažu poreznim evidencijama potrebnim za ispravno utvrđivanje i plaćanje poreza na promet i da je porezni obveznik za plaćanje poreza na promet otvorio akreditiv kod nadležne organizacije za platni promet.

(1) Porezni obveznik konačno obračunava porez za proteklu godinu na temelju podataka o vrijednosti prodanih i naplaćenih proizvoda i vrijednosti obavljenih i naplaćenih usluga sa stanjem na dan 31. prosinca godine za koju se sastavlja obračun. Naplaćenim prodanim proizvodima i naplaćenim naknadama za obavljene usluga smatraju se naplaćeni prodani proizvodi i naplaćene naknade za obavIjene usluge, u skladu sa člankom 27. Zakona i člankom 39. ovoga Pravilnika.

(2) Konačni obračun poreza na promet podnosi se na Obrascu PP-NII-I kao kumulativ za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca izvještajne godine i podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu poreznog obveznika do 28. veljače tekuće godine za proteklu godinu.

(3) Porezni obveznik koji porez plaća preko računa dijela pravne osobe odnosno preko akreditiva podnosi konačni obračun poreza nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu dijela pravne osobe.

(4) Porezni obveznik koji porez na promet plaća preko svojih jedinica (dijelova) obvezan je sastaviti i zbrojni konačni obračun poreza na promet za pravnu osobu kao cjelinu.

Porezni obveznik pri konačnom obračunu poreza na promet proizvoda u prometu na malo postupa na ovaj način:

1. utvrđuje ukupno zaduženje, tako što iznosu zaliha proizvoda sa slanjem na dan 1. siječnja u godini za koju se utvrđuje konačni godišnji obračun poreza dodaje iznos svih nabava proizvoda od 1. siječnja do 31. prosinca te godine, raspoređenih po tarifnim brojevima i istim poreznim stopama i tome pribraja vrijednost viška proizvoda utvrđenih popisom na dan 31. prosinca iste godine, raspoređujući ga po tarifnim brojevima i istim poreznim stopama razmjerno udjelu u ukupnomu zaduženju:

2. od ukupnog zaduženja utvrđenog na način iz točke 1. ovog stavka odbija se:

2.1. vrijednost rashoda (kala, rastepa, loma i kvara) dopuštenog unutarnjim aktom poreznog obveznika ili aktom strukovne sekcije Gospodarske komore raspoređenog po tarifnim brojevima i istim poreznim stopama razmjerno udjelu u ukupnom zaduženju,

2.2. vrijednost manjka za koji je porezni obveznik konačno platio porez na promet proizvoda prema odredbama članka 5. ovoga Pravilnika,

2.3. vrijednost zaliha proizvoda utvrđenih popisom sa stanjem na dan 31. prosinca godine za koju se obavlja obračun, raspoređenih po tarifnim brojevima i istim poreznim stopama,

3. utvrđuje iznos poreza na promet primjenom preračunatih stopa na razliku iznosa iz točka 1. i 2. ovoga članka. Na tako utvrđeni iznos poreza na promet dodaje se iznos poreza sadržan u nenaplaćenim potraživanjima za prodane proizvode po godišnjem obračunu iz protekle godine i odbija iznos poreza sadržan u nenaplaćenim potraživanjima za prodane proizvode sa stanjem na dan 31. prosinca godine za koju se obavlja konačni obračun. Tako dobiveni iznos predstavlja iznos poreza u naplaćenoj realizaciji, odnosno konačni iznos poreza na promet.

VII. PLAĆANJE POREZA NA PROMET PROIZVODA I USLUGA

1. Plaćanje poreza na promet proizvoda iz tar. broja 1.

Tarife poreza na promet proizvoda

(1) Prema tar. broju 1. Tarife porez na promet plaća se na sve one proizvode koji nisu posebno imenovani u tar. br. od 2. do 4. Tarife poreza na promet proizvoda ili za koje nije propisano porezno oslobođenje prema članku 18. Zakona.

Prema tar. broju 1. Tarife, porez na promet plaća se i na ove proizvode:

1. naftne derivate,

2. duhanske prerađevine,

3. alkoholna pića (pod alkoholnim pićima razumijevaju se pića koja sadrže više od 2% alkohola),

4. osvježavajuća i umjetna bezalkoholna pića, mineralne i gazirane vode,

5. kavu,

6. osobne automobiIe, motorna i druga vozila,

7. grafičke proizvode (kalendare, telefonske imenike, vozne redove, različite prospekte, plakate, ekološki neprihvatljivu ambalažu, cjenike, kataloge, obrasce, čekove i štedne knjižice, putovnice, ulaznice, ljepljive i druge vrpce te druge slične proizvode),

8. proizvode koji se priključuju na instalacijsku mrežu: telefonske aparste i kućne centrale, strujomjere, vodomjere, brojače protoka pare i plina, mjerila kalorija, protustrujne aparate, električne satove, prekidače, priključne kutije, osigurače i druge proizvode koji se ugrađuju u zidove ili u razvodne ploče; grijala svih vrsta, radijatore, ventilatore i druge uređaje te aparate za grijanje i hlađenje, sanitarne uređaje i druge proizvode koji se priključuju na instalacijsku mrežu,

9. sve vrste žigica,

10. sve vrste upaljača,

11. rezervne dijelove svih proizvoda, uključujući i osobne automobile, osim ako nisu izrađeni od materijale ili sirovina koji su posebno imenovani u tar. brojevima od 2. do 4. Tarife.

(2) Pri preračunu naftnih derivata iz kilograma u litre uzima se prosječna specifična težina i to: za motorni benzin od 98 (0,60) oktana 0,755, za motorni benzin od 98 (0,15) oktana 0,772, za motorni beznin od 92 (0,15) oktana 0,750, za bezolovni motorni benzin od 91 oktana 0,748, za bezolovni motorni benzin od 95 oktana 0,772, za dizelsko gorivo D-10,830, za dizelsko gorivo D-2 - 0,845, za dizelsko gorivo D-30,870, za loživo ulje ekstralako (EL) - 0,845, za loživo ulje lako specijalno (LS) - 0,867.

2. Plaćanje poreza na promet pri prometu proizvoda iz tar. broja 2. Tarife

Pod slikarskim materijalom i priborom iz tarifnog broja 2. Tarife razumijevaju se: boje za slikanje na raznim materijalima (tempera, akvarel, pastel i dr.) glazure, lakovi, kistovi i slikarske špahtle, laneno platno i papir za slikanje te slikarski okviri, stalci i daske. Kiparskim materijalom i priborom smatraju se boje, lakovi, razređivači, poliesterske smole, silikonske gume za odljeve, materijali za izradu kipova (drvo, kamen, željezo i dr.), dlijeta, čekići, turpije, špahtle i sitni priručni alat.

(1) Školskim pisaćim i crtaćim priborom iz tar. broja 4. točka 3. Tarife poreza na promet proizvoda smatraju se: obične olovke, vodene bojice, pera, držala, gumice za brisanje, školski kompleti za pisanje i crtanje, pasteli u drvu i kompleti u setovima za likovni odgoj, kompleti školskih mjerila za razrednu i predmetnu nastavu, školski šestari i kompleti pribora za predmetnu nastavu tehničkog odgoja i geometrije, kompleti pribora za predmetnu nastavu prometnog odgoja ("stopko" i dr.), đačke torbice, naprtnjače, tehnička slova i brojevi, specijalne olovke za likovni odgoj, ugljeni i praškasti pasteli, školski kistovi, tinte i tuševi, plastelin, tempere, uljane boje, školske teke, vježbanke, notne teke, blokovi za crtanje i likovni odgoj te drugi slični proizvodi za predmetnu i razrednu naslavu u školama i drugim odgojno-obrazovnim ustanovama. U proizvode iz ovoga stavka spadaju i matrice, hektografski papir i drugi slični proizvodi što ih škole i druge obrazovno-odgojne ustanove nabavljaju na temelju pisane izjave, na način i pod uvjetima koji su određeni u članku 8. Zakona za izradu skripata i drugih nastavnih i obrazovno-odgojnih publikacija i sličnih proizvoda.

(2) Lijekovima, u smislu tarifnog broja 4. točke 13. Tarife, smatraju se: gotovi lijekovi, ljekovite supstancije i pomoćna sredstva u liječenju prema propisima kojima se uređuje stavljanje lijekova u promet.

(3) Pogrebnom opremom, u smislu tarifnog broja 4. točka 14. Tarife, smatraju se:

1. kovčeg i uložak za pokop i transport (drveni, limeni, plastični i dr.),

2. pogrebni simboli (križ, piramida i dr ),

3. urna i kutija za pokop i transport (kartonska, drvena, metalna, plastična, od betona i dr.),

4. pokrov, plahta, madrac, jastuk i obloga za pogrebni kovčeg te obuća za mrtvaca,

5. pogrebne vreće (plastične, tekstilne i dr.),

6. plastična i metalna slova za nadgrobne spomenike, spomen obilježja i simboli,

7. spomenik, opseg, oblagač opsega i poklopna ploča (od kamena, betona, granita, mramora i dr.), nadgrobne vaze, fenjeri za kandila i svijeće (od kamena, betona, granita, mramora i dr.).

(4) Pod ekološki prihvatljivom ambalažom za krajnju potrošnju u trgovini i ugostiteljstvu, u smislu tarifnog broja 4. točke 18. Tarife, razumijeva se ambalaža navedena u članku 16. Pravilnika.

(5) Novorođenačkom opremom, u smislu tarifnog broja 4. točke 19. Tarife, smatraju se sve vrste dječjih pelena i pribora za pelene, dječje benkice, bočice za hranjenje beba, dudice, dječja kozmetika, dječji toaletni pribor, nosiljke za bebe, jastuci za nošenje beba, dječji krevetići, dječja kolica, dječje hodalice, dječje sjedalice za automobile i bicikle, stolovi, stolice i klupice za djecu (uključivši i stolove za presvlačenje djece), dječji vrtići, dječje kadice za kupanje i sl.

(1) Porez na promet usluga iz tar. broja 1. Tarife plaća se na sve usluge osim na one za koje je propisano oslobođenje prema člaku 21. Zakona i ovim tarifnim brojem.

(2) Porezno oslobođenje od plaćanja poreza na promet usluga trgovine na malo, u skladu s Napomenom br. 3. uz tar. broj 1. Tarife poreza na promet usluga, odnosi se na naftne derivate iz tar. br.1. i tar. br. 2. Tarife poreza na promet proizvoda.

(1) Obveznik poreza na promet, koji obavlja promet proizvoda po prodajnim cijenama s uračunanim porezom na promet proizvoda, mora osigurati podatke i o prodajnim cijenama bez poreza na promet. Ako se taj porez povećava, smanjuje ili ukida, obvezan je na dan stupanja na snagu odnosno na dan početka primjene propisa kojim se povećava, smanjuje ili ukida porez na promet proizvoda, obaviti popis proizvoda na zalihama.

(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje razliku između uračunatoga poreza na promet proizvoda u zalihama po dotadašnjim poreznim stopama i poreza na promet, po novim poreznim stopama odnosno ukinutog poreza na promet proizvoda i tako utvrđenu razliku knjiži u korist ili na teret odgovarajućeg računa obračunatog poreza na promet proizvoda, ovisno o tome je li ta razlika pozitivna ili negativna. Porezni obveznik koji ažurno i uredno vodi materijalno (robno) knjigovodstvo po prodajnim objektima i koji tijekom godine, na temelju toga knjigovodstva, neprekidno i svakodnevno utvrđuje popis proizvoda po količini može umjesto tim popisom utvrđivati zalihe proizvoda na temelju stanja iz materijalnoga (robnog) knjigovodstva.

(3) Na proizvođačko ili trgovačko poduzeće koje proizvode na zalihama ne vodi po cijenama s uračunatim porezom na promet proizvoda ne primjenjuju se odredbe ovoga članka.

(4) O obavljenom popisu zaliha sastavlja se komisijski zapisnik, koji potpisuju članovi komisije i odgovorna osoba poreznog obveznika.

(1) Porezni obveznik od kojega je naplaćen porez na promet proizvoda i usluga, a nije ga obvezan platiti, ima pravo na povrat plaćenog poreza, plaćene kamate, troškova prisilne naplate i novčane kazne.

(2) Porezni obveznik podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave zahtjev za povrat pogrešno ili više plaćenog poreza na promet.

(3) Porezni obveznik poreza na promet proizvoda može tražiti povrat pogrešno ili više plaćenog poreza koji nije morao platiti samo ako je kupac od kojega je taj porez naplaćen pismeno zatražio od poreznog obveznika povrat pogrešno ili više plaćenog poreza na promet. Porezni obveznik, uz zahtjev za povrat poreza što ga podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave, koja kontrolira obračun i plaćanje poreza takvoga poreznog obveznika, uz potrebnu dokumentaciju obvezan je podnijeti i zahtjev kupca za povrat pogrešno ili više plaćenog poreza.

(4) Porezni obveznik koji iz svojih sredstava plati porez na promet proizvoda ili usluga, kamate, troškove prisilne naplate i novčanu kaznu, koje nije bio obvezan platiti, treba podnijeti zahtjev za povrat plaćenog poreza odnosno kamata, troškova prisilne naplate i novčane kazne, nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svomu sjedištu.

(5) Građanin koji plati porez na promet proizvoda za motorno vozilo, kamate, novčanu kaznu i troškove prisilne naplate, a nije ih bio obvezan platiti, treba zahtjev za povrat plaćenog poreza, kamata, novčane kazne i troškova prisilne naplate podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu.

(6) Nadležna ispostava Porezne uprave donosi rješenje o povratu više ili pogrešno uplaćenog poreza na promet, plaćenih kamata, troškova prisilne naplate i novčanih kazni u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva s urednom dokumentacijom.

(7) Rješenje iz prethodnoga stavka dostavlja se na izvršenje jedinici Zavoda za platni promet kod koje se vodi račun za uplatu poreza.

(1) Kupcu - stranoj osobi (stranom državljaninu, u daljnjem tekstu kupac) vraća se plaćeni porez na promet proizvoda ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. da vrijednost kupljenih proizvoda po jednom računu ne iznosi manje od 500,00 kuna,

2. da je porezni obveznik (u nastavku teksta prodavatelj) za prodane proizvode izdao popunjeni Obrazac P-Zahtjev za povrat poreza (u nastavku teksta Obrazac P),

3. da je kupac iznio u inozemstvo proizvode kupljene u Republici Hrvatskoj. Pod iznošenjem proizvoda razumijeva se i slanje proizvoda poštom ili na drugi odgovarajući način pod uvjetom da kupljeni proizvodi prijeđu granicu Republike Hrvatske, odnosno da je obavljeno carinjenje u smislu čl. 23. Zakona o vanjskotrgovinskom poslovanju u slučaju kad je plovni objekt kupljen u Republici Hrvatskoj i ostaje na vezu u Republici Hrvatskoj. Isto se odnosi i na proizvode koji se ugrađuju u taj plovni objekt,

4. da su kupljeni proizvodi dani na uvid carinarnici koja, nakon uvida i provedenog carinskog postupka, ovjerava Obrazac P, upisuje datum prelaska proizvoda preko granice Republike Hrvatske, odnosno upisuje datum carinjenja u slučaju kad plovni objekt ostaje na vezu u Republici Hrvatskoj ili proizvod koji se ugrađuje u taj plovni objekt ne prelazi carinsku crtu.

(2) Porez na promet proizvoda ne vaća se na kupljene naftne derivate.

Na zahtjev kupca prodavatelj izdaje Obrazac P u dva primjerka od kojih izvornik daje kupcu, a kopiju ulaže u dokumentaciju.

(1) Prodavatelj u Obrascu P iskazuje tarifni broj u koji je razvrstan prodani proizvod, stopu poreza na promet, ukupno naplaćeni iznos, cijenu proizvoda bez poreza na promet, iznos poreza na promet proizvoda i ukupni iznos poreza na promet koji se vraća podnositelju zahtjeva. Prodavatelj naplaćuje od kupca ukupnu cijenu proizvoda s porezom na promet. Porez na promet sadržan u vrijednosti prodanih proizvoda prodavatelj utvrđuje primjenom preračunate porezne stope na prodajnu vrijednost tih proizvoda.

(2) Prodavatelj uplaćuje porez na promet proizvoda koji je sadržan u vrijednosti proizvoda zajedno s porezom na promet proizvoda iz ostalog prometa na način i u rokovima iz članka 27. Zakona.

(3) Prodavatelj je obvezan voditi posebnu evidenciju na Obrascu ERP o izdanim računima odnosno o prodanim proizvodima na način i pod uvjetima propisanim ovim Pravilnikom.

(4) Evidencija o prodanim proizvodima i o izdanim obrascima mora sadržavati ove podatke:

1. broj i datum računa - Obrasca P,

2. vrijednost prodane robe s porezom na promet proizvoda,

3. iznos poreza na promet sadržanog u vrijednosti prodanih proizvoda po tarifnim brojevima,

4. cijenu proizvoda bez poreza na promet,

5. porez na promet po stopama prema tarifnim brojevima,

6. iznos vraćenog poreza na promet.

(5) Evidenciju iz stavka 4. ovoga članka prodavatelj sastavlja na temelju kopija izdanih računa - Obrazaca P i upisuje ih u Obrazac ERP.

(1) Kupcu ili podnositelju zahtjeva vraća se plaćeni porez na promet proizvoda ako u roku od jedne godine od dana izdavanja Obrasca P dostavi ovjereni izvornik obrasca prodavatelju od kojega je kupio proizvod. Ovjereni izvornik obrasca predstavlja zahtjev za povrat poreza ako se ovjereni izvornik obrasca dostavlja poštom, kupac dostavlja prodavatelju broj računa na koji će se vratiti plaćeni porez na promet proizvoda.

(2) Na temelju ovjerenog izvornika obrasca prodavatelj pošto provjeri da li podneseni zahtjev udovoljava uvjetima za povrat poreza, vraća plaćeni porez na promet proizvoda podnositelju zahtjeva.

(3) Plaćeni porez na promet proizvoda vraća se u kunama gotovinskom isplatom ili uplatom na račun koji navede kupac. Prodavatelj je obvezan porez na promet vratiti odmah ako je isplata u gotovu, a ako doznačuje na račun kupca, onda u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva. Kupac potpisom na Obrascu P potvrđuje primitak iznosa vraćenog poreza na promet u gotovu novcu.

(4) Ovjereni izvornik obrasca s potpisom kupca o primitku vraćenog poreza na promet ili nalog za prijenos (virman i dr.) služe prodavatelju kao dokaz za povrat poreza na promet koji je vraćen kupcu.

(5) Kupac koji želi ostvariti povrat plaćenog poreza na promet proizvoda obvezan je pri izlasku iz zemlje staviti na uvid kupljene proizvode, odnosno dati na uvid carinskoj službi proizvode koji se carine (plovni objekt koji ostaje na vezu u Republici Hrvatskoj ili proizvode koji se ugrađuju u taj plovni objekat) te dati na ovjeru izvornik Obrasca P, a račune o kupljenim proizvodima na uvid.

(6) Računi koji se daju na uvid uz Zahtjev o povratu poreza na promet moraju sadržavati ove podatke:

1. broj računa i datum,

2. naziv proizvoda,

3. naplaćeni iznos - cijena proizvoda s porezom na promet,

4. porez na promet.

(1) Carinarnica je obvezna prije ovjere popunjenog Obrasca P utvrditi:

1. odgovaraju li podaci iz putovnice podacima iz Obrasca P,

2. odgovaraju li proizvodi dani na uvid proizvodima navedenim u Obrascu P, da iznos u Obrascu P nije manji od 500,00 kuna,

4. da se kupac proizvodima nije koristio u Republici Hrvatskoj,

5. da je obrasce ovjerio i potpisao prodavatelj.

(2) Carinarnica ovjerava Obrazac P potpisom i pečatom te unosi datum prelaska proizvoda preko carinske crte, odnosno datum carinjenja plovnog objekta koji ostaje na vezu u Republici Hrvatskoj i proizvoda koji se ugrađuju u taj plovni objekt. Carinarnica odbija zahtjev za ovjeru Obrasca P ako nije udovoljeno propisanim uvjetima, a u odgovarajuću kolonu unosi razlog uskraćivanja zahtjeva za ovjeru.

Pri obračunu i uplati poreza na promet proizvoda u rokovima propisanim u članku 27. Zakona, prodavatelj umanjuje obvezu plaćanja poreza na promet vraćenog kupcu. Uplata poreza na promet za određeno razdoblje umanjuje se na temelju evidencije koju prodavatelj vodi na Obrascu ERP i ovjerenih izvornika Obrasca P, tako što se utvrđeni iznos poreza na promet u tomu razdoblju umanjuje za iznos vraćenog poreza na promet iz priloženih specifikacija.

(1) Evidenciju ovjerenih izvornika Obrasca P prodavatelj sastavlja na Obrascu ERP te umanjuje utvrđeni iznos poreza na promet za određeno razdoblje i dostavlja ih nadležnoj ispostavi Porezne uprave uz mjesečno izvješće o obračunu i uplati poreza na promet proizvoda i usluga na Obrascu PP-MI-I u rokovima propisanim u članku 29. Zakona.

(2) Evidencija ovjerenih izvornika Obrasca P zajedno s tim obrascima sastavni su dijelovi dokumentacije koja služi za utvrđivanje porezne obveze prodavatelja.

Obrazac P i Obrazac ERP sastavni su dijelovi ovoga Pravilnika.

(1) Porezni obveznik podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu mjesečno izvješće o obračunu i uplati poreza na promet proizvoda i usluga na Obrascu PP-MI-I, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) U Obrazac PP-MI-I unose se podaci o poreznim osnovicama razvrstani po tarifnim brojevima i istim poreznim stopama.

(3) U kolonu 4. Obrasca PP-MI-I unoši se podatak o osnovici za obračun poreza na promet proizvoda i usluga za izvještajni mjesec.

(4) Osnovicu za obračun poreza na promet proizvoda i usluga za izvještajni mjesec čini vrijednost prodanih i naplaćenih proizvoda i usluga u izvještajnom mjesecu u skladu sa člankom 27. Zakona i člankom 39. ovoga Pravilnika.

(5) U kolonu 6. Obrasca PP-MI-I unosi se podatak o obračunatom porezu na promet proizvoda i usluga koji se dobije množenjem osnovice iz kolone 4. propisanom stopom iz kolone 5. Obrasca PP-MI-I.

(6) U kolonu 7. Obrasca PP-MI-I unosi se podatak o uplaćenomu porezu za izvještajni mjesec.

(7) Porezni obveznici moraju uz Obrazac PP-MI-I priložiti ovjerene kopije naloga odnosno uplatnica za uplatu poreza na promet, osim poreznih obveznika koji porez na promet plaćaju sa žiro-računa kod Zavoda za platni promet.

(8) Porezni obveznik koji plaća porez na promet proizvoda i usluga preko računa dijela poreznog obveznika ili akreditiva sastavlja Obrazac PP-MI-I, koji s priloženim ovjerenim nalazima o uplati dostavlja mjesno nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

(9) Mjesečno izvješće o uplati poreza na promet proizvoda i usluga na Obrascu PP-MI-I treba dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

(10) Kad se mjesečne uplate ne poklapaju s tjednim uplatama, potrebno je tjedne naloge za uplatu poreza razdvojiti na dio koji se odnosi na izvještajni mjesec i dio koji se odnosi na sljedeći mjesec.

(1) Porezni obveznici koji su obvezni gotovinski promet evidentirati preko registar-blagajne mogu do 31. prosinca 1995. godine promet evidentirati preko postojećih registar-blagajni, s time da na isječku registarske vrpce mora biti otisnut naziv prodavatelja, datum i broj isječka.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka porezni obveznik koji ne osigurava na isjećku registarske vrpce navedene podatke može umjesto preko registar-blagajne, promet evidentirati izdavanjem računa odnosno paragon-blokova.

(1) Porezni obveznici sastavljaju i podnose nadležnoj ispostavi Porezne uprave konačni obračun poreza na promet za 1994. godinu na način i na obrascima koji su bili propisani Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga ("Narodne novine", br. 114/93., 57/94. i 73/94.).

(2) Danom objave ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga u prometu "Narodne novine", broj 114/93., 57/94. i 73/94.) i Pravilnik o načinu i uvjetima prema kojima se može povratiti plaćeni porez na promet određenih proizvoda što ih strane fizičke osobe kupuju i iznose iz Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 38/93. i 55/93.).

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 410-1994-01/1527

Urbroj: 513-07/94-1

Zagreb, 29. prosinca 1994.