MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I VEZA

Na temelju članka 9. stavka 3. Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu ("Narodne novine", broj 77/92 i 26/93), ministar pomorstva, prometa i veza donosi

PRAVILNIK

o tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkog prometa kojima moraju udovoljavati željezničke pruge

Ovim Pravilnikom utvrđuju se tehnički uvjeti za sigurnost željezničkog prometa kojima moraju udovoljavati željezničke pruge u Republici Hrvatskoj.

Pojedini pojmovi u ovom Pravilniku znače:

1."željeznička pruge" (u daljnjem tekstu "pruga") je sklop donjeg i gornjeg ustroja pruge, signalno-sigurnosna, telekomunikacijska i elektrovučna postrojenja i uređaji, uređaji za osiguravanje cestovnih i pješačkih prijelaza i ostala postrojenja i uređaji na pruzi, signali i signalne oznake na pruzi, pružni pojas i zračni prostor iznad pruge u visini 12 m odnosno 14 m kod dalekovoda napona više od 220 kV, računajući iznad gornjeg ruba tračnice,

2."donji ustroj pruge" čine geotehničke građevine (nasipi, usjeci, zasjeci i tuneli, s pripadajućim konstruktivnim i zaštitnim dijelovima i građevinama), peroni, uređene površine i ukrcajno-iskrcajne rampe, konstruktorske građevine za premošćivanje zapreka (mostovi, propusti i sl.) i ostale niske građevine u pružnom pojasu,

3."gornji ustroj pruge" čine konstrukcije, postrojenja i uređaji koji su neposredna podloga za kretanje željezničkih vozila (kolosijeci, skretnice, križišta, dilatacijske naprave i sl.),

4."širina kolosijeka" je udaljenost između unutarnjih voznih rubova glava tračnica u kolosijeku, mjerena na visini 14 mm ispod gornjeg ruba glave tračnice (u daljnjem tekstu "GRT") i okomito na os kolosijeka,

5. "razmak kolosijeka" je udaljenost između osi dva susjedna kolosijeka, mjerena po horizontali i okomito na os kolosijeka,

6."nadvišenje kolosijeka" je visinska razlika između GRT vanjske i unutarnje tračnice kolosijeka u vodoravnom luku, mjerena okomito na os kolosijeka,

7."niveleta kolosijeka" je visinski položen pravac u uzdužnoj ravnini položenoj kroz os kolosijeka, a na razini nenadvišene tračnice,

8."uzdužni nagib kolosijeka" je nagib nivelete kolosijeka između dviju susjednih prijelomnih točaka (mjesta promjene uzdužnog nagiba),

9."slobodni profil" je ograničeni prostor u poprečnom presjeku pruge odnosno kolosijeka, okomitom na os kolosijeka i ravninu položenu na GRT voznih tračnica, čija os prolazi sredinom kolosijeka, a koji mora biti slobodan za prolaz željezničkih vozila.

10."kolodvor" je službeno mjesto na pruzi, s najmanje jednom skretnicom, iz kojeg se izravno ili daljinski regulira promet vlakova i u kojem vlak otpočinje ili završava vožnju, ili se zaustavlja, ili koje prolazi bez zaustavljanja,

11."stajalište" je službeno mjesto na pruzi u kojem se vlakovi za prijevoz putnika zaustavljaju po voznom redu

samo radi izmjene putnika, a u kojem vlak za prijevoz putnika može otpočeti ili završiti vožnju,

12. "mjesto prijeleza s jednokolosiječne na dvokolosiječnu prugu" je službeno mjesto na otvorenoj pruzi na kojem vlakovi mogu prijeći s jednokolosiječne na dvokolosiječnu prugu i obratno,

13."peron" je niska građevina uz kolosijek odnosno između dva susjedna kolosijeka, propisane visine iznad GRT, namijenjena za zadržavanje i ulazak putnika u vlak, odnosno izlazak iz vlaka (izmjena putnika),

14."uređena površina" je prikladno uređen prostor uz kolosijek odnosno između dva susjedna kolosijeka, namijenjen za izmjenu putnika, ako nema perona,

15."otvorena pruga" je dio pruge između dva susjedna kolodvora. Granicu između kolodvora i otvorene pruge čine ulazni signali, a gdje tih signala nema, prve ulazne skretnice,

16."pružni kolosijek" je kolosijek između prvih ulaznih skretnica dva susjedna kolodvora,

17."glavni kolosijek" je kolodvorski kolosijek tehnološkim procesom namijenjen za vožnju vlakova. Kolodvorski kolosijek koji čini izravno produženje pružnog kolosijeka je glavni prolazni kolosijek. Ostali kolodvorski kolosijeci su sporedni,

18."glavni signal" je ulazni, izlazni, prostorni ili zaštitni signal. Pojedini glavni signali mogu biti višenamjenski,

19."štitni signal" je signal kojim se signalizira dopušten ili zabranjen ulazak vlaka u kolodvor,

20."odvojna skretnica" je skretnica na otvorenoj pruzi kojom je priključen neki kolosijek (pruga, industrijski kolosijek i sl.),

21."automatski pružni blok" je signalno-sigurnosni uređaj za osiguravanje uzastopnih vožnji i onemogućavanje istovremenih vožnji vlakova suprotnog smjera po istom kolosijeku između dva susjedna kolodvora,

22."uređaj za brzinsko vođenje vlaka" je uređaj koji daje, kontrolira i utječe na brzinu vlaka,

23."autostop uređaj" je uređaj koji ovisno o utjecaju signala na pruzi, brzini vlaka i postupku strojovođe, automatski zaustavlja vlak,

24."radio-dispečerski uređaj" je uređaj za sporazumijevanje između dispečerskog centra i vučnog vozila.

Odredbe ovog Pravilnika propisane za otvorenu željezničku prugu primjenjuju se i na dio pružnog kolosijeka od ulaznog signala do prve ulazne skretnice.

Odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na priključivanje i osiguravanje prolazne vožnje preko odvojene skretnice industrijskog kolosijeka, priključenog na otvorenoj željezničkoj pruzi, primjenjuju se i na ostale kolosijeke koji se priključuju na otvorenoj pruzi (transportna otpremništva, krcališta i sl.).

Odredbe ovog Pravilnika odgovarajuće se primjenjuju i na industrijske kolosijeke.

Odredbe ovog Pravilnika moraju se primjenjivati tako da željezničke pruge odgovaraju zahtjevima sigurnosti prometa.

Prilozi otiskani uz ovaj Pravilnik čine njegov sastavni dio.

Širina kolosijeka

Temeljna širina kolosijeka je 1435 mm.

Širina kolosijeka na otvorenoj pruzi i glavnim kolosijecima na magistralnim prugama i prugama 1. reda ne smije biti veća od 1465 mm, a na ostalim kolosijecima od 1470 mm.

Širina kolosijeka na prugama 2. reda ne smije biti veća od 1470 mm.

Širina kolosijeka ne smije biti manja od 1430 mm.

Kolosijek u vodoravnom luku

Polumjer vodoravnog luka mora biti takav da, ovisno o dopuštenoj brzini, nadvišenju kolosijeka i konstrukciji željezničkih vozila, omogućava siguran prolazak tih vozila po kolosijeku u vodoravnom luku.

Promjena smjera kolosijeka iz pravca u kružni luk, iz jednog kružnog luka u drugi istog smjera a različitih polumjera i iz jednog kružnog luka u drugi suprotnog smjera mora biti u kontinuitetu, a na mjestu promjene smjera, ovisno o polumjeru luka i dopuštenoj brzini, po potrebi se postavlja prijelazni luk.

Vanjska tračnica kolosijeka u vodoravnom luku nadvisuje se ovisno o polumjeru luka, dopuštenoj brzini, svojstvima gornjeg ustroja pruge, konstrukciji željezničkih vozila, teretu i njegovu učvršćivanju na vozilu, a najviše 160 mm.

Promjena nadvišenja vanjske tračnice kolosijeka u vodoravnom luku mora biti izvedena prijelaznom rampom nadvisivanja. Nagib prijelazne rampe određuje se ovisno o dopuštenoj brzini u luku i ne smije biti veći od 1 : 400.

Uzdužni nagib kolosijeka

Uzdužni nagib kolosijeka na otvorenoj pruzi ne smije biti veći od 35 mm/m.

Uzdužni nagib kolosijeka u kolodvoru ne smije biti veći od 1 mm/m, osim kolosijeka na kojima se sastavljanje i rastavljanje vlakova obavlja pomoću sile teže i koji su isključivo za to namijenjeni.

Iznimno, ministar pomorstva, prometa i veza (u daljnjem tekstu "ministar") može u pojedinačnim prilikama, ovisno o namjeni kolodvora, odobriti da uzdužni nagib kolosijeka u kolodvoru bude veći od 1 mm/m i može propisati posebne tehničke uvjete sigurnosti prometa u takvim prilikama.

Mjesto prijeloma nivelete kolosijeka (mjesto promjene uzdužnog nagiba) na otvorenoj pruzi i glavnom prolaznom kolosijeku mora biti zaobljeno ako je razlika nagiba nivelete na mjestu prijeloma veća od 2 mm/m. Za dopuštenu brzinu veću od 160 km/h mjesto prijeloma nivelete kolosijeka mora biti zaobljeno ako je razlika nagiba nivelete veća

od 1 mm/m. Zaobljavanje se izvodi kružnim lukom.

Nosivost pruge

Gornji ustroj pruge i pružne građevine (mostovi, propusti i ostale konstruktivne građevine) moraju pri dopuštenoj brzini udovoljavati dopuštenoj osovinskoj masi i masi po duljinskom metru željezničkih vozila predviđenih da preko njih prolaze.

Gornji ustroj i pružne gradevine, ovisno o vrsti pruge, moraju udovoljavati najmanje osovinskoj masi i masi po duljinskom metru:

1. na magistralnoj pruzi i pruzi I. reda za 20,0 t i 8,0 t/m,

2. na pruzi II. reda za 16,0 t i 5,0 t/m.

Nove pružne građevine moraju udovoljavati osovinskoj masi od 25,0 t i masi po duljinskom metru od 8,0 t/m.

Slobodni profil

Slobodni profil određuje se ovisno o vrsti i namjeni kolosijeka i profilu vozila, uzimajući u obzir vodoravna i uspravna pomicanja tih vozila u pokretu, tolerancije kolosijeka, sigurnosni razmak i najmanju udaljenost od kontaktnog vodiča na elektrificiranom kolosijeku.

Svaki kolosijek, ovisno o vrsti i namjeni, mora udovoljavati najmanje slobodnom profilu čiji su oblik i izmjere prikazani u Prilogu I ovog Pravilnika.

Slobodni profil iz stavka 1. ovog članka omogućava siguran i nesmetan prolazak željezničkih vozila koja, zajedno s teretom na njima, udovoljavaju statičkom (krcajnom) i kinematičkom profilu oznake "GB", a koji je utvrdila Medunarodna željeznička unija (UIC).

Ministar može propisati da kolosijek na novoj ili rekonstruiranoj pruzi, ako je to potrebno radi redovitog prijevoza željezničkih vozila odnosno tereta većeg profila, mora udovoljavati slobodnom profilu većem od slobodnog profila iz stavka 1. ovog članka.

Oblik i izmjere slobodnog profila iz stavka 3. ovog članka utvrđuje ministar.

U slobodni profil, osim kontaktnog vodiča i dijelova kontaktne mreže, ne smiju se ugrađivati, postavljati i u njega zadirati građevine, postrojenja, uređaji, signali, signalne oznake, naslage materijala i ostali predmeti.

Iznimno, prigodom održavanja i građenja, privremeni predmeti (podgrade, skele i sl.) mogu uz primjenu posebnih mjera sigurnosti zadirati u slobodni profil samo pod uvjetom da ne zadiru u minimalni slobodni profil.

Oblik i izmjere minimalnog slobodnog profila u odnosu na slobodni profil iz članka 11. ovog Pravilnika prikazani su u Prilogu 1. ovog Pravilnika.

Na kolosijecima za odriavanje željezničkih vozila (čišćenje, pranje, popravak i sl.), postrojenja i uređaji mogu zadirati u slobodni profil odnosno minimalni slobodni profil samo ako se ovi kolosijeci rabe isključivo za navedene namjene.

Slobodni profil odnosno minimalni slobodni profil mora se na kolosijeku u vodoravnom luku polumjera manjeg od 250 m, a i na kolosijeku s nadvišenjem, odgovarajuće proširiti, nadvisiti ili spustiti. Proširivanje, nadvisivanje i spuštanje slobodnog profila određuje se ovisno o polumjeru vodoravnog luka i nadvišenju.

U dodatnom prostoru prikazanom u Prilogu I. ovog Pravilnika, mogu se nalaziti odnosno u taj prostor zadirati samo građevine i ostali stabilni predmeti potrebni za obavljanje željezničkog prometa, te privremeni predmeti pri održavanju i građenju, pod uvjetima navedenim u Prilogu I.

ovog Pravilnika. Postojeće građevine koje nisu namijenjene za obavljanje željezničkog prometa (zgrade, cestovni nadvožnjaci i sl.), mogu se zadržati.

Razmak kolosijeka

Razmak kolosijeka određuje se ovisno o slobodnom profilu, polumjeru vodoravnog luka, nadvišenju vanjskog kolosijeka, dopuštenoj brzini i prostoru potrebitom za postavljanje ili ugrađivanje postrojenja, uređaja, signala, perona i drugih predmeta između kolosijeka, te potrebama procesa rada.

Razmak kolosijeka na otvorenoj pruzi ne smije biti manji od 4,00 m, a na otvorenoj pruzi namijenjenoj samo za gradski promet od 3,80 m.

Razmak kolosijeka u kolodvoru ne smije biti manji od 4,50 m, osim radioničkih, prekrcajnih i sličnih kolosijeka.

Razmak glavnih prolaznih kolosijeka u kolodvoru može biti jednak razmaku kolosijeka na otvorenoj pruzi, osim između kojih je peron.

Razmak kolosijeka između kojih je peron ne smije biti manji od 6,00 m.

Između dva priključena kolosijeka, koji se približavaju, mora biti postavljena signalna oznaka kojom se označava mjesto na kolosijeku do kojeg se smiju nalaziti željeznička vozila a da ne ugrožavaju vožnje po susjednom kolosijeku (u daljnjem tekstu "međik").

Razmak kolosijeka na mjestu postavljenog međika ne smije biti manji od 3,50 m.

Prijelazi preko kolosijeka

Prijelaz preko kolosijeka u smislu ovog Pravilnika je cestovni ili pješački prijelaz (u daljnjem tekstu "prijelaz"). Ne smatra se prijelazom križanje kolosijeka i prometne površine koja nema svojstvo ceste ili pješačke staze (interne prometnice u lukama, tvornicama, skladištima, kolodvorima i sličnim mjestima, prilazi do perona i sl.), a koje je u istoj razini.

Uređaji za osiguravanje prijelaza mogu biti uređaji za davanje znakova kojima se sudionicima u cestovnom prometu najavljuje približavanje vlaka ili željezničkog vozila, ili uređaji kojima se zatvara cestovni promet po cijeloj širini kolnika (branici) odnosno po širini jedne kolničke trake (polubranici).

Na prijelazu preko dva ili više kolosijeka, čija je međusobna udaljenost takva da se između tih kolosijeka ne mogu sigurno smjestiti cestovna vozila najveće dopuštene duljine, uređaji za osiguravanje prijelaza moraju biti postavljeni s vanjske strane krajnjih kolosijeka.

Električni uređaj za osiguravanje prijelaza koji se uključuje automatski nailaskom vlaka ili željezničkog vozila, ili kojim se upravlja daljinski,mora imati kontrolu ispravnosti.

Kontrola ispravnosti uređaja iz stavka 1. ovog članka mora biti izrađena uređajem za trajnu daljinsku kontrolu ili kontrolnim signalom na pruzi.

Na prijelazu s branicima, ako je dopušteno da su branici redovito u položaju kojim se zatvara cestovni promet, moraju biti postavljeni uređaji pomoću kojih sudionici u cestovnom prometu mogu tražiti otvaranje cestovnog prometa.

Peroni i prilazi

Kolodvor i stajalište, uz kolosijek na kojem se vlakovi zaustavljaju radi izmjene putnika, moraju imati peron.

Visina gornjeg ruba perona (u daljnjem tekstu "rub perona") ne smije biti manja od 0,38 m, a niti veća od 0,96 m, iznad GRT.

Prigodom određivanja visine ruba perona mora se uzeti u obzir i nadvišenje kolosijeka.

Udaljenost ruba perona od osi kolosijeka određuje se ovisno o slobodnom profilu, polumjeru vodoravnog luka i visini ruba perona iznad GRT.

Radi sigurnosti prometa i sigurnosti putnika, na peronu mora biti postavljena vodoravna signalizacija u vidu obojene trake, širine 100 mm. Udaljenost trake od osi kolosijeka uz peron određuje se ovisno o dopuštenoj brzini na tom kolosijeku, a ne smije biti manja od 2,40 m.

Stabilni predmeti na peronu moraju do visine 305 m iznad GRT biti na udaljenosti najmanje 3,00 m od osi kolosijeka. Postojeći stabilni predmeti mogu se zadržati i ako su na udaljenosti manjoj od 3,00 m od osi kolosijeka.

Kolodvor i stajalište, u kojem radi izmjene putnika u vlaku putnici moraju prelaziti preko kolosijeka preko tih kolosijeka moraju imati prilaz za putnike (u daljnjem tekstu "prilaz").

Prilaz preko kolosijeka po kojem je dopuštena brzina veća od 160 km/h mora biti izvan razine toga kolosijeka.

Prilaz u stajalištu na jednokolosiječnoj pruzi, ako nije izvan razine kolosijeka, mora biti sveden na cestovni ili pješački prijelaz.

Prilaz u stajalištu na dvokolosiječnoj pruzi ili zajedničkom stajalištu na usporednim prugama ako nije izvan razine kolosijeka, mora imati zaštitne ograde za usmjeravanje putnika na cestovni ili pješački prijelaz opremljen uređajem za osiguravanje prijelaza.

U stajalištu na dvokolosiječnoj pruzi ili zajedničkom stajalištu na usporednim prugama, između kolosijeka mora biti zaštitna ograda najmanje u duljini perona, osim u stajalištu s otočnim peronom.

Visina zaštitne ograde između kolosijeka određuje se ovisno o razmaku kolosijeka odnosno slobodnom profilu i nadvišenju oba kolosijeka, a ne smije biti manja od 0,76 m iznad GRT nižeg kolosijeka.

Na peronu ili drugom prikladnom mjestu mora biti istaknut, iz vlaka dobro vidljiv, naziv kolodvora odnosno stajališta.

Ukrcajno-iskrcajne rampe

Visina gornjeg ruba bočne ukrcajno-iskrcajne rampe (u daljnjem tekstu "rampa"), ako se vrata teretnih vagona otvaraju prema van, ne smije biti veća od 1,10 m iznad GRT.

Visina gornjeg ruba bočne rampe, ako se vrata putničkih vagona otvaraju prema van, ne smije biti veća od 1,00 m iznad GRT.

Ostale bočne rampe mogu imati visinu gornjeg ruba najviše 1,20 m iznad GRT, osim rampi uz glavne kolosijeke.

Prigodom određivanja visine gornjeg ruba bočne rampe mora se uzeti u obzir i nadvišenje kolosijeka.

Udaljenost ruba bočne rampe od osi kolosijeka određuje se ovisno o slobodnom profilu, polumjeru vodoravnog luka i visini gornjeg ruba bočne rampe iznad GRT.

Priključivanje pruge i industrijskog kolosijeka

Međusobno priključivanje pruga i priključivanje industrijskog kolosijeka na prugu u pravilu mora biti izvedeno u kolodvoru a iznimno i na otvorenoj pruzi.

Ako se pruga priključuje na otvorenoj pruzi, priključenje mora biti izvedeno sa zaštitnim kolosijekom i osigurano glavnim signalima na pruzi.

Ako se industrijski kolosijek priključuje na otvorenoj pruzi, priključivanje industrijskog kolosijeka na magistralnoj pruzi i pruzi I reda, a za dopuštenu brzinu preko odvojene skretnice veću od 50 km/h i na pruzi II reda, mora biti izvedeno sa zaštitnim kolosijekom i osigurano glavnim signalima na pruzi.

Priključivanje industrijskog kolosijeka na otvorenoj pruzi pruge II reda bez zaštitnog kolosijeka ako dopuštena brzina preko odvojne skretnice nije veća od 50 km/h, mora biti izvedeno sa iskliznicom na industrijskom kolosijeku. Odvojna skretnica i iskliznica moraju biti u međusobnoj tehničkoj ovisnosti, tako da je vožnja na pruzi iskliznicom osigurana od opasnih vožnji s industrijskog kolosijeka.

Signali, signalne oznake, skretnice i križišta

Na pruzi se smiju ugrađivati i postavljati samo propisani signali i signalne oznake.

Signali smiju pokazivati samo propisane signalne znakove.

Signale na pruzi mogu zamijeniti odgovarajući pokazivači u upravljačnici željezničkih vozila, kojima se signalizira način i uvjeti vožnje na pruzi, ako su po svom značenju izjednačeni sa signalnim znakovima signala na pruzi.

Ulazna vožnja u kolodvor mora biti osigurana ulaznim signalom.

Izlazna vožnja iz kolodvora na magistralnoj pruzi, a na pruzi I i II reda ako je dopuštena brzina na pruzi veća od 100 km/h, mora biti osigurana izlaznim signalom.

Izlazni signali susjednih kolodvora, ako je na pruzi dopuštena brzina veća od 100 km/h, moraju biti u međusobnoj tehničkoj ovisnosti tako da istovremeno mogu signalizirati dopuštenu vožnju po istom kolosijeku samo u jednom smjeru.

Izlazni signali, ako je dopuštena brzina na pruzi veća od 100 km/h, moraju biti ugrađeni uz svaki kolodvorski kolosijek po kojem je dopuštena izlazna vožnja.

Vožnja u blokovni prostorni odsjek mora biti osigurana glavnim signalom.

Vožnja u odjavni prostorni odsjek mora biti osigurana glavnim signalom, osim izlazne vožnje iz kolodvora.

Prolazna vožnja preko odvojne skretnice priključene pruge, skretnice na mjestu prijelaza s jednokolosiječne na dvokolosiječnu prugu i skretnice na mjestu prijelaza s jednog kolosijeka na drugi kolosijek na otvorenoj pruzi dvokolosiječne pruge, mora biti osigurana glavnim signalom na pruzi.

Prolazna vožnja preko odvojne skretnice priključenog industrijskog kolosijeka na magistralnoj pruzi i pruzi I reda, a na pruzi II reda ako je dopuštena brzina preko odvojne skretnice veća od 50 km/h, mora biti osigurana glavnim signalom na pruzi.

Glavni signali moraju biti u međusobnoj tehničkoj ovisnosti tako da istovremeno mogu signalizirati dopuštenu vožnju samo ako se vozni putovi ne sijeku, ne dodiruju ili ne preklapaju.

Putovi proklizavanja mogu se međusobno sjeći, dodirivati ili preklapati.

Glavni signal mora biti u tehničkoj ovisnosti s voznim putom ako je dopuštena brzina veća od 100 km/h.

Signalni znakovi glavnog signala moraju biti predsignalizirani, osim ulaznih signala na prugama II. reda i izlaznih signala kojima se signaliziraju izlazne vožnje s kolosijeka po kojem nije moguća ili nije dopuštena prolazna vožnja.

Predsignaliziranje signalnih znakova glavnog signala mora se obavljati signalnim znakovima posebnog predsignala ili prethodnog glavnog signala (u daljnjem tekstu "predsignal"). Predsignaliziranje prostornog signala automatskog pružnog bloka mora se obavljati signalnim znakovima prethodnog glavnog signala.

Glavni signal mora biti u tehničkoj ovisnosti s predsignalom, tako da signalni znakovi glavnog signala budu predsignalizirani odgovarajućim signalnim znakovima predsignala i da dopuštena vožnja može biti predsignalizirana samo ako je dopuštena glavnlm signalom.

Ispred ulaznog signala, čiji se signalni znakovi ne predsignaliziraju, na duljini zaustavnog puta mora biti postavljena signalna oznaka o približavanju glavnom signalu bez predsignala.

Od signalne oznake o približavanju glavnom signalu bez predsignala do glavnog signala dopuštena brzina ne smije biti veća od 50 km/h.

Razmak između susjednih glavnih signala kojima se regulira vožnja uzastopnih vlakova, i razmak između glavnog signala i predsignala, ne smije biti kraći od duljine zaustavnog puta.

Razmak između glavnog signala i predsignala ne smije biti dulji od 3 duljine zaustavnog puta, ali ne više od 3 km.

Razmak iz stavka 1. ovog članka može se poradi osiguravanja propisane vidljivosti iz tehničko-tehnoloških razloga smanjiti najviše za 5%.

Vožnja po kraku skretnice u voznom putu mora biti osigurana zaštitnom skretnicom od mogućih opasnih vožnji po kraku te skretnice koji nije u voznom putu (bočna zaštita):

1. u kolodvorima, ako je dopuštena brzina veća od 160 km/h,

2. na mjestu priključivanja pruge na otvorenoj pruzi,

3. na mjestu prijelaza s jednokolosiječne na dvokolosiječnu prugu,

4. na mjestu priključivanja industrijskog kolosijeka na otvorenoj pruzi, ako je priključivanje izvedeno sa zaštitnim kolosijekom.

U kolodvorima uključenim u daljinsko upravljanje prometom (telekomanda), bočna zaštita od mogućih opasnih vožnji po kolosijecima koji nisu uključeni u daljinsko upravljanje mora biti osigurana zaštitnim skretnicama ili iskliznicama.

Skretnice u voznom putu moraju biti u tehničkoj ovisnosti sa zaštitnim skretnicama odnosno iskliznicama, tako da se položajem zaštitnih skretnica odnosno iskliznica onemoguće opasne bočne vožnje.

Skretnice moraju biti u tehničkoj ovisnosti s glavnim signalima:

1. na glavnim kolosijecima na magistralnoj pruzi, a na pruzi I i II reda ako je preko skretnica uz jezičak dopuštena brzina veća od 50 km/h,

2. na mjestu priključivanja industrijskog kolosijeka na otvorenoj pruzi, ako je izvedena sa glavnim signalom,

3. na mjestu priključivanja pruge na otvorenoj pruzi,

4. na mjestu prijelaza s jednokolosiječne na dvokolosiječnu prugu i mjestu prijelaza s jednog na drugi kolosijek na otvorenoj pruzi dvokolosiječne pruge.

Tehnička ovisnost iz stavka 1. ovog članka mora biti takva da glavni signal, ovisno o položaju skretnica, može signalizirati dopuštenu vožnju preko skretnica redovitom ili ograničenom brzinom, osim vožnje preko odvojene skretnice na industrijski kolosijek. Dopuštena vožnja smije biti signalizirana samo ako su skretnice u voznom putu u pravilnom i ispravnom položaju.

Skretnica u voznom putu i zaštitna skretnica, ako je preko skretnice u voznom putu dopuštena brzina veća od 100 km/h, mora biti opremljena napravom za osigravanje i trajnu kontrolu pravilnog i ispravnog položaja skretnice (skretnička postavna naprava i sl.).

Skretnica u voznom putu i zaštitna skretnica, koja nije u tehničkoj ovisnosti s glavnim signalom, mora biti oprem

ljena napravom za osiguravanje i kontrolu pravilnog i ispravnog položaja skretnice pri vožnji uz jezičak (skretnička brava i sl.).

Skretnice u voznom putu i zaštitne skretnice, koje nisu u tehničkoj ovisnosti s glavnim signalom, moraju biti opremljene skretničkim signalom za označavanje položaja skretnice (za vožnju u pravac ili skretanje) i vožnje uz ili niz jezičak.

Na otvorenoj pruzi ne smiju se ugrađivati križne skretnice i križišta.

Autostop uređaji i uređaji za brzinsko vođenje vlaka

Glavni signali i predsignali na glavnoj magistralnoj pruzi, moraju biti opremljeni autostop uređajem. Na pomoćnim magistralnim prugama i prugama I i II reda, glavni signali i predsignali moraju biti opremljeni autostop uređajem ako je dopuštena brzina veća od 100 km/h.

Radi gustine prometa, vrste vlakova i ostalih sigurnosnih razloga, ministar može propisati opremanje glavnih signala i predsignala autostop uređajem iako dopuštena brzina nije veća od 100 km/h.

Mjesto na pruzi, na kojem je dopuštena brzina zbog stanja pruge privremeno smanjena, na prugama iz stavka 1. i 2. ovog članka, mora biti opremljeno autostop uređajem.

Pruga na kojoj je dopuštena brzina veća od 160 km/h mora biti opremljena uređajem za brzinsko vođenje vlaka.

Željezničke telekomunikacije

Pruga mora biti opremljena telekomunikacijskim uređajima i vezama potrebnima za sigurno obavljanje prometa.

Glavna magistralna pruga mora biti opremljena radio-dispečerskim uređajem. Pomoćna magistralna pruga i pruga I ili II reda mora biti opremljena radio-dispečerskim uređajem ako je dopuštena brzina veća od 160 km/h.

Telekomunikacijski uređaji kojima se obavlja sporazumijevanje o vožnji vlakova između kolodvora na magistralnim prugama ili prugama I reda, a i radio-dispečerski uređaji, moraju biti opremljeni uređajima za memoriranje (registrofon).

Pokusne dionice pruge

Na pruzi se, radi obavljanja posebnih ispitivanja, mjerenja, proučavanja svojstava novih elemenata i konstrukcije gornjeg ustroja pruge i znanstvenih ispitivanja (u daljnjem tekstu "ispitivanje"), mogu osnivati pokusne dionice.

Na pokusnoj dionici može se odstupiti od pojedinih odredbi ovog Pravilnika.

Osnivanje pokusne dionice obavlja se na temelju projekta odnosno programa ispitivanja. Projektom odnosno programom ispitivanja moraju biti predviđeni uvjeti kojima mora udovoljavati pokusna dionica, odstupanja od odredbi ovog Pravilnika, organizacija, način i trajanje ispitivanja, instrumenti i uređaji koji će se rabiti tijekom ispitivanja i mjere sigurnosti prometa.

Projekt odnosno program ispitivanja i osnivanja pokusne dionice odobrava ministar. Prigodom davanja odobrenja ministar može propisati posebne mjere sigurnosti prometa.

Odredbe stavka 2., 3., i 4. ovog članka odgovarajuće se primjenjuju i na dionici pruge na kojima se obavljaju pokusne vožnje brzinom većom od dopuštene na toj dionici, ili ako željeznička vozila koja se ispituju ne udovoljavaju propisanim uvjetima za tu dionicu (osovinska masa, profil vozila, utjecaj na signalno-sigurnosne ili telekomunikacijske uređaje i sl.).

Prijelazne i završne odredbe

Odredbe članka 8. stavka 2. ovog Pravilnika ne odnose se na postojeće kolosijeke u kolodvorima.

Prigodom rekonstrukcije postojećih kolosijeka u kolodvorima, uzdužni nagib tih kolosijeka može biti i veći od 1 mm/m, ali se postojeći nagib ne smije povećati.

Odredbe članka 38. stavka 1. ovog Pravilnika ne odnose se na postojeće zaštitne signale stajališta na dvokolosiječnim prugama i zajedničkim stajalištima na usporednim prugama.

Ispred zaštitnih signala iz stavka 1. ovog članka, ako se njihovi signalni znakovi ne predsignaliziraju, na duljini zaustavnog puta mora biti postavljana signalna oznaka o približavanju glavnom signalu bez predsignala.

Usklađivanje postojećih pruga s odredbama članka 9. stavka 2., članka 11. stavka 1., članka 16. stavka 1. i 2., članka 23., članka 26., stavka 4., članka 30. stavka 3., članka 32., članka 33. stavka 1., članka 35. stavka 2., članka 41. stavka 1. točke 1. i 2. i članka 46. stavka 2. ovog Pravilnika mora se obaviti najkasnije prigodom prve rekonstrukcije.

Do usklađivanja s odredbama navedenim u stavku 1. ovog članka, postojeće pruge moraju udovoljavati slijedećim uvjetima:

1. postojeća dopuštena osovinska masa i masa po duljinskom metru ne smije se smanjivati (članak 9. stavak 2.)

2. kolosijeci moraju udovoljavati najmanje minimalnom slobodnom profilu (članak 11. stavak 1.),

3. razmak kolosijeka na otvorenoj pruzi ne smije biti manji od 3,80 m, a postojeći razmak od 4,00 m i manji ne smije se smanjivati (članak 16. stavak 1.),

4. razmak kolosijeka u kolodvoru ne smije biti manji od 4,00 m, a postojeći razmak od 4,50 m i manji ne smije se smanjivati (članak 16. stavak 2.),

5. kolodvori i stajališta, uz kolosijeke na kojima se vlakovi zaustavljaju radi izmjene putnika, moraju imati uređene površine (članak 23.)"

6. prijelazi na koje se usmjeravaju putnici u stajalištima na dvokolosiječnim prugama, ili u zajedničkim stajalištima na usporednim prugama, moraju biti osigurani zaštitnim signalima stajališta (članak 26. stavak 4.),

7. priključivanje industrijskog kolosijeka na otvorenoj pruzi magistralne pruge, ili pruge I reda, mora biti izvede

no sa iskliznicom na industrijskom kolosijeku. Iskliznica mora biti u tehničkoj ovisnosti s odvojnom skretnicom (članak 30. stavak 3.),

8. ispred kolodvora, na duljini zaustavnog puta ispred prve ulazne skretnice, mora biti postavljena signalna oznaka o približavanju kolodvoru bez ulaznog signala, osim ako se ulazna vožnja signalizira štitnim signalom (članak 32.),

9. dopuštena brzina na magistralnim prugama ne smije biti veća od 100 km/h (članak 33. stavak 1.),

10. dopuštena brzina preko odvojne skretnice priključenog industrijskog kolosijeka na magistralnim prugama i prugama i reda ne smije biti veća od 50 km/h (članak 35. stavak 2.),

11. dopuštena brzina preko skretnice na glavnim kolosijecima ne smije uz jezičak biti veća od 50 km/h, a niz jezičak od 100 km/h (članak 41. stavak 1. točka 1 ),

12. dopuštena brzina preko odvojne skretnice priključenog industrijskog kolosijeka ne smije biti veća od 50 km/h (članak 41. stavak 1. točka 2.),

13. dopuštena brzina na glavnim magistralnim prugama ne smije biti veća od 160 km/h (članak 46. stavak 2.).

Usklađivanje postojećih magistralnih pruga s odredbama članka 44. stavka 1. ovog Pravilnika mora se obaviti u roku jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.

Do usklađivanja s odredbama iz stavka 1. ovog članka, dopuštena brzina na glavnim magistralnim prugama ne smije biti veća od 100 km/h.

Usklađivanje postojećih pruga s odredbama članka 44 stavka 3. ovog Pravilnika mora se obaviti najkasnije u toku jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.

Opći i drugi akti HŽ-Hrvatskih željeznica, kojima su utvrđeni tehnički uvjeti za sigurnost prometa kojima moraju udovoljavati željezničke pruge, moraju se uskladiti s odredbama ovog Pravilnika u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa : 011-01/94-02/70

Urbroj : 530-01-94-3

Zagreb,11. studenoga 1994.