MINISTARSTVO FINANCIJA

Na temelju članka 24. Zakona o porezu na dobit ("Narodne novine", broj 109/93) donosim

PRAVILNIK

O OBRAČUNU I UPLATI POREZA NA DOBIT

Obveznici poreza na dobit prema članku 2. Zakona o porezu na dobit (u daljem tekstu: Zakon) utvrđuju dobit za razdoblje utvrđivanja poreza iz članka 11. Zakona u skladu sa Zakonom i ovim Pravilnikom.

(1 ) Obveznik poreza na dobit u smislu članka 2. stavka 1. i 2. Zakona je poduzetnik sa svojom poduzetničkom djelatnošću. Poduzetnička djelatnost je poduzeće.

(2) Poduzeće obuhvaća imovinsku i radnu cjelinu te pravne odnose i predstavlja trajni gospodarski pothvat sa ciljem ostvarivanja dobiti na tržištu koje prema van nastupa pod jedinstvenim vodstvom.

(1) Porezni obveznik može biti

1. pravna i fizička osoba

2 udruženje osoba, odnosno zajedničko obavljanje djelatnosti, koje nije pravna osoba (supoduzetnici)

(2) Pravna osoba postaje obveznikom poreza na dobit danom upisa u trgovački registar. Fizička osoba i udruženja osoba postaju obveznicima poreza na dobit na temelju rješenja Porezne uprave s danom 1. siječnja kalendarske godine koja se nastavlja na godinu u kojoj je obveznik poreza na dohodak na temelju članka 2. stavka 5. Zakona Preznoj upravi predao pisanu izjavu da će umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobit ili u kojoj je ispunjen jedan od uvjeta iz članka 2. stavka 6. Zakona. Fizička osoba kao i udruženje osoba postaje obveznik poreza na dobit i u trenutku kada počinje obavljati djelatnost, ako izjavi da želi plaćati porez na dobit, umjesto poreza na dohodak, ili ako ispunjava jedan od uvjeta iz članka 2. stavka 6. Zakona.

(3) Pravna osoba prestaje biti obveznikom poreza na dobit brisanjem iz trgovačkog registra. Fizička osoba i udruženje osoba prestaju biti obveznicima poreza na dobit s danom isteka razdoblja oporezivanja na temelju rješenja Porezne uprave o prestanku obveze plaćanja poreza na dobit. Rješenje se izdaje ako porezni obveznik izjavi da prestaje koristiti pravo iz članka 2. stavka 5. Zakona ili ako su prestali biti ispunjeni uvjeti iz članka 2. stavka 6. Zakona odnosno ako prestane obavljati poduzetnićku djelatnost.

(4) Obveznik poreza na dobit je u skladu s člankom 2. stavkom 3. Zakona i tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika. Pod tuzemnom poslovnom jedinicom inozemnog poduzetnika razumijeva se svako stalno poslovno mjesto ili pogon koji služi za obavljanje djelatnosti inozemnog poduzetnika u tuzemstvu kao i druge poduzetničke djelatnosti koje inozemni poduzetnik ishodišno obavlja u tuzemstvu.

(5) Neprofitna organizacija u smislu članka 2. stavka 9. Zakona koja nije osnovana radi ostvarivanja dobiti, obveznik je poreza na dobit u skladu s člankom 2. stavkom 10. Zakona za djelatnost od koje ostvaruje dobit ako obavljanjem te djelatnosti prijeđe granicu iz članka 5. stavka 2. ovog Pravilnika. Ova organizacija obveznik je poreza na dobit od 1. siječnja kalendarske godine koja se nastavlja na godinu u kojoj je prijeđena spomenuta granica.

(6) Obveznik poreza na dobit iz stavka 1. točke 1. i 2. i stavaka 4. i 5. ovoga članka mora voditi poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu.

(1) Tuzemno poduzeće je ono čije se sjedište i poslovna uprava nalazi u tuzemstvu.

(2) Inozemno poduzeće je ono koje u tuzemstvu nema ni sjedište ni poslovnu upravu.

(3) Poduzeće ima sjedište u mjestu koje je određeno zakonom ili drugim propisom odnosno ugovorom ili statutom.

(4) Poslovna uprava je sjedište glavnog poslovodstva odakle se vodi poslovanje poduzeća. U pravilu je to mjesto, gdje se nalaze uredske prostorije poduzetnika odnosno glavnog poslovoditelja poduzeća.

(1) Neprofitne organizacije u smislu članka 2. stavka 9. Zakona su:

1. Republika Hrvatska i tijela državne uprave, jedinice lokalne samouprave i uprave i njihova tijela,

2. ustanove u smislu Zakona o ustanovama,

3. vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge građana,

4. zaklade i drugi fondovi osnovani u karitativne i humanitarne svrhe,

5. druge neprofitne organizacije koje ne spadaju u niti jednu od grupa neprofitnih organizacija navedenih u stavku 1. točkama 1., 2., 3. i 4. ovoga članka, kojima Porezna uprava posebnim rješenjem dodijeli taj status.

(2) Neprofitna organizacija iz članka 2. stavka 10. Zakona koja trajno obavlja gospodarsku djelatnost i ćiji je ukupni godišnji prihod od obavljanja te djelatnosti veći od 100.000,00 kuna obveznik je poreza na dobit za dobit ostvarenu od obavljanja te djelatnosti.

(3) Ako je gospodarska djelatnost koju obavlja neprofitna organizacija povezana s djelatnošću za koju je neprofitna organizacija osnovana na način da ju nije moguće zasebno pratiti niti procijeniti, smatra se djelatnošću za koju je neprofitna organizacija osnovana.

(4) Neprofitna organizacija koja obavlja gospodarsku djelatnost u smislu stavka 3. ovoga članka dužna je od nadležne jedinice Porezne uprave zatražiti rješenje o oslobađanju od plaćanja poreza na dobit.

(5) Neprofitna organizacija koja obavlja gospodarsku djelatnost s kojom neposredno sudjeluje u konkurenciji na tržištu, obveznik je poreza na dobit makar ostvaruje prihode ispod granice navedene u stavku 2. ovoga članka.

(1) Poreznu osnovicu čini dobit ostvarena u razdoblju oporezivanja koja se utvrđuje kao razlika između vlastitog kapitala na kraju i na početku razdoblja oporezivanja ispravljena u skladu s člancima 3., 4., 5. i 6. Zakona i člankom 7 ovog Pravilnika, umanjena za zaštitnu kamatu obračunatu u skladu s člankom 7. Zakona i člankom 9. Pravilnika i umanjena za ukamaćeni preneseni gubitak u skladu s člankom 10. Zakona i člankom 26. ovog Pravilnika.

(2) Utvrđivanje porezne osnovice i obračun porezne obveze obavlja se na obrascu porezne prijave koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) Mjesečno utvrđivanje zaštitne kamate prema članku 7. Zakona i članku 25 ovog Pravilnika obavlja se na prilozima A i B koji su sastavni dio ovog Pravilnika. Porezni obveznik je dužan priloge A i B dostaviti uz poreznu prijavu.

(4) Ako bilanca sastavljena prema odredbama Zakona o računovodstvu (u daljem tekstu: računovodstvena bilanca) sadrži stavke koje nisu utvrđene u skladu s poreznim propisima, porezni obveznik dužan je sastaviti posebnu poreznu bilancu ili pregled razlika između iznosa pojedinih bilančnih pozicija utvrđenih prema poreznim propisima i iznosa tih pozicija utvrđenih prema računovodstvenim propisima.

(5) Porezna bilanca sadrži porezno dopustive vrijednosti za iste pozicije sadržane u računovodstvenoj bilanci. Porezna bilanca dostavlja se u Poreznu upravu u prilogu porezne prijave. Porezni obveznik koji dostavi posebnu poreznu bilancu nije dužan dostaviti računovodstvenu bilancu.

(6) Porezni obveznik koji ne sastavlja posebnu poreznu bilancu dužan je u prilogu porezne prijave dostaviti računovodstvenu bilancu i pregled razlika između iznosa utvrđenih prema poreznim propisima i iznosa utvrđenih prema računovodstvenim propisima. Pregled razlika dostavlja se na prilogu C koji je sastavni dio ovog Pravilnika

+ udjele u poreznoj osnovici poduzeća čija se dobit ne oporezuje jedinstveno a porezna osnovica se utvrđuje prema odredbama Zakona o porezu na dohodak,

- dobitke/+ gubitke koji proizlaze iz udjela u kapitalu poduzeća, sukladno članku 4. stavcima 1. i 2. Zakona

+ skrivene isplate i izuzimanja (skrivene isplate dobiti) sukladno članku 5. stavku 2. i 3. i članku 6. stavku 3 i 4. Zakona i članku 13. ovog Pravilnika,

+ plaćanja poreza na dobit/ - povrati poreza na dobit, sukladno članku 3. stavku 5. Zakona,

+ dio amortizacije koji se ne priznaje u porezne svrhe sukladno članku 6. stavku 1. točka 1. Zakona i Pravilniku o amortizaciji,

+ dio dužničke kamate koji se ne može odbiti sukladno članku 6. stavku 1. točki 2. Zakona i članku 23. ovog Pravilnika.

+ rashode koji se ne mogu odbiti sukladno članku 6. stavku 1. točkama 3., 4., 5., 6. i 7. i članku 6. stavku 2. Zakona,

- pozitivne razlike/+ negativne razlike iz statusno-pravnih promjena iz članka 12. Zakona i članaka 16.,17.,18., i 19., Pravilnika,

- zaštitnu kamatu obračunanu u skladu s člancima 7., e., i 9. Zakona i člankom 9. ovoga Pravilnika,

- ukamaćeni preneseni gubitak sukladno članku 10. Zakona i članku 26. ovog Pravilnika.

(2) Pod dobicima koji proizlaze iz udjela u kapitalu iz stavka 1. ovoga članka razumijevaju se primljene dividende i druge isplate dobiti, dobici od otuđenja udjela u poduzećima, povećanje knjigovodstvene vrijednosti udjela u poduzećima (pripisi po osnovi udjela); pod gubicima koji proizlaze iz udjela u kapitalu iz stavka 1. ovoga članka razumijevaju se gubici od otuđenja udjela u poduzećima i umanjenja knjigovodstvene vrijednosti udjela u poduzećima (otpisi udjela).

(1) Vlastiti kapital u smislu članka 7. stavka 1. ovog Pravilnika, čine sljedeće pozicije računovodstvene bilance:

1. upisan dionički kapital ili upisani ulozi po odbitku potraživanja za upisani, a neuplaćeni kapital,

2. premije na emitirane dionice,

3. zadržana dobit i dobit tekuće godine,

4. revalorizacijske pričuve,

5. sve vrste pričuva, osim dugoročnih rezerviranja.

(2) Vlastiti kapital iz stavka 1. ovog članka umanjuje se za gubitak iskazan u bilanci.

(3) Vlastiti kapital u smislu članka 7. stavka 1. uzima se iz računovodstvene bilance, a može se preuzeti i iz porezne bilance. Ako računovodstvena bilanca u primijerijenim metodama otpisa i procjene odstupa od poreznih propisa, a porezni obveznik ne sastavlja posebnu poreznu bilancu, treba pri utvrđivanju dobiti uzeti u obzir razlike između porezno dopustivih metoda otpisa i procjene i onih metoda otpisa i procjene koje su primijenjene u računovodstvenoj bilanci. U tom je slučaju porezni obveznik dužan iskazati razlike na prilogu C.

(1) Zaštitna kamata iz članka 7., 8. i 9. Zakona obračunava se na vlastiti kapital i promjene vlastitog kapitala na sljedeći način:

1. vlastiti kapital na početku razdoblja oporezivanja se ukamaćuje kroz cijelo razdoblje oporezivanja,

2. smanjenja vlastitog kapitala mjesečno se zbrajaju i ukamačuju od početka mjeseca u kojem je došlo do smanjenja do kraja razdoblja oporezivanja,

3. povećanja vlastitog kapitala mjesečno se zbrajaju i ukamaćuju od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je došlo do povećanja do kraja razdoblja oporezivanja.

(2) Ukupni iznos zaštitne kamate za koji se umanjuje dobit izračunava se tako da se zaštitna kamata obračunata na vlastiti kapital na početku razdoblja oporezivanja umanji (-) za zaštitnu kamatu obračunatu na smanjenja vlastitog kapitala tijekom razdoblja oporezivanja i uveća (+) za zaštitnu kamatu obračunanu na povećanja vlastitog kapitala tijekom razdoblja oporezivanja.

(3) Vlastiti kapital na početku razdoblja oporezivanja za izračun zaštitne kamate umanjuje se za knjigovodstvenu vrijednost udjela u drugim poduzećima. Ako su udjeli prodani a potraživanja za njih nisu naplaćena, vlastiti kapital se umanjuje za knjigovodstvenu vrijednost potraživanja. Ako su udjeli stečeni, a obveze za njih još nisu podmirene, vlastiti kapital se umanjuje za knjigovodstvenu vrijednost udjela, a povećava za knjigovodstvenu vrijednost neizmirenih obveza.

(4) Smanjenja vlastitog kapitala koja se pri obračunu zaštitne kamate uzimaju u obzir su:

1. isplate prema članku 5. stavku 2. Zakona,

2. izuzimanje prema članku 5. stavku 3. Zakona,

3. plaćanja poreza na dobit prema članku 3. stavku 5. Zakona,

4. izdaci prema članku 6. stavku 1 točkama 2., 3., 4., 5., 6. i 7. Zakona i članku 6. stavku 2. Zakona,

5. plaćanja za stjecanje udjela u poduzećima, uključivo unos ulaganja u druga poduzeća,

6. negativne razlike iz statusno-pravnih promjena sukladno članku 12. Zakona,

7. ostale isplate

(5) Povećanja vlastitog kapitala koja se pri obračunu zaštitne kamate uzimaju u obzir su:

1. ulaganja prema članku 5 stavku 4 Zakona,

2. primljeni povrat više plaćenog poreza na dobit prema članku 3. stavku 5. Zakona,

3. primici od otuđenja udjela u poduzećima prema članku 8. stavku 1. točki 2 Zakona,

4. pozitivne razlike iz statusno-pravnih promjena sukladno članku 12. Zakona,

5. sve vrste primitaka na temelju udjela u poduzećima.

(1) Pod izuzimanjem se u smislu članka 5. Zakona o porezu na dobit razumijeva sve što je porezni obveznik izuzeo iz poduzeća tijekom razdoblja utvrđivanja poreza za svoje potrebe, potrebe svog domaćinstva ili neke druge potrebe koje nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti poduzeća.

(2) Izuzimanja mogu biti u obliku novca, robe, proizvoda, predmeta, vrijednosnih papira, korištenja dobara i usluga. Izuzimanja u obliku novca su isplate.

(3) Isplate mogu biti javne (javne isplate dobiti) i skrivene (skrivene isplate dobiti) i povrati kapitala ulagačima.

(4) Izuzimanja koja nisu u novcu procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti.

(1) Pod ulaganjem se u smislu članka 5. Zakona razumijeva sve što je porezni obveznik tijekom razdoblja oporezivanja unio u poduzeće, a ne potječe od obavljanja djelatnosti poduzeća.

(2) Ulaganja mogu biti u obliku novca, robe, proizvoda, predmeta, vrijednosnih papira ili prava.

(3) Ulaganja koja nisu u obliku novca, procjenjuju se po usporedivoj tržišnoj vrijednosti.

(4) Rashodi poduzetnika za poslovne svrhe na teret privatnih sredstava smatraju se ulaganjem.

(1) Pod usporedivom tržišnom vrijednošću izuzimanja ili ulaganja predmeta dugotrajne imovine, smatra se cijena koja bi se u trenutku izuzimanja ili ulaganja mogla postići na tržištu. Za izuzimanja je prvenstveno mjerodavna prodajna cijena, za ulaganja je prvenstveno mjerodavna cijena nove nabave. Ako se prodajna cijena ili cijena nove nabave ne mogu ili ne mogu pouzdano utvrditi, treba usporedivu tržišnu vrijednost procijeniti.

(2) Ulaganja predmeta kratkotrajne imovine procjenjuju se prema troškovima proizvodnje ili cijeni nove nabave u trenutku ulaganja. Kao cijene nove nabave mjerodavne su cijene onog tržišta na kojemu bi poduzetnik nabavljao kada dotične predmete ne bi ulagao. Ako se troškovi proizvodnje ili cijena nove nabave ne mogu ili ne mogu pouzdano utvrditi, treba usporedivu tržišnu vrijednost ulaganja procijeniti. Izuzimanja predmeta kratkotrajne imovine proejenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti. Pod usporedivom tržišnom vrijednošću smatra se cijena koja bi se u trenutku izuzimanja mogla postići na triištu. Za izuzimanja je prvenstveno mjerodavna prodajna cijena. Ako se prodajna cijena ne može ili ne može pouzdano utvrditi, treba usporedivu tržišnu vrijednost procijeniti.

(3) Kao podloga za procjenu usporedive tržišne vrijednosti mogu poslužiti ranije procijenjene vrijednosti za uložena ili izuzeta dobra. Ako su cijene istih ili silčnih dobara od ranije procjene porasle ili pale, to kod nove procjene treba uzeti u obzir. Ako se je korisnost nekog dobra od ranije procjene smanjila, to treba putem otpisa uzeti u obzir.

(4) Dobra koja nisu nova, za koja se tržišna vrijednost ne može ili ne može pouzdano utvrditi jer se njima u rabljenom stanju ne trguje ili se trguje rijetko, mogu se procijeniti na osnovi tržišne cijene za nova ista ili slična dobra, s tim da njihovu potrošenost(smanjenu korisnost) treba putem otpisa uzeti u obzir.

(5) Ako iz procjene koja je obavljena u skladu sa stavcima 3. i 4. proizađe u pojedinačnom slučaju očito netočan rezultat, procjena se ne smije primijeniti. Očitu netočnost dokazuje onaj tko ju je ustvrdio.

(6) Ako poduzeće koje je obveznik poreza na dobit namjerava izuzeti iz poduzeća i prebaciti u inozemstvo više od 10% vlastitog kapitala ili više od 1.000.000,00 kuna, i to u obliku stvari ili predmeta, tada o tome treba obavijestiti Poreznu upravu najkasnije 30 dana prije tog transfera. Ako između dvaju ili više transfera gore opisane vrste ne protekne više od 6 mjeseci, tada se oni glede pitanja jesu ti prekoračene gore navedene granice smatraju jedinstvenim transferom. Porezni obveznik treba Poreznoj upravi priopćiti sve činjenice bitne za vrednovanje tog transfera. To se posebice odnosi na: vrstu, vrijednost i starost imovinskih predmeta, cijenu plaćenu u trenutku nabave, kao i imena poznatih prijašnjih vlasnika.

(1) Pod skrivenom isplatom dobiti razumijeva se smanjenje ili spriječeno povećanje imovine poduzeća koje se temelji na odnosima između članova društva i društva i nije predviđeno u odredbama unutarnjih akata društva o raspodjeli dobiti, niti je provedeno formalnim odlukama o raspodjeli dobiti nadležnih tijela društva.

(2) Oblici skrivene isplate dobiti su:

1. davanje određenih koristi članu društva uz naknadu nižu od tržišne,

2. plaćanje naknade članu društva za dobra ili usluge koja je veća od vrijednosti protuučinaka odnosno protukoristi koje je član dao društvu, .

3. davanje dobara ili usluga članu društva u vrijednosti koje su veće od vrijednosti protuučinaka odnosno protukoristi koje je član dao društvu,

4. davanje članu društva koristi za koje nema pravne osnove.

(3) O skrivenoj isplati dobiti u navedenim slučajevima radi se onda kada neka druga osoba koja nije član društva ne bi mogla ostvariti istovrsne koristi od jednakim uvjetima.

(4) Mjerilo za višu ili nižu naknadu iz stavka 2. ovoga članka su usporedive tržišne vrijednosti koje bi se za iste naknade postigle na tržištu.

(5) O skrivenoj isplati dobiti se ne radi, ako davanje koristi ne proizlazi iz odnosa u društvu, već s osnove poslovanja.

(6) O skrivenoj isplati dobiti radi se i onda kada se dužniku koji nije obveznik poreza na dobit daje kredit pod uvjetima pod kojima gospodarski nezavisne treće osobe ne bi mogle takav kredit ostvariti. U ovim slučajevima shodno se primjenjuju odredbe članka 23. ovog Pravilnika.

(7) U smislu odredbi ovoga članka s članovima društva izjednačene su i s njima povezane osobe.

(I) Dividende, dobici i gubici od otuđenja, pripisi i otpisi koji rezultiraju iz udjela u poduzećima obveznicima poreza na dobit isključuju se iz porezne osnovice u skladu s člankom 7. stavkom 1. ovog Pravilnika.

(2) Porezni obveznik koji drži udjele u poduzeću koje utvrđuje poreznu osnovicu prema odredbama Zakona o porezu na dohodak i čiji se dohodak (dobit) ne oporezuje jedinstveno, mora svojoj poreznoj osnovici dodati i pripadajući dio dohotka (dobiti) koji je ostvarilo poduzeće u kojem driži udjele. Ako u računovodstvenoj bilanci poduzetnika obveznika poreza na dobit povrh pripadajućeg dijela porezne osnovice postoje druge pozicije koje proizlaze iz udjela u poduzeću čija se dobit ne oporezuje jedinstveno, analogno se primjenjuje stavak 1. ovoga članka.

(3) Ako porezni obveznik iz stavka 2. ovog članka prodaje udjele, razlika između ostvarene prodajne cijene i knjigovodstvene vrijednosti udjela se ne oporezuje.

(4) Poduzećima koja trguju s udjelima koje drži u drugim poduzećima, a ne utječu na poslovnu politiku istih, Porezna uprava može na zahtjev odobriti da s udjelima postupaju kao i s uobičajenim imovinskim predmetima. U tom se slučaju ne primjenjuju ispravci kod utvrđivanja dobiti iz članka 14. ovog Pravilnika, niti ispravci zaštitne kamate prema članku 9. ovog Pravilnika. Takav zahtjev se podnosi prije početka poslovne godine, a kod novoosnovanih poduzeća prije početka poslovanja. Zahtjev se može ograničiti na udjele u određenom poduzeću ili se mogu izričito iskljućiti udjeli u određenim, poduzećima. Rješenje o odobrenju zahtjeva obvezuje poduzeće na takovo postupanje s udjelima najmanje 5 (pet) godina. Odobrenje se ne odnosi na one udjele koje je obveznik već držao u trenutku podnošenja zahtjeva. Ako se kod poduzeća u kojemu obveznik drži udjele prekorači kvota od 2% kapitala ili prava glasa, tada se u trenutku prekoračenja te granice odobrenje gasi. Udjeli koji se drže prije prekoračenja granice u svrhe poreznog utvrđlvanja dobiti, tretiraju se kao da su u trenutku prekoračenja otuđeni i odmah ponovo kupljeni.

(1) Ako se kod promjena iz članka 12. stavka I. Zakona (otuđenje, promjena pravnog oblika, dioba) osigurava kontinuitet oporezivanja, smatra se da porezni obveznik nije prestao s radom.

(2) Kontinuitet oporezivanja postoji ako su ostvareni sljedeći uvjeti:

1. ako kod prijenosa na pravnog sljednika ne dolazi do promjena u procjeni predmeta imovine i obveza,

2. ako je dobit pravnog sljednika u prvoj poslovnoj godini utvrđena tako da su u njegovu bilancu preuzete vrijednosti iz bilance koju je sastavio pravni prethodnik s danom promjene,

3. ako je dobit utvrđena prije odnosno poslije dana promjene u punom opsegu oporeziva kod prijašnjeg odnosno budućeg poreznog obveznika.

(3) Stavci 1. i 2. ovoga članka vrijede neovisno o tome da li se radi o jednom ili više pravnih prethodnika odnosno pravnih sljednika.

(1) Razdoblje oporezivanja kod likvidacije počinje s prvim danom kalendarske godine u kojoj se donosi odluka o likvidaciji. Imovina na kraju razdoblja likvidacije procjenjuje se po tržišnoj vrijednosti. Porezna osnovica utvrđuje se sukladno odredbama Zakona i ovog Pravilnika.

(2) Ako je obveznik poreza na dobit vlasnik udjela u poduzeću koje se likvidira, na ostvarene prihode po osnovi udjela u likvidiranom poduzeću ne plaća porez na dobit. Razlika između knjigovodstvene vrijednosti udjela i ostvarenog prihoda od likvidiranih udjela predstavlja neoporezivu promjenu vlastitog kapitala

(3) Ako se likvidacija ne završi u goditli u kojoj je započeta, porezni obveznik je na kraju kalendarske godine dužan sastaviti poreznu prijavu.

(1) Ako poduzeće obveznik poreza na dobit prilikom spajanja preuzima sve predmete imovine i obveze drugog poduzeća u kojem drži ukupne udjele i kontinuitet oporezivanja se nastavlja, razlika između knjigovodstvene vrijednosti vlastitog kapitala poduzeća koje se pripaja i knjigovodstvene vrijednosti udjela poduzeća koje ga preuzima smatra se promjenom vlastitog kapitala koja se ne oporezuje.

(2) Ako u poduzeću koje je preuzeto prilikom spajanja postoje i drugi vlasnici udjela koji za ustupanje svojih udjela dobivaju udjele u poduzeću preuzimatelju, tada se razlika kapitala koja je neoporeziva izračunava tako da se od knjigovodstvene vrijednosti vlastitog kapitala preuzetog poduzeća oduzme knjigovodstvena vrijednost udjela kod preuzimatelja i tržišna vrijednost ustupljenih udjela. Tržišna vrijednost ustupljenih udjela se procjenjuje. Ako nedostaju druge podloge za procjenu, kao podloga se koriste knjigovodstvene vrijednosti vlastitog kapitala poduzeća koje se preuzima prije spajanja. Ako se manjinski vlasnici namiruju u gotovini, za svotu isplate u gotovini poduzeće preuzimatelj povećava knjigovodstvenu vrijednost svog udjela.

(1) Ako se mijenja pravni oblik poduzeća koje je obveznik poreza na dobit i knjigovodstvene vrijednosti se nastavljaju, promjena ne utječe na oporezivanje.

(2) Ako se u slučaju iz stavka 1. ovoga članka ne nastavljaju knjigovodstvene vrijednosti, razlika kapitala koja iz promjene proizlazi smatra se oporezivom dobiti.

(1) Kod diobe poduzeća koje je obveznik poreza na dobit, poduzeća koja podjelom nastaju mogu nastaviti knjigovodstvene vrijednosti preuzetih predmeta imovine i obveza. U tom slućaju dioba je neoporeziva.

(2) Ako se knjigovodstvene vrijednosti preuzetih predmeta imovine i obveza ne nastavljaju, razlika kapitala koja iz diobe proizlazi smatra se oporezivom dobiti poduzeća koje se podijelilo. Za poreznu obvezu solidarno odgovaraju poduzeća nastala podjelom.

(1) Ako se u svezi prodaje, podjele, promjene pravnog oblika ili likvidacije poduzeća koje je porezni obveznik izuzimaju ili ulažu pojedinačni dijelovi imovine primjenjuju se odredbe o izuzimanjima i ulaganjima.

(2) Odredbe članaka 17.,18. i 19. na odgovarajući način se primjenjuju na statusne promjene koje se odnose na poduzeće čija se dobit ne oporezuje jedinstveno i čija se porezna osnovica utvrđena prema odredbama Zakona o porezu na dohodak pribraja vlasnicima udjela. Ako se knjigovodstvene vrijednosti tog poduzeća u smislu propisa o oporezivanju dohotka nastavljaju, ne nastaju nikakove porezne posljedice. Ako se knjigovodstvene vrijednosti ne nastavljaju, razlika u odnosu prema tržišnim vrijednostima smatra se zajedničkim dohotkom i u pripadajućem dijelu se pribraja poreznoj osnovici vlasnika udjela. Kod vlasnika udjela ne nastaju daljnje porezne posljedice.

(3) Ako se poduzeće čija se dobit ne oporezuje jedinstveno likvidira ili pripoji, mora prije likvidiranja ili spajanja sastaviti konačnu bilancu. Pri izradi ove bilance postupa se sukladno odredbama članka 21. ovoga Pravilnika. Na razlike koje se pri tome utvrde primjenjuje se stavak 2. ovoga članka Kod vlasnika udjela razlike između knjigovodstvene vrijednosti udjela i imovine prema konačnoj bilanci spojene ili likvidirane gospodarske cjeline su neoporezive.

(1) Obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit m ora na dan 1. Siječnja kalendarske godine u kojoj poštaje obveznikom poreza na dobit sastaviti početnu bilancu. Na kraju prve godine u kojoj je poslovao kao obveznik poreza na dobit, utvrđenu dobit povećava ( + ) ođnosno umanjuje ( - ) za sljedeće pozicije iz početne bilance:

+ vrijednost zatečenih zaliha

+ date predujmove za robu i usluge

+ potraživanja od kupaca za robu i usluge

+ potraživanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne imovine iz popisa dugotrajne imovine

+ aktivna vremenska razgraničenja

+ zahtjeve za povrat poreza na promet i istovrsnih poreza

- obveze prema dobavljačima za robu i usluge

- obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge

- pasivna vremenska razgranićenja

- dugoročna rezerviranja

- obveze za porez na promet i istovrsne poreze

Pod amortizacijom u smislu članka 6. stavka 1. točke 1. Zakona razumijeva se iznos amortizacije obračunat iznad visine propisane Pravilnikom o amortizaciji.

(1) Pod prekomjernom dužničkom kamatom iz članka 6. stavka 1. točka 2. Zakona razumijeva se kamata plaćena vjerovniku koji nije obveznik poreza na dobit u dijelu koji je veći od kamate koju daje poslovna banka na oročene štedne uloge s istim rokom ukamaćivanja. Pri tome je mjerodavna kamata one banke kod koje porezni obveznik ima deponirana sredstva.

(2) Ako se radi o vjerovniku koji nije tuzemni porezni obveznik i kamata je ugovorena u stranoj valuti, tada se ugovorena kamata smatra opravdanom u punoj visini ako ne premašuje za više od 1 postotni poen kamatu iz stavka 1. ovoga članka.

(1) Pod izdacima iz članka 6. stavka 1. točke 3. Zakona razumijevaju se naknade, potpore i nagrade utvrđene Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona.

(2) Pod izdacima iz članka 6. stavka 1. točke 5. razumijevaju se izdaci za ugošćenja, darove, odmor, šport, rekreaciju, razonodu, zakup automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i razonodu i drugi slični izdaci u ukupno isplaćenoj svoti ili tržišnoj vrijednosti.

(3) Prilikom utvrđivanja izdataka iz članka 6. stavka 1. točke 7. za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba polazi se od sljedećih troškova:

1. kod sredstava u vlasništvu poduzeća (osobni automobil, plovilo, zrakoplov i sl.) od ukupnih troškova (troškovi za gorivo i ulje, troškovi tekućeg i investicijskog održavanja vozila, troškovi registracije, troškovi amortizacije, troškovi osiguranja i dr.).

2. kod korištenja rent-a-car vozila (osobni automobil, plovilo, zrakoplov i sl.) od isplaćene naknade uvečane za troškove goriva.

(1) Zaštitna kamatna stopa iz članka 9. Zakona izračunava se na osnovu godišnje stope rasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na sljedeći način

z=i + 3(1+i/100)

gdje je:

z = godišnja zaštitna kamatna stopa

i = godišnja stopa porasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda

3 = stopa realnih godišnjih kamata

(2) Zaštitna kamata za vrijeme od početka kalendarskog mjeseca do kraja kalendarske godine izračunava se na sljedeći način:

Zr = lr + r x 0,25(1 +ir/100)

gdje je:

zr = zaštitna kamata za posljednjih r mjeseci kalendarske godine u %

ir = stopa rasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda u posljednjih r mjeseci kalendarske godine.

(3) Zaštitna kamata za n-mjeseci kalendarske godine izračunava se na sljedeći način:

Zn=in + (0,25(1+in/100))/Kn

gdje je:

Zn = mjesečna zaštitna kamatna stopa u n-tom mjesecu kalendarske godine

in = mjesečna stopa rasta proizvodačkih cijena industrijskih proizvoda

0,25 = 1/12 realne godišnje kamatne stope 3%

Ko = korekturni faktor financijske matematike 1+(12-n) x 0,25/100 za izravnanje mjesečnih efekata ukamaćivanja na godišnje ukamaćivanje od točno 3%.

(4) Zaštitna kamatna stopa za razdoblje koje obuhvaća više mjeseci obračunava se na temelju kamatnih stopa koje su utvrđene za pojedine mjesece prema stavku 3. ovoga članka. Faktori za sve mjesece koje je potrebno uzeti u obzir medusobno se množe, a od umnoška se oduzima jedinica. Nakon oduzimanja jedinice rezultat se množi sa 100 i dobiva zaštitna kamatna stopa za odnosno razdoblje.

(5) Ako je godišnja stopa rasta proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda negativna zaštitna kamata iznosi 3%

godišnje uz primjenu običnog kamatnog računa.

(1) Gubitak, ukamaćen zaštitnom kamatom, koji se prenosi u naredno razdoblje oporezivanja prema članku 10. štavku 1. Zakona odbija se od porezne osnovice. Preneseni gubitak koji nije bilo moguće odbiti nadoknađuje se u

prvom sljedećem razdoblju oporezivanja. Porezna osnovica umanjuje se najprije za gubitak starijeg datuma.

(2) Odredbe stavka 1. primjenjuju se i na gubitke prenesene kod otuđenja, promjene pravnog oblika ili diobe.

(1) Za utvrđivanje porezne osnovice mjerodavna je računovodstvena bilanca. Razlike između računovodstvene i porezne bilance moguće su:

1. kod obračuna amortizacije koja se priznaje kao porezni rashod,

2. kod procjene izuzimanja i ulaganja,

3. kod utvrđivanja rashoda koji se ne priznaju kao porezni rashodi

(2) Ako se u računovodstvenoj bilanci iskaže niža amortizacija od one koja se priznaje kao porezni rashod, tako obračunata niža amortizacija koristi se i u porezne svrhe.

Ako se nakon predaje porezne prijave utvrdi da su stavke u bilanci koja je bila temelj porezne prijave neispravne, tada porezni obveznik ispravlja bilancu i poreznu prijavu. Ispravak bilance nije dopušten kada je utvrđivanje poreza za godinu na koju se odnosi porezna prijava pravomoćno zaključeno. U tom se slučaju ispravak primjenjuje na sve poslovne godine za koje utvrđivanje poreza još nije pravomoćno.

Mjesečni predujam iznosi dvanaestinu iznosa poreza koji je utvrđen zadnjom poreznom prijavom ili se utvrđuje rješenjem Porezne uprave.

(1) U svrhu utvrđivanja predujmova poreza na dobit, porezni obveznici koji počinju obavljati djelatnost moraju ispostavi Porezne uprave na čijem području imaju sjedište dostaviti financijske izvještaje za prva tri mjeseca poslovanja, i to: bilancu i račun dobiti i gubitka. Financijski izvještaji dostavljaju se u skraćenom sadržaju kakav je propisan Zakonom o računovodstvu za male poduzetnike.

(2) Na temelju zaprimljenih izvještaja i iskazane dobiti za prva tri mjeseca poslovanja, ispostava Porezne uprave utvrđuje predujam poreza na dobit primjenom stope od 25% na iskazanu dobit. O visini predujma ispostava Porezne uprave donosl rješenje.

(3) Pravne osobe obvezne su po rješenju uplaćivati predujmove poreza na dobit u rokovima i na način utvrđen člankom 19. Zakona.

(1) Tuzemnom poreznom obvezniku koji je ostvario dobit poslovanjem u inozemstvu i na tu dobit platio porez u inozemstvu kod podnošenja porezne prijave plaćeni se porez uračunava u skladu s člankom 21. stavak 1. Zakona, ako sa državom u kojoj je plaćen porez ne postoji ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Porez se može uračunati najviše do svote do koje bi bio plaćen da je dobit ostvarena u tuzemstvu.

(2) Odbitak u inozemstvu plaćenog poreza obavlja se na temelju dokaza o plačenom porezu Ako se taj dokaz ne

može pribaviti do dana podnošenja porezne.prijave, porezna prijava ispravlja se po pribavljenom dokazu sukladno članku 28. ovog Pravilnika.

(3) Ako je sa državom u kojoj je porezni obveznik ostvario dobit sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja primjenjuju se odredbe ugovora Ako je ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja predviđeno uračunavanje na odgovarajući naćin se primjenjuju odrcdbe stavka 2. ovoga članka.

(1) Na oporezivanje dobiti primjenjuju se i odredbe Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak ako se po prirodi stvari mogu analogno primijeniti i ako u ovom Pravilniku nije drugačije određeno.

(2) Iznimno od članka 10. Zakona i članka 26. ovog Pravilnika, preneseni gubitak iz 1993. godine ne odbija se od porezne osnovice za 1994. godinu.

(3) Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa:410-01/94-01/1069

Urbroj : 513-07/94-1

Zagreb, 28. studenoga 1994.

PR-DOB Nadležna ispostava porezne uprave



PRIJAVA POREZA NA DOBIT

----------------------------------------------------

I. PODACI O POREZNOM OBVEZNIKU Datum predaje

----------------------------------------------------

1. Ime/naziv poreznog obveznika Matični broj/JMBG

----------------------------------------------------

2. Adresa sjedišta

Mjesto

Ulica i kućni broj

----------------------------------------------------

3. Broj žiro-računa

----------------------------------------------------

4. Otvoren kod (naziv i sjedište banke)

----------------------------------------------------

5. Djelatnost poduzeća







II. RAZDOBLJE UTVRÐIVANJA DOBITI

----------------------------------------------------

(dan/mjesec/godna) (dan/mjesec/godina)

----------------------------------------------------

Poslovna godina od      do

----------------------------------------------------

Dio poslovne godine     od      do

----------------------------------------------------

Broj zaposlenih

1. DOBIT/GUBITAK KAO RAZLIKA VLASTITOG KAPITALA NA KRAJU I NA POČETKU RAZDOBLJA UTVRÐIVANJA POREZA

2. UDJELI U POREZNOJ OSNOVICI PODUZEĆA ČIJA SE DOBIT NE OPOREZUJE JEDINSTVENO (ČLANAK 4. STAVAK 3. ZAKONA)

3 DOBICI IZ UDJELA I DIVIDENDI, DOBICI OD OTUÐENJA UDJELA,

PRIPISI IZ UDJELA (ČLANAK 4. STAVAK 1. ZAKONA)

4. GUBICI IZ UDJELA I DIVIDENDI, GUBICI OD OTUÐENJA UDJELA,

OTPISI IZ UDJELA (ČLNAK 4 STAVAK 2 ZAKONA)

5. JAVNE ISPLATE I IZUZIMANJA (ČLANAK 5. STAVAK 2. I 3. ZAKONA)

6. SKRIVENE ISPLATE DOBITI (ČLANAK 5. STAVAK 2. ZAKONA)

7. POZITIVNE RAZLIKE IZ STATUSNO-PRAVNIH PROMJENA (ČLANAK 12. ZAKONA)

8. ULAGANJA (ČLANAK 5 STAVAK 4. ZAKONA)

9. PLAĆANJA POREZA NA DOBIT (ČLANAK 3. STAVAK 5. ZAKONA)

10. POVRATI POREZA NA DOBIT (ČLANAK 3. STAVAK 5. ZAKONA)

11. IZNOS AMORTIZACIJE IZNAD NAJVIŠIH POREZNO DOPUSTIVIH STOPA (ČLANAK 6. STAVAK 1. TOČKA 1. ZAKONA)

12. DIO AMORTIZACIJE KOJI RANIJE NIJE BIO PRIZNAT (ČLANAK 6. STAVAK

1. TOČKA 1. ZAKONA)

13. IZNOS PREKOMJERNIH DUŽNIČKIH KAMATA (ČLANAK 6. STAVAK 1. TOČKA 2.)

14. IZNOS RASHODA KOJI SE NE MOGU ODBITI (ČLANAK 6 STAVAK 1. TOČKA 3., 4., 5., 6. i 7. i STAVAK 2. ZAKONA)

15 NEGATIVNE RAZLIKE IZ STATUSNO-PRAVNIH PROMJENA (ČLANAK 12. ZAKONA)

16. DOBIT

(R.BR.16 = RED.BR.

1+2-3+4+5+6-7-8+9-10+11-12

+ 13+ 14+ 15)

17. GUBITAK

(R.BR.17 = RED.BR.

1+2-3+4+5+6-7-8+9-10+11-12

+ 13+ 14+ 15)

18. KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST VLASTITOG KAPITALA NA POČETKU

RAZDO BLJA OPOREZIVANJA

(PRILOG C, KOLONA 3)

19. KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST UDJELA KOD DRUGIH PODUZETNIKA NA POČETKU RAZDOBLJA OPOREZIVANJA

20. VLASTITI KAPITAL KOJI SE UZIMA U OBZIR PREMA ČLANKU 8. STAVAK 1.

TOČKA 1. ZAKONA (R.BR.18 - R.BR.19)

21. STOPA ZAŠTITNE KAMATE

22. IZNOS ZAŠTITNE KAMATE NA VLASTITI KAPITAL S POČETKA RAZDOBLJA OPOREZIVANJA (R.BR.20 x R.BR.21/100)

23. IZNOS ZAŠTITNE KAMATE NA SMANJENJA VLASTITOG KAPITALA TIJEKOM RAZDOBLJA OPOREZIVANJA

(PRILOG A, ZBROJ KOLONE 15)

24. IZNOS ZAŠTITNE KAMATE NA POVEČANJA VLASTITOG KAPITALA TIJEKOM RAZDOBLJA OPOREZIVANJA

(PRILOG B, ZBROJ KOLONE 8)

25. IZNOS ZAŠTITNE KAMATE

(RED.BR. 22 - 23 + 24)

26. DOBIT ISPRAVLIENA ZA ZAŠTITNU KAMATU (REDNI BROJ 16 -25)

27. GUBITAK ISPRAVLJEN ZA ZAŠTITNU

KAMATU (R.BR.17. +/- R.BR.25.)

28. PRENESENI UKAMAĆENI GUBITAK

(ČLANAK 10. STAVAK 1. ZAKONA)

29. OSNOVICA ZA OPOREZIVANJE

(REDNI BROJ 26-28)

30. OSNOVICA ZA OPOREZIVANJE

(REDNI BROJ 29)

31. POREZNA STOPA (25%)

32. POREZNA OBVEZA

(R.BR.30 x R.BR.31/100)

33. UPLAČENI PREDUJMOVI (PODATAK IZ PRILOGA D)

34. RAZLIKA ZA UPLATU

(R.BR.32 - R.BR.33)

35. RAZLIKA ZA POVRAT

(R.BR.33 - R.BR.32)

36. OLAKŠICE I OSLOBOÐENJA

(ČL. 31. ZAKONA)

37. OSLOBOÐENJA PO DRUGIM ZAKONIMA

38. SVOTA POREZA ZA UPLATU

(R.BR. 34-36-37)

39. SVOTA PREDUJMA ZA NAREDNO RAZDOBLJE OPOREZIVANJA (R. BR. 30/BROJ MJESECI POSLOVANJA U RAZDOBLJU OPOREZ. x 25/100)

Sastavio

M.P.

Datum Potpis odgovorne osobe

Redni broj 1. unosi se dobit izraćunata kao razlika izmedu vlastitog kapitala na kraju i na početku razdoblja oporezivanja.

Redni broj 2.: unosi se pripadajući dio zajedničkog dohotka temeljem udjela u zajedničkom obavljanju djelatnosti, odnosno udjela u poduzeću koje se ne oporezuje jedinstveno.

Redni broj 3.: unosi se svota ostvarenih dobitaka na temelju udjela u drugom poduzeću koji su ostvareni tijekom razdoblja oporezivanja. Tu spadaju: dividende i dobici iz udjela, dobici od otuđenja udjela i pripisi udjela.

Redni broj 4.: unosi se svota ostvarenih gubitaka na temelju udjela u drugom poduzeću koji su ostvareni tijekom razdoblja oporezivanja. Tu spadaju: gubici od otuđenja udjela i otpisi u djela.

Redni broj 5.: unosi se svota javnih isplata dobiti i izuzimanja koja su teretila vlastiti kapital tijekom razdoblja oporezivanja koja se provode na temelju unutarnjih akata poreznog obveznika o raspodjeli dobiti.

Redni broj 6. : unosi se svota skrivenih isplata dobiti koje su teretile vlastiti kapital poreznog obveznika tijekom razdoblja oporezivanja.

Redni broj 7.: unosi se svota neoporezivih povećanja vlastitog kapitala kod vlasnika udjela koja nastaju prilikom spajanja, diobe, otuđenja, promjene pravnog oblika i likvidacije.

Redni broj 8.: unosi se svota ulaganja koja je tijekom razdoblja oporezivanja utjecala na povećanje vlastitog kapitala poreznog obveznika.

Redni broj 9.: unosi se svota plaćenog poreza na dobit tijekom razdoblja oporezivanja.

Redni broj 10.: unosi se svota vraćenog poreza na dobit tijekom razdoblja oporezivanja.

Redni broj 11.: unosi se svota amortizacije iznad porezno dopustivih stopa iz Pravilnika o amortizaciji.

Redni broj 12.: unosi se svota amortizacije koja poreznom obvezniku ranije nije bila priznata jer je koristio (ubrzane) stope otpisa koje porezno nisu dopuštene, pa u slijedećem razdoblju oporezivanja ima pravo odbijati amortizaciju do porezno dopuštene.

Redni broj 13.:unosi se dio prekomjerne dužničke kamate plaćene vjerovniku koji nije obveznik poreza na dobit u dijelu koji je veći od kamate koju daje poslovna banka na oročene štedne uloge s istim rokom ukamaćivanja.

Redni broj 14.: unosi se ukupan iznos svih rashoda koje porezni obveznik ne može dobiti sukladno članku 6. stavku 1. točkama 3., 4., 5., 6. i 7. Zakona.

Redni broj 15.: unosi se svota smanjenja vlastitog kapitala koja nastaju kod vlasnika udjela prilikom spajanja, diobe, pramjene pravnog oblika i likvidacije.

Redni broj 18.: unosi se knjigovodstvena vrijednost vlastitog kapitala s početka razdoblja oporezivanja iz porezne bilance. Ako porezni obveznik ne sastavlja poreznu bilancu, u ovaj redni broj unosi knjigovodstvenu vrijednost vlastitog kapitala s početka razdoblja oporezivanja iz kolone 3 priloga C.

Redni broj 19.: unosi se svota knjigovodstvene vrijednosti udjela s početka razdoblja oporezivanja koje porezni obveznik držii u drugim poduzećima

Redni broj 23.: unosi se ukupni ukamaćeni iznos svih promjena koje su tijekom razdoblja oporezivanja utjecale na smanjenje vlastitog kapitala iz priloga A (isplate, izuzimanja, plaćanje poreza na dobit, poslovni izdaci iznad porezno dopustivih, plaćanja za stjecanje udjela u poduzećima, negativne razlike iz statusno-pravnih promjena te ostale isplate koje su utjecale na smanjenje vlastitog kapitala). Podatak koji se unosi u ovaj redni broj je zbroj kolone 15. priloga A.

Redni broj 24.: unosi se ukupni ukamaćeni iznos svih promjena koje su utjecale na povećanje vlastitog kapitala iz priloga B (ulaganja, povrati više plaćenog poreza na dobit, primici od otuđenja udjela, pozitivne razlike iz statusno pravnih promjena te sve vrste primitaka na temelju udjela u poduzećima). Podatak koji se unosi u ovaj redni broj je zbroj kolone 8. priloga B.

Redni broj 28.: unosi se preneseni ukamaćeni gubitak iz prethodnih razdoblja oporezivanja. Porezni obveznik iznosi najprije gubitak starijeg datuma.

Redtri broj 36.: unosi se svota olakšica i oslobođenja koje je porezni obveznik stekao po Zakonu o neposrednim porezima prije 1 siječnja 1994., koje ima pravo koristiti do isteka vremena predviđenog za njihovo korištenje. U skladu s člankom 26. stavkom 2. Zakona o neposrednim porezima ("Narodne novine", br. 19/90., 28/90., 14/91., 73/91. i 25/93.) pravne i fizičke osobe koje su osnovane tijekom 1992. i 1993. godine imaju pravo na olakšicu po osnovi novog osnivanja u prvoj godini rada 100%, u drugoj godini rada 50%, a u trećoj godini rada 25% od obračunatog poreza. Ova olakšica prestaje ranije ako pravna ili fizička osoba ostvari dobit u visini uloženih sredstava za osnovna i trajna obrtna sredstva uložena za otvaranje poduzeća ili radnje. Visina uloženih sredstava za trajna obrtna sredstva uložena za otvaranje poduzeća ili radnje uspoređuje se s podatkom koji je u poreznoj prijavi za 1994. godinu iskazan na rednom broju I/1.

Redni broj 37.: unosi se svota oslobođenja i olakšica koje je porezni-obveznik stekao po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata ("Narodne novine", br. 2/94.) i to u svoti trostruke prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenog invalida. Prema Zakonu o slobodnim carinskim zonama ("Narodne novine", br. 53A/91, 65/92, 27/93, 94/93 i 71/94 ) poduzeća koja posluju u slobodnim carinskim zonama u ovaj redni broj unose svotu obračunate porezne obveze s rednog broja 32.

	Internet i poslovne usluge za poduzetnike Izrada web stranica za tvrtke, obrtnike i udruge Tvrtka Poslovni forum d.o.o. već dugi niz godina izrađuje i razvija vlastite CMS sustave za Vaše web stranice. Naši CMS sustavi omogućuju tvrtkama, obrtnicima, udrugama i građanima kvalitetne web stranice po povoljnim cijenama. Link za opširnije informacije o izradi web stranica

---

---

Link na pregled svih poslovnih i internet usluga

---

---

Neslužbeni pregled iz Narodnih novina

---

IZRADA WEB STRANICA

Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing...

>> Link na ponudu za izradu web stranica >>