ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UNUTARNJIM POSLOVIMA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima, kojeg je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 6. listopada 1994.

Broj : PA4-92/1-94.

Zagreb, 12. listopada 1994.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UNUTARNJIM POSLOVIMA

U Zakonu o unutarnjim poslovima ("Narodne novine", br. 29/81. - pročišćeni tekst, 73/91., 19/92. i 33/92.), članak 1. mijenja se i glasi:

"Unutarnji poslovi prema ovom Zakonu su poslovi:

1. zaštite Ustavom utvrđenog poretka,

2. zaštite života i osobne sigurnosti ljudi. zaštite imovine, sprečavanja i otkrivanja kaznenih djela, pronalaženja i hvatanja počinitelja kazneniih djela i njihovog privođenja nadležnim tijelima, održavanja javnog reda i mira, kriminalističke tehnike, sigurnosti i kontrole te upravljanja prometom na cestama. nadzora i zaštite državne granice, kretanja i boravka stranaca, zaštite određenih osoba, objekata i prostora od posebnog interesa,

3. specijalne policije,

4, javnog okupljanja, nabavljanja, držanja i nošenja oružja i streljiva, vatrogasnih postrojbi Ministarstva, civilne zaštite, inspekcije zaštite od požara, obavljanja nadzora te ostalih poslova u svezi proizvodnje, prometa i uporabe eksplozivnih tvari za gospodarsku uporabu i prijevoza opasnih tvari, tehničkog pregleda vozila, izdavanja putovnica, osobnih iskaznica i vozačkih isprava, registracije vozila, prijavljivanja prebivališta i boravišta građana, državljanstva,

5. ostali unutarnji poslovi određeni zakonom."

Članak 8. mijenja se i glasi:

"Ministarstvo pruža stručnu pomoć fizičkim i pravnim osobama te državnim i drugim tijelima u organiziranju i provođenju poslova zaštite osoba i imovine i obavlja nadzor nad njihovim radom."

Članak 11. mijenja se i glasi:

"Unutarnje poslove iz članka 1. ovoga Zakona obavljaju redarstvene službe ustrojene u Ministarstvu i to:

1. Služba za zaštitu ustavnog poretka,

2. Policija,

3. Kriminalistička policija,

4. Specijalna policija.

U Ministarstvu se osnivaju ustrojstvene jedinice u kojima se obavljaju i drugi poslovi utvrdeni ovim Zakonom i pravilnikom o unutarnjem redu.

Vlada Republike Hrvatske uredbom uređuje unutarnje ustrojstvo Ministarstva.

Ministar unutarnjih poslova postavlja načelnike policijskih uprava te načelnike centara službe za zaštitu ustavnog poretka.

Ministar unutarnjih poslova donosi pravilnik o unutarnjem redu."

Članak 12. mijenja se i glasi:

"Radom Ministarstva upravlja ministar unutarnjih poslova.

Ministar ima zamjenika te odredeni broj pomoćnika utvrden uredbom iz članka 11. stavka 3. ovoga Zakona.

Pomoćnici ministra obavljaju poslove utvrđene zakonom i drugim propisima."

Članak 16. mijenja se i glasi

"Nadzor nad zakonitošću rada Službe za zaštitu ustavnog poretka obavlja Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske.

Odbor nadzire zakonitost rada Službe za zaštitu ustavnog poretka naročito u pogledu ostvarivanja Ustavom Republike Hrvatske i zakonom utvrdenih prava i sloboda čovjeka i građanina, pravnih osoba, državnih i drugih tijela te prava i sloboda utvrđenih normama međunarodnog prava.

Činjenice i podaci izneseni na sjednicama Odbora i u materijalima pripremljenim za sjednice Odbora. smatraju se državnom tajnom.

Odbor najmanje jedanput godišnje o svom radu u svezi nadzora nad zakonitošću rada Službe za zaštitu ustavnog poretka izvještava Sabor Republike Hrvatske."

U članku 17. stavak 1. mijenja se i glasi:

"Ministar unutarnjih poslova ili osoba koju on za to ovlasti, izvješćuje Županijsku skupštinu, odnosno Skupštinu Grada Zagreba. o stanju i pitanjima zaštite Ustavom utvrdenog poretka na njenom području te o drugim pitanjima iz djelokruga rada Ministarstva.

U stavku 2. riječi: "skupština općine" zamjenjuju se riječima "Županijske skupštine".

Iza članka 19. mijenja se naziv odjeljka: "3. Policija", i glasi: "3. Policija i kriminalistička policija."

Članak 20. mijenja se i glasi:

"Policija i kriminalistička policija obavljaju poslove iz članka 1. točke 2., 4. i 5. ovoga Zakona sukladno djelokrugu rada utvrdenom posebnim propisima."

U članku 21. stavak 1. mijenja se i glasi:

"Radi obavljanja poslova policije i kriminalističke policije u Ministarstvu se osnivaju ustrojstvene jedinice policijske uprave."

U članku 23. stavak 1. mijenja se i glasi:

"Za neposredno obavljanje poslova policije, kriminalističke policije i drugih unutarnjih poslova u policijskoj upravi osnivaju se policijske postaje kao ustrojstvene jedinice policijske uprave."

U stavku 3. iza riječi: "općini" stavlja se zarez i dodaju riječi: "odnosno gradu".

Ispred članka 24. dodaje se naslov novog odjeljka koji glasi: "4. Specijalna policija". a članak 24. mijenja se i glasi:

"Za borbu protiv svih oblika diverzantsko-terorističkih djelovanja, sprečavanja otmica osoba i prijevoznih sredstava, oslobađanja talaca te obavljanja drugih poslova iz djelokruga Ministarstva pod posebnim uvjetima. osniva se specijalna policija."

Iza članka 24. naslov odjeljka: "4. Zbor narodne garde" briše se i dodaje se članak 24a. koji glasi:

" Članak 24a.

Ministar unutarnjih poslova može radi posebnih razloga sigurnosti, održavanja ili uspostavljanja javnog reda i mira, kao i u slučaju opće opasnosti prouzročene elementarnim nepogodama i epidemijama, osnovati posebne postrojbe za obavljanje navedenih poslova.

Aktom o osnivanju posebne postrojbe određuju se djelatnici Ministarstva i polaznici Policijske akademije stariji od 18 godina koji čine posebne postrojbe iz stavka 1. ovoga članka.

Kada obavljaju poslove iz stavka 1. ovoga članka pripadnici posebnih postrojbi smatraju se ovlaštenim službenim osobama."

Iza članka 24a. dodaje se naslov glave koji glasi: "GLAVA II A. CIVILNA ZAŠTITA" i članci 24b., 24c.. 24d., 24e.. 24f., 24g., 24h., 24i.. 24j.. 24k.. 241., 24m.. 24n., 24nj., 24o., 24p., 24r.. 24s.. 24š., 24t., 24u., 24v., 24z. i 24ž. koji glase:

Civilna zaštita je oblik organiziranja, pripremanja i sudjelovanja gradana, pravnih osoba. tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave i uprave radi zaštite i spašavanja gradana i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških, ekoloških nesreća te od ratnih razaranja.

Temeljne zadaće civilne zaštite humanitarne su naravi i odnose se na:

- otklanjanje uzroka i neposrednih opasnosti te sprečavanje nastajanja i širenja nepogoda, nesreća ili ublažavanja posljedica ratnih razaranja, ,

- organizirano i pravovremeno sudjelovanje u zaštiti i spašavanju za vrijeme djelovanja prirodne nepogode ili druge nesreće. u izvanrednim okolnostima, te u slučaju ratnog stanja,

- uklanjanje posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća te ratnih razaranja do osiguranja najnužnijih uvjeta za življenje i rad.

Civilna zaštita obuhvaća:

- osobnu i uzajamnu zaštitu gradana,

- mjere zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, te motrenje, obavješćivanje i uzbunjivanje za potrebe civilne zaštite,

- postrojbe, službe i tijela za upravljanje i vođenje postrojbi te druge oblike organiziranja civilne zaštite.

Za organiziranje i provođenje civilne zaštite odgovorni su vlasnici, korisnici stambenih i poslovnih objekata, pravne osobe te tijela nadležna za vođenje civilne zaštite u mjesnim odborima, a u općinama, gradovima, Gradu Zagrebu, kotarevima s posebnim statutom, županijama i za teritorij Republike Hrvatske, nadležne službe civilne zaštite Ministarstva.

Vlada Republike Hrvatske donosi, na prijedlog ministra unutarnjih poslova, plan zaštite i spašavanja za teritorij Republike.

Predstavničko tijelo općine, grada, Grada Zagreba, kotara s posebnim statutom i županije donosi plan zaštite i spašavanja za svoje područje, a u pravnoj osobi nadležno tijelo utvrđeno aktima pravne osobe.

Planovi zaštite i spašavanja izrađuju se na temelju metodologije koju utvrđuje ministar unutarnjih poslova, polazeći od procjene opasnosti za pojedino područje.

Za obavljanje opsežnijih i složenijih zadaća civilne zaštite osnivaju se postrojbe civilne zaštite koje djeluju u slučajevima kada nisu dovoljni osobna i uzajamna zaštita gradana te djelovanje pravnih osoba, tijela i službi kojima je zaštita i spašavanje redovna djelatnost.

Osnovu organiziranja postrojbi civilne zaštite čine pravne osobe i službe koje se u okviru svoje djelatnosti bave određenim vidovima zaštite i spašavanja.

Postrojbe civilne zaštite osnivaju se kao postrojbe opće i specijalističke namjene.

Vrste i broj postrojbi i drugi oblici organiziranja civilne zaštite odreduju se planom zaštite i spašavanja ovisno o procjeni opasnosti i posljedicama prirodnih, tehničko-tehnoloških, ekoloških nesreća te ratnog razaranja, kao i raspoloživim ljudskim i materijalnim snagama za zaštitu i spašavanje, sukladno načelima ustroja, popune, pozivanja i uporabe postrojbi i drugih oblika organiziranja civilne zaštite, koje utvrđuje ministar unutarnjih poslova.

Postrojbe civilne zaštite osnivaju se za teritorij Republike, te za područja županija, kotareva s posebnim statutom, gradova, Grada Zagreba, općina, a u drugim pravnim osobama ako za to postoji potreba i uvjeti.

Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave i uprave osnivaju postrojbe civilne zaštite, osiguravaju sredstva za njihovo pripremanje, potrebnu opremu i djelovanje, a Ministarstvo za teritorij Republike.

Postrojbe civilne zaštite koje osniva, oprema i osposobljava Ministarstvo sudjeluju u zaštiti i spašavanju na cijelom teritoriju Republike, te pružaju međunarodnu pomoć u zaštiti i spašavanju.

Ministar unutarnjih poslova ili osoba koju on ovlasti može narediti svakoj postrojbi civilne zaštite da sudjeluje u zaštiti i spašavanju na teritoriju Republike Hrvatske.

Sudjelovanjem u civilnoj zaštiti smatra se obavljanje dužnosti u postrojbama, stožerima, tijelima i drugim oblicima organiziranja civilne zaštite te obavljanje drugih dužnosti u zaštiti i spašavanju.

Obveznici civilne zaštite dužni su sudjelovati u civilnoj zaštiti od trenutka mobilizacije ili aktiviranja postrojbi, stožera, tijela i drugih oblika organiziranja civilne zaštite za vrijeme prirodnih, tehničko-tehnoloških, ekoloških nesreća, odnosno za vrijeme ratnih djelovanja, za vrijeme obuke i vježbi. pripremanja mjera zaštite i spašavanja, te izvršavanja drugih zadaća do njihova otpuštanja po izvršenju zadaća radi kojih je provedena mobilizacija i aktiviranje.

Raspored vojnih obveznika u civilnu zaštitu obavljaju uprave i uredi za obranu Ministarstva obrane temeljem propisa o raspoređivanju obveznika civilne zaštite.

Raspored ostalih obveznika civilne zaštite obavlja Ministarstvo.

Vlada Republike Hrvetske donosi propise iz stavka 1. ovoga članka.

Raspored dragovoljaca vrši se sukladno posebnim propisima.

Policijske uprave vode evidenciju o pripadnicima civilne zaštite raspoređenim u postrojbe, stožere i druga tijela civilne zaštite.

Obveznicima civilne zaštite i dragovoljcima koji su raspoređeni u civilnu zaštitu. izdaje se iskaznica obveznika civilne zaštite.

U ratu,pripadnicima postrojbi, stožera i drugih tijela i organizacija koje sudjeluju na zadacima civilne zaštite, izdaje se osobna iskaznica za osoblje civilne zaštite u skladu s Dopunskim protokolom uz Ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata.

Ministarstvo izdaje iskaznice iz stavka 2. i 3. ovoga članka.

Pripadnici postrojbi, stožera i drugih tijela civilne zaštite i povjerenici civilne zaštite nose znak civilne zaštite utvrđen Dopunskim protokolom uz Ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata, kojim se obilježavaju i objekti, vozila i sredstva civilne zaštite.

Znak civilne zaštite te osobnu iskaznicu osoblja civilne zaštite, u ratnim uvjetima koriste i pripadnici drugih snaga zaštite i spašavanja koji se angažiraju na zadaćama civilne zaštite.

Pripadnici postrojbi, stožera i drugih tijela i organizacija civilne zaštite imaju odore s odgovarajućim oznakama specijalnosti i oznakama funkcija.

Odore i oznake iz stavka 3. ovoga članka te oblik i sadržaj iskaznice civilne zaštite propisuje ministar unutarnjih poslova.

Osposobljavanje obveznika civilne zaštite i građana za izvršavanje zadaća civilne zaštite provode škole, ustanove te odgovarajuće stručne i znanstvene institucije kao i druge pravne osobe koje za to imaju suglasnost Ministarstva.

Uvjete za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, te sadržaj nastavnih planova i programa za osposobljavanje i obuku pripadnika tijela, postrojbi i drugih oblika organiziranja civilne zaštite utvrđuje i propisuje ministar unutarnjih poslova.

Poslove vodenja civilnom zaštitom obavlja Ministarstvo.

Radi usklađivanja priprema i aktivnosti zaštite i spašavanja pri Ministarstvu, poglavarstvima županija, kotareva s posebnim statutom, gradova. Grada Zagreba i općina mogu se osnivati stožeri i druga tijela za koordinaciju u civilnoj zaštiti.

Područje za koje se osniva stožer civilne zaštite i druga tijela za koordinaciju i njihove ovlasti propisuje ministar unutarnjih poslova.

Radi zaštite i spašavanja ljudi. materijalnih i drugih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih, tehničko - tehnoloških. ekoloških nesreća te ratnih razaranja. planiraju se i grade skloništa i drugi objekti za zaštitu ljudi.

Jedinice lokalne samouprave i uprave dužne su u okviru svojih prava i obveza, na svom području, osigurati uvjete za sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara.

Sklonište je objekt ili prostorija koja pruža propisani stupanj zaštite.

Skloništa se grade u skladu s prostornim planovima i planovima zaštite i spašavanja jedinica lokalne samouprave i uprave.

Drugi objekti za zaštitu ljudi su podrumske i druge prostorije u zgradama prilagođene za sklanjanje, komunalni i prirodni objekti te rovovska skloništa.

Općin, gradovi i Grad Zagreb dužni su na svom području osigurati prostore za javna skloništa.

Za javna skloništa mogu se koristiti i pogodne postojeće komunalne i druge građevine prilagođene toj svrsi.

Pri gradnji komunalnih ili drugih gradevina ispod površine tla u općinama, naseljima, gradovima i Gradu Zagrebu investitor je dužan predvidjeti mogućnost njihove brze prilagodbe za sklanjanje ljudi.

Skloništa se moraju redovito održavati u ispravnom stanju.

Općine, gradovi i Grad Zagreb osiguravaju sredstva za gradnju javnih skloništa, njihovo opremanje i održavanje postojećih.

Vlasnici stambenih zgrada i poslovnih objekata, građani i pravne osobe dužni su, sukladno uputama i zahtjevima nadležnih tijela civilne zaštite pripremati i održavati podrumske i druge prostorije pogodne za sklanjanje te sudjelovati u gradnji rovovskih skloništa.

Skloništa u sastav zgrade ili izvan zgrade i javna skloništa mogu se u miru davati u zakup pod uvjetima koje propiše ministar unutarnjih poslova.

Pri gradnji stambenih i poslovnih građevina investitori su dužni graditi skloništa.

Županijski ured, onosno gradski ured Grada Zagreba, nadležan za poslove prostornog uredenja, može utvrditi, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležne policijske uprave da se sklonište ne gradi ukoliko je sklanjanje osigurano u već izgrađenim skloništima.

Županijski ured, odnosno gradski ured Grada Zagreba. nadležan za poslove prostornog uredenja, može utvrditi da investitor nije dužan graditi sklonište i ako bi gradnjom zbog geološko - hidroloških uvjeta troškovi gradnje bili nesrazmjerno visoki te ako se radi o građevini za privremenu uporabu.

Sredstva za gradnju, opremanje i održavanje javnih skloništa osiguravaju se:

1. od doprinosa investitora koji prema odredbi članka 24u, stavcima 2. i 3. ovoga Zakona, ne grade skloništa,

2. od najamnine, stanarine, odnosno zakupnine od poslovnih zgrada i prostorija,

3. od zakupnina za korištenje skloništa u miru za druge namjene,

4 od sredstava iz općinskog odnosno gradskog proračuna.

Investitor stambenih i poslovnih gradevina koji je oslobođen od gradnje skloništa u skladu s odredbama članka 24u. ovoga Zakona, doprinos za gradnju skloništa uplaćuje pri ishođenju gradevinske dozvole, prema stvarnoj predračunskoj vrijednosti gradevinskog dijela objekta u vrijeme izdavanja dozvole.

Rješenje o obvezi plaćanja doprinosa za skloništa u smislu odredbe stavka 1. točke 1. ovoga članka donosi županijski ured, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove prostornog uređenja.

Doprinos investitora za gradnju skloništa iz članka 24v. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, uplaćuje se po stopi l,5% od ukupne vrijednosti građevinskog dijela gradevine.

Sredstva iz članka 24v. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, uplaćuje se po stopi l% od ukupnog iznosa najamnine, stanarine, odnosno zakupnine poslovnih zgrada i prostorija i to do kraja tekućeg mjeseca za protekli mjesec.

Građevinskim dijelom građevine, u smislu ovoga Zakona, smatra se građevinski objekt s unutarnjim instalacijama bez opreme i namještaja te bez uređenja prostora oko objekta.

Ministarstvo odlučuje o rasporedu i uporabi sredstava za gradnju i održavanje skloništa.

Sredstva za skloništa prema odredbi članka 24v. stavka 1. točke 1., 2. i 3. doznačuju se na poseban račun Ministarstva.

Jedinice lokalne samouprave i uprave u okviru svog proračuna osiguravaju sredstva za zaštitu i spašavanje za potrebe područja iz svoje nadležnosti.

Vlada Republike Hrvatske i predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave i uprave donose odluke o visini sredstava za financiranje civilne zaštite sukladno planovima zaštite i spašavanja"

Naziv Glave III. "Dužnosti i ovlaštenja radnika Ministarstva" mijenja se i glasi:

Članak 30. mijenja se i glasi:

"Državni službenici Ministarstva koji imaju posebne dužnosti i ovlasti određene zakonom su ovlaštene službene osobe.

Poslove koje obavljaju ovlaštene službene osobe utvrđuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra unutarnjih poslova.

Ministarstvo izdaje ovlaštenim službenim osobama službenu iskaznicu i policijsku značku.

Obrazac službene iskaznice i izgled policijske značke propisuje ministar unutarnjih poslova."

Članak 31. mijenja se i glasi:

"Ovlaštena službena osoba dužna je poslove iz nadležnosti Ministarstva obavljati u svakoj prilici i u slučaju kad izvršenje tih poslova dovodi u opasnost njen život."

U članku 32. stavak 1. mijenja se i glasi

"Ovlaštene službene osobe dužne su nositi odoru kada obavljaju poslove održavanja javnog reda i mira. kontrole i upravljanja prometom na cestama, nadzora i zaštite državne granice, ili kada obavljaju druge poslove prema propisima o načinu postupanja policije."

U članku 34. riječ: "samostalno" briše se.

Članak 35. mijenja se i glasi:

"Ovlaštene službene osobe imaju pravo zadržati osobu radi zaštite sloboda i prava drugih ljudi, kao i radi zaštite pravnog poretka, javnog morala i zdravlja.

Zadržavanje može trajati najduže dvadesetčetiri sata. Ovlaštena službena osoba dužna je odmah upoznati zadržanu osobu o razlozima zadržavanja, a o zadržavanju u roku od šest sati od početka zadržavanja izvijestiti obitelj zadržane osobe ili osobu, koju on odredi.

Zapovjednik policijske postaje dužan je u roku od šest sati od početka zadržavanja, donijeti rješenje o zadržavanju i dostaviti ga zadržanoj osobi.

Protiv rješenja o zadržavanju iz prethodnog stavka ovog članka zadržana osoba ima pravo žalbe načelniku policijske uprave u roku od šest sati nakon dostave rješenja, time da uložena žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

Načelnik policijske uprave dužan je u roku od šest sati od časa primitka donijeti odluku o uloženoj žalbi."

Iza članka 35. dodaje se novi članak 35a. koji glasi:

U slučaju zadržavanja stranca bez odgode će se putem Ministarstva vanjskih poslova izvijestiti veleposlanstvo države čije je on državljanin."

U članku 38. stavku 1. na kraju teksta briše se točka i dodaju se riječi: "ili iz drugih razloga sigurnosti."

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

"U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, ovlaštena službena osoba može zapovijediti vozaču vozila da žrtvu kaznenog djela. elementarne nepogode ili nesretnog slučaja, preveze u najbližu zdravstvenu ustanovu. Dosadašnji stavci 2. i,3. postaju stavci 3. i 4.

U članku 53. stavku 1. točka 2. mijenja se i glasi "2. da ima srednju stručnu spremu".

U točki 3. na kraju teksta točka se zamjenjuje zarezom i dodaje riječ: "odnosno".

Iza točke 3. dodaje se točka 4. koja glasi:

"4. da nije starija od 35 godina i pod uvjetima da ima najmanje 36 mjeseci provedenih u pričuvnom sastavu Ministarstva."

U stavku 2. riječi "za koje je utvrđen šesti (VI.) i sedmi (VII.) stupanj", zamjenjuju se riječima: "više" i "visoke".

U članku 55. stavku 1: riječi: "za kojeg se ocijeni" zamjenjuju se riječima: "za kojeg neposredni rukovoditelj ocijeni".

U članku 58b. stavak 2. mijenja se i glasi

"Pripadnici pričuvnog sastava koji se nalaze na dužnostima iz stavka 1. ovoga članka te pod istim uvjetima i pripadnici postrojbi civilne zaštite imaju pravo na naknadu i druga prava utvrđens propisima."

Stavak 4. mijenja se i glasi:

"Propise o pričuvnom sastavu policije donijet će ministar unutarnjih poslova."

U članku 59. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: "Državnim službenicima, koji nisu ovlaštene službene osobe, i namještenicima. pripada pravo na naknadu za rad iz stavka 1. ovoga članka u skladu s posebnim propisima "

U članku 60. stavak 1. mijenja se i glasi

"Državnog službenika i namještenika može se po potrebi službe trajno premjestiti na drugo radno mjesto u ustrojstvenu jedinicu na području druge policijske uprave."

U stavku 2. riječi: " Radnik raspoređen na radno mjesto u organizacijskoj jedinici koja se nalazi na području druge općine ili grada Zagreba ima pravo na:" zamjenjuju se riječima: "Državni službenik i namještenik iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na:"

Iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi:

"6. odgovarajući smještaj, prehranu i novčanu naknadu za posebne izdatke na teret sredstava Ministarstva."

Dosadašnja točka 6. postaje točka 7.

Članak 61. mijenja se i glasi:

Državni službenik i namještenik može biti privremeno premješten na drugo radno mjesto u ustrojstvenu jedinicu na području druge policijske uprave nejduže jednu godinu.

Državnom službeniku i namješteniku iz stavka I. ovoga članka pripadaju prava iz članka 60. stavka 2. točke 26. ovoga Zakona."

U članku 75a. stavku 1. iza riječi: "koga" briše se riječ: "se" i dodaju riječi: "neposredni rukovoditelj".

U članku 93. stavak 2 mijenja se i glasi:

"Posebne sadržaje obrazovnog programa koje ostvaruju Policijska akademija i Vatrogasna škola donosi ministar unutarnjih poslova"

Članak 94. mijenja se i glasi:

"Obrazovanje u okviru Ministarstva provode Policijska akademija i Vatrogasna škola.

U sastavu Policijske akademije su Visoka policijska škola i Srednja policijska škola.

Visoka policijska škola, Srednja policijska škola i Vatrogasna škola donose svoje statute.

Policijska akademija i Vatrogasna škola mogu provoditi dopunsko obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje djelatnika Ministarstva."

Članak 95. mijenja se i glasi:

"Polaznici Srednje policijske škole. kao i polaznici Vatrogasne škole, kada se školuju za potrebe Ministarstva, imaju pravo na zdravstveno osiguranje, besplatan smještaj i prehranu, na propisanu odjeću i obuću, kao i na udžbenike i druga pomagala za učenje te mjesečnu naknadu za osobne potrebe u skladu sa standardom koji utvrđuje ministar unutranjih poslova"

Članak 96. mijenja se i glasi:

"Za upis učenika, odnosno studenata na Policijsku akademiju i Vatrogasnu školu raspisuje se natječaj."

U članku 97. stavak 1. mijenja se i glasi:

"Polaznici svih oblika obrazovanja koji su uspješno završili školovanje za potrebe Ministarstva, raspoređuju se kao pripravnici s pripravničkim stažom u trajanju od najmanje šest mjeseci."

U stavku 4. riječi: "Radnici koji su završili Fakultet kriminalističkih znanosti i Srednju školu za unutarnje poslove". zamjenjuju se riječima: "Državni službenici i namještenici koji su završili Visoku policijsku školu ili Srednju policijsku školu, te Vatrogasnu školu".

U članku 98. stavak 1. mijenja se i glasi:

"Sredstva za djelatnost odgoja i obrazovanja na temelju planiranih programa osiguravaju se iz državnog proračuna i drugih izvora u skladu sa zakonom."

U članku 99. riječi: "sredstva za opremanje i modernizaciju službe", zamjenjuju se riječima: "sredstva za tehničko opemanje i radni prostor", a riječi: "osim sredstava iz članka 98. stavka 1. ovoga Zakona" brišu se.

U cijelom tekstu Zakona o unutarnjim poslovima ("Narodne novine", br. 29/91: - pročišćeni tekst, 73/91.,19/92. i 33/92.) riječi: "Republika", "stanica", "radnik", "organ", "mjesna zajednica", "pripravnik", "osobni dohodak", "akt o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji", "uniforma", "porodica". "organizacijska", "podnosioc", "usmjereno obrazovanje", "ovlaštenje", "činovi", "rukovodioc", "učinioc", "privreda", "pripravnički", "Srednja škola za unutarnje poslove", "branilac" i "standard", zamjenjuju se riječima: "država", "postaja", "državni službenik i namještenik", "tijelo", "mjesni odbor", "vježbenik", "plaća", "pravilnik o unutarnjem redu", "odora", "obitelj", "ustrojstvena", "podnositelj", "srednjoškolsko obrazovanje", "ovlasti", "oznaka zvanja", "rukovoditelj", "počinitelj", "gospodarstvo", "vježbenički", "Srednja policijska škola", "branitelj" i "norma", u odgovarajućim padežima.

Propise o ustroju, područjima, mjerama i aktivnostima civilne zašite, te propise o izgradnji, opremanju, održavanju i korištenju skloništa donijet će ministar unutarnjih poslova u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članka 120. do 193. Zakona o općenarodnoj obrani ("Narodne novine". br. 4/91.).

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 200-01/92-01/03

Zagreb, 6 listopada 1994.