USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu predsjednik Jadranko Crnić, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o ustavnoj tužbi S A. iz S., na sjednici održanoj dana 23. studenoga 1994. godine, donio je ovu

ODLUKA

Ustavna tužba se odbija,

Ova će se odluka objaviti u "Narodnim novinama"

Podnositeljica ustavne tužbe, koju zastupa odvjetnik u S. H, U., smatra da joj je rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova broj 511-01-43-UP/I-16372/18822/1-93 od 11. lipnja 1993. i presudom Upravnog suda broj Us-9080/1993 od 7. listopada 1993, povrijeđeno pravo na hrvatsko državljanstvo. Navedenim rješenjem malodobnoj podnositeljici tužbe, rođenoj 14. listopada 1979. u Prijedoru, odbijen je zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo pozivom na članak 13. Zakona o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine", broj 53/91, 70/91, 28/92, 113/93), uz obrazloženje da joj niti jedan roditelj nije stekao prirođenjem hrvatsko državljanstvo, pa zato niti ona ne ispunjava pretpostavke za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem. Presudom Upravnog suda Repubiike Hrvatske broj Us-9080/1993 od 7. listopada 1993, godine podnositeljičina tužba u upravnom sporu odbijena je s istim obrazloženjem Ustavna tužba je pravodobna. Ustavna tužba nije osnovana. Prema odredbi članka 9. stavak 1, Ustava hrvatsko državljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak uređuje se zakonom. Iz ove odredbe ne proizlazi da Ustav Republike Hrvatske izjednačuje pravo na hrvatsko državljanstvo, već se njegovo stjecanje uređuje zakonom. .Što se tiče podnositeljice državne tužbe, koja je državljanka Bosne i Hercegovine, a i pokojni su joj roditelji bili državljani Bosne i Hercegovine, na njezin slučaj primjenjuju se odredbe članka 13. Zakona o hrvatskom državljanstvu, koje su i u osporenom aktu Ministarstva unutarnjih poslova i u presudi Upravnog suda i primijenjene, a koje govore o stjecanju državljanstva rnaloljetne osobe prirođenjem. Podnositeljica ustavne tužbe neosnovano se poziva na članak 15. Opće deklaracije o pravima čovjeka; prema načelima te Deklaracije svatko ima pravo na državljanstvo i nikome ne smije biti arbitrarno oduzeto njegovo državljanstvo, niti odrečeno pravo da promijeni svoje državljanslvo. Međutim, kako je već rečeno, podnositeljica je državljanka Bosne i Hercegovine, a hrvatsko državljanstvo može steći pod uvjetima što ih, za njezin slučaj, propisuje Zakon o hrvatskom državljanstvu. Budući da je ocijenilo da ustavna prava podnositeljice nisu povrijeđena, Sud je odlučio kao u izreci. Objava ove odluke temelji se na odredbi članka 20. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatvske ("Narodne novine", broj 13/91).

Broj : U-III-459/1994.

Zagreb, 23. studenoga 1994.