Zakoni i propisi - Pravni savjeti 96 29.12.1994 Rješenje Ustavnog Suda Republike Hrvatske broj U-I-693/1994. od 14. prosinca 1994.
     
   

Internet i poslovne usluge za poduzetnike


Izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge

Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave.
Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice.

Link za opširnije informacije o izradi web stranica

 
 
     


Link na pregled svih poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu: Jadranko Crnić, predsjednik, te suci: Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić-Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o prijedlogu Talijanske Unije iz Rijeke, za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zakona, na sjednici održanoj 14. prosinca 1994. godine donio je

RJEŠENJE

1. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o telekomunikacijama ("Narodne novine", br. 53/1994).

2. Odbacuje se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti prijedloga Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma etničkih grupa i nacionalnih zajednica i manjina.

3. Rješenje će se objaviti u "Narodnim novinama"

Obrazloženje:

Talijanska Unija iz Rijeke, podnijela je prijedlog za ocjenu ustavnosti donošenja zakona naznačenih u izreci rješenja, što ih je Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio na 18. sjednici održanoj 22. i 23. lipnja 1994. godine. Predlagatelj ističe da je Zastupnički dom Sabora dana 22. lipnja 1994. godine donio Zakon o telekomunikacijama bez kvoruma i bez potrebnog broja glasova što je suprotno odredbi članka 82. Ustava Republike Hrvatske. Nadalje, ističe predlagatelj, Zastupnički dom Sabora je 23. lipnja 1994. godine prihvatio u prvom čitanju Zakon o službenoj uporabi jezika i pisma etničkih grupa i nacionalnih zajednica ili manjina, bez potrebne dvotrećinske većine, što je suprotno odredbama članka 83. Ustava Republike Hrvatske. Predlagatelj također ističe da je Zastupnički dom oba zakona donio unatoč tome što sjednici nisu bili nazočni svi zastupnici nacionalnih zajednica ili manjina. Predlaže da Ustavni sud Republike Hrvatske pokrene postupak za ocjenu ustavnosti u donošenju označenih zakona, tj. da ocijeni formalnu ustavnost zakona. Prijedlog nije osnovan. Prigovor da su zakoni doneseni mada sjednici nisu bili nazočni svi zastupnici nacionalnih zajednica ili manjina nije od značaja za ocjenu formalne ustavnosti osporenih zakona jer nazočnost naznačenih zastupnika kao uvjet za donošenje zakona ne propisuje Ustav Republike Hrvatske, a ni drugi zakoni, odnosno propisi. U odnosu na zakon označen pod točkom 1. izreke ovog rješenja Sud je, uvidom u ovjereni Zapisnik 18. sjednice Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske, održane 21, 23, 24, 25, 26, 28. i 29. lipnja 1994. godine, utvrdio da je Zastupnički dom, pod točkom 24. dnevnog reda sjednice, donio većinom glasova uz jedan uzdržan glas Zakon o telekomunikacijama u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske, zajedno s usvojenim amandmanima. Zakon je objavljen u "Narodnim novinama", br. 54/1994. Postupak donošenja ovog Zakona u skladu je s odredbama članka 82. Ustava Republike Hrvatske, po kojima Zastupnički i Županijski dom donose odluke većinom glasova, ukoliko je sjednici nazočna većina zastupnika. I prema odredbi stavka 1. članka 229. Poslovnika Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 59/92 i 89/92) ovaj Dom donosi zakone, odluke, rezolucije, zaključke i druge akte većinom glasova ako je na sjednici Doma nazočna većina zastupnika, osim ako Ustavom i Poslovnikom nije drugačije propisano. Prema ovjerenom zapisniku 18. sjednice Zastupničkog doma, na početku sjednice, prozivanjem zastupnika utvrđeno je da su sjednici nazočna 73 zastupnika i da Dom može donositi pravovaljane odluke. Prije glasovanja o donošenju zakona nitko od zastupnika nije tražio da se brojanjem zastupnika ponovno utvrdi nazočan broj zastupnika. U takvom slučaju, smatra se da je nazočna većina zastupnika Doma. Kako Zastupnički dom broji 138 zastupnika od kojih je, prema gore rečenom za donošenje zakona glasovala većina zastupnika, uz jedan uzdržan glas, to je za donošenje zakona glasovalo više od polovine ukupnog broja svih zastupnika Doma. Zakon je, dakle, izglasan u Ustavu propisanom većinom, pa i onom većinom glasova potrebnom za donošenje zakona kojim se razrađuju Ustavom utvrđene slobode i prava čovjeka i građanina (članak 83. stavak 2. Ustava). Neosnovan je stoga prigovor neustavnosti u načinu donošenja zakona, pa je Sud prijedlog odbio. U odnosu na Zakon označen pod točkom 2. izreke, Sud je, uvidom u ovjereni zapisnik 18. sjednice utvrdio da je Zastupnički dom Sabora pod točkom 41. u prvom čitanju prihvatio prijedlog Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina i zajedno sa svim prijedlozima, primjedbama i mišljenjima, uputio predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona. Ustavni sud Republike Hrvatske, temeljem odredbi članka 125. Ustava Republike Hrvatske, odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom, dakle ne odlučuje i o suglasnosti prijedloga zakona s Ustavom. Prijedlog zakona, naime, nije zakon. Stoga Ustavni sud ne odlučuje ni o formalnoj ustavnosti prijedloga zakona. Iz navedenih razloga, a temeljem članka 26. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, Sud je odbacio prijedlog za ocjenu formalne ustavnosti prijedloga zakona navedenog pod točkom 2. izreke. Odluka o objavi rješenja temelji se na odredbama članka 20. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Broj : U-I-693/1994.

Zagreb, 14. prosinca 1994.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik

Jadranko Crnić, v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.