ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O DRŽAVNIM ROBNIM ZALIHAMA

Proglašavam Zakon o državnim robnim zalihama, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na svojoj sjednici dana 29. studenoga 1994. godine.

Droj : PA4-101/1-94.

Zagreb, 5. prosinca 1994.

ZAKON

O DRŽAVNIM ROBNIM ZALIHAMA

Ovim Zakonom se uređuje formiranje, korištenje i obnavljanje državnih robnih zaliha, osiguravanje skladišnog prostora za smještaj i čuvanje državnih robnih zaliha (u daljnjem tekstu: robne zalihe) i poslovanje tim robnim zalihama

Formiranje, čuvanje, korištenje i obnavljanje robnih zaliha poslovi su od interesa za Republiku Hrvatsku.

Robne zalihe čine osnovni poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, industrijski proizvodi, reprodukcijski materijal, sirovine, naftni derivati, lijekovi, sanitetski materijal i proizvodi posebne namjene, određeni srednjoročnim i godišnjim programom iz članka 6. i 7. ovoga Zakona.

Robne zalihe mogu činiti i novćana sredstva u domaćoj i stranoj valuti

Robnim zalihama upravlja Vlada Republike Hrvatske i Državno ravnateljstvo za robne zalihe (u daljnjem tekstu Ravnateljstvo) u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Formiranje, obnavljanje i korištenje robnih zaliha te osiguravanje skladišnog prostora za smještaj i čuvanje tih zaliha provodi se na temelju srednjoročnog i godišnjeg programa formiranja, korištenja i obnavljanja robnih zaliha te osiguravanja skladišnog prostora za smještaj i čuvanje tih zaliha

Osiguravanjem skladišnog prostora, prema ovom Zakonu razumijeva se korištenje postojećeg skladišnog prostora za potrebe robnih zaliha, povjerenje smještaja i čuvanja robnih zaliha pravnim osobama i postrojbama i ustanovama oružanih snaga Republike Hrvatske, te izgradnja, kreditiranje izgradnje i osiguravanje skladišnog prostora na drugi način

Srednjoročni program donosi se za razdoblje od pet godina.

Srednjoročni program sadrži vrstu, naziv, količinu i vrijednost roba koje se formiraju kao robne zalihe, globalni teritorijalni razmještaj robnih zaliha, namjenu i kapacitet skladišnog prostora za njihov smještaj i čuvanje te potreban iznos sredstava za izvršenje programa.

Prijedlog srednjoročnog programa izrađuje Ravnateljstvo nakori pribavljenog mišljenja Ministarstva gospodarstva, Ministarstva obrane, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Ministarstva financija, Ministarstva zdravstva i Hrvatske gospodarske komore.

Srednjoročni program donosi Sabor Republike Hrvatske na prijedlog Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada).

Godišnji program donosi se u skladu sa srednjoročnim programom. Godišnjim programom utvrđuju se osobito: vrsta, naziv, količina i vrijednost robe koja se formira i obnavlja kao robne zalihe, teritorijalni razmještaj robnih zaliha, kapacitet skladišnog prostora za smještaj i čuvanje robnih zaliha, uvjeti uz koje se određene vrste i količine robnih zaliha dugoročno povjeravaju na obnavljanje pravnim osobama te potreban iznos sredstava za izvršenje programa.

Godišnjim programom utvrđuju se i uvjeti uz koje Ravnateljstvo može kreditirati pravne i fizičke osobe na temelju članka 15. ovoga Zakona kao i druga pitanja vezana uz formiranje, korištenje i obnavljanje robnih zaliha.

Godišnjim programom posebno se utvrđuje dio robnih zaliha koje će se, prema potrebi formirati u novčanim sredstvima u domaćoj i stranoj valuti.

Prijedlog godišnjeg programa izrađuje Ravnateljstvo. Godišnji program donosi Vlada na prijedlog Vijeća Ravnateljstva.

Srednjoročni i godišnji programi moraju biti u skladu s makroekonomskim projekcijama države, propisima i drugim aktima Sabora i Vlade Republike Hrvatske.

Srednjoročni i godišnji programi sadrže i najmanje količine roba u robnim zalihama koje službe prvenstveno za potrebe države u slučaju ratnog stanja i neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države te velikih prirodnih nepogoda.

Sredstva za robne zalihe osiguravaju se:

1. iz sredstava koja se prema posebnim zakonima i drugim propisima izdvajaju za robne zalihe,

2. iz pozitivnih razlika ostvarenih u poslovanju robnim zalihama,

3. iz sredstava koja su u državnom proračunu utvrđena za robne zalihe,

4. iz drugih izvora sredstava koja se mogu usmjeriti za robne zalihe.

Sredstva osigurana prema članku 10. ovoga Zakona koriste se za formiranje i obnavljanje robnih zaliha, za osiguravanje skladišnog prostora i pokriće troškova smještaja i čuvanja robnih zaliha, za premije osiguranja roba i objekata i za pokrivanje negativne razlike u cijeni, kao i ostale potrebe utvrđene programom.

Sredstva za potrebe iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se i raspoređuju programom sredstava robnih zaliha za ostvarivanje utvrđenog srednjoročnog. odnosno godišnjeg programa robnih zaliha.

Akt o osiguravanju sredstava iz prethodnog stavka donosi se istovremeno s godišnjim programom robnih zaliha.

Robne zalihe formiraju se i obnavljaju ugovaranjem proizvodnje pojedinih roba iz robne zalihe i kupnjom robe iz domaće proizvodnje u skladu s godišnjim programom.

Ako na domaćem tržištu nema dovoljno određene robe iz domaće proizvodnje ili se ona ne proizvodi u zemlji, robne zalihe se formiraju i obnavljaju kupnjom robe u inozemstvu.

Ravnateljstvo je dužno, kada su tržišne cijene niže od zaštitnih cijena, otkupiti ili kreditirati po zaštitnim cijenama bilancom utvrđene količine proizvoda za koje su propisane zaštitne cijene.

Ravnateljstvo neposredno ili posredstvom pravnih osoba kupuje robu za robne zalihe.

Kupnju robe za robne zalihe i prodaju robe iz robnih zaliha radi formiranja, obnavljanja ili zamjene robnih zaliha Ravnateljstvo obavlja javnim nadmetanjem ili prikupljanjem pismenih ponuda.

Odredbe stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se na obveznu kupnju poljoprivrednih proizvoda za koje su propisane zaštitne cijene i za kupnju robe na domaćem tržištu koju proizvodi samo jedan proizvođač.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, Ravnateljstvo može kupiti robu za robne zalihe i prodati robu iz robnih zaliha i bez javnog nadmetanja ili prikupljanja pismenih ponuda, ako su propisani, odnosno utvrdeni osnovni elementi kupnje, odnosno prodaje određene robe (cijena, kakvoća, paritet i dr.).

Da bi se u skladu s godišnjim programom osigurala roba za robne zalihe, Ravnateljstvo može kreditirati proizvodnju kod pravnih i fizičkih osoba koje proizvode i isporučuju pojedine vrste roba ili proizvoda, kada to zahtijevaju okolnosti na tržištu.

Na robi, odnosno proizvodima koji su proizvedeni kreditiranjem od strane Ravnateljstva ne mogu se provoditi izvršni postupci niti postupci osiguranja za potraživanja trećih osoba prema javnoj ili fizičkoj osobi koju Ravnateljstvo kreditira.

Robne zalihe održavaju se pravovremenim obnavljanjem, ovisno o vrsti i prirodi robe i njezinu vijeku trajanja.

Roba se obnavlja zamjenom, davanjem na zajam, prodajom i kupnjom.

Radi održavanja kakvoće i količine robe, robne zalihe obnavljaju pravne osobe i postrojbe i ustanove oružanih snaga Republike Hrvatske kojima se taj posao povjeri ugovorom kojim se osobito utvrđuje vrsta robe, vrijeme obnavljanja, naćin preuzimanja i vraćanja robe, visina i rok plaćanja naknade.

Ako se roba iz robnih zaliha prodaje, pozajmljuje ili zamjenjuje radi obnavljanja, umjesto robe koja je prodana ili zamijenjena osigurat će se ista vrsta i količina robe ili druga vrsta robe koja odgovara istoj namjeni, u skladu s programom.

O formiranju i obnavljanju robnih zaliha, zamjeni robe, davanju robe na zajam i prodaji robe radi obnavljanja odlučuje, u skladu s godišnjim programom, ravnatelj.

Ako Ravnateljstvo ne može nabaviti robu, odnosno obnoviti robne zalihe po cijenama koje su određene u skladu s propisima i pod uobičajenim tržišnim uvjetima, ravnatelj o tome izvješćuje Vladu i predlaže mjere i način na koji će se to učiniti.

Robne zalihe koriste se za:

1. osiguranje potreba u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države te velikih prirodnih nepogoda,

2. intervencije na tržištu radi osiguravanja stabilnosti tržišta u slučaju većih poremećaja ili pak sprečavanju na stupa većih poremećaja na tržištu,

O korištenju robnih zaliha iz stavka 1. ovoga članka odlučuje Vlada.

Mjerama intervencije na tržištu robnim zalihama u smislu ovoga Zakona smatra se:

1 kreditiranje ili otkup bilancom utvrđenih osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda po zaštitnim cijenama,

2 uvoz robe, davanje robe na zajam i prodaja robe iz robnih zaliha.

Roba iz stavka 1. točke 2. ovoga članka daje se u zajam pravnim osobama uz uvjet da se u robne zalihe vrati roba iste ili slične vrste, količine i kakvoće.

Ugovor o zajmu i ugovor o prodaji robe moraju biti sklopljeni u pisanom obliku.

Mjere intervencije na tržištu robnim zalihama poduzima Vlada kako bi se spriječili ili otklonili veći poremećaji koji mogu nastati ili su nastali na tržištu, a nisu se mogli spriječiti ili otkloniti redovnim mjerama i postupcima.

Ako nadležno ministarstvo ocijeni, na temelju odgovarajućih analiza o konjukturnim kretanjima na domaćem i stranom tržištu, da mogu nastati ili da su nastali poremećaji na tržištu, predložit će Vladi poduzimanje mjera intervencije na tržištu iz članka 20. ovoga Zakona.

Odlukom Vlade kojom se utvrđuju mjere intervencije robnim zalihama utvrđuju se uvjeti uz koje se poduzimaju te mjere i obveze pojedinih ministarstava, drugih tijela i pravnih osoba u provođenju tih mjera.

U posebno opravdanim slučajevima Vlada može odlučiti da se roba robnih zaliha otkupljena po zaštitnim cijenama proda na domaćem ili stranom tržištu, po cijeni nižoj od zaštitne cijene, pri čemu se utvrđuju pobliži uvjeti i način prodaje.

Kada Vlada intervenira sredstvima posebne namjene (šatori, kamp-kućice, sanitetska sredstva i oprema i sl.) koja su uslijed upotrebe postala neprikladna za daljnje držanje i obnavljanje u robnim zalihama, može ta sredstva na prijedlog ravnatelja dati sa ili bez naknade određenim organima i organizacijama (postrojbama i stožerima civilne zaštite, Crvenom križu, humanitarnim organizacijama i udrugama).

Ravnateljstvo može dio robnih zaliha zbog razloga ekonomičnosti dati u zakup pravnim osobama.

Ugovorom o davanju robe u zakup utvrđuje se osobito vrsta robe ili opreme, vrijeme korištenja, način preuzimanja i vraćanja robe, visina i rok plaćanja naknade.

Naknada za korištenje opreme ne može biti niža od propisane amortizacije. U posebno opravdanim slučajevima naknada se može ugovoriti u iznosu nižem od utvrđene amortizacije.

Ravnateljstvo smješta i čuva robne zalihe u vlastitim skladištima, u skladištima čiju je izgradnju kreditiralo i skladištima koja su uzeta u zakup.

Ravnateljstvo osigurava prostor kupnjom ili izgradnjom skladišnog prostora te kreditiranjem pravnih osoba radi izgradnje tog prostore, sredstvima što su predviđena za te namjene u godišnjem programu.

Godišnjim programom utvrđuju se uvjeti kreditiranja izgradnje skladišnog prostora.

Pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi dužne su, u skladu s ugovorom o kreditiranju skladišnog prostora, osigurati skladišni prostor za smještaj i čuvanje robnih zaliha.

Ukoliko to ugovorom nije predviđeno, skladištar ili druga osoba kojoj je roba povjerena na čuvanje nema na povjerenoj robi pravo pridržaja niti založno pravo.

Smještaj i čuvanje robe, skladišta i opreme robnih zaliha. Ravnateljstvo može povjeriti pravnim osobama i postrojbama i ustanovema oružanih snaga Republike Hrvatske, na temelju ugovora kojim se utvrđuju uvjeti za smještaj i čuvanje robe, skladišta i opreme robnih zaliha.

Subjekti iz stavka 1. ovoga članka kojima su roba, skladišta i oprema robnih zaliha povjereni na čuvanje, ne mogu bez odobrenja Ravnateljstva tu robu, skladišta i opremu

koristiti, otuđiti, promijeniti im namjenu, preskladištiti robu u druga skladišta i raspolagati njima na drugi način protivno ugovoru.

Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka ne može se predvidjeti pravo prvokupa robe iz robnih zaliha u korist subjekta kojem je roba povjerena na smještaj i čuvanje

Poslove u svezi s poslovanjem robnim zalihama obavIja Ravnateljstvo u okviru prava i dužnosti utvrđenih ovim Zakonom.

Ravnateljstvo je pravna osoba.

Poslove iz stavka 1. ovoga članka Ravnateljstvo obavlja u neprofitne svrhe.

Ukoliko se poslovanjem Ravnateljstva ostvari dobit, cjelokupni iznos dobiti ostaje u Ravnateljstvu i upotrijebit će se za izvršavanje poslova i zadataka utvrđenih Programom.

Radom Ravnateljstva upravlja ravnatelj, koji je odgovoran za zakonit rad i postupanje.

Ravnatelj će po potrebi donijeti provedbene propise za primjenu ovoga Zakona, kojima će se potanje urediti pojedina pitanja u svezi s kupnjom, prodajom, čuvanjem i uskladištenjem robnih zaliha.

Ravnateljstvo obavlja slijedeće poslove:

- izrađuje prijedlog srednjoročnog i godišnjeg programa robnih zaliha i osiguravanja skladišnog prostora za smještaj i čuvanje robnih zaliha,

- izvršava poslove u svezi s formiranjem, korištenjem i obnavljanjem robnih zaliha i osiguravanjem skladišnog prostora za smještaj i čuvanje robnih zaliha,

- provodi intervencije na tržištu u skladu s aktima Vlade,

- sklapa ugovore o poslovima robnog prometa i druge ugovore u skladu sa zakonom, aktima Sabora Republike Hrvastke i Vlade i drugim aktima,

- obavlja i druge poslove u svezi s robnim zalihama po nalogu Vlade i odlukama Vijeća Ravnateljstva.

Ravnateljstvo je dužno postupati djelotvorno, ekonomično i svrhovito u poslovanju robnim zalihama.

Radi razmatranja pitanja od značaja za poslovanje robnim zalihama u Ravnateljstu se osniva Vijeće Ravnateljstva koji se sastoji od trinaest članova.

Vijeće Ravnateljstva čine: jedan od potpredsjednika Vlade, ministar gospodarstva, ministar poljoprivrede i šumarstva, ministar obrane, ministar unutarnjih poslova, ministar financija, ministar zdravstva, predstavnik Hrvatske gospodarske komore i četiri člana Odbora za financije i državni proračun koje će izabrati Zastupnićki dom Sabora Republike Hrvatske.

Ravnatelj je po položaju član Vijeća Ravnateljstva. Predsjednika i članove Vijeća Ravnateljstva imenuje i razrješava Vlada na vrijeme od četiri godine, koji mogu biti ponovno imenovani.

Vijeće Ravnateljstva:

1. utvrđuje prijedlog srednjoročnog i godišnjeg programa formiranja, korištenja i obnavljanja robnih zaliha te osiguravanja skladišnog prostora za smještaj i čuvanje robnih zaliha,

2. razmatra problematiku iz oblasti robnih zaliha i o tome daje svoje prijedloge i mišljenje Saboru Republike Hvatske, Vladi i drugim nadležnim tijelima,

3. utvrđuje program sredstava robnih zaliha i donosi godišnji obračun Ravnateljstva koji se odnosi na poslovanje robnim zalihama,

4. utvrđuje program raspodjele sredstava za izgradnju i kreditiranje izgradnje objekata na pojedine investitore te sredstava za održavanje vlastitih skladišta i opreme,

5. donosi u smislu članks 35. ovoga Zakona akt o privremenom financiranju robnih zaliha,

6. daje mišljenje o prodaji stvari shodno članku 43. stavku 1. i 2. ovoga Zakona,

7. donosi poslovnik o svom radu.

Novčana sredstva u domaćoj i stranoj valuti iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona Ravnateljstvo će, do njihovog korištenja, oročiti ili plasirati radi uvećavanja, odnosno održavanja njihove stvarne vrijednosti.

Programom sredstava robnih zaliha sredstva se utvrđuju i raspoređuju osobito:

1. za formiranje, obnavljanje i održavanje robnih zaliha,

2. za kreditiranje i izgradnju skladišnog prostora, opreme za skladišta i održavanje skladišnog prostora i opreme za smještaj i čuvanje robnih zaliha,

3. za smještaj, čuvanje i druge troškove robnih zaliha, 4. za pokrivanje negativnih razlika u cijeni poslovanja robnih zaliha.

Programa sredstava robnih zaliha za narednu godinu u pravilu se donosi do kraja tekuće godine. Ako program sredstava robnih zaliha ne bude na vrijeme utvrđen, potrebe robnih zaliha financirat će se u skladu s aktom o privremenom finaciranju.

Vlada, prema potrebi, osigurava i raspoređuje u skladu s propisima sredstva za kreditiranje ili otkup ponuđenih količina osnovnih poljoprivrednih proizvoda po zaštitnim cijenama i uvoz robe za intervencije na tržištu iz članka 20. ovoga Zakona, u slučaju da raspoloživa sredstva nisu dovoljna za financiranje tih namjena.

Ravnateljstvo utvrđuje rezutlate poslovanja i raspoređuje ostvarena sredstva godišnjim obračunom.

Uz godišnji obračun Ravnateljstvo dostavlja Vladi izvješće o poslovanju robnim zalihama s pregledom stanja roba i pregledom raspoređenih sredstava za osiguravanje skladišnog prostora.

Sredstva pozitivnih rezultata poslovanja utvrdena u godišnjem obračunu Ravnateljstva raspoređuju se na dio koji se unosi u kapital robnih zaliha, dio koji se koristi za namjene iz članka 34. ovoga Zakona i dio koji se unosi u sredstva rezervi.

Sredstva rezervi koriste se za pokriće negativnog rezultata poslovanja utvrđenog godišnjim obračunom, za financiranje namjena iz članka 36. ovoga Zakona i za namjene iz članka 34. točke 1. ovoga Zakona, za koje nisu predviđena sredstva u programu sredstava robnih zaliha ili nisu predviđena u dovoljnom iznosu.

Sredstva rezervi mogu se koristiti i kao obrtna sredstva.

Program sredstava robnih zaliha i godišnji obračun Ravnateljstva, na prijedlog Vlade, odobrava Sabor Republike Hrvatske.

Sredstva anuiteta od kredita iz članka 2s. ovoga Zakona mogu se koristiti samo za ulaganja u osiguranje skladišnog prostora.

Nematerijalna i materijalna ulaganja i roba robnih zaliha služe za potrebe obrane, osim robe koja se formira po članku 13. ovoga Zakona.

Knjigovodstvenu evidenciiu, otpis i revalorizaciju nematerijalnih i materijalnih ulaganja i robe robnih zeliha Ravnateljstvo obavlja u skladu sa važećim propisima o računovodstvu.

O prodaji nekretnina koje su dotrajale, zastarjele ili nisu potrebne za robne zalihe, odlučuje Vlada na prijedlog Vijeća Ravnateljstva.

Ravnateljstvo može prodati pojedine pokretne stvari i opremu koje više nisu potrebne za robne zalihe, o ćemu odlučuje ravnatelj uz prethodno pribavljeno mišljenje Vijeća Ravnateljstva.

Nekretnine, pokretne stvari i opremu koje više nisu potrebne ili koje određeno vrijeme nisu potrebne za robne zalihe mogu se uz naknadu dati u zakup, o ćemu odlučuje ravnatelj.

U doba ratnog stanja, neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, Vlada odlučuje o svim pitanjima formiranja, obnove i korištenja robnih zaliha te izgradnji i održavanju skladišnog prostora za smještaj i čuvanje tih zaliha, s time da se prvenstveno koriste za oružane borbe, ako uredbom sa zakonskom snagom Predsjednika Republike nije drukčije određeno.

U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države Vlada može mijenjati i dopunjavati srednjoročni i godišnji program robnih zaliha, o čemu podnosi izvješće Saboru Republike Hrvatske čim se za to steknu uvjeti.

Pravne osobe koje proizvode, odnosno koje obavljaju poslove prometa roba, koje su utvrđene u strukturi robnih zaliha, dužne su u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države i drugih izvenrednih prilika, na zahtjev Vlade proizvoditi, odnosno prodavati tu robu radi popune, odnosno obnavljanja robnih zaliha.

Inspekcijski nadzor nad radom pravnih osoba u pogledu primjene ovoga Zakona obavljaju ovlašteni službenici Ravnateljstva.

U obavljanju poslova inspekCijskog nadzora ovlašteni službenici Ravnateljstva imaju pravo i obvezu:

1) narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u određenom roku,

2) podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sucu za prekršaje.

Nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona koje se odnose na način i uvjete stavljanja na tržište roba iz robnih zaliha obavljaju nadležna tijela tržišne inspekcije.

U obavljanju nadzora iz stavka 1. ovoga članka tržišni inspektor ima pravo i dužnost donijeti rješenje kojim će pravnoj osobi :

- zabraniti prodaju robe iz robnih zaliha kad se prodaja obavlja suprotno odredbi članka 21. stavka 3. i članka 22. ovoga Zakona,

- narediti stavljanje robe u promet kad se prikriva, ograničava ili na drugi način obustavlja od prodaje.

Žalba protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

Pravne osobe i drugi subjekti (članak 27.) kojima je ugovorom povjereno obavljanje poslova u svezi s robnim zalihama, dužni su omogućiti ovlaštenim službenicima Ravnateljstva iz članka 46. ovoga Zakona pregled robe, skladišta i objekata u kojima se proizvodi ili nalazi roba robnih zaliha, kao i tržišnim inspektorima u obavljanju poslova inspekcijskog nadzora iz članka 47. ovoga Zakona.

Odgovorna osoba u pravnoj osobi s kojom je sklopljen ugovor o čuvanju robe, skladišta i opreme robnih zaliha, koja s tom robom, skladištem ili opremom neovlašteno raspolaže ili im promijeni namjenu, kaznit će se za kazneno djelo zatvorom do pet godina (članak 16. stavak 3. i članak 27. stavak 2.).

Novčanom kaznom od 8.000 do 37.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

- ako ne postupi u skladu s odlukom Vlade, kojom su utvrđene mjere intervencije robnim zalihama (članak 21. stavak 3.),

- ako se ne pridržava ugovornih odredbi o davanju robnih zaliha na zajam i prodaji robe iz robnih zaliha (članak 20. stavak 1. točka 2.),

- ako ne osigura skladišni prostor za smještaj i čuvanje robnih zaliha u skladu s ugovorom o kreditiranju izgradnje tog prostora, odnosno na drugi način ili ako smješta, čuva i raspolaže robom, skladištem i opremom robnih zaliha protivno utvrđenim uvjetima (članak 26. stavak 3. i članak 27. stavak 2.),

- ako ne postupi po rješenju ovlaštenog službenika Ravnateljstva ili tržišnog inspektora (članak 46. stavak 2. i članak 47. alineja 1. i 2.),

- ako spriječi ovlaštenog službenika Ravnateljstva ili tržišnog inspektora u poslovima pregleda i nadzora (članak 48.)

Za prekršaj iz stavka 1. alineje 1. i 2. ovoga članka uz novčanu kaznu, pravnoj osobi izreći će se oduzimanje imovinske koristi ostvarene kroz razliku između naplaćene prodajne cijene i prodajne cijene po kojoj se roba iz robnih zaliha mogla prodati.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 800 do 8.000 kuna.

Postojeće robne zalihe Ured za gospodarstvo županije, odnosno Grada Zagreba na čijem području je sjedište općine ili grada, koji su imali formirane robne zalihe, dužan je iste prodati u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Financijska sredstva ostvarena prodajom robnih zaliha iz stavka 1. ovoga članka, unose se u proračun županije, odnosno Grada Zagreba.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o republičkim robnim rezervama ("Narodne novine", br. 33/82, 24/87 i 26/93).

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa:333-06/94-01/01

Zagreb, 29. studenoga 1994.