USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik te suci Zdravko Bartovčak. prof. dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić-Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić. mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, povodom prijedloga Saveza antifašističkih boraca Republike Hrvatske, Zagreb, P. Hatza 16 i Židovske općine u Zagrebu, Ribnjak 2, koju zastupa Nevenka Mrčela, odvjetnica iz Zagreba, na sjednici održanoj dana 17. listopada 1994. godine, donio je ovo

RJEŠENJE

1. Ne prihvaćaju se prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i odredbe članka 2. stavak 1. Zakona o pravima bivših političkih zatvorenika ("Narodne novine", broj 34/91, 76/93 i 52/94).

2. Ovo rješenje objavit će se u "Narodnim novinama".

Prijedlozima je osporena ustavnost odredbe članka 2. stavak 1. u izreci navedenog Zakona, kojom je određeno tko se u smislu toga Zakona smatra političkim zatvorenikom. Predlagatelji smatraju da su osporene odredbe pravno i sadržajno nedefinirane i neodredene, što da omogućava proizvoljna tumačenja tih odredbi u postupku utvrđivanja svojstva političkog zatvorenika. S tim u svezi izražavaju i sumnju u objektivnost upravnih tijela koja će provoditi taj postupak. Posebno predlagatelji ukazuju i na mogućnost da se time neosnovano i protivno normama medunarodnog prava, rahabilitiraju suradnici fašističkih okupatora, uključujući i ratne zločince.

Suglasno navedenom predlagatelji drže da su osporene zakonske odredbe u suprotnosti s izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske, posebno s ustavnim odredbama o jednakosti. ravnopravnosti i vladavini prava.

Ovom se Sudu predlaže da sukladno odredbama članka 125. alineja 1. Ustava ukine osporene zakonske odredbe.

Ustavni sud Republike Hrvatske prijedloge nije prihvatio iz slijedećih razloga: Zakonom o pravima bivših političkih zatvorenika uredena su prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja i prava iz rada i po osnovi rada te pravo na naknadu štete bivšim političkim zatvorenicima, postupak i rokovi za ostvarivanje tih prava, kao i tijela nadležna za provođenje postupka, radi ostvarivanja tih prava (članak 1.)

Odredbama članka 2. toga Zakona utvrđeno je tko se prema tom Zakonu smatra političkim zatvorenikom te pretpostavke za utvrđivanje svojstva i statusa političkog zatvorenika. Prema tim odredbama politički zatvorenik je hrvatski državljanin koji ima prebivalište na području Republike Hrvatske ako je radi svojih političkih uvjerenja ili političkog otpora i borbe za samostalnu hrvatsku državu bio lišen slobode u razdoblju od 1. prosinca 1918. godine do 8. listopada 1991. godine (stavak 1.). Hrvatski državljanin koji nema prebivalište na području Republike Hrvatske, a ispunjava ostale uvjete iz stavka 1. toga članka, smatra se političkim zatvorenikom ako je do dana stupanja na snagu toga Zakona imao na području Republike Hrvatske prebivalište najmanje deset godina (stavak 2.). Iznimno se status bivšeg političkog zatvorenika može priznati odlukom nadležnog tijela osobi koja ne ispunjava uvjete iz stavka 2. toga članka, ako je to u interesu Republike Hrvatske (stavak 3.). Pretpostavka svojstvu političkog zatvorenika je odluka nadležnog organa temeljem koje je osoba iz stavka 1. toga članka bila lišena slobode (stavak 4.). Svojstvo političkog zatvorenika može se, ako nije moguće pribaviti odluku iz stavka 4. toga članka, priznati i na temelju obrazloženog mišljenja Hrvatskog društva političkih zatvorenika, koje se u tom slučaju smatra dokaznim sredstvom (stavak 5.).

O zahtjevima za priznanje i ostvarivanje prava, priznatih navedenim Zakonom bivšim političkim zatvorenicima, u prvom stupnju odlučuje Administrativna komisija Vlade Republike Hrvatske, dok o žalbama protiv odluka Administrativne komisije u drugom stupnju odlučuje posebna komisija koju imenuje Vlada (članak 11.). Nadalje, prema odredbama članka 13. Zakona na postupak za ostvarivanje tih prava odgovarajuće se primjenjuju odredbe propisa o mirovinsko-invalidskom osiguranju. Člankom 177. stavak 1. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Narodne novine", broj 26/83, 5/86, 42/87, 34/89, 57/89, 40/90, 9/91, 26/93, 96/93 i 44/94) propisano je da se u postupku rješavanja o pravima iz tog osiguranja odgovarajuće primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91).

Primjena odredbi Zakona o općem upravnom postupku osigurava vodenje dokaznog postupka i utvrđivanje relevantnih činjenica i pretpostavki za stjecanje svojstva bivšeg političkog zatvorenika na način utvrden tim zakonom. Sam osporeni Zakon, kao što je već navedeno, utvrdio je rješavanje zahtjeva u dva stupnja, čime je osigurana pravna zaštita podnositelja zahtjeva. Pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom, zajamčeno je kao ustavno pravo u odredbama članka 18. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske.

Nadalje, u postupku priznanja prava bivšim političkim zatvorenicima sudska zaštita tih prava osigurana je pred Upravnim sudom Republike Hrvatske putem upravnog spora prema Zakonu o upravnim sporovima ("Narodne novine", bYoj 53/81, 9/92 i 77/92). Na taj način ostvaruje se zakonitost pojedinačnih akata državnih tijela koja imaju javne ovlasti, kao i sudska kontrola te zakonitosti, što je Ustav Republike Hrvatske gradanima zajamčio u svojim odredbama članka 19.

Tvrdnje predlagatelja o proizvoljnom i neobjektivnom tumačenju u primjeni osporene odredbe nisu ničim potkrijepljene, a s ustavnopravnog motrišta nisu ni odlučne. To stoga što Ustavni sud, u postupku ocjene suglasnosti zakona 5 Ustavom (članak 125. alineja prva Ustava), ne ocjenjuje valjanost tumačenja ili eventualnu proizvoljnost u primjeni Zakona, već njegovu usuglašenost s Ustavom Republike Hrvatske.

Slijedom izloženog ovaj Sud smatra da osporena odredba stavka 1. članka 2. Zakona o pravima bivših političkih zatvorenika nije u neskladu s Ustavom Republike Hrvatske u smislu navoda podnositelja prijedloga. Naime, Ustavni sud ne nalazi da bi se osporenom odredbom kršile odredbe članka 3. i 14. Ustava Republike Hrvatske, kojima su utvrđeni jednakost, ravnopravnost i vladavina prava kao najviše vrednote ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, odnosno zajamčena jednakost gradana Republike Hrvatske pred zakonom, odnosno u Ustavom zajamčenim pravima i slobodama čovjeka i gradanina - ustavnim pravima. Sukladno odredbi članka 45. stavak 1. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94). riješeno je kao u izreci. Objava rješenja temelji se na odredbi članka 20. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine". broj 13/91).

Broj : U-III-418/1993.

Zagreb. 17. listopada 1994.