USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik suda i suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela. povodom prijedloga ing. Ivana Peića iz Novske, Trg L. I. Oriovčanina 10, na sjednici održanoj dana 12. listopada 1894. godine, donio je ovo

RJEŠENJE

1) Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe članka 35. stavak 4. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Narodne novine", broj 26/83, 5/86, 42/87, 34/89, 57/89, 40/90, 9/91, 26/93, 96/93 i 44/94) te ustavnosti i zakonitosti odredbe članka 19. Statuta Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske ("Narodne novine.. broj 58/90, 21/92 i 116/93).

2) Ovo rješenje će se obaviti u "Narodnim novinama".

Predlagatelj ing. Ivan Peić predložio je ovome Sudu pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredbi propisa označenih u izreci. Smatra da navedene odredbe dovode u nejednak i neravnopravan položaj umirovljenike koji su tijekom radnog odnosa radili duže od punog radnog vremena (prekovrerneni rad) od onih koj i to nisu, budući da im se plaća za taj rad ne uzima posebno u obračun mirovinske osnovice, od koje se onda odreduje visina mirovine, već se isplate po osnovi takvog rada svode na plaće kao za puno radno vrijeme. Odredbama stavka 4. članka 35. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, utvrđeno je da se za utvrdivanje mirovinske osnovice uzima prosjećna mjesečna plaća, koju je osiguranik ostvario radom u punom radnom vremenu, a plaća koja je ostvarena radom u vremenu dužem ili kraćem od punog radnog vremena, obračunava se na puno radno vrijeme. Odredbama članka 19. navedenog Statuta utvrden je način obračunavanja plaće ostvarene radom u punom, kraćem od punog ili dužem od punog radnog vremena u jednoj organizaciji ili kod jednog poslodavca, odnosno u dva ili više radnih odnosa, na plaću za puno radno vrijeme. Ustavni sud prijedlog nije prihvatio zbog slijedećeg: Ustav Republike Hrvatske utvrdio je da su jednakost, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka i vladavina prava jedne od najviših vrednota ustavnog poretka (članak 3.). Ustavom je nadalje utvrđeno da se pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje uređuja zakonom i kolektivnim ugovorom (članak 56. stavak I.) te da država stvara socijalne uvjete radi ostvarivanja prava na dostojan život (članak 62.). Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju jedan je od onih propisa kojim je, sukladno navedenim ustavnim odredbama uređen sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja, kao dio socijalnog osiguranja kojim se osigurava socijalna sigurnost onih koji su ostvarili pravo na mirovinu. Pravo na mirovinu je jedno od osnovnih prava iz mirovinskog osiguranja. koje se stječe, koristi ili gubi na način i uz pretpostavke propisane zakonom i općim aktima donesenim na temelju zakona.

Ustavni sud smatra da nema osnova za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti osporenih propisa. Odredbama članka 35. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju propisano je, a u okviru postupka za stjecanje i utvrđivanje prava na starosnu mirovinu, da se ta mirovina određuje od mirovinske osnovice te što sve čini tu osnovicu i kako se ona utvrđuje. Osporenim stavkom 4 toga članka utvrdeno je koja se plaća uzima za obračun te osnovice te kako se ona obračunava u slučaju rada dužeg ili kraćeg od punog radnog vremena - svođenjem na plaću za puno radno vrijeme.

Kako je odredbama stavka 6. istoga članka 35. Zakona utvrđeno da će zajednica, sada Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja, svojim općim aktom podrobnije urediti pitanje plaće koja se uzima za utvrđivanje mirovinske osnovice, to Sud smatra da niti odredbe članka 19. osporenog Statuta nisu suprotne Ustavu i zakonu.

Ustavni sud je slijedom izloženog ocijenio da su osporenim zakonskim i statutarnim odredbama svi osiguranici, koji su po zakonu stekli pravo na mirovinu, izjednačeni u postupku određivanja mirovine, odnosno utvrđivanja rriirovinske osnovice te da su tvrdnje predlagatelja o povredi ustavnih odredbi o jednakosti i ravnopravnosti građana osporenim odredbama, neosnovane.

Sukladno odredbama članka 45. stavak 1. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 29/94) riješeno je kao u izreci.

Objava rješenja temelji se na odredbi članka 20. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ( " Narodne novine", broj 13/91 )

Broj: U-I-413/1994.

Zagreb, 12. listopada 1994.