STATUTI POLITIČKIH STRANAKA

Hrvatska stranka na II. Saboru Hrvatske stranke održanom 22. siječnja 1994. godine donijela je

STATUT

Hrvatske stranke

Hrvatska stranka je udružba (politička stranka) hrvatskih državotvornih političkih istomišljenika.

Cilj Hrvatske stranke je:

a) ostvarenje duhovne, ćudoredne, gospodarske i političke preobrazbe Hrvatske na civilizacijskim zasadama katoličanstva;

b) ostvarenje ljudske sreće, mira, ljubavi i zadovoljstva svakog čovjeka;

c) nacionalno pomirenje;

d) reprivatizacija i denacionalizacija društvene imovine;

e) vraćanje hrvatskoj tradiciji i hrvatskim korijenima;

f) vraćanje slobodnom svijetu slobodnog poduzetništva slobodnih tržišnih gospodarstava slobodnog svijeta.

Način djelovanja HS-a je multidisciplinaran i multifacetan, a ostvaruje se dnevno, tjedno, mjesečno, kvartalno, polugodišnje, godišnje, desetljetno, semisekularno, sekularno, multigeneracijski. Način je djelovanja HS-a sustavno ostvarenje Programske političke deklaracije HS-a, javnim, internim, međunarodnim djelovanjem putem glasila, tribina, skupova i na sve zakonom dozvoljene načine.

Stranka nosi ime HRVATSKA STRANKA (u daljnjem tekstu HS).

Skraćeni naziv stranke je HS.

Sjedište HS jest u Zagrebu, Vincenta iz Kastva 4/8.

HS djeluje u Republici Hrvatskoj

HS ima pečat okrugla oblika na kojem je polukružno ispisano "Hrvatska stranka", a u sredini mu se nalazi znak HS.

Znak HS je u obliku latiničnih slova "H" i "S" crvene boje.

Himna Hrvatske stranke je pjesma "Rajska djevo, kraljice Hrvata".

Rad HS i njezinih tijela je javan.

Sa zasjedanja pojedinih tijela HS može se njihovom odlukom, isključiti javnost.

Glasilo HS su "Hrvatske novine".

"Hrvatske novine" preuzimaju temeljno rješenje naziva novina iz "Hrvatskih novina- knjige 5 u spomen na utemeljitelja Hrvatske stranke, glavnog i odgovornog urednika Hrvatskih novina, viteza Hrvatske stranke prim. dr. Ante Korljana.

Političko programska deklaracija HS proširuje se tekstom Hrvatskog političkog leksikona predsjednika i utemeljitelja stranke dr. Hrvoja Šošića, postaje njezin sastavni dio i tako podnosi kao registracijski dokument stranke nadležnom državnom organu.

Stranka će, radi ostvarivanja programa, izdavati i druga glasila, a služit će se i drugim sredstvima javnog priopćavanja.

HS surađuje s hrvatskim državotvornim strankama u domovini i inozemstvu.

HS se učlanjuje u međunarodne udruge hrvatskih državotvornih stranaka i srodnih stranaka, ako to doprinosi ostvarivanju njezinih programskih ciljeva.

Članom HS može postati svaka punoljetna, poslovno sposobna osoba hrvatski državljanin koji:

a) prihvaća načela, program i statut HS-a

b) pripadnik je Hrvatskog Naroda u domovini ili iseljeništvu i svaki drugi istomišljenik.

Osoba koja želi postati članom HS mora vlastoručno potpisati pristupnicu.

a) članove prima organizacija HS ili stožer HS.

b) Višestruko članstvo je dopušteno.

a) član HS ima pravo u organizaciji ili stožeru kojemu pripada sudjelovati u politićkom oblikovanju stranke, sudjelovati u raspravama, davati prijedloge i zahtjeve te odlučivati s tim u svezi.

b) član HS ima pravo birati i biti biran u tijela stranke.

c) Unutar opće stranačke usmjeridbe član HS mora zastupati i promicati načela i odredbe političke programske deklaracije HS i interese HS, pridržavati se statuta HS.

Članstvo prestaje:

a) smrću člana

b) istupanjem iz HS

c) automatski, ako podaci u pristupnici nisu točni. Prigovor u svezi podataka s pristupniće upućuje se Predsjedništvu HS-a. Odluka predsjedništva je konačna.

HS ima i počasne članove.

Počasni članovi se utvrđuju i proglašuju prema Pravilniku koji donosi Glavni stan stranke.

Počasnim članom HS-a proglašuje se hrvatski vitez bojnik Tvrtko Miloš - metafora junaštva, mučeništva i hrvatskog političkog nacionalističkog državotvornog oporbenjaštva.

Najviše tijelo Hrvatske stranke je Sabor HS-a.

Sabor HS-a tvore izaslanici

Odluku o određivanju i broju izaslanika za sabor HS donosi Glavni stan HS-a.

Broj izaslanika na Saboru HS-a je ovisan broju djelatnih članova stranke.

Svaki organizacijski oblik ima pravo na najmanje jednog izaslanika s tim da Sabor tvore najmanje deset (10) izaslanika.

Za organizacijske oblike koji imaju preko 100 članova, na svakih daljnjih 50 članova bira se jedan izaslanik.

Sabor HS:

a) donosi statut HS-a

b) donosi političku programsku deklaraciju HS-a

c) bira predsjednika HS-a

d) bira dopredsjednike HS-a

e) bira članove Glavnog stana HS-a

f) donosi odluku o prestanku postojanja HS-a

Broj dopredsjednika HS-a je 9 (devet), a Glavni stan može promijeniti broj dopredsjednika prema potrebama ustroja i razvoja HS-a.

Sabor HS saziva se u roku od tri godine.

Najviše tijelo HS između dva Sabora HS je Glavni stan HS.

Glavni stan HS-a čine:

a) predsjednik HS

b) dopredsjednici HS-a

c) glavni tajnik HS-a

d) glavni rizničar HS-a

e) izabrani članovi Glavnog stana HS-a

Predsjednik HS je po položaju i predsjednik Glavnog stana.

Izabranih članova Glavnog stana je 10 a Glavni stan može povećati broj izabranih članova prema potrebama ustroja i razvoja HS-a.

Glavni stan odlučuje o pitanjima u svezi s ostvarenjem ciljeva i načina djelovanjs HS-a, te predlaže Saboru odluke o izboru članova, broju izbornika, kandidatima te ostale prijedloge relevantne za rad stranke:

1 ostvarivanje Programske deklaracije HS-a

2. ostvarivanje načela i ciljeva HS-a

3. primjena Statuta

i drugima pitanjims između dva sabora HS-a.

Odluke Glavnog stana su punovažne ako mu prisustvuje 1/3 članova, a odluke se donose većinom nazočnih članova.

Predsjednik HS-a predstavlja i zastupa HS, bira ga i razrješuje Sabor HS-a, a on odgovara za rad HS-a te osigurava redovito djelovanje stranačkih tijela.

Predsjednik HS-a donosi odluku o udaljenju s dužnosti bilo kojeg člana HS-a.

Predsjednik može udaljiti člana stranke s dužnosti zbog:

a) težeg kršenja odredbi Statuta HS-a

b) težeg kršenja odredbi Programske političke deklaracije HS-a

c) težeg odstupanja od načela i ciljeva HS-a d) i ostalih razloga sukladno ovom Statutu.

Priziv na odluku predsjednika stranke upućuje se Predsjedništvu HS-a, u roku od 15 dana. Odluka Predsjedništva je konačna.

Predsjednik HS-a po potrebi određuje jednog od dopredsjednika da ga zamjenjuje u slučaju izočnosti ili spriječenosti

Predsjedništvo HS-a tvore predsjednik HS-a i dopredsjednici HS-a. Sjednica predsjedništva može se održati ukoliko je sjednici nazočno najmanje 1/3 članova. Odluke se donose većinom nazočnih članova.

Predsjedništvo HS-a:

a) raspravlja i odlučuje o bitnim političkim pitanjima

b) utvrđuje politiku HS-a u sklopu Programske deklaracije HS-a

c) odlučuje o prizivima

d) određuje kandidate za izbore

e) utvrđuje kriterije izbora izaslanika

f) raspravlja i odlučuje o svim pitanjima koja nisu u nadležnosti drugih tijela HS-a.

Predsjedništvo HS-a djeluje prema poslovniku što ga samo donosi.

Predsjednik HS-a, dopredsjednici, glavni tajnik i glavni rizničar ustrojavaju svoje stožere, svojim odlukama, kao savjetodavno i provedbeno tijelo.

Časništvo HS-a tvore članovi predsjedništva HS-a i članovi Glavnog stana HS-a

Časništvo Hrvatske stranke priseže na Saboru HS-a prisegom:

SVEČANA PRISEGA ČASNIKA HRVATSKE STRANKE

PRISIŽEM U IME BOGA I VJEČNE NAM HRVATSKE, DA ĆU, KAO ČLAN HRVATSKE STRANKE, SVE SVOJE SNAGE I ZNANJE UPOTRIJEBITI NA OSTVARENJU DUHOVNE, ĆUDOREDNE, GOSPODARSKE I POLITČKE PREOBRAZBE HRVATSKE NA CIVILIZACIJSKIM ZASADAMA KATOLIČANSTVA.

ZA HRVATSKU I KRISTA PROTIV KOMUNISTA!

TAKO MI BOG POMOGAO!!

Časnički, izabrani između dva Sabora, polažu prisegu Predsjedništvu HS-a.

IV. NAČIN IZBORA I TRAJANJE MANDATA

Izbori za sva tijela i dužnosnike obavljaju se glasovanjem na Saboru HS, a mandat svih izbornika iznosi tri godine, odnosno do slijedećeg Sabora HS-a.

Odluke na Saboru HS-a se donose većinom glasova, a Sabor ima kvorum 10 (deset).

Odluka je punovažna ako je donesena većinom nazočnih izaslanika.

Između dva Sabora dopredsjednike, ostale časnike i članove Glavnog stana imenuje predsjednik HS-a.

HS je politička udružba čije glavnice služe isključivo ostvarivanju političkih ciljeva.

Neposredne poslove novčarstva i ostalog novčarskog poslovanja vodi glavni rizničar HS-a.

Glavni rizničar podnosi izvješće o poslovanju Glavnom stanu HS-a.

Prihode HS-a čine:

a) prihodi od darova i sličnih davanja

b) prihodi ostvareni biznisima kojih je HS glavničar

c) prihodi namaknuti nakladništvom i prodajom promidžbenog materijala

d) prihodi stranačkih priredbi

e) prihodi od naknada iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne samouprave.

f) ostali prihodi sukladno zakonu

Za slučaj prestanka HS-a njena imovina pripada hrvatskoj katoličkoj Crkvi, na raspoložbi zagrebačkog nadbiskupa.

HS prestaje postojati odlukom svih članova HS-a.

Ovaj su statut vlasni autentično tumačiti Sabor HS-a, i časništvo HS-a, za vrijeme dok sabor ne zasjeda.

Ovaj Statut objavit će se u Narodnim novinama ili nekim dnevnim novinama.

Ovaj statut stupa na snagu danom donošenja.

U slučaju zahtjeva države za usklađivanjem statuta sa zakonom, te usklađivanje drugih akata sa zakonom, nadležno je Predsjedništvo HS-a.

Zagreb, 22. siječnja 1994.