MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA

Na temelju člarna 12 stavka 1. i 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti životinja i veterinarskoj djelatnosti ("Narodne novine", br 52/91, 64/91. i 26/93), ministar poljoprivrede i šumarstva donosi

NAREDBU

O MJERAMA ZAŠTITE ŽIVOTINJA OD ZARAZNIH I NAMETNIĆKIH BOLESTI I NJIHOVOM FINANCIRANJU U 1995. GODINI

Zarazne i nametničke bolesti životinja koje se sprećavaju, otkrivaju i suzbijaju provođenjem mjera određenih ovom naredbom; jesu:

1. Bedrenica i šuštavac,

2. Bjesnoća,

3. Bruceloza,

4 Ehinokokoza,

5. Enzootska leukoza goveda,

6. Genitalna kampilobakterioza,

7. Infekciozna anemija kopitara,

8. Klasična svinjska kuga,

9. Leptospiroza,

10. Mastitis krava,

11. Mikrusporoza,

12 Miksomatoza i virusna hemoragijska bolest kunića

13. Newcastleska bolest,

14. Paratuberkuloza,

15. Q-groznica,

16. Salmoneloza,

17. Kokošiji tifus, puloroza i infekcija sa Salmonellom enteritidis i S. typhimurium,

18. Trihomonijaza,

19. Trihineloza,

20. Tuberkuloza,

21. Zarazni rinotraheitis goveda - pustularni vulvova ginitis,

22. Zarazne i nametničke bolesti pčela, 23. Zarazne i nametničke bolesti riba.

1. Bedrenica i šuštavac

Goveda i ovce vakcinirat će se protiv bedrenice i šuštavca u zaraženim podrućjima najkasnije do 30. travnja

Goveda i ovce mogu se tjerati na pašu izvan podrućja županije, ako su vakcinirane protiv bedrenice i ako je od vakcinacije prošlo više od 30 dana.

2. Bjesnoća

Psi stariji od tri (3) mjeseca vakeinirat će se protiv bjesnoće na čitavom teritoriju Republike Hrvatske najkasnije do 31. ožujka.

Za vakcinaciju se mogu koristiti samo inaktivirarle vakcirke priređene na kulturi stanica, što se mogu koristiti i za vakcinaciju drugih vrsta životinja.

Psa koji u tijeku godine dostigne starost od tri (3) mjeseca, odnosno nabavljenog psa koji nije ranije vakciniran, mora se vakcinirali u roku od 14 dana od dana kada je do stigao starost od tri mjeseca, odnosno od dana nabave.

U slućaju potrebe Ministar poljoprivrede i šumarstva može narediti da se u pojedinim podrućjima vakciniraju i druge životinje protiv bjesnoće.

3. Klasična svinjska kuga

Sve svinje starije od 45 dana moraju se vakcinirati protiv klasične svinjske kuge, vakcirkom pripremljenom od atenrkiranog virusa (K-soj). tako da su stalno imune.

Prasad se vakcinira prvi put u dobi od 45 dana, a drugi put u dobi od tri mjeseca, bez obzira na epizootiološko stanje.

U razdoblju ožujak-lipanj i rujan-listopad treba vakcinirati sve svinje u ekstenzivnoj proizvodnji Prinovljeni podmladak, nazimice, krmače i nerastove treba vakcinirati izvan označenoga razdoblja.

Na farmama sa cjelovitim proizvodnim ciklusom pra sad se vakcinira prvi put u dobi od tri mjeseca.

Nazimice se vakciniraju prvi puta prije pripusta, a krmače nakon svakog prasenja odnošno odbića prasadi

Svinje koje se nalaze na zajedničkoj odnosno šumskoj ispaši, kao i divlje svinje u ograđenim uzgajalištima, moraju biti vakcinirane i održavane u stalnom imunitetnom stanju.

U promet mogu ići samo imune svinje, odnosno svinje što su vakcinirane najmanje sedam dana prije stavljanja u promet.

Promet svinja dozvoljen je samo na stočnim sajmovima, dugonima i drugim otkupnim mjestima koja su pod veterinarsko-sanitarnirm nadzorom.

4. Miksomatoza i virusria hemoragijska bolest kuniča

Sve rasplodne kuniće, u uzgojima s više od 20 rasplodrkih životinja, mora se vakcinirati protiv miksornatoze i virusne hemoragijske bolesti kunića u dobi od šest tjedana.

Na izložbe i smotre mogu se otpremiti samo imuni kunići, odnosno kunići u kojih je prošlo najmanje 10 dana od dana vakcinacije.

5. Newcastleska bolest

Perad će se vakcinirati protiv newcastleske bolesti dva puta godišnje vakcinom proizvedenom iz soja La Sota okulonazalno ili raspršivanjem vakcine, a u interventnim slućajevima samo raspršivanjem.

Perad će se vakcinirati protiv newcastleske bolesti između 15. svibnja i 30. lipnja prvi put, te izmeđeu 1. listopada i 30. studenog drugi put, a prinovljena perad između navedenih razdoblja.

Perad i pernata divljač na farmama i svim oblicima intenzivne proizvodnje mora se vakcinirati protiv newcastleske bolesti, tako da budu stalno imuna

Uspjeh provedene vakcinacije peradi prosuđuje se serološkom pretragom koja je sastavni dio imunoprofilaktičkog postupka.

Imunitet će se kontrolirati

a) u ekstenzivnim uzgojima peradi uzimanjem pet uzoraka na 1.000 vakcinirane peradi;

b) u intenzivnim uzgojima pretragom 20 uzoraka krvi po jatu.

Veterinarske stanice i držatelji intenzivnih uzgoja peradi, dužni su program vakcinacije dostaviti županijskoj veterinarskoj inspekeiji.

III. DIJAGNOSTIČKE PRETRAGE U SVRHU OTKRIVANJA ZARAZNIH BOLESTI

1. Bruceloza

Na brucelozu se mora serološki pretražiti

- jedanput godišnje krv svih rasplodnih krava i junica starijih od 12 mjeseci u uzgojima od 5 do 100 grla i krv 20% rasplodnih krava i junica u uzgojima brojnijim od 100 grla;

- jedanput godištlje krv svih krmača u uzgojima od 10-100 grla, i krv 20% krmača u uzgojima brojnijim od 100 grla;

- krv nabavljenih ovaca i koza prije uvođenja u uzgoj ;

- dva puta godišnje krv bikova, nerastova, ovnova i jarćeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjelno osjemenjivanje i prirodni pripust, od kojih jedan pregled mora biti prije korištenja za rasplod, pri čemu se krv ovnova mora pretražiti i na Brucella ovis infekciju.

U stadima u kojima se Brucella ovis utvrdi u ovnova, obvezna je pretraga na Brucella ovis infekciju svih ovaca u stadu.

Veterinari su dužni dostaviti krv a po mogućnosti i fetus na laboratorijsku pretragu kod svakog pobaćaja krava i junica, nazimica i krmača, ovaca i koza.

2. Enzootska leukoza goveda

Na enzootsku leukozu goveda pretražuje se krv rasplodnih goveda starijih od 24 mjeseca u zgojima brojnijim od 5 grla i krv svih rasplodnih goveda starijih od 6 mjeseci u farmama muznih krava obuhvaćenih programom mjera za suzbijanje enzootske leukoze goveda.

Krv bikova za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i bikova za prirodni pripust pretražuje se dva puta godišnje na enzootsku leukozu goveda.

Rasplodna goveda koja se dovode na izložbe i smotre ili se stavljaju u promet moraju biti pregledana na eklzootsku leckkozu. Nalaz dijagnostičkog laboratorija ne smije biti stariji od 30 dana

3. Genitalna kampilobakterioza

Obrisak ili ispirak prepucija bikova za prirodni pripust ili proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje pretražuje se na kampilobakteriozu dva puta godišnje.

Prva pretraga mora se obaviti prije korištenja za pripust, odnosno uzimanja sjemena za umjetno osjemenjivanje.

Kod pobaćaja goveda. ovaca i koza veterinari su dužni dostaviti na pretragu uzorak krvi. a po mogućnosti i fetus.

4.Infekciozna anemija kopitara

Serološka pretraga uzoraka krvi kopitara obavlja se:

1. dva puta godišnje (siječanj, lipanj) u poduzećima koja koriste kopitare za proizvodnju bioloških pripravaka (vakuna, seruma, sjemena za umjetno osjemenjivanje i sl.);

2. jednom godišnje najkasnije do 31. listopada u ergelama, pastuharnama, športskim društvima i na šumskim radilištima, kao i u uzgojima s više od deset kopita zajedno;

3. kada se nabavljeno grlo uvodi u uzgoj iz točke 1. i 2.;

4. kod pastuha prije licenciranja;

5. kada se kopitari dovode na izložbe, smotre, športska natjecanja i opasivanja u ergelama;

6. kada se kopitari stavljaju u promet

Nalaz o negativnoj serološkoj pretrazi za slučajeve pod točkom 4. i 5. ne smije biti stariji od 90 dana, a u slućaju iz točke 6. od 30 dana.

Radi utvrđivanja proširenosti bolesti, obavit će se jednokratno vadenje krvi svim kopitarima s podrućja Županije Zagrebačke, Županije Sisačko-Moslavačke i Grada Zagreba.

5. Leptospiroza

Krv bikova, ovnova. jarćeva, nerastova i pastuha, koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, serološki se pretražuje na leptospirozu dva pulka godišnje.

Veterinari su dužni kod pobaćaja krava i junica, ovaca, lioza, svinja i kobila dostaviti krv na pretragu.

6. Mastitis krava

Proizvođaći mlijeka i proizvoda od mlijeka namijenjenog javnoj potrošnji dužni su dvaput u tijeku godine podvrči pojedinaćno svaku muznu kravu, kozu i ovcu, pretrazi na poremečenu sekreciju vimena, prema programu Hrvatskog veterinarskog zavoda. Mlijeko krava, koza i ovaca s poremečenom sekrecijom vimena mora se bakteriološki pretražiti

7. Mikrosporoza

Veterinari su dužni prijaviti pojavu mikrosporoze Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva - Upravi za veterinarstvo.

8. Paratuberkuloza

Krv i balega bikova, ovnova i jarćeva koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje ili prirodni pripust moraju se dva puta godišnje pretražiti na paratuberkulozu.

U svim slućajevima klinički postavljene sumnje na oboljenje od paratuberkuloze potrebno je serološki pretražiti krv sumnjivih životinja.

9. Q-groznica

Kod svakog pobaćaja krava i jkinica, ovaca i koza mora se provesti odgovarajuća laboratorijska pretraga na Q-groznicu.

Zabranjeno je držanje ovaca i koza u dvorištima farmi muznih krava.

10. Kokošji tifus, puloroza i infekcija sa Salmonellom enteritidis i S. typhimurium

Dijagnostičkom postupku brze krvne aglutinacije podliježu sva jata nesilica (konzumna i rasplodna) što se koriste u komercijalne svrhe. Od jata sa 1.000 i više životinja pretražuje se najmanje 200 uzoraka krvi kada fato postigne 30% nesivosti te svaki slijedeći mjesec po 100 krvi do kraja proizvodnje. U ostalim jatima pretražuje se krv od 20% nesilica u jatu, a svaki naredni mjesec krv od 10 nesilica do kraja proizvodnje.

Jaja za nasad pune se unutar dva sata poslije nesenja. Jaja (konzumna i rasplodna) mogu se stavljati u promet ili inkubirati samo ako potjeću od jata što su slobodna od navedenih salmonela, odnosno ako držatelji jata peradi imaju potvrdu o zdravstvenom stanju jata izdanu od ovlaštenog laboratorija.

Držatelji peradi koja se uzgaja na farmama dužni su dostavljati na bakteriološke pretrage:

1. obriske iz inkubatora i prostorija u kojima skž smješteni inkubatori, najmanje jedna kontrola tromjesećno. Pretražuje se 30 obrisaka uzetih s površina. Obriske uzima ovlašteni laboratorij ;

2. najmanje 30 oplođenih jaja iz kojih se pri inkubiranju nisu izlegli pilići, uginule piliće i mekonij od najmanje 100 pilića.

Kontrolira se svako jato jednom mjesečno a po potrebi i ćešće;

3. jednodnevne piliće uginule tijekom prijevoza od valionice do farme, te one što uginu u slijedeća dva dana na farmi. Pretražuje se do 30 lešina;

4. lešine rasplodne peradi (podmladak i nesilice rasplodnih ili konzumnih jaja), najmanje jedna kontrola mjesečno. Uzorkom se smatra jednodnevna uginuće ili najviše 20 lešina po jatu. Bakteriološki treba pretražiti i skupni uzorak izmeta podmlatka u dobi četiri tjedna te dva tjedna prije početka nesivosti, a nesilica jednom tromjesečno po tri skupna uzorka od najmanje 30 životinja;

5. lešine tovnih pilića pretražuju se najranije dva tjedna prije klanja, s tim da se uzorkom smatra dvodnevno uginuće, a najviše 20 lešina po jatu

Tvornice i mješaonice stoćne hrane dužne su dostavljati na bakteriološku pretragu u ovlašteni laboratorij uzorke svih proizvoda životinjskog podrijetla prije pripremanja krmnih smjesa, a mjesečno jednom uzorke gotovih krmnlh smjesa.

11. Trihomonijaza

Bikovi za prirodni pripust ili umjetno osjemenjivanje moraju se prije korištenja laboratorijski pretražiti na trihomonijazu.

Bikovi za prirodni pripust moraju se u tijeku svog korištenja dva puta godišnje laboratorijski pretražiti na trihomonijazu.

12. Tuberkuloza

Obvezna opća tuberkulinizacija goveda starijih od šest mjeseci mora se provesti do 30. rujna na pndručjima županile: Varaždinnke, Međimurske, Krapinsko-Zagorske, Koprivničko-Križevačke, Bjelovarsko-Bilogorske, Virovitičko-Podravske, Zagrebačke i Grada Zagreba.

Sva rasplodna goveda u uzgojima brojnijim od deset grla tuberkulinizirat će se na cijelom teritoriju Republike Hrvatske do 30. rujna.

Sve rasplodne svinje u uzgojima brojnijima od petnaest krmača, nazimica i nerastova, tuberkulinizirat će se na cijelom teritoriju Republike Hrvatske do 31. svibnja.

Za obnovu uzgoja ne mogu se koristiti goveda i svinje koje prethodno nisu tuberkulinizirane.

Ovlašteni veterinarski inspektori u klaonicama, moraju voditi posebnu evidenciju o svakom ustanovljenom slučaju tuberkuloze goveda i svinja te o nalazu izvijestiti nadležnog veterinarskog inspektora o mjestu podrijetla tuberkulozrle životinje.

Patoanatomska dijagnoza mora se potvrditi u ovlaštenom laboratoriju.

13. Zarazni rinotraheitis goveda - pustularni vulvovaginitis

Za prirodni pripust ·mogu se koristiti samo bikovi koji su dva puta u tijeku godine podvrgnuti kliničkom pregledu i laboratorijskoj pretrazi na balanopostitis.

Za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje mogu se koristiti samo bikovi koji ne pokazuju kliničke znakove bolesti, kojih su krv i sjeme prije početka korištenja, a u tijeku korištenja dva puta godišnje laboratorijski pretraženi na zarazni rinotraheitis - pustularrki vulvovaginitis.

Ne smiju se oplođivati krave i junice s kliničkim znakovima pustularnog vulvovaginitisa

14. Zarazne i nametničke bolesti pčela

U promet mogu ići samo zdrave pčelinje zajednice odnosno one na kojima su provedene naredene dijagnostičke i preventivne mjere i to:

a) Američka gnjiloća pčelinjeg legla

U mjestima u kojima je 1994. godine ustanovljena američka gnjiloća pčelinjeg legla moraju se tijekom ožujka i travnja pregledati sve pčelinje zajednice u krugu 3 km od žarišta. Svaku sumnju na bolest treba potvrditi laboratorij skom pretragom.

b) Nozemoze

Držatelji pčelinjih zajednica dužni su tijekom siječnja i veljače, a do kraja ožujka u kontinentalnom dijelu Rcpublike Hrvatske, uzeti uzorke,zimskih gubitaka pčela i dostaviti ih na laboratorijsku pretragu putem ovlaštenih veterinarskih organizacija.

c) Varooza

Držatelji pčelinjih zajednica dužni su obaviti, u proljeće i jesen (ovisno o razvoju pčelinjeg legla), dijagnostičko, a po potrebi i preventivno tretiranje pčelinjih zajedrkica.

15. Zarazne i nametničke bolesti riba U svim pastrvskim ribogojilištima obavit će se

a) laboratorijska pretraga i klinički pregled mlađa u dobi od 5 mjeseci, a u rujnu konzumne ribe na znakove vrtičavosti ;

b) u ožujku i travnju virusološka pretraga mlađa, a u prosincu pregled matica kalifornijske pastrve na uzročnike zarazne nekroze gušterače;

c) mjesec dana prije mriješćenja pretraga uzoraka krvi rnatica na antitijela, a virusološka pretraga na uzročnika virusne hemoragijske septikemije kalifornijske pastrve kad se pojave klinički znakovi bolesti.

U svim šaranskim ribnjičarstvima obavit će se u proljeće pregled zdravstvenog stanja šarana radi otkrivanja po jave proljetne viremije, a u rujnu uzet će se uzorci krvi za serološku pretragu.

1. Ehinokokoza

Prilikom vakcinacije pasa protiv bjesnoće provest će se dehelmintizacija pasa protiv Echinococcus granulosus, sredstvom koje pouzdano ubija zrele i nezrele oblike trakavice.

Radi sprečavanja širenja jajašaca obvezno je pse nakon tretiranja držati najmanje 48 sati u ograđenom prostoru i njihove izmetine neškodljivo ukloniti.

Poduzeća i druge pravne i fizičke osobe, koje se bave klanjem stoke za javnu potrošnju, kao i držatelji stoke koji je kolju za vlastitu potrošnju, dužni su radi sprećavanja širenja ehinokokoze odbaćene organe zaklane stoke učiniti neškodljivim preradom u kafilerijama ili prokuhavanjem, odnosno uništiti ih spaljivanjem ili zakapanjem.

2. Trihineloza

U slučaju pojave trihineloze svinja ili oboljenja ljudi od trihineloze, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva - Uprava za veterinarstvo može narediti da se u pojedinim pod

rućjima obvezno obavlja trihineloskopski pregled ili druga metoda (ELISA) otkrivanja tog oboljenja i kod klanja svinja za potrebc vlastitog domaćinstva.

1. U cilju djelotvornije zdravstvene zaštite životinja zaštite zdravlja ljudi, i veterinarske zaštite ljudskog okoliša, kao i kod postojanja epizootiološke indikacije, ovlaštene organizacije provodit će deratizaciju.

Deratizacija se provodi u životinjskim nastambama i dvorištima; objektima za klanje životinja, preradu, proizvodnju i skladištenje namirnica životinjskog podrijetla i drugim objektima gdje je njeno provođenje od interesa za zdravstvenu zaštilu životinja i očuvanje zdravstvene ispravnosti životinjskih proizvoda.

Deratizacija se provodi dva puta godišnje, a na poziv gradana, poduzeća i drugih fizičkih i pravnih osoba, i češće.

2. Radi zaštite životinja od zaraznih, nametničkih i drugih opasnih bolesti, držatelji životinja u intenzivnim uzgojima - farmama, dužni su uspostaviti veterinarsko-sanitarni red, a osobito:

- moraju se osigurati ekonomska dvorišta i životinjske nastambe od nekontroliranog ulaska i izlaska ljudi, životinja i vozila;

- postaviti i održavati uređaje za dezinfekciju osoba i vozila koja ulaze u ekonomsko dvorište i životinjske nastambe, a radnicima i posjetiteljima osigurati zaštitnu odjeću i obuću;

- pomije i otpaci koji se koriste kao hrana za svinje, moraju se prethodno prokuhati.

Goveda starija od dva mjeseca, izuzev goveda pod selekcijskom kontrolom, moraju se označiti propisanom ušnom markicom.

Sva goveda bez obzira na starost, pri stavljanju u unutarnji promet ili za izvoz, moraju biti označena propisanom ušnom markicom.

Ovce i koze te njihov podmladak obvezno se označavaju propisanom ušnom markicom prije stavljanja u unutarnji promet ili za izvoz, odnosno otpremanja na ispašu na područje druge epizootiološke jedinice, odnosno područje nadležnosti ovlaštene veterinarske inspekcije.

Svinje starije od dva mjeseca, izuzev rasplodnih svinja pod selekcijskom kontrolom kao i sve svinje koje se stavljaju u unutarnji promet ili za izvoz, bez obzira na starost, moraju biti označene propisanom ušnom markicom.

Svi konji pri stavljanju u unutarnji promet ili izvoz, kao i konji koji se otpremaju na športske priredbe, izložbe, i sl., moraju biti označeni paljenim žigoin brojčane oznake u kopitu ili žigom na koži vrata, sedlišta ili buta, odnosno u prilogu obvezne dokumentacije raspolagati s odgovarajućim dokumentom za konje ovjerenim od strane ovlaštenog veterinarskog inspektora, s detaljnim opisom grla, bojom i svim identifikacijskim znakovima i oznakama.

Konji za klanje namijenjeni unutarnjem prometu ili za izvoz, uz propisanu oznaku "S" paljenim žigom u kopitu, mogu bit.i označeni dlakorezom ili na jedan od načina iz stavka 1. ove točke.

Ždrijebad za klanje do starosti 6 mjeseci, namijenjena unutarnjem prometu ili za izvoz možc biti označena dlakorezom ili drugom od propisanih oznaka.

Rasplodna goveda i svinje pod selekcijskom kontrolom, koja su već označena od strane selekcijske službe, moraju se označiti ovom naredbom propisanom ušnom markicom prije stavljanja u unutrašnji promet ili za izvoz.

Od odredbi navedenih pod točkom 3. ove glave, izuzimaju se samo tovne svinje namijenjene klanju u unutarnjem prometu, a podrijetlom sa farmi kojih se matično stado nalazi pod selekcijskom kontrolom ili su isporučene iz drugih tovilišta, koja se pune, odnosno snabdijevaju iskljućivo s prasadi podrijetla s farmi pod selekcijskom kontrolom.

Tovne svinje iz stavka 2. ove točke moraju biti označene propisanim tetoviranim brojem - (selekcijskom šifrom farme) na desnoj uški ili butu u skladu s dodijeljenim šifarsrkim oznakama od Stočarskog selekcijskog centra Hrvatske.

Propisano obvezno označavanje životinja organiziraju ovlašteni veterinarski inspektori, a obavljaju stručne službe veterinarskih stanica.

Propisano obvezno označavanje životinja u objektima specijalizirane stočarske proizvodnje _ veelikim farmama, organiziraju ovlašteni veterinarski inspektori, a obavljaju stručne službe farmi.

Nadzor nad postupkom označavanja životinja obavlja ju županijski veterinarski inspektori.

Veterinarske stanice dužne su voditi registar označenih rasplodnih životinja, kao i evidenciju svih ostalih označenih životinja pripadajućeg epizootiološkog područja na propisanim obrascima "Registar označene rasplodne stoke" i "Evidencija označene stoke".

Veterinarske stanice dužne su dokumentaciju iz stavka 4. ove točke dostavljati Mtnistarstvu poljoprivrede i šurnarstva - Upravi za veterinarstvo u roku sedam dana za proteklo mjesečno razdoblje.

Izdavanje i distribuciju ušnih markica za obvezno označavanje životinja, kao i propisanih obrazaca dokumentacije o označenim životinjama te obradu podataka vrši od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva ovlašten CENTAR ZA REPRODUKCIJU U STOČARSTVA HRVATSKE, Zagreb, Planinska 2b.

Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske vodi središnju Evidenciju označene stoke i Registar označene rasplodne stoke te je dužan Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva - Upravi za veterinarstvo dostavljati mjesečna izvješča o distribuciji ušnih markica i broju označene stoke.

Uvezena stoka iz točke 1., 2., 3. i 4., ukoliko je tijekom provođenja karantenskih mjera utvrđena zdravom, mora se označiti na propisani način prije ukidanja i raspuštanja karantene.

Ušnom se markicom označavaju sve životinje u lijevoj uški.

Oznaka ušne markice s brojem županije, slovom serije i tekućim brojem markice (prednji dio), mora se kod goveda nalaziti sa unutarnje strane uške, a kod svinja, ovaca i koza s vanjske strane uške.

Ušne markice se proizvode u dvije veličine i oblika.

UŠNA MARKICA ZA GOVEDA - za sve kategorije goveda namjenjuje se ušna markica u donjem dijelu pravo

kutnog oblika s trokutasto izduženim gornjim dijelom za ovjes i spoj, zaobljenih uglova, dimenzije 49 x 42 mm, u žutoj boji sa slijedećim oznakama: na licu prednje strane, gore u trokutastom se dijelu navodi dvoznamenkasta brojčana oznaka županije i broj serije (slovo) veličine 7 mm te ispod nje tekući peteroznamenkasti broj markice utisnut znakovima crne boje, veličine 10 mm.

Na naličju prednjeg dijela markice reljefno je, istaknuta u boji materijala, oznaka u obliku elipse dimenzija osi 27 x 20 mm s tekstom: "HRVATSKA VETERINARSKA INSPEKCIJA", te oznaka proizvođača.

Na poleđini spojnog kružnog dijela promjera 30 mm utisnuta je crnim znakovima oznaka "HR" i dvoznamenkasta oznaka broja županije velićine znakova od 7 mm.

UŠNA MARKICA ZA SVINJE, OVCE I KOZE - proizvodi se u obliku izduženog pravokutnika zaobljenih uglova sa spojem na jednom kraju u dimenzijama 50 x 16 mm. Spojni dio je kružnog oblika promjera 30 mm.

Na licu predjeg dijela utisnuta je u crnoj boji oznaka slova serije i tekući peteroznamenkasti broj markice veličine znakova 8 mm.

Na nalićju prednjeg dijela markice reljefno je istaknut.a, u boji materijala, oznaka u obliku elipse dimenzija osi 20 x 12 mm s tekstom: "HRVATSKA VETERINARSKA INSPEKCIJA" te oznaka proizvođaća.

Na naličju spojnog kružnog dijela promjera 30 mm utisnuta je, crnim znakovima veličine 5 mm, oznaka "HR" i dvoznamenkasta brojčana oznaka županije.

Ušna markica za SVINJE proizvodi se u žutoj osnovnoj boji materijala.

Ušna markica za OVCE I KOZE proizvodi se u svijetlocrvenoj osnovnoj boji materijala.

8. Obrasci ušnih markica za pojedine vrste životinja s pripadnim sadržajem i propisani obrasci dokumentacije o obveznom označavanju stoke: "Registar označene rasplodne stoke" (Obrazac br.1.) i "Evidencija označene stoke (Obrazac br. 2.), tiskani su uz ovu naredbu i čine njezin sastavni dio.

1. Javne potrebe u zdravstvenoj zaštiti životinja koje se sufinanciraju ili financiraju iz Proračuna Republike Hrvatske jesu:

- uzimanje krvi za serološku pretragu na erkzootsku leukozu goveda, osim uzimanja kod muških rasplodnih životinja i prodaje životinja te uzimanje i pretragu krvi konja na infekcioznik anemiju kopitara (glava III točka 2. stavak 1. i točka 4. stavak 3. ove Naredbe).

- laboratorijske pretrage dijagnostićkog materijala radi utvrđivanja postojanja zaraznih bolesti određenih člankom 8. Zakona o zdravstvenoj zaštiti životinja i veterinarskoj djelatnosti ("Narodne novine", br. 52/91, 64/91. i 26/93), ako se postupa s odredbom članka 29. citiranog zakona;

- kontrola imunosti peradi ekstenzivnih uzgoja zakon vakcinacije protiv newcastleske bolesti;

- pretrage uzoraka krvi na brucelozu i enzootsku leukozu goveda (ako su pozitvna grla uklonjena ili strogo izolirana), osim kod muških rasplodnih životinja i prodaje životinja;

- bakteriološke pretrage uzoraka mlijeka u provođenju programa suzbijanja poremećene sekrecije vimena;

- kliničke, patomorfološke i laboratorijske pretrage radi razjašnjenja zdravstvenog problema koji može nanijeti značajne gospodarstvene štete i poremećaje, na zahtjev Ministarstva poljoprivrede i šumarstva - Uprave za veterinarstvo

Dijagnostičke i druge pretrage propisane ovom Naredbom obavljat će Hrvatski veterinarski zavod.

Jedinstvene cijene veterinarskih usluga što se provode temeljem odredbi ove naredbe utvrđuje uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Hrvatska veterinarska komora.

Ova naredba stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa:322-01/94-01/660

Urbroj : 525-06-94-01

Zagreb, 13. prosinca 1994