ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I, DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, koji je Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio na sjednici 21. prosinca 1994. godine.

Broj: PA 4-110/94

Zagreb, 27. prosinca 1994.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

U Zakonu o porezu na dohodak ("Narodne novine", br. 109/93.) članak 2. mijenja se i glasi:

"(1) Obveznik poreza na dohodak jest fizička osoba. Tuzemni porezni obveznik jest fizička osoba koja ima prebivalište ili uobićajeno boravište u tuzemstvu, Inozemni porezni obveznik jest fizička osoba koja u tuzemstvu nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište.

(2) Tuzemnim poreznim obveznikom smatra se i hrvatski državljanin koji u tuzemstvu nema ni prebivalište ni uobićajeno boravište, a zaposlen je u državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima plaču.

(3) Uobičajenim boravištem, u smislu stavka 1. i 2 ovoga članka smatra se vremenski povezano. razdoblje dulje od 183 dana."

Članak 3. mijenja se i glasi:

"(1) Osnovica poreza na dohoda.k tuzemnog poreznog obveznika jest ukupni iznos dohotka koji porezni obveznik ostvari u zemlji i inozemstvu i to od

1. dohotka od nesamostalnog rada 2. dohotka od samoštalne djelatnosti i 3. dohotka od imovine i imovinskih prava,

umanjen za preneseni gubitak (članak 36 ) i osobne odbitke (članak 35. stavak 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7.).

(2) Osnovica poreza na dohodak inozemnog porezrrog obveznika jest ukupni iznos dohotka koji porezni obveznik ostvari u zemlji i to od:

dohotka od nesamostalnog rada dohotka od samostalne djelatnosti i

3. dohotka od imovine i imovinskih prava,

umanjen za preneseni gubitak (članak 36 ) i osobne odbitke (članak 35. stavak 8.)."

Naslov ispred članka 4. "Razdoblje plaćanja poreza na dohodak" mijenja se i glasi: "Porezno razdoblje".

Članak 4. mijenja se i glasi

"(1) Porez na dohodak utvrđuje se za kalendarsku godinu (porlanro razdoblje).

(2) Porezna osnovica obračunava se za kalendarsku godinu a može se obračunavati i za kraća razdoblja (obračurksko razdoblje) u sljedećirn slučajevima:

1. ako tuzemni porezni obveznik postane za vrijeme kalendarske godine inozemni porezni obveznik ili obratno. Obračunsko razdoblje obuhvaća razdoblje u kojem je neka osoba imala ili status tuzemnog ili status inozemnog poreznog obveznika,

2. kod nastanka, odnosno pristanka porezne obveze uslijed rođenja odnosno smrti poreznog obveznika"

Članak 5. mijenja se i glasi: "(1) Porez na dohodak plaća se po stopi od 25% od porezne osnovice do visine trostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitke utvrđenog prema članku 35. stavku 1. ovoga Zakona.

(2) Porez na dohodak plaća se po stopi od 35% na višak porezne osnovice iznad trostrukog iznosa osnovnog osobnog o dbitka.

(3) Porez na dohodak prerna stavku 1. i 2. ovoga članka povećava se za prirez koji može uvoditi grad ili se umanjuje, ako općina, odnosno grad propiše niže plaćanje poreza na dohodak koji joj pripada "

Članak 6. mijenja se i glasi:

"(1) Porez na dohodak ne plaća se na iznos kamata na kunsku i deviznu štednju, kamata na tekuće i devizne račune, kamata od kredlita i zajmova, kamata od vrijednosnih papira, dividendi i udjela u dobiti poduzeća koja plaćaju porez na dobit, na dobit od otuđenja financijske imovine, na udjele inozemnih poduzeća u dobiti koja bi, da su tuzemni porezi obveznici, podlijegala porezu na dobit, kao i na udio u dohotku ostvaren od samostalne zajedničke djelatnosti, koja se oporezuje porezom na dobit u inozemstvu.

(2) Dohotkom se ne smatraju primanja koja se dobivaju iz socijalnih, kulturnih i drugih razloga za koja se ne pružaju tržišne protuusluge i to:

1. potpore radi zbrinjavanja ratnih invalida i članova uže obitelji poginulih boraca domovinskog rata, kao i pomoći žrtvama borbe za slobodu Republike Hrvatske, na temelju posebnih propisa,

2. potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja, elementarnih nepogoda i drugih izvanrednih događaja,

3. socijalne potpore po pošebnim propisima,

4 doplatak za djecu i novčana primanja za opremkl novorođenog djeteta po posebnim propisima,

5. primanja invalida po osnovi propisa o zdravstvenom i mirovinskom osiguranju i socijalnoj zaštiti osim plaća i mirovina,

6 državne nagrade.

(3) Dohotkom se ne smatraju iznosi primljeni po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, života i imovine, te primici po osnovi neobveznog mirovinskog osiguranja.

(4) Odredbe stavka 2. i 3. ovoga članka ne odnose se na primitke koji se ostvaruju u okviru dohodaka iz članka 3. ovoga Zakona.

(5) Dohotkom u smislu ovoga Zakona ne smatra se dohodak koji se oporezuje prema Zakonu o porezu na dobit."

Članak 7. mijenja se i glasi:

"(1) U dohodak od nesamostalnog rada spadaju:

1. plaća koju isplaćuje poslodavac po osnovi rada koji posloprimac obavlja po uputama poslodavca,

2. mirovine i drugi dohoci iz prijašnjih odnosa po osnovi rada bez obzira da li ih isplaćuju prijašnji poslodavci ili druge osobe (na primjer mirovinski fond),

3. primici po osnovi naknada, potpora i nagrada koje daje poslodavac ako prelaze žznose koje propisuje ministar financija,

4. plaća koju umjesto poslodavca isplati druga,osoba, 5. svi drugi primici po osnovi nesamostalnog rada i u svezi s nesamostalnim radom.

(2) Dohotkom od nesamostalnog rada smatraju se i:

1. premije osiguranja, koje poslodavci plaćaju za svoje posloprimce i druge osobe po osnovi osiguranja života, dodatne mirovine i njihove imovine te stipendije isplaćene iznad iznosa utvrdenog suglasno stavku 1. točke 3. ovoga članka,

2. poduzetnićka plaća koja ulazi u rashod koji se može odbiti pri utvrđivanju poreza na dobit,

3. mirovine koje se isplaćuju osobama koje su obavljale samostalnu djelatnost, poduzetnicima koji plačaju porez na dobit i drugim osobama na temelju prijašnjih plaćanja doprinosa u zakonom propisano mirovinsko osiguranje.

(3) Dohotkom od nesamostalnog rada, u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se i druga primanja koja poslodavac ili druga osoba isplaćuje posloprimcu u svezi sa sadašnjim, prijašnjim ili budućim radom, koja se umjesto u novcu nadoknađuju u stvarima te u drugom obliku kao što su korištenje zgrada, plovnih objekata i automobila nadoknađivanje najamnine za stanovanje, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i drugo. Pod povoljnijim kamatama podrazumijevaju se kamate koje se ugovaraju ispod zaštitne kamate iz članka 18. stavka 4. ovoga Zakona, bez obzira na to da li kredit ostvaruje zaposleni ili poduzetnik."

Članak 8 mijenja se i glasi:

(1) Porez na dohodak ne plaća se na:

1. naknade za vrijeme vojne službe u oružanim snagama Republike Hrvatske,

2. naknade pripadnicima Civilne zaštite i drugim osobama za djelatnost u okviru civilne zaštite od elementarnih nepogoda,

3. naknade plača za vrijerile privremene nezaposlenosti i sprijećenosti za rad koje isplaćuje zavod za zapošljavanje, fond zdravstvenog osiguranja i fond socijelne zaštite,

4. nagrade učenicima i studentima za vrijeme njihovog praktićnog rada do iznosa koji propisuje ministar financija,

5. primanja studenata i đaka na redovnom školovanju za rad preko studentskih i đaćkih udruga,

6. naknade štete zbog posljedica nesreće na radu, 7. naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama i domovima za preodgoj,

8. prihode po osnovi naknada, potpora i nagrada, dnevnice za službena putovanja, otpremnine, jednokratne novćane potpore obitelji umrlog posloprimca, te posebne novćane potpore koje daje posladavac posloprimcu, koje utvrđuje i čiju visinu propisuje ministar financija.

(2) Porez na dohodak ostvaren od obavljanja diplomatsko-konzularnih dužnosti ne plaćaju:

1. šefovi stranih diplomatskih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj i diplomatsko osoblje stranih diplomatskih misija u Republici Hrvatskoj te članovi njihovih domaćinstava, ako ti članovi donkaćinstva nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,

2. šefovi stranih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzularni funkcionari te članovi njihovih domaćinstava ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,

3. funkcionari UN i njihovih specijalnih agencija, eksperti tehničke pomoći UN i njihovih specijaliziranih agencija,

4. osobe zaposlene kod stranih diplomatskih misija, konzulata i međunarodnih organizacija, osobe zaposlene kod šefova diplomatskog osoblja stranih diplomatskih misija i međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, ako nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,

5. poćasni konzularni funkcionari stranih konzulata u Republici Hrvatskoj što ih primaju od države koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih funkcija.

Članak 9. mijenja se i glasi:

"(1) Dohodak od nesamostalnog rada jest razlika između primitaka priteklih u obračunskom razdoblju u skladu s odredbama članka 7. ovoga Zakona i izdataka iz stavka 2. ovoga članka.

(2) Izdacima koji se oduzimaju prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada smatraju se zakonom propisani obvezni doprinosi:

1. doprinos za mirovinsko i invalidsko osiguranje,

2. doprinos za zdravstveno osiguranje,

3. doprinos za nezaposlene (zapošljavanje),

4. doprinos za dječji doplatak."

lspred članka 10 dodaje se podnaslov "Opće odredbe." Članak 10. mijenja se i glasi:

"Dohodak od sankostalne djelatnosti jest dohodak ckd obrta (članak 11 stavak 1.), dohodak od slobodnih zanimanja (članak 11 stavak 2.), dohodak od poljoprivrede i šumarstva (članak 11. stavak 3.) i dohodak od drugih samostalnih djelatnosti (članak 11 stavak 4.) koje se trajno ili povremeno obavljaju u cilju ostvarivanja dohotka"

Članak 11 mijenja se i glasi:

"(1) Pod obrtom se, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju proizvođaćke, uslužne, trgovačke, ugostiteljske, prijevozničke kao i sve druge djelatnosti poduzetnika (članak 12. stavak 2.) koje se ne smatraju samostalnim djelatnostima u smislu stavka 2., 3. i 4. ovoga članka Izdavanje u zakup cjelokupnog obrta jest obrtnićka djelatnost O obrtnićkoj djelatnosti radi se i u slućaju ako se u roku od pet godina prodaje više od tri nekretnine ili više od tri imovinska prava iste vrste.

(2) U slobodna zanimanja spadaju:

1. samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, novinara, poreznih savjetnika, tumača, prevoditelja, turistiekih djelatnika i druge slićne djelatnosti,

2. samostalna djelatnost umjetnika, znanstvenika, književnika, izumitelja i druge slićne djelatnosti,

3. samostalna predavaćka i odgojna djelatnost i druge slićne djelatnosti

(3) Poljoprivredne i šumarske djelatnosti obuhvaćaju korištenje prirodnih bogatstava zemlje i uporabu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda.

(4) U druge samostalne djelatnosti prema članku 10. ovoga Zakona spadaju:

1. djelatnosti članova predstavnićkih tijela državne vlasti i tijela lokalne samouprave i uprave, članova skupština, upravnih i nadzornih odbora pravnih osoba, stečajnih upravitelja, sudskih vještaka i porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu,

2. povremene samostalne djelatnosti poduzete s namjerom ostvarivanja dohotka".

Članak 12. mijenja se i glasi:

"(1) Dohodak od samostalne djelatnosti može porezni obveznik ostvarivati sam, kao supoduzetnik u nekom drugom obliku sudjelovanja u dohotku od samostalne djelatnosti.

(2) Poduzetnik jest svaka fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost s namjerom da kroz to ostvari dohodak.

(3) Poduzeće čini gospodarska djelatnost poduzetnika. (4) Dohodak poduzetnika od same uprave imovinom oporezuje se prema članku 30., 31. i 32. ovoga Zakona."

Naslov ispred članka 13. "Dohodak od obrta i slobodnih zanimanja" briše se.

U članku 13. stavak 1. mijenja se i glasi:

"(1) Ako više osoba ostvaruje dohotak od samostalne djelatnosti zajedničkim obavljanjem te djelatnosti (društvo), svaka fizička osoba (član društva) plaća porez na dio dohotka koji joj pripada od zajedničkog poslovanja."

"(1) Porezni obveznik iz članka 10 stavka 2 ovog· Zakona koji je kao poduzetnik obvezan plaćati porez na dohodak od samostalne djelatnosti prema članku 11. stavku 1. i 2. ovoga Zakona, može na vlastiti zahtjev umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobit ako isprinjava Zakonom o porezu na dobit propisane uvjete. U slućaju iz članku 11 ovoga Zakona zahtjev moraju podnijeti svi članovi društva

(2) Pisanu izjavu (zahtjev) da želi plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak, odnosno umjesto poreza na dobit ponovno porez na dohodak, porezni obveznik dužan je dostaviti Poreznoj upravi prije poćetka dotične kalerkdarske godine.

(3) Zahtjev iz stavka 1. i 2. ovoga članka obvezuje porernog obveznika najmanje tri godine. U opravdanirn stećajevima Porezna uprava može odobriti i kraći rok prelaska s plaćanja poreza na dobit na porez na dohoodak i obratno "

Ispred članka 15 dodaje se naslov koji glasi

"Utvrđivanje dohotka od obrtnićkih, slobodnih i drugih

samostalnih djelatnosti (članak 11. stavci 1., 2. i 4.)"

Članak 15. mijenja se i glasi:

"(1) Dohodak od samostalnih djelatnosti jest razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdatakn Poslovni primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku u okviru njegove samostalne djelatnosti pritekla u poreznom razdobljtl. Poslovni izdaci su svi odljevi dobara poreznog obveznika tijekom poreznog razdoblja u cilju stjecanja, osiguranja i očuvanja pošlovnih primitaka. Poslovni primici, osim primita ka u novcu, procjenjuju se prema tržišnoj vrijednosti.

(2) U poslovne primitke ulaze i:

1. primici ostvareni od prodaje i izuzimanja stvari i prava koja služe za obavljanje samostalne djelatnosti i soja se kao investicijska dobra vode ili su se trebala voditi u popisu dugotrajne imovine,

2. primici ostvareni od otuđenja ili likvidacije cijelog poduzeća (obrta i drugo). Ako stjecatelj nastavlja poduzetnićku djelatnost (poduzeće), primici od otuđenja se ne oporezuju ukoliko je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva. Primici iz točke 1. i 2. ovoga stavka utvrđuju se pre ma njihovoj tržišnoj vrijednosti.

(3) U poslovne izdatke ulaze samo oni izdaci koji su neposredno vezani uz ostvarivanje dohotka. U poslovne izdatke ulaze i knjigovodstvene vrijednosti pojedinačno ili ukupno prodanih ili izuzetih investicijskih dobara koja su se trebala voditi u popisu dugotrajne imovine. Poslovnim izdacima smatraju se i troškovi otuđenja i likvidacije".

U članku 16. stavak 1. mijenja se i glasi:

"(1) Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka t 1. stavak 1. i 2. ovoga Zakona dužni su ut vrdivati dohodak na temelju podataka iz poslovzlih knjiga."

U stavku 2. riječi: "prihoda i rashoda" zamjenjuju se ri ječima "primitaka i izdataka".

Stavak 6. mijenja se i glasi:

"(6) Ako porezni obveznik ne ispunjava svoje obveze glede vođenja knjiga te iskazivanja svih poslovnih primita ka i izdataka Pozrezna uprava može procijeniti poreznu os novicu i utvrditi oporezivi dohodak na temelju obavljenog nadzora, usporedbom s poreznim obveznikom koji obavlja istu ili sličnu

djelatnost ili na temelju drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika ."

Naslov ispred članka 17.".Spisak dugotrajne imovine" briše se:

Članak 17. mijenja se i glasi:

(1 ) U popis dugotrajne imovine unose se stvari i prava (investicijska dobra)" ako njihove nabavne cijene odnosno troškovi proizvodnje (nabavna vrijednost) premašuju 800,00 kuna i ako je njihov vijek trajanja dulji od godinu dana. Prava ulaze u popis dugotrajne imovine samo ako je kod njihove nabave plaćena naknada.

(2) Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje otpisa (amortizacije) i troškova zaštite uloženog kapitala.

(3) U popis dugotrajne imovine unosi se pojedinaćna nabavna vrijednost investicijskih dobara, vijek trajanja (korištenja), revalorizirana knjigovodstvena vrijednost i otpisi.

(4) Nabavna vrijednost investicijskih dobara koja se unese u popis dugotrajne imovine ravnomjerno se otpisuje u razdoblju njihova korištenja. Ako se invetsicijsko dobro zbog uništenja ne može više koristiti ili ako se proda odnosno izuzma, tada se njegova knjigovodstvena vrijednost u cijelosti otpisuje.

(5) Otplate zajmova i kredita te plaćanje kamata ne smatraju se poslovnim izdacima."

Članak 19. mijenja se i glasi:

"(1) Pri utvrđivanju dohotka ne odbijaju se sljedeći izdaci :

1. izdaci za reprezentaciju (ugošćavanje, darovi, izdaci za odmor, šport, rekreaciju i razonodu izdaci za korištenje osobnih motornih vozila, plovila, zrakoplova, kuča za odmor i drugi slični izdaci),

2. porez na dohodak, porez na nasljedstva i darove i drugi osobni porezi, porez na promet, odnosno porez na dodanu vrijednost na vlastitu potrošnju, kao i besplatne isporuke i druga davanja,

3. novčane kazne i slični izdaci koji imaju kazneni karakter osim ugovornih kazni,

4. primici po osnovi naknada. potpora i nagrada koje daje poslodavac ako prelaze iznose koje propisuje ministar financija,

5. izdaci za dnevnice i troškove službenog putovanja iznad propisanih iznosa,

6. 30% poslovnih izdataka za osobna motorna vozila i druga sredstva koja služe prijevozu poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba kao i izdataka za korištenje rent-a car vozila.

(2) Kao poslovni izdaci ne mogu se odbiti ni drugi izdaci koji nisu u izravnoj svezi s ostvarivanjem dohotka."

Naslov ispred članka 20. "Dohodak od poljoprivrede i šumarstva" mijenja se i glasi:

"Utvrđivanje dohotka od poljoprivredne i šumarske djelatnosti (članak II. stavak 3.)"

Članak 20. mijenja se i glasi

"(1) Obveznik poreza na dohodku od poljoprivrede i šumarstva jest osoba koja se kao vlasnik, posjednik ili zakupac poljoprivrednog odnosno šumskog zemljišta bavi poljoprivredom i šumarstvom kao i osoba koja ima udio u tako ostvarenom dohotku.

(2) Ako više vlasnika, posjednika ili zakupaca zemljišta čini jedno domaćinstvo, a dohodak se oporezuje na osnovi katastarskog prihoda prema članku 21. ovoga Zakona, porezni obveznik jest jedan od punoljetnih članova domaćinstva kao predstavnik tog domaćinstva.

(3) Ako dohodak od poljoprivrede i šumarstva koji se utvrđuje prema odredbama članka 22. i 23. ovoga Zakona na način propisan odredbama članka 15. do 19 ovoga Zakona, ostvaruje više osoba, odgovarajuče se primjenjuju odredbe članka 13. ovoga Zakona."

Članak 21. mijenja se i glasi:

(1) Tuzemni dohodak od poljoprivrede i šumarstva jest katastarski prihod koji se utvrđuje prema posebnim propsima.

(2) Inozemni dohodak od poljoprivrede i šumarstva utvrđuje se prema člancima 15. do 19. ovoga Zakona."

Članak 22. mijenja se i glasi:

"(1) Porezni obveznik koji obavlja poljoprivrednu i šumarsku djelatnost utvrđuje dohodak u skladu s odredbama članka 15. do 19. ovoga Zakona u sljedećim slućejevima:

1. ako stalno i trajno, radi daljnje prodaje, od drugih otkupljuje poljoprivredne i šumarske proizvode, a prodajna vrijednost tih otkupljenih proizvoda iznosi više od ukupnog prometa njegovih poljoprivrednih proizvoda,

2. ako dohodak od stoćarstva, peradarstva, pćelarstva, ribarstva, vinogradarstva, voćarstva, cvjećarstva, gljivarstva i drugih slićnih gospodarskih djelatnosti iznosi više od dvostrukog dohotka utvrđenog na temelju katastarskog prihoda,

3. ako obveznik zatraži da mu se dohodak umjesto prema katastarskom prihodu utvrđuje prema odredbama članka 15. do 19. ovoga Zakona. Zahtjev za promjenu načine oporezivanja podnosi se prije poćetka kalendarske godine, a obvezuje poreznog obveznika najmanje dvije godine.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik može odlućiti da umjesto poreza na dohodak plaća porez na dobit u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona."

Članak 23. mijenja se i glasi:

"U dohodak od poljoprivredne i šumarske djelatnosti spada i dohodak od otuđenja poljoprivrednog ili šumarskog poduzeća kao i od otuđenja ili likvidacije dijelova poduzeća. U slućajevima oporezivanja prema katastarskom prihodu utvrđivanje dobiti od otuđenja obavlja se u skladu s odredbama članka 30. stavka 2. ovoga Zakona, a u slućajevima oporezivanja prema obrtu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 15 ovoga Zakona."

U članku 24. stavku 1. riječi: "Porez na dohodak od poljoprivrede i šumarstva ne plaća se na" zamjenjuju se riječima "Ne oporezuje se dohodak od poljoprivrede i šumarstva od".

U točki 1. riječ "zemljište" zamjenjuje se riječju: "zemljišta".

U točki 3. riječi: "400 m" zamjenjuju se riječima: "500 m".

U članku 26. stavku 2. riječi "Fizička osoba" zamjenjuju se rijećima "Porezni obveznik"

Stavak 3. briše se.

U članku 27. stavku 1. riječi: " Fizička osoba" zamjenjuju se riječima: "Porezni obveznik".

U članku 29. stavku 1. riječi: "fizičke osobe" zamjenjuju se riječima: "poreznog obveznika" u odgovarajućem padežu.

Članak 30. mijenja se i glasi:

"(1) Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se dohodak koji porezni obveznik ostvari od izdavanja u zakup ili najam nekretnina i pokretnih stvari te od vremenski ogranićenog ustupanja autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava.

(2) Dohotkom iz stavka 1. ovoga članka smatra se i dohodak koji porezni obveznik ostvari od otuđenja nekretniIka i imovinskih prava Otuđenjem se smatra prodaja, zamjena i drugi prijenos uz naknadu Dohodak ćini razlika između primitka utvrdenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine ili imovirlskog prava koje se otuđuje i nabavne vrijednosti uvećane za rast proizvodaćkih cijena industrijskih proizvoda. Troškovi otuđenja mogu se odbiti kao izdaci

(3) Dohodak od otuđenja nekretrkine iz stavka 2. ovoga članka ne oporezuje se ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji (članak 35. ovoga zakona) kao i u slučaju ako je nekretnina odnosno imovinsko pravo otuđeno nakon tri godine od dana nabave.

(4) Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava iz stavka 2. ovoga članka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između supružnika i drugih članova uže obitelji te između razvedenih supružnika ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka.

(5) Gubici od otuđenja nekretnina i imovinskih prava mogu se odbiti samo od dohotka od otuđenja nekretnina i imovinskih prava koji je ostvaren u istoj knlendarskoj godini."

Članak 31. mijenja se i glasi. Dohodak od imovine i imovinskih prava oporezuje se samo, ako se ne radi o dohotku koji se oporezuje kao doho dak od samostalne djelatnosti te ako se na isti ne plaća porez na dobit."

Članak 32. mijenja se i glasi:

"(1) Porez na dohodak od imovine plaća se od iznosa najamnine, odnosno zakupnine umanjenog za 30%, a kod iznajmljivanja soba i postelja od iznosa najamnine umanjenog za 50% na ime troškova ostvarivanja dohotka.

(2) Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje stalnim izdavanjem u najam odnosno zakup nekretnina, može na vlastiti zahtjev utvrđivati dohodak na način na ko- ji se utvrđuje dohodak od obrta u skladu s člancima 15. do 19. ovoga Zakona. Opredjeljivanje za porez na dobit prema članku 14. ovoga Zakona je dopušteno.

(3) Ako više osoba zajedno ostvaruje dohodak od imovine i imovinskih prava na odgovarajući se naćin primjenjuju odredbe članka 13. ovoga Zakona."

Članak 34. briše se

Ispred članka 35. naziv glave "III. OSOBNI ODBICI, POREZNI GUBITAK I NEOPOREZIVI DOHODAK" mijenja se i glasi:

"III. OSOBNI ODBICI I POREZNI GUBITAK".

mijenja se i glasi:

"(1) Tuzemni porezni obveznici mogu od ukupnih iznosa ostvarenih dohodaka prema članku 3. stavku 1. ovoga Zakona za svaki mjesec razdoblja za koje se utvrđuje porez odbiti osnovni osobni odbitak u visini od 700,00 kuna. Osobni odbitak umirovljenicima priznaje se u iznosu od 1.750,00 kuna.

(2) Tuzemni porezni obveznici mogu nadalje odbiti sljedeće osobne odbitke:

1. 0,3 osnovnog odbitka prema stavku 1. ovoga članka za uzdržavanog supružnika ili druge uzdržavane članove obitelji uključujući i prvo dijete,

2. osobni odbitak iz stavka 2. točke 1. ovoga članka uvećava se za drugo i svako daljnje dijete po o,l osnovnog odbitka (drugo dijete ukupno 0,4 treće ukupno 0,5 i tako dalje), a za uzdržavanog invalidnog člana uže obitelji za 0,2.

(3) Osobe čiji dohodak u smislu ovoga Zakona ili čiji drugi primici koji se u smislu ovoga Zakona ne smatraju dohotkom prelaze osobni odbitak iz stavka 2. ovoga članka ne smatraju se uzdržavanima. Ako više osoba, uzdržava jednu osobu, osobni odbitak za tu osobu ravnomjerno se raspoređuje na sve koji ju uzdržavaju, osim ako se ne sporazume drugaćije.

(4) Osobni odbici iz stavka 1. i 2. ovoga članka se zbrajaju Djecom u smislu stavka 2. točke 1. i 2. ovoga članka sznatraju se djeca koju roditelji uzdržavaju

(5) Drugim uzdržavanim članovima uže obitelji u smislu stavka 2. točke 1. ovoga članka smatraju se roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovog supružnika te preci i potomci u izravnoj liniji.

(6) Porezni obveznik može koristiti osobne odbitke iz stavka 1. i 2. ovoga članka u razdoblju za koje postoji porezna obveza i u kojem se osoba uzdržava. Razdoblje se zaokružuje u korist poreznog obveznika na pune mjesece.

(7) Kao osobni odbitak tuzemnim poreznim obveznici ma priznaju se i iznosi plaćeni za zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drugaćije osiguran, do visine propisanog obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje kojeg plaćaju poslodavac i posloprimac

(8) Inozemni porezni obveznici mogu odbiti osnovni osobni odbitak iz stavka 1 ovoga članka i plačene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih doprinosa posloprimca i poslodavca."

Članak 36. mijenja se i glasi:

"(1) Porezne gubitke koji se kod utvrđivanja ukupnog iznosa dohotka iz članks 3. ovoga Zakona ne mogu nadoknaditi (odbiti) može se prenositi najdulje u pet idućih razdoblja za koja se utvrđuje porez s tim da se odbijaju prije osobnih odbitaka iz članka 35. ovoga Zakona. Odbitak gubitka je dopušten u tekućem poreznom razdoblju ako se nije mogao odbiti (nadoknaditi) u prethodnim poreznim razdobljima. Preneseni gubici se nadoknađuju prema redoslijedu njihova nastanka.

(2) Preneseni gubitak ukamaćuje se zaštitnom kamatom prema Zakonu o porezu na dobit.

(3) Porezni obveznik koji iskazuje porezni gubitak obvezno podliježe provjeri Porezne uprave."

Naslov ispred članka 37. "Neoporezivi dohodak" briše se

Članak 37. briše se.

U članku 38. stavak 3. mijenja se i glasi:

"(3) Porez na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 25% od mjesečne porezne osnovice do visine trostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka iz članka 35 stavka 1. ovoga Zakona, a po stopi od 35% na dio porezne osnovice koji prelazi taj iznos "

Stavak 4. briše se

U članku 39. dodaju se tri stavka koji glase:

"(3) Ako je porezni obveznik ostvario dohodak u inozemstvu (inozemni dohodak) i ako je taj dohodak oporezovan u inozemstvu porezom koji odgovara tuzemnom porezu na dohodak, porez plaćen u inozemstvu uračunava se u tuzemni porez na dohodak."

(4) Postupak priznavanja poreza prema stavku 3. ovoga članka primjenjuje se ako međunarodnim ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije određeno drugačije:

(5) Radi ravnomjernog oporezivanja realnog godišnjeg dohotka svi podaci potrebni za godišnji obračun odnosno donošenje rješenja iz stavka 2. ovoga članka preračunavaju se primjenom zaštitne kamate na mjesec kojim završava obračunsko razdoblje."

U članku 41. stavak 3. mijenja se i glasi

"(3) Ako je porezni obveznik platio veći predujam od poreza na dohodak utvrđenog rješenjem, više plaćeni porez vraća se poreznom obvezniku ili mu se uračunava u predujam za iduće razdoblje."

Stavak 4. briše se.

U članku 42. stavku 1. riječi: "obveznik od nesamostalnog rada" zamjenjuju se riječima: "porezni obveznik".

Stavak 2. mijenja se i glasi:

"(2) Ako porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka ostvari dohodak iz više odnosa po osnovi rada ili druge vrste dohodaka ili ako je Porezna uprava zatražila od poreznog obveznika da naknadno plati porez od nesamostalnog rada ili ako je porezni obveznik primio plaću izravno iz inozemstva, dužan je podnijeti poreznu prijavu iz članka 40. ovoga Zakona."

U stavku 3. riječi: "obveznik od nesamostalnog rada" zamjenjuju se riječima: "porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka".

Članak 43. mijenja se i glasi:

"(1) Kod dohotka od nesamostalnog rada predujam poreza (u daljnjem tekstu: porez na plaču) obračunava obustavlja i uplačuje poslodavac, odnosno isplatitelj dohotka. Dužnik poreza na plaću je posloprimac, odnosno umirovljenik.

(2) Porez na plaću obraćunava se prema propisima koji važe na dan isplate.

(3) Porezna osnovica poreza na plaću jest iznos svih primljenih dohodaka od nesamostalnog rada tijekom mjeseca umanjen za izdatke za stjecanje tih dohodaka iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona i iznos mjesečnih osobnih odbitaka iz članka 35. ovoga Zakona.

(4) Poslodavac, odnosno isplatitelj mirovine dužan je, za račun posloprimca, kod svake isplate plače, odnosno mirovine obustaviti porez.

(5) Odbitak poreza na plaču po osnovi rada koji kod isplatitelja ne traje duže od 10 dana (80 sati) i isplačeni dohodak ne iznosi više od 700,00 kuna mjesečno obavlja isplatitelj po stopi od 25%,bez obračunavanja osobnih odbltaka iz članka 35. ovoga Zakona-

(6) U slućajevima iz stavka 5. ovoga članka obustavljeni (odbijeni) porez smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom. Porezni obveznik ima pravo te dohotke i odbijene iznose poreza unijeti u godišnju poreznu prijavu."

Članak 44. mijenja se i glasi:

"(1) Porezni obveznici koji dohodak od nesamostalnog rada ostvare neposredno iz inozemstva, dužni su na taj dohodak sami obračunati predujam poreza od nesamostalnog rada i uplatiti ga u roku od sedam dana od dana primitka dohotka.

(2) Porezni obveznik zaposlen u diplomatskom odnosno konzularnom predstavništw strane države, u međunarodnoj organizaciji ili u predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet,

kada je porezni obveznik po ovom Zakonu, dužan je sam obračunati predujam poreza od nesamostalnog rada na naćin iz stavka 1 ovoga članka."

Članak 46. briše se

Članak 48. mijenja se i glasi:

"(1) Kod dohotka od samostalne djelatnosti mjesečni predujam se plaća prema rješenju Porezne uprave osim ako se predujmovi ne uplaćaju po odbitku poreza prema članku 49. ovoga Zakona.

(2) Mjesečni predujmovi određuju se na osnovi utvrđenog poreza po rješenju za prethodnu godinu.

(3) Na početku obavljanja samostalne djelatnosti predujmovi se utvrđuju na temelju podataka koje porezni obveznik priopći o predviđenom iznosu svoga dohotka (članak 52.).

(4) Ako porezni obveznik nije podnio poreznu prijavu za prethodnu godinu, ne vodi ili netočno vodi knjige ili nije dao podatke o predviđenom dohotku prema stavku 3. ovoga članka, mjesečne predujmove utvrđuje Porezna uprava na temelju obavljenog nadzora, usporedbom s poreznim obveznikom koji obavlja istu ili sličnu djelatnost ili na temelju drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika.

(5) Porezna uprava može na temelju obavljenog nadzora ili drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s kojima raspolaže izmijeniti rješenje iz stavka 1 ovoga članka i utvrditi nove iznose mjesečnih predujmova."

Članak 49. mijenja se i glasi:

"(1) Predujmovi poreza na dohodak od samostalne djelatnosti plaćaju se po odbitku po stopi od 25%, bez prava na osobne odbitke iz članka 35. ovoga Zakona, kod isplata:

1. dohodaka članova predstavničkih tijela, državnih ili privatnih organizacija za rad u tim tijelima i organizacijama, članova upravnih i nadzornih odbora kod pravnih osoba; stečajnih upravitelja i sudskih vještaka te nagrada za rad sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu,

2. dohodaka koje inozemni porezni obveznici ostvare od obavljanja umjetničke, artističke, športske, književne i likovne djelatnosti, ukljućujući i djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom. Ovako utvrđeni predujmovi smatraju se konačno plaćenim porezom i za ove dohotke ne podnosi se godišnja prijeva:

(2) Predujmovi poreza na dohodak zastupnika u predstavničkim tijelima javne vlasti koji primaju za svoju samostalnu zastupnićku (parlamentarnu) djelatnost, ubiru se po odbitku kao porez na plaću prema članku 43. stavku 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona."

Članak 51. mijenja se i glasi:

"(1) Predujmovi poreza na dohodak plaćaju se mjesečno i to do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec.

(2) Rješenje o predujmu vrijedi do izmjene, odnosno do utvrđivanja novog predujma."

Članak 52. mijenja se i glasi:

"Porezni obveznik koji poćinje obavljati redovitu samostalnu djelatnost dužan je o tome izvijestiti Poreznu upravu u roku od osam dana od dana poćetka obavljanja djelatnosti."

Članak 54. mijenja se i glasi:

"(1) Ako se dohodak od poljoprivrede i šumarstva obračunava po katastarskom prihodu (članak 21.) utvrđuje se predujam poreza rješenjem Porezne uprave, koje se dostavlja poreznom obvezniku do 1. travnja godine za koju si utvrđuje porez.

(2) Predujam poreza prema stavka 1 ovoga članka plaća se tromjesečno u jednakim dijelovima od ukupno utvrđenog poreza i to da isteka tromjesečja. Ako nije doneseno novo rješenje predujmovi se plaćaju u visini iznosa koji su utvrđeni za prethodnu godinu.

(3) Ako porezni obveznik uz katastarski dohodak ima i druge dohotke od samostalne djelatnosti ili imovine, predujmovi poreza plaćaju se i za katastarski dohodak u mjesečnim obrocima po postupku i na način iz članka 48 i 51 ovoga Zakona."

U članku 55. iza riječi: "prebivališta" dodaju se riječi "jedinstvenog matičnog broja građana,".

Članak 56. mijenja se i glasi:

"(1) Obveznicima poreza od poljoprivrede i šumarstva, kojima je poljoprivreda osnovni izvor prihoda, utvrđeni po rez iz članka 54. ovoga Zakona smatra se konačno utvrdenim porezom tako da ovi obveznici ne podnose prijavu za utvrđivanje poreza na dohodak. To, međutim ne utječe na pravo poreznog obveznika da podneše godišnju prijavu i u njoj iskaže katastarski dohodak i iznose plaćenih predujmova.

(2) Ako porezni obveznik ostvaruje i druge dohodke, katastarski se dohodak i plaćeni predujmovi moraju iskazati u godišnjoj prijavi."

U članku 57. stavak 2. mijenja se i glasi:

"(2) Kod dohotka od imovine predujmovi poreza plaćaju se po postupku i na način iz članka 48. i 51. ovoga Zakona, a porez na iznajmljivanje soba i postelja iz članka 32. stavak 1. ovoga Zakona plaća se pri svakoj naplati zakupni ne i smatra se konačnim porezom "

Stavak 3. mijenja se i glasi

"(3) Predujam poreza na dohodak od imovinakih prava plaća se po odbitku suglasno članku 43. stavak 5. ovoga Zakona."

Ispred članks 59. stavlja se naslov "Dostavljanje izvješća i druge obveze".

U članku 59. stavku 1. iza riječi: "na dohodak te" dodaju

se riječi: "druge propisane".

Članak se. briše se.

U članku 71 stavku 1. iza riječi: "roku" dodaju se riječi" i od jamca za naplatu poreza koji se plaća po odbitku, koji nije obračunao i uplatio porez u propisanom roku".

U stavku 2. iza riječi: "naplata" umjesto zareza stavlja se riječ: "i", iza riječi: "izvršenja prisilne naplate" stavlja se točka, a riječi: "te opomena poreznom dužniku da će dug biti naplaćen nakon isteka roka koji ne može biti kraći od osam dana od naplate primitka rješenja" brišu se.

Dodaje se stavak 3. koji glasi:

"(3) Porezna uprava koja prisilno naplaćuje porez može rješenjem iz stavka 1. ovoga članka:

1. privremeno zabraniti poreznom dužniku raspolaganje novčanim sredstvima na žiro-računu i drugim računima kod banke odnosno druge financijske organizacije kod koje porezni obveznik vodi svoje račune,

2. naložiti banci ili drugoj financijskoj organizaciji da sva zatečena sredstva i ona koja budu pristigla u korist računa poreznog dužnika doznači radi podmirenja poreznog duga na određeni račun."

U članku 72. stavak 1. mijenja se i glasi:

"(1) Porez koji nije naplaćen iz novčanih sredstava poreznog dužnika na način iz članka 71. stavka 2. i 3: ovoga Zakona, prisilno se naplaćuje iz cjelokupne druge imovine, prihoda i potraživanja poreznog dužnika osim iz imovine, prihoda i potraživanja koja su ovim Zakonom izuzeta od prisilne naplate."

U članku 73. stavku 1. iza riječi: "poreza" dodaju se riječi: "prodajom imovine".

Stavak 2. mijenja se i glasi:

"(2) Prije poduzimanja prisilne naplate iz stavka 1. ovoga članka Porezna uprava dužna je poreznom dužniku ili punoljetnom članu njegova domaćinstva dostaviti rješenje o određivanju prisilne naplate prodajom imovine. Rješenjem o prisilnoj naplati opominje se porezni dužnik da će dug biti naplačen nakon isteka roka koji ne može biti kraći od osam dana od dana primitka rješenja."

U članku 75. iza rijeći: "naplata" dodaju se riječi: "prodajom imovine".

U članku 7s. iza rijeći: "poreza" dodaju se riječi: "prodajom imovine".

U članku 77. stavku 1. iza riječi: "naplate" dodaju se riječi: "prodajom imovine".

U članku 78. stavku 1. točka 2. briše se. Dosadašnje točke 3., 4. i 5. postaju točke 2., 3. i 4.

U članku 107. riječi: "u dinarskoj protuvrijednosti od 100 do 1.000 DEM" zamjenjuju se riječima: "od 1.00,00 do 10.000,00 kuna."

U točki 3. riječi "i 49.",brišu se. U točki 4.riječi "i 2." brišu se. U točki 5. riječi "i 2." brišu se.

Točka 6. mijenja se i glasi:

"Porezni obveznik koji počinje obavljati redovitu samostalnu djelatnost, a o tome ne izvijesti Poreznu upravu (članak 52.)."

U točki 7. riječi: "i 3." brišu se.

U članku 108. stavku 1. riječi:.u dinarskoj protuvrijednosti od 200 do 5.000 DEM" zamjenjuju se riječima: "od 2.000,00 do 50.000,00 kuna."

U stavku 3. riječi: "u dinarskoj protuvrijednosti od 100 do 1.000 DEM" zamjenjuju se riječima: "od 500,00 do 5.000,00 kuna."

U članku 109. riječi: "u dinarskoj protuvrijednosti od 200 do 3.000 DEM" zamjenjuju se riječima: "od 1.000,00 do 10.000,00 kuna."

Članak 110. briše se.

U članku 111. riječi: "dinarske protuvrijednosti od 100 DEM" zamjenjuju se riječima: "od 500,00 kuna".

Članak 113. briše se.

U članku 119. stavku 2. iza riječi: "godinu" dodaju se riječi: "i 1995. godinu".

Dodaju se četiri stavka koji glase:

"(3) Poslodavcem, u smislu ovoga Zakona, smatra se pravna ili fizička osoba koja zapošljava ili koja je zapošljavala fizičke osobe radi potrebe obavljanja poslova i koja je fizičkim osobama isplačivala ili isplaćuje plaću. Poslodavcem se smatraju i poslovne jedinice (dijelovi poduzetnika) ako isplaćuje plaću te pravne i fizičke osobe koje za obavljanje poslova posuđuju radnike trećoj osobi i ustanove mirovinskog i invalidskog osiguranja glede mirovina koje isplaćuju umirovljenicima kao i isplatitelji stipendija iznad visine koju određuje ministar financija.

(4) Ovlašćuje se ministar financija da može donijeti Pravilnik o porezu na dohodak, kojim se podrobnije razrađuju odredbe članaka 2., 3., 4., 6., 8., 10., 17., 39., 40 i 41. ovoga Zakona.

(5) Do donošenja pravilnika iz stavka 3. ovoga članka primjenjivat će se na odgovarajući način Pravilnik o načinu obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada (plaće i mirovine -"Narodne novine", br 113/93.), Pravilnik o obliku i sadržaju spiska dugotrajne imovine ("Narodne novine", br. 113/93.) i Pravilnik o poslovnim knjigama fizičkih osoba koje se bave obrtom ili slobodnim zanimanjem, a oporezuju se porezom na dohodak ("Narodne novine", br.114/93.).

(6) Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o porezu na dohodak."

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga datka od dana objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 1995. godine.

Klasa: 410-01/94-01/01

Zagreb, 21. prosinca 1994.