ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA I NAMJEŠTENICIMA I O PLAĆAMA NOSITELJA PRAVOSUDNIH DUŽNOSTI

Proglašavam Zakon o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti, kojeg je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 4. listopada 1994.

Broj : PA4-88/1 -94

Zagreb,12. listopada 1994.

ZAKON

O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA I NAMJEŠTENICIMA I O PLAĆAMA NOSITELJA PRAVOSUDNIH DUŽNOSTI

Ovim Zakonom uređuju se položaj, prava, obveze i odgovornosti državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave, tijelima sudbene vlasti, uredima i stručnim službama Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) i Sabora Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sabor), te plaće državnih službenika i namještenika.

Ovim Zakonom uređuju se i plaće sudaca, zamjenika državnih odvjetnika, zamjenika vojnih odvjetnika, zamjenika državnih pravobranitelja, sudaca za prekršaje i sudskih savjetnika.

Državni službenici su djelatnici visoke, više ili srednje stručne spreme u tijelima državne uprave tijelima sudbene vlasti, uredima i stručnim službama Vlade i stručnim službama Sabora (u daljnjem tekstu: tijela državne vlasti) postavljeni u zvanja odnosno imenovani na položaje, a koji kao redovno zanimanje obavljaju poslove iz Ustavom i zakonom utvrđenoga djelokruga tih tijela (u daljnjem tekstu. državna služba).

Namještenici su djelatnici više, srednje i niže, kao i s njima izjednačene stručne spreme koji se u tijelima državne vlasti zapošljavaju za obavljanje računovodstveno-financijskih poslova, poslova automatske obrade podataka, administrativnih i pomoćno-tehničkih poslova čije je obavljanje potrebno za pravodobno i kvalitetno obavljanje poslova iz djelokruga tijela državne vlasti, a sukladno s propisima kojima se pobliže uređuje njihovo unutarnje ustrojstvo.

Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na službenike i namještenike u Ustavnom sudu Republike Hrvatske koji nemaju položaj suca Ustavnoga suda Hrvatske, te u uredu pučkoga pravobranitelja i Državnom uredu za reviziju.

Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na službenike i namještenike u Stručnoj službi Sabora ako odlukom sa stupničkog doma Sabora nije drukčije određeno.

U odnosu na službenike i namještenike Ureda Predsjednika Republike Hrvatske, kao i drugih tijela koja osniva Predsjednik Republike Hrvatske, odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona.

Rad državnih službenika temelji se na Ustavu, Zakonu, drugim propisima i pravilima o radu, znanstvenim i drugim dostignućima i pravilima struke.

U obavljanju državne službe, državni službenik mora postupati nepristrano i pravedno, paziti na dobrobit cijele zajednice, te se, ponašanjem u službi i u svezi sa službom, zalagati za slobodni demokratski poredak i djelovati s ciljem njegova očuvanja.

Prava, obveze i odgovornosti državnih službenika uređuju se zakonom i na temelju zakona donesenim propisima.

Na pitanja koja nisu uređena ovim ili drugim zakonom ili na temelju njih donesenim propisima Vade, primjenjuju se opći propisi u radu i kolektivni ugovori.

Državni službenici imajo pravo na sindikalno udruživanje, sukladno općim propisima o radu, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno.

Državni službenici postavljaju se u zvanja i imenuju na položaje ovisno o stručnoj spremi, radnoj ocjeni, radnom stažu i godinama službe

Rješenje kojim se odlučuje o svim pitanjima prijama u državnu službu, prestanka službe, postavljenja, odnosno imenovanja i razrješenja te položaja, prava, obveza i odgovornosti državnih službenika, upravni je akt, ako ovim Zakonom za pojedina pitanja nije drukčije određeno.

U smislu ovoga Zakona smatra se da je:

- stručna sprema - završeno školovanje određene razine o čemu je izdana javna isprava,

- struka - posjedovanje potrebnih znanja iz pojedinoga znanstvenog ili stručnoga područja koji su stečeni odgovarajućom stručnom spremom.

- zanimanje - obavljanje srodnih poslova određene struke, kao i drugih odgovarajućih poslova,

- zvanje - skup uvjeta za obavljanje poslova pojedinog službeničkog mjesta s obzirom na stručnu spremu, radni staž i godine službe, kao i drugih posebnih uvjeta utvrđenih zakonom,

- položaj - skup uvjeta potrebnih za stjecanje određenog zvanja te ovlasti i odgovornosti u upravljanju pojedinom ustrojstvenom jedinicom,

- službeničko mjesto - skup poslova za čije se obavljanje traži određeno zvanje, odnosno položaj,

- radna ocjena - ocjena stručnosti i učinkovitosti rade državnih službenika utvrđena na način i po postupku uređenom zakonom,

- radni staž - godine rada koje se državnim službenicima računaju u mirovinski staž, ne uzimajući u obzir staž mirovinskog osiguranja sa povećanim trajanjem,

- godine službe - radni staž proveden u svojstvu državnog službenika.

Zvanja i položaji državnih službenika, kao i uvjeti koje državni službenici moraju ispunjavati za postavljenje u određeno zvanje, odnosno imenovanje na položaj utvrđuju se zakonom, na temelju zakona donesenom uredbom Vlade ili propisom drugoga tijela državne vlasti.

Državni službenici mogu se primati i postavljati na službenička mjesta utvrđena pravilnikom o unutarnjem redu tijela državne vlasti.

Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se broj službeničkih mjesta u tijelima državne vlasti, zvanje koja moraju imati državni službenici na pojedinim službeničkim mjestima, broj državnih službenika odredenoga zvanja i druga pitanja sukladno sa zakonom.

Sva tijela državne vlasti, osim Stručne službe Sabora, obvezno dostavljaju pravilnik iz stavka 1. ovoga članka ministarstvu nadležnom za poslove opće uprave, a sudbena tijela ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa, ako uredbom Vlade o unutarnjem ustrojstvu pojedinoga ministarstva nije što drugo propisano.

Pravilnik o unutarnjem redu Stručne službe Sebora dostavlja se tijelima domova Sabora nadležnim za izbor i imenovanje.

Rješenja kojima se odlučuje o prijamu u državnu službu, postavljanju u zvanja i imenovanju na položaje, prestanku službe i razrješenju državnog službenika kao i o drugim pravima i obvezama državnih službenika, donosi ministar ili drugi čelnik tijela drževne vlasti, odnosno osoba koju on ovlasti.

Rješenja kojima se odlučuje o imenovanju državnih službenika na položaje tajnika ministarstva, pomoćnika ministra, ravnatelja upravne organizacije u sastavu ministarstva, pomoćnika ministra, zamjenika ravnatelja državne upravne organizacije, kao i na druge položaje za koje se to utvrdi zakonom, donosi Vlada. Imenovanje na pojedine položaje u državnim ministarstvima može se posebnim zakonom urediti i drukčije.

Rješenja kojima se odlučuje o imenovanju na položaje službenika u Stručnoj službi Sabora donose se na temelju posebnih propisa Sabora.

Prema državnim službenicima županijskih ureda ovlasti i obveze čelnika tijela državne vlasti ima župan, odnosno osoba koju on ovlasti.

Zabranjeno je povlašćivanje ili prikraćivanje državnih službenika u njihovim pravima, a osobito zbog političke, nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti, pripadnosti po spolu ili na temelju kojega drugog razloga suprotnog Ustavom i zakonom utvrđenim pravima i slobodama.

Povrede službene dužnosti utvrđuju se zakonom ili na temelju zakona donesenim propisima.

Postupak zbog povrede službene dužnosti i tijela nadležna za postupanje zbog povrede službene dužnosti, uređuju se zakonom.

Poslove vođenja središnjeg popisa državnih službenika i namještenika i druge očevidnike, te zakonom utvrđene poslove koji se tiču državnih službenika ministarstava i drugih tijela državne vlasti obavlja ministarstvo nadležno za poslove opće uprave.

Poslove iz stavka 1. ovoga članka za ovlaštene službene osobe u državnim ministarstvima, za pripadnike pravosudne policije, i za druge ovlaštene službene osobe u tijelima državne uprave nadležnim za poslove izvršenja kaznenih i prekršajnih sankcija, kao i za druge službenike državnih ministarstava i tijela državne uprave nadležnih za poslove izvršenja kaznenih i prekršajnih sankcija kao I za druge službenike državnih ministarstava I tijela državne uprave nadležnih za poslove izvršenja kaznenih I prekršajnih sankcija za koje to propiše Vlada, obavljaju nadležna ministarstva.

Poslove iz stavka 1 ovoga članka za službenike i na mještenike tijela sudbene vlasti obavlja ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

Plaću državnih službenika čini osnovna plaća utvrđena sustavom platnih razreda.

Državni službenik postavljen ili imenovan na položaje može ostvariti pravo na položajni dodatak, ovisno o složenosti i značenju poslova ustrojstvene jedinice kojom upravlja. Položajni dodatak može iznositi do 30% osnovne plaće pojedinog službeničkog mjesta. Za službenička mjesta u stručnim službama Sabora, položajni dodatak utvrđuje odlukom nadležno radno tijelo Zastupničkog doma Sabora, a za ostala službenička mjesta utvrđuje uredbom Vlada.

Plaću namještenika čini plaća utvrđena sustavom platnih razreda, a što se pobliže uređuje uredbom Vlade.

Za natprosječne rezultate u radu državni službenici i namještenici mogu ostvariti pravo na dodatak za uspješnost na radu, u skladu s odredbama ovoga Zakona.

1. Uvjeti za prijam u državnu službu

U državnu službu može biti primljena osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. punoljetnost,

2. opću zdravstvenu sposobnost potrebnu za obavljanje poslova pojedinog službeničkog mjesta,

3 .stručnu spremu određene struke potrebnu za obavljanje poslova pojedinog službeničkog mjesta,

4. državljanstvo Republike Hrvatske.

Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, zakonom i drugim propisom kojim se pobliže uređuje unutarnje ustrojstvo tijela državne vlasti, propisat će se i posebni uvjeti za postavljanje državnih službenika na pojedino službeničko mjesto (struka, radno iskustvo, godine službe, posebni zdravstveni uvjeti, psihofizička sposobnost i dr ).

Strani državljani ili osobe bez državljanstva mogu biti primljeni u državnu službu uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za poslove opće uprave.

Ne smije se primiti u državnu službu osoba protiv koje se vodi istražni ili kazneni postupak ili koja je osuđena za kazneno djelo protiv života i tijela na bezuvjetnu kaznu zatvora od najmanje godinu dana, protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv dostojanstva osobe i morala, protiv braka, obitelji i mladeži, protiv gospodarstva, protiv imovine, protiv pravosuđa, protiv javnog reda i pravnoga prometa, protiv službene dužnosti i javnih ovlasti, protiv Republike Hrvatske, kao ni osoba osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje tri godine, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

Odredbe stavka 1. ovoga članka ne odnose se na osobe kod kojih je proteklo deset i više godina od izdržane ili oproštene kazne, te od nastupa zastare izvršenja kazne.

Ne smije se primiti u državnu službu osoba koja sama ili čiji član uže obitelji (roditelji, bračni drug ili djeca) obavlja samostalno profesionalnu djelatnost, odnosno obavlja vlastiti obrt ili ima u vlasništvu trgovačko društvo, ako raspolaže, sama ili sa članovima uže obitelji, kontrolnim paketom dionica. pravne osobe, te obavlja druge djelatnosti, ako se prima na službeničko mjesto za obavljanje inspekcijskog nadzora ili nadzora nad zakonitošću rada.

O okolnostima iz stavka 1 ovoga članka daje se posebna izjava prilikom prijama u državnu službu. Obrazac izjave propisat će ministar nadležan za poslove opće uprave.

Kad se okolnosti iz stavka 1. ovoga članka steknu u tijeku službe, državni službenik dužan je u roku od 15 dana izjasniti se o tome hoće li otkloniti razloge zapreke ili napustiti državnu službu.

O potrebi prijama državnih službenika odlučuje ministar ili drugi čelnik tijela državne vlasti u okviru utvrđenih službeničkih mjesta. Sve odluke o raspisivanju natječaja dostavljaju se ministarstvu nadležnom za državni proračun.

Odluku o raspisivanju natječaja, tijela državne uprave uredi Vlade i stručne službe Sabora dostavljaju i ministarstvu nadležnom za poslove opće uprave. Tijela sudbene vlasti, odluku o raspisivanju natječaja dostavljaju ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.

Zakonom kojim se uređuje pojedino upravno područje odlukom Zastupničkom doma Sabora kojom se osniva i ustrojava Stručna služba Sabora, uredbom Vlade, odnosno propisom kojim se uređuje rad pojedinih državnih ministarstava može se urediti da se svi ili pojedini državni službenici u tijelu državne vlasti primaju bez natječaja.

Ministarstvo nadležno za poslove opće uprave, odnosno ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa provjerava postoji li slobodno službeničko mjesto za koje se traži popuna te ima li na raspolaganju državnih službenika koji bi is punjavali uvjete natječaja. Ministarstvo nadležno za poslove državnog proračuna provjerava je li broj službenika pojedinoga tijela državne vlasti sukladan sa sredstvima osiguranim za te namjene u državnom proračunu.

U slučaju da ima državnih službenika stavljenih na raspolaganje koji ispunjavaju uvjete za postavljanje na službenička mjesta za koja se traži popuna, ministarstvo nadležno za poslove opće uprave, odnosno ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa obavijestit će o tome ministra ili drugog čelnika tijela državne vlasti koji traži popunu službeničkih mjesta.

Ministar ili drugi čelnik tijela državne vlasti poduzet će daljnje radnje za popunjavanje službeničkih mjesta tek ukoliko ocijeni da slobodno službeničko mjesto ne može na odgovarajući način popuniti iz redova državnih službenika koji su stavljeni na raspolaganje, te da za te namjene postoje raspoloživa sredstva u državnom proračunu.

Ukoliko ne postoji slobodno službeničko mjesto, ministarstvo nadležno za poslove opće uprave upozorit će ministra ili drugoga čelnika tijela državne vlasti koji je donio odluku o popunjavanju službeničkih mjesta.

O ponovljenoj odluci o popunjavanju službeničkih mjesta u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ministar nadležan za poslove opće uprave izvijestit će Vladu, odnosno Sabor i predložiti poništenje odluke.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka u odnosu na državne službenike sudbene vlasti koji nisu nositelji pravosudne dužnosti ministar nadležan za poslove pravosuđa poništit će odluku o popunjavanju službeničkog mjesta.

2. Natječaj

Državni službenici primaju se u službu na temelju natječaja.

Natječaj nije obvezan za:

- državne službenike koje se unutar istoga tijela državne uprave postavlja na slobodna službenička mjesta,

- državne službenike koji se iz jednoga postavljaju u drugo tijelo državne uprave,

- osobe koje su po ugovoru o školovanju ili stipendiji u obvezi stupiti u državnu službu, ako posebnim zakonom nije drukčije odredeno.

Odlukom tijela državne vlasti mogu se urediti pitanja iz stavka 2. ovoga članka u odnosu na prijam državnih službenika u njihove službe ili urede.

Propisom iz stavka 3. ovoga članka uredit će se i način prijama i postavljanja državnih službenika na službenička mjesta za čiju se popunu ne raspisuje natječaj.

Objava o natječaju mora sadržavati naziv tijela državne vlasti u koji se primaju službenici, naziv službeničkog mjesta, kratak opis poslova, opće i posebne uvjete za prijam u državnu službu, rok za podnošenje prijava i rok u kome će kandidati biti obaviješteni o rezultatima natječaja. Ako se stručne sposobnosti kandidata utvrđuju putem provjere znanja i sposobnosti prije izbora ili pokusnim radom nakon izbora kandidata, ovi uvjeti se moraju navesti u objavi o natječaju.

Rok za podnošenje prijava po natječaju ne može biti kraći od petnaest, ni duži od trideset dana.

Natječaj se obvezno objavljuje u "Narodnim novinama", a može se objaviti i u dnevnom tisku.

O izboru izmedu kandidata koji ispunjavaju uvjete natječaja odlučuje se na temelju svih činjenica koje se tiču kandidata i njihovih stručnih uvjeta kao i rezultata provjere znanja i sposobnosti kandidata, ukoliko je provedena.

O prijamu u državnu službu donosi se rješenje najkasnije u roku mjesec dana od isteka roka za podnošenje prijava. Rješenjem se utvrđuje i vrijeme trajanja službe.

Po raspisanom natječaju ne mora se izvršiti izbor. U tom slučaju, kao i u slučaju da se na natječaj ne javi ni jedan kandidat koji ispunjava postavljene kevjete, donosi se odluka o poništenju natječaja u roku iz stavka 2. ovoga članka. Protiv odluke o poništenju natječaja nije dopušteno ulaganje pravnih sredstava.

Rješenje o prijamu u državnu službu dostavlja se svim kandidatima u roku 15 dana od donošenja rješenja, uz pouku o pravnom sredstvu.

Kandidat koji je nezadovoljan rješenjem iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti u roku osam dana od dana primitka rješenja, prigovor ministru ili drugom čelniku tijela državne vlasti.

Prigovor protiv rješenja o prijamu u službu zadržava izvršenje rješenja.

Ministar ili drugi čelnik tijela državne vlasti dužan je odlučiti po prigovoru u roku 15 dana od dana isteka roka za podnošenje prigovora.

Rješenje kojim je odlučeno o prigovoru je konačno.

3. Postavljanje, odnosno imenovanje državnih službenika i stupanje na dužnost

Za državne službenike primljene u državnu službu donosi se rješenje o postavljenju u zvanja, a za državne službenike na položajima, i o imenovanju na položaj. Rješenje o postavljenju, odnosno o imenovanju, donosi se i za državnog službenika koji mijenja zvanje ili položaj.

Državni službenik koji se prima u državnu službiu može se postaviti u zvanje, odnosno imenovati na položaj neovisno o uvjetima potrebnima za promaknuće u to zvanje ili položaj utvrđenim ovim Zakonom ako za to postoje posebno opravdani razlozi.

Rješenjem o postavljenju utvrđuju se zvanje, platni razred i druga prava koja je državni službenik do tada ostvario, radni staž, godine službe koje se priznaju za napredovanje, naziv ustrojstvene jedinice i službeničkog mjest.ana koje se raspoređuje, te datum stupanja na dužnost.

Rješenjem o imenovanju utvrđuje se položaj, platni razred i druga prava koja je državni službenik do tada ostvario, radni staž, godine službe koje se priznaju za napredovanje, naziv ustrojstvene jedinice i službeničkog mjesta na koje se imenuje, te datum stupanja na dužnost.

Rješenja o postavljenju, odnosno imenovanju državnih službenika u tijelima državne uprave i stručnim službama Sabora dostavljaju se ministarstvu nadležnom za poslove opće uprave, a za državne službenike u tijelima sudbene vlasti, ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.

Državni službenici primaju se u državnu službu uz obvezni probni rok od tri mjeseca.

Za državnog službenika koji u probnom roku nije zadovoljio, po proteku probnog roka ministar ili drugi čelnik tijela državne vlasti, odnosno tijelo koje je imenovalo državnog službenika donosi rješenje o otpustu iz državne službe. Protiv rješenja o otpustu iz državne službe protekom probnog roka mogu se ulagati pravna sredstva.

Državni službenik stječe svojstvo službenika danom stupanja na dužnost. Dan stupanja na dužnost utvrđen je rješenjem o postavljenju, odnosno imenovanju, a može se iz opravdanih razloga odgoditi za određeno vrijeme, o ćemu se donosi posebno rješenje.

Ako postavljena, odnosno imenovana osoba ne stupi na dužnost u utvrđenom roku, smatra se da rješenje o postavljenju odnosno imenovanju nije doneseno i da osoba na koju se rješenje odnosi nije stekla svojstvo državnog službenika i može se izvršiti izbor između preostalih kandidata koji ispunjavaju uvjete natječaja ili ponovno raspisatt natječaj.

4. Prijam u državnu službu na određeno vrijeme

Za obavljanje izvanrednih ili privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno i nepredviđeno povećao, a koji nisu trajnijega karaktera, kao i radi zamjene duže vrijeme odsutnoga državnog službenika, službenici se mogu primiti u državnu službu na određeno vrijeme dok traju izvanredni ili privremeni poslovi, a najduže na šest mjeseci, odnosno do povratka odsutnoga državnog službenika

Državna služba na određeno vrijeme od šest mjeseci može se produžiti, ali najduže za još šest mjeseci.

Na prijam u državnu službu na određeno vrijeme primjenjuju se odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje prijam u državnu službu na neodređeno Vrijeme

Državni službenik mora povjerene poslove obavljati savjesno, pridrž.avajući se zakona, drugih propisa i pravila struke.

Državni službenik mora u radu koristiti nova saznanja i raditi na usvajanju i primjeni najnovijih stručnih dostignuća u okviru svoga zanimanja, t.e se u tu svrhu trajno stručno usavršavati.

Državni službenik mora se pridržavati propisa o službenoj dužnosti i pravila službe.

Državni službenici koji upravljaju ustrojstvenim jedinicama tijela državne vlasti (u daljnjem tekstu: nadređeni službenici), osim odgovornosti za vlastiti rad, odgovorni su i za rad državnih službenika kojima upravljaju, bez obzira na njihovu osobnu odgovornost.

Državni službenik dužan je izvršavati naloge ministra ili drugoga čelnika tijela državne vlasti, odnosno nadređenog službenika, te postupati po njima, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

Državni službenik ovlašten je staviti pismenu primjedbu onome tko je izdao nalog, ako smatra da je nalog nezakonit, suprotan pravilima struke ili ako ocijeni da izvršenje naloga može izazvati veću štetu. Ponovljeni pismeni nalog državni službenik dužan je izvršiti, te je u tom slučaju oslobođen od odgovornosti za posljedice njegovog izvršenja.

Izvršenje ponovljenoga pismenog naloga koje bi predstavljalo kazneno djelo državni službenik ovlašten je zadržati od izvršenja i odmah staviti primjedbu neposredno nadređenom državnom službeniku koji je nalog potpisao, odnosno neposredno višem tijelu državne vlasti, ako je nalog potpisao ministar ili drugi čelnik tijela državne vlasti.

Za izvršenje pismenog naloga čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo, državni službenik odgovara zajedno s nadređenim službenikom koji je nalog izdao.

Državni službenik ne može biti pozvan na odgovornost ili ispriku zbog primjedbe stavljene prema stavku 2. ovoga članka.

Državni službenik dužan je čuvati službenu tajnu utvrđenu zakonom ili uredbom Vlade. Obveza čuvanja službene tajne traje i po prestanku službe, a najduže pet godina od prestanka službe te samo iznimno i duže, što se određuje posebnim zakonom.

Ministar ili drugi čelnik tijela državne vlasti može državnog službenika osloboditi obveze čuvanja službene tajne u sudskom ili upravnom postupku, ako se radi o podacima bez kojih nije moguće utvrditi činjenično stanje i donijeti zakonitu odluku.

Državni službenik može, izvan redovnog radnog vremena i po prethodno pribavljenom pismenom odobrenju ministra ili drugoga čelnika tijela državne vlasti, raditi kod druge pravne osobe ili kod fizičke osobe samo ako nad njom tijelo kod kojeg obnaša državnu službu ne provodi nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom.

Državni službenik ne može se udaljavati iz službenih prostorija za vrijeme radnog vremcna, bez odobrenja nadređenog službenika, a u slučaju hitnog razloga, svoje udaljavanje mora opravdati odmah po povratku.

U slučaju spriječenosti dolaska na rad državni službenik dužan je obavijestili nadređenog službenika o razlozi ma spriječenosti najkasnije u roku od 24 sata od njihovog nastanka, osim ako je iz objektivnih razloga to nemoguće učiniti.

Državni službenik uživa zaštitu protiv prijetnji, napada ili drugih oblika ugrožavanja savjesnog obavljanja službe.

Ministar ili drugi čelnik tijela državne vlasti i neposredno nadređeni službenik dužni su, po prijavi samog državnog službenika, njegovog sindikata ili nakon saznanja na drugi način o ugrožavanju, poduzeti mjere za zaštitu državnog službenika u njegovom savjesnom radu.

Na traženje državnog službenika ili njegovog sindikata, ministar ili drugi čelnik tijela državne vlasti i neposredno nadređeni službenik dužni su dati im obavijesti o poduzetim mjerama.

Ministarstvo nadležno za poslove opće uprave obavlja za potrebe tijela državne vlasti poslove utvrđene ovim Zakonom, uredbom Vlade i drugim propisom.

Uredbom Vlade može se propisati da će za ovlaštene službenike i pojedine druge kategorije službenika državnih ministarstava poslove iz stavka 1. ovoga članka obavljati sama državna ministarstva.

Ministarstvo nadležno za poslove opće uprave, odnosno ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa u okviru svoje nadležnosti, nadzire zakonitost akata kojima se odlučuje o postavljanju državnih službenika, te o njihovim pravima, obvezama i odgovornostirna, ako posebnim zakonom ili odlukom Zastupničkog doma Sabora ovi poslovi nisu povjereni drugom tijelu.

Kad utvrdi da je rješenjem iz članka 37. ovoga Zakona povrijeđen zakon ili drugi propis, nadležno ministarstvo, odnosno drugo nadležno tijelo ovlašteno je zadržati od izvršenja rješenje i upozoriti na nezakonitost. Ako ministar ili drugi čelnik tijela državne vlasti ne izmijeni rješenje, ministarstvo nadležno za poslove opće uprave, odnosno drugo nadležno tijelo izvijestit će Vladu, odnosno drugo nadležno tijelo državne vlasti o nezakonitom postupanju i predložiti ukidanje rješenja, a ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ukinut će rješenje.

Ministarstvo nadležno za poslove opće uprave vodi za potrebe Vlade i drugih tijela državne vlasti središnji popis državnih službenika prema zvanjima i platnim razredima, popis namještenika prema stručnoj spremi i radnim mjestima, kao i druge potrebne očevidnike, za koje to uredbom propiše Vlada.

Državni službenici i namještenici imaju pravo upoznati se sa svim podacima u svom očevidniku, te o korištenju podataka iz središnjeg popisa koji se na njih odnose.

Podatke iz središnjeg popisa državnih službenika mogu zatražili Vlada, ministarstva, državne upravne organizacije i župani.

Zahtjeve za davanjem podataka iz središnjeg popisa državnih službenika odobrava ministar nadležan za poslove opće uprave.

Podaci iz središnjeg popisa državnih službenika predstavljaju službenu tajnu.

Sadržaj i način vođenja središnjeg popisa državnih službenika i namještenika propisuje uredbom Vlada, a osobnog očevidnika propisuje ministar nadležan za poslove opće uprave

Državni službenici odgovaraju za povredu službene dužnosti.

Kaznena odgovornost ne isključuje odgovornost za povredu službene dužnosti, ako djelo koje je predmet kaznenoga postupka ujedno predstavlja i povredu službene dužnosti.

Oslobođenje od kaznene odgovornosti ne pretpostavlja oslobađanje od odgovornosti za povredu službene dužnosti, ako je izvršeno djelo propisano kao povreda službene dužnosti.

1. Vrste povreda službene dužnosti

Povrede službene dužnosti su lakše i teške.

Teške povrede službene dužnosti utvrđuju se zakonom, a lakše povrede zakonom, uredbom Vlade ili pravilnikom ministra ili drugog čelnika tijela državne vlasti.

Lakše povrede službene dužnosti su:

1. učestalo zakašnjavanje na posao ili raniji odlazak s posla,

2. napuštanje službenih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga,

3. neuredno čuvanje spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije,

4. neopravdan izostanak s posla dva dana uzastopce ili tri dana tijekom trideset dana,

5. neobavješćivanje nadređenog službenika o spriječenosti dolaska na rad u roku 24 sata bez opravdanih razloga,

6. druge lakše povrede službene dužnosti koje su kao takve utvrđene zakonom, uredbom Vlade ili pravilnikom ministra ili drugoga čelnika tijela državne vlasti.

Teške povrede službene dužnosti su:

1. neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza,

2. nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnje na koje je državni službenik ovlašten radi sprečavanja nezakonitosti,

3. davanje netočnih podataka kojima se utječe na donošenje odluka nadležnih tijela ili time nastaju druge štetne posljedice,

4. zloupotreba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi,

5. odbijanje izvršenja zadatka ako za to ne postoje opravdani razlozi,

6. neovlaštena posluga sredstvima povjerenima za izvršavanje poslova,

7. neopravdano izostajanje s posla u trajanju od pet radnih dana uzastopce,

8. odavanje službene tajne,

9. obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s interesima službe ili bez prethodnog dopuštenja ministra ili drugog čelnika tijela državne vlasti,

10. onemogućavanje građana ili pravnih osoba u ostvarivanju prava na podnošenje zahtjeva, žalbi, prigovora i predstavki ili drugih zakonskih prava,

11. neopravdano odugovlačenje obavljanja službeničkih poslova,

12. nedolično ponašanje u službi ili u svezi sa službom,

13. pravomoćna osuda za kazneno djelo koje predstavlja zapreku za prijam u službu, kao i kazneno djelo učinjeno u službi ili u svezi sa službom,

14. druge povrede službene dužnosti koje su kao teške propisane posebnim zakonom.

2. Kazne za povrede službene dužnosti

Državnim službenicima se izriču kazne za povrede službene dužnosti na način i po postupku utvrđenom zakonom.

Za jednu povredu službene dužnosti može biti izrečena samo jedna od kazni propisanih za tu vrstu povrede.

Za više povreda službene dužnosti, zbog kojih se protiv državnog službenika vodi jedan postupak, može se, uz jednu od ostalih kazni izreći i novčana kazna; odnosno kazna zaustavljanja u napredovanju.

Kazne za povrede službene dužnosti unose se u osobni očevidnik državnog službenika.

Za lakše povrede službene dužnosti mogu se izreći kazne opomene i novčane kazne u visini do 10% mjesečne plaće isplaćene u mjesecu kada je kazna izrečena.

Novčane kazne za lakše povrede službene dužnosti izrečene višekratno unutar jednog mjeseca ne mogu u ukupnom iznosu priječi 15% ukupne plaće za taj mjesec, te će se ustegnuti od plaće i u narednim mjesecima, do namire iznosa izrečene novčane kazne.

Za teške povrede službene dužnosti mogu se izreći kazne:

1. javna opomena,

2. novčana kazns u visini od 20% ukupne plaće isplaćene u mjesecu kada je kazna izrečena, ali tako da zbroj novčanih kazni u jednom mjesecu ne može preći iznos od 30% ukupne plaće,

3. zaustavljanje u promicanji u viši platni razred odnosno uskrata periodske povišice za vrijeme do 1 godine,

4. smjenjivanje s položaja,

5. otpust iz državne službe sa zabranom ponovnoga prijama u državnu službu na vrijeme od 1-3 godine,

6. otpust iz državne službe s trajnom zabranom prijama u državnu službu.

Vođenje postupka zbog lakše povrede službene dužnosti zastarijeva u roku tri mjeseca od dana saznanja za izvršenu povredu i počinitelja, a najduže u roku šest mjeseci od dana izvršenja povrede.

Vodenje postupka zbog teške povrede službene dužnosti zastarijeva u roku godine dana od dana saznanja za izvršenu povredu i počinitelja, a najduže u roku dvije godine od izvršene povrede.

Izvršenje kazne za lakšu povredu službene dužnosti zastarijeva u roku šest mjeseci, a za tešku povredu službene dužnosti u roku jedne godine, računajući od pravomoćnosti odluke kojom je kazna izrečena.

U pogledu prekida zastare odgovarajuće se primjenjuju odredbe kaznenoga zakona.

Pri izricanju kazne za povrede službene dužnosti ocjenjuju se težina povrede i njene posljedice, eventualno nastala šteta, kao i sve olakotne i otegotne okolnosti.

Kod ocjene olakotnih i otegotnih okolnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe kaznenoga prava.

Pravomoćna kazna za povredu službene dužnosti može se ublažiti ili se državni službenik može djelomično ili potpuno osloboditi od izvršenja kazne.

Ublažavanje, odnosno oslobađanje od izvršenja kazne, izriče odlukom viši službenički sud na prijedlog ministra ili drugoga čelnika tijela državne vlasti, odnosno po zamolbi državnoga službenika ili sindikata čiji je član, a po prethodno pribavljenom mišljenju ministra ili drugoga čelnika tijela državne vlasti.

3. Postupak zbog povrede službene dužnosti

Pustupak zbog lakših povreda službene dužnosti vodi se sukladno s pravilima općeg upravnog postupka, ako propisima za pojedine službe nije drukčije određeno.

U postupku zbog teških povreda službene dužnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe kaznenoga postupka.

U postupku zbog povrede službene dužnosti ne plaćaju se pristojbe.

Postupak zbog povrede službene dužnosti je hitan.

Postupak zbog povrede službene dužnosti je javan. Odlukom tijela koje vodi postupak može se iznimno isključiti javnost, ako to zahtijeva potreba čuvanja službene ili druge zakonom propisane tajne.

Državni službenik u postupku zbog povrede službene dužnosti ima pravo na branitelja. Branitelj u postupku zbog povrede službene dužnosti ima položaj branitelja u kaznenom postupku.

Postupak zbog lakše povrede službene dužnosti pokreće rješenjem ministar ili drugi čelnik tijela državne vlasti na vlastiti poticaj ili po pismenom prijedlogu određenog službenika.

Postupak zbog teške povrede službene dužnosti pokreće rješenjem službenički sud po pismenom prijedlogu ministra ili drugoga čelnika tijela državne vlasti.

Prijedlog za pokretanje postupka dostavlja se državnom službeniku koji može podnijeti odgovor u roku tri dana od dostave prijedloga.

U odgovoru na prijedlog za pokretanje postupka zbog povrede službene dužnosti državni službenik, njegov branitelj ili sindikat. ukoliko ga ovlasti za zastupanje imaju pravo predložiti izvođenje dokaza mjerodavnih za donošenje odluke (saslušanje svjedoka, uvid u spise kojima potkrijepljuju svoje navode i dr.).

O prijedlogu za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti odlučuje službenički sud rješenjem kojim prihvaća prijedlog, pokreće postupak i započinje raspravu, odnosno odbija prijedlog koji nije osnovan na zakonu i na temelju zakona donesenim propisima.

Protiv rješenja kojim se odlučuje o prijedlogu za pokretanje postupka nije dopušteno ulagati pravna sredstva

Tijelo koje vodi postupak zbog povrede službene dužnosti dužno je, na zahtjev državnog službenika protiv koga se postupak vodi, osigurati sudjelovanje sindikata čiji je član.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka sindikat u postupku zbog povrede službene dužnosti ima položaj izjednačen položaju branitelja.

Obrazložena odluka ministra ili drugoga čelnika tijela državne vlasti, odnosno službeničkog suda dostavlja se državnom službeniku i ministarstvu nadležnom za poslove opće uprave.

4. Tijela za vodenja postupka i izvršenje kazni zbog povrede službene dužnosti

O lakšim povredama službene dužnosti odlučuje ministar ili drugi čelnik tijela državne vlasti, odnosno državni službenik koga on ovlasti, ako posebnim zakonom za službenike pojedinih tijela državne vlasti nije drukčije određeno.

O teškim povredama službene dužnosti odlučuju službenički sudovi.

Službenički sudovi postupaju u svim slučajevima teških povreda službene dužnosti, ako za službenike pojedinih tijela državne vlasti nije posebnim zakonom drukčije određeno.

Ministar ili drugi čelnik tijela državne vlasti, odnosno osoba koju on ovlasti, izvršava kazne izrečene u postupku zbog povrede službene dužnosti, odnosno daje nalog za njihovo izvršenje.

Protiv odluke u postupku zbog lakše povrede službene dužnosti, državni službenik protiv kojeg se vodi postupak, ima pravo žalbe Višem službeničkom sudu u roku osam dana od dana primitka prvostupanjske odluke

Protiv odluke službeničkog suda u postupku zbog teške povrede službene dužnosti, državni službenik protiv kojeg se vodi postupak i ministar ili drugi čelnik tijela državne vlasti imaju pravo žalbe Višem službeničkom sudu u roku od osam dana od dana primitka prvostupanjskog rješenja.

Protiv odluke Višeg službeničkog suda može se pokrenuti upravni spor.

Vlada ustrojava službeničke sudove za pojedino ili za više tijela državne vlasti, odnosno za područje jedne ili više županija za odlučivanje o teškim povredama službene dužnosti u prvom stupnju.

Za odlučivanje u drugom stupnju u postupcima zbog povrede službene dužnosti Vlada ustrojava Viši službenički sud, ako za službenike pojedinih tijela državne vlasti nije posebnim zakonom drukčije određeno.

Službenički sud ima predsjednika i šest članova, od kojih se predsjednik i najmanje jedan član imenuju iz reda sudaca.

Službenički sud odlučuje u vijeću od tri člana koje imenuje predsjednik za svaki pojedini slučaj. Vijeću uvijek presjeda član imenovan iz reda sudaca.

Odlukom kojom se ustrojava službenički sud utvrđuje se tijelo državne uprave koje će za potrebe službeničkog suda obavljati uredske i druge poslove.

Viši službenički sud ima predsjednika i deset članova, od kojih se predsjednik i najmanje tri člana imenuju iz reda sudaca.

Viši službenički sud odlučuje u vijeću od tri člana koje imenuje predsjednik za svaki pojedini slučaj. Vijeću uvijek presjeda član imenovan iz reda sudaca.

Uredske i druge poslove za Viši službenički sud obavlja ministarstvo nadležno za poslove opće uprave.

O lakšim i teškim povredama službene dužnosti državnih službenika koje na određene položaje imenuje Vlada ili nadležno tijelo doma Sabora odlučuje u prvom stupnju Viši službenički sud u vijeću od tri člana.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka u drugom stupnju odlučuje Viši službenički sud u vijeću od pet članova pod predsjedanjem predsjednika Višeg službeničkog suda. Članovi vijeća koji su odlučivali u prvom stupnju ne mogu biti imenovani za članove vijeća koje odlučuje u drugom stupnju.

5. Udaljenje iz službe

Državnog službenika protiv kojeg je pokrenut istražni postupak i određen pritvor, odnosno koji izdržava kaznu zatvora do 6 mjeseci, udaljit će se iz službe za vrijeme trajanja pritvora ili za vrijeme izdržavanja kazne zatvora.

Državni službenik bit će udaljen iz službe ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti, a povreda je takve prirode da bi ostanak u službi dok traje kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti mogao štetiti interesima službe.

Protiv rješenja o udaljenju državni službenik može uložiti žalbu nadležnom službeničkom sudu u roku tri dana od primitka rješenja.

Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

Službenički sud dužan je odlučiti po žalbi najkasnije u roku sedam dana od primitka žalbe.

Odluka službeničkog suda po žalbi je konačna.

Udaljenje iz službe može trajati do okončanja postupka, a u slučaju iz članka 65. ovoga Zakona, do isteka pritvora, odnosno kazne zatvora do šest mjeseci.

Rješenje kojim je odlučeno o udaljenju iz službe dostavlja se ministarstvu nadležnom za poslove opće uprave.

Za vrijeme udaljenja iz službe državnom službeuiku isplaćuje se naknada plaće koja iznosi 60%, a ako uzdržava obitelj, 80% osnovne mjesečne plaće.

Puna plaća pripada državnom službeniku od dana vraćanja u službu, odnosno ako službenički sud uvaži njegovu žalbu protiv rješenja o udaljenju iz službe, od prvoga dana udaljenja iz službe.

Državnom službeniku vraća se obustavljeni dio plaće i u sljedećim slučajevima:

a) ako je pravomoćnom odlukom kažnjen samo za lakšu povredu službene dužnosti,

b) ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni, odnosno postupak zbog teške povrede službene dužnosti,

c) ako je pravomoćnom presudom u kaznenom, odnosno pravomoćnom odlukom u postupku zbog povrede službene dužnosti, oslobođen od odgovornosti, ili je optužba odbijena ili odbačena, ali ne iz razloga nenadležnosti.

Za vrijeme izdržavanja kazne zatvora do šest mjeseci državnom službeniku ne pripada plaća.

Državni službenik dužan je naknaditi štetu koju, u službi ili u svezi sa službom, namjerno ili krajnjom nepažnjom nanese tijelu državne vlasti.

Štetom iz stavka 1. ovoga članka smatra se i šteta koju je tijelo državne vlasti imalo naknađujući građanima i pravnim osobama štetu koju su pretrpjeli namjerom ili krajnjom nepažnjom državnog službenika.

Propisima za pojedine službe mogu se predvidjeti i posebni slučajevi odgovornosti za štetu nanesenu u službi ili u svezi sa službom, ali se odgovornost mora temeljiti na namjeri ili krajnjoj nepažnji.

Nastanak štete, njenu visinu i okolnosti pod kojima je nastala utvrđuje ministar ili drugi čelnik tijela državne vlasti, odnosno osoba koju on ovlasti, rješenjem koje nema obilježje upravnog akta.

Prije donošenja rješenja ministar ili drugi čelnik tijela državne vlasti dužan je saslušati državnog službenika.

O visini i načinu naknade štete može se postići pismena nagodba.

Rješenje o naknadi štete, odnosno pismena nagodba o visini i načinu naknade štete, izvršna je isprava.

Rok za naknadu štete ne može istjecati prije dana kad se isplaćuje plaća za obračunsko razdoblje u kojem je doneseno rješenje. Prema visini štete, a po zamolbi državnog službenika, može se rješenjem dopustiti i plaćanje u obrocima.

Protiv rješenja o naknadi štete državni službenik može izjaviti prigovor ministru ili drugom čelniku tijela državne vlasti. Protiv rješenja o prigovoru može se pokrenuti postupak pred općinskim sudom.

Za naknadu štete na stvari može se po zahtjevu državnog službenika dopustiti uspostavu prijašnjeg stanja o njegovom trošku u primjerenom roku.

Ako državni službenik ne dovede stvar u prijašnje stanje o svom trošku u roku koji mu je za to ostavljen, donijet će se rješenje o naknadi štete sukladno odredbama ovoga Zakona.

U postupku zbog povrede službene dužnosti može se odlučivati i o naknadi štete nastale povredom službene dužnosti.

Ako se do okončanja postupka ne može utvrditi visina štete, odlučivat će se samo o odgovornosti zbog povrede službene dužnosti, te će se o naknadi štete odlučivati u postupku za naknadu štete prema odredbama ovoga Zakona.

Na temelju pravomoćne odluke o naknadi štete može se tražiti donošenje rješenja o izvršenju pred nadležnim sudom.

Državnog službenika može se u cijelosti ili dijelom osloboditi od odgovornosti za štetu.

Ako je do štete došlo postupanjem po nalogu nadležnog nadređenog službenika, te ako ga je državni službenik prethodno pismeno upozorio da će izvršenjem naloga nastati ili da bi mogla.nastati šteta, državni službenik oslobodit će se u cijelostl odgovornosti za štetu.

Radno vrijeme, raspored radnog vremena, odmore i odsutnosti s rada državnih službenika uređuje Vlada uredbom ako kolektivnim ugovorom nije što drugo određeno.

Državni službenici moraju imati stručnu spremu propisanu zakonom ili drugim propisom i položen državni stručni ispit.

Vlada i druga tijela državne vlasti mogu, radi osiguravanja potrebnog broja državnih službenika za potrebe tijela državne vlasti, preuzeti troškove školovanja ili stipendirati nadarene učenike i studente pojedinih fakulteta koji pokazuju izuzetne rezultate u tijeku školovanja ili studija.

Učenici i studenti za koje će se preuzeti troškovi školovanja ili stipendiranja biraju se putem natječaja.

Način raspisivanja natječaja za školovanje i stipendiranje, kriterije koje moraju udovoljavati kandidati, i postupak odlučivanja po natječaju pobliže se uređuju uredbom Vlade.

Natječaje iz stavka 2. ovoga članka provodi ministarstvo nadležno za poslove opće uprave. Natječaj se objavljuje u "Narodnim novinama", a može se objaviti i u dnevnom tisku.

Državni službenici osposobljavaju se za državnu službu obavljanjem vježbeničke prakse.

Državni službenici se stručno usavršavaju školovanjem za postizanje više stručne spreme od one koju imaju, za postizanje znanstvenih zvanja, putem tečajeva, seminara i na druge načine.

Vlada će donijeti bliže propise o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika.

1. Vježbenici

Osobe koje nemaju potrebnu praksu u struci i položen državni stručni ispit, postavljaju se kao vježbenici.

Vježbenici se primaju u državnu službu na određeno vrijeme.

Vježbenik se prima na neodređeno vrijeme samo ako su mu bili preuzeti troškovi školovanja ili je bio državni stipendist.

Vježbenici se primaju putem natječaja, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na natječaj za prijam u državnu službu primjenjuju se i na prijam vježbenika.

Ministarstvo nadležno za poslove opće uprave, po zahtjevima tijela državne uprave i ureda Vlade, a na temelju planova potrebnih državnih službenika, raspisuje natječaj za prijam određenoga broja vježbenika potrebnog zanimanja, provodi postupak izbora između prijavljenih kandidata i raspoređuje ih u tijela državne uprave u kojima obavljaju vježbenički staž.

U stručnoj službi Sabora poslove iz stavka 1. ovoga članka obavlja tajnik Sabora.

Poslove iz stavka I. ovoga članka za tijela sudbene vlasti obavlja tijelo nadležno prema posebnom zakonu.

Vježbenik se za vrijeme vježbeničkog staža, kroz praktični rad i učenje po utvrđenom programu i pod nadzorom, osposobljava za obavljanje poslova određene službe.

Vježbenički staž za zvanja prve vrste traje dvadeset mjeseci, ako posebnim zakonom za pojedino upravno područje nije što drugo propisano. Polaganju državnog stručnog ispita vježbenik pristupa nakon 18 mjeseci vježbeničkog staža.

Propisom kojim su u pojedinom području uvedena zvanja koja nisu utvrđena ovim Zakonom uređuje se i trajanje vježbeničkog staža za vježbenike u tim zvanjima.

Vježbenik može pristupiti polaganju stručnog ispita najranije nakon šesnaest mjeseci vježbeničkog staža, a dužan je položiti ga do isteka vježbeničkog staža.

Državni stručni ispit polaže se pred Državnom ispitnom komisijom koja se ustrojava pri ministarstvu nadležnom za poslove opće uprave.

Članove Državne ispitne komisije koji ispituju opći dio državnog stručnog ispita imenuje ministar nadležan za poslove opće uprave, a članove ispitne komisije koji ispituju posebni dio ministar ili drugi čelnik tijela državne uprave nadležan za pojedino upravno područje.

Državni stručni ispit sastoji se od općeg i posebnog dijela. Opći dio zajednički je za sve vježbenike bez obzira na zanimanje, a posebni dio ispita sastoji se od provjere posebnih znanja potrebnih za obavljanje pojedine državne službe.

Program općeg dijela stručnog ispita propisuje ministar nadležan za poslove opće uprave, a program posebnog dijela stručnog ispita propisuje ministar ili drugi čelnik tijela državne uprave nadležan za pojedino upravno podrućje.

Vježbeniku koji u roku ne položi državni stručni ispit prestaje služba istekom tog roka.

Ako vježbenik iz opravdanih razloga u roku ne položi državni stručni ispit, može ga se i dalje zadržati u istom svojstvu dok ne položi ispit. ali najduže do tri mjeseca.

Vježbenik koji ne položi najviše dva predmeta, pristupa u roku mjesec dana ponovnom polaganju tih predmeta. Vježbenik koji ne položi tri ili više predmeta, ponavlja najkasnije u roku dva mjeseca cijeli ispit.

Vježbenik može ponavljati ispit iz pojedinih predmeta najviše dva puta. Vježbenik koji ni nakon dva ponavljanja ispita iz pojedinih predmeta ili nakon jednog ponavljanja cijelog ispita ne položi, gubi pravo ponovnog polaganja stručnog ispita u svojstvu vježbenika.

Troškovi polaganja državnog stručnog ispita vježbenika terete tijelo državne vlasti koje ga upućuje na polaganje ispita.

Odredbe o državnim stručnim ispitima primjenjuju se i na državne službenike kojima je postavljanje uvjetovano polaganjem državnog stručnog ispita.

Za vrijeme trajanja vježbeničkog staža vježbeniku pripada osnovna plaća najnižega platnog razreda odgovarajuće vrste zvanja.

Bliže propise o vježbenićkom stažu i o stručnoj izobrazbi državnih službenika donosi Vlada.

Propise o općem dijelu državnog stručnog ispita donosi ministar nadležan za poslove opće uprave.

Propise o posebnom dijelu državnog stručnog ispita donosi nadležni ministar ili drugi čelnik tijela državne vlasti, uz prethodno pribavljenu suglasnost ministra nadležnog za poslove opće uprave.

Na osobu koja u vrijeme prijama u državnu službu ima u odgovarajućoj struci radni staž duži od vremena određenog za vježbenički staž, ali nema položen državni stručni ispit, ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na vježbenike, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, ali mora u roku godine dana od prijama u službu položiti državni stručni ispit.

Državnom službeniku koji ne položi državni stručni ispit u roku iz članka 91. ovoga Zakona, prestaje državna služba istekom posljednjeg dana roka za polaganje ispita.

Oslobodit će se od obveze polaganja državnog stručnog ispita državnog službenika koji ima položen pravosudni ispit ili znanstveno zvanje magistra ili doktora znanosti.

Državnog službenika može se osloboditi obveze polaganja državnog stručnog ispita, ako u odgovarajućoj struci ima najmanje 10 godina radnoga staža, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno.

Rješenje o oslobađanju od obveze polaganja državnog stručnog ispita donosi ministar nadležan za poslove opće uprave.

Državni službenik koji je oslobođen od obveze polaganja državnog stručnog ispita izjednačen je s državnim službenicima koji imaju položen državni stručni ispit.

2. Stručno usavršavanje

Državni službenici dužni su stručno se usavršavati za obavljanje poslova u službi.

Plan stručnog usavršavanja državnih službenika donosi Vlada na prijedlog ministarstva nadležnog za poslove opće uprave, a po prethodno pribavljenim prijedlozima ministarstava i drugih tijela državne vlasti nadležnih za pojedino područje, ako posebnim zakonom nije za pojedino područje što drugo uređeno.

Ministarstva i druga tijela državne vlasti dužna su kod predlaganja provedbe plana stručnog usavršavanja, surađivati međusobno, kao i sa odgovarajućim znanstvenim i obrazovnim ustanovama.

Za provedbu planova stručnog usavršavanja državnih službenika neposredno je odgovoran ministar ili drugi čelnik tijela državne vlasti.

Sredstva za stručno usavršavanje državnih službenika osiguravaju se državnim proračunom za pojedino ministarstvo ili drugo tijelo državne vlasti čiji se službenici upućuju na stručno usavršavanje.

Ministar ili drugi čelnik tijela državne vlasti dužan je pratiti rad državnih službenika i omogućiti državnim službenicima koji svojom stručnošću i odnosom prema radu postižu zapažene rezultate, daljnje usavršavanje, školovanje i specijalizaciju, sukladno s potrebama ministarstava i drugih tijela državne vlasti.

Državnom službeniku koji je upućen na usavršavanje, školovanje ili specijalizaciju osiguravaju se i ostale pogodnosti (plaćeni dopust za pripremu i polaganje ispita, plaćanje troškova i sl.), sukladno s kolektivnim ugovorom.

Rješenjem kojim se državni službenik upućuje na stručno usavršavanje, školovanje ili specijalizaciju, utvrđuje se, osim pogodnosti iz stavka 2. ovoga članka, obveza ostajanja u državnoj službi najmanje u trajanju usavršavanja, školovanja ili specijalizacije, a najduže u dvostrukom trajanju, odnosno obveza naknade štete ukoliko državni službenik ne ostane u državnoj službi u vremenu za koje je preuzeo obvezu.

Državni službenik koji mijenja struku ima obvezu polaganja posebnog dijela državnog stručnog ispita pod istim uvjetima kao da se prima u službu.

Državni službenik kome je prestala služba ne može, u slučaju povratka u službu uz iste uvjete pod kojima, je prvi put primljen u službu, dobiti više zvanje niti viši platni razred od onoga koji bi dobio da do prekida službe nije došlo.

Državni službenik može se postaviti u više zvanje ili viši platni razred, ako se radi o postavljanju na mjesta službenika ovlaštenih za upravljanje ustrojstvenim jedinicama u ministarstvima i drugim tijelima državne vlasti.

Državnog službenika može se po potrebi službe premjestiti na drugo službeničko mjesto u istim ili drugom tijelu državne vlasti, u istom ili drugom mjestu rada ali samo u njegovom zanimanju, u istom zvanju i istom platnom razredu.

Državnog službenika ne može se premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada bez njegove suglasnosti, ako ima dvadeset godina radnog staža ili ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove obiteljske prilike.

Državnom službeniku koji se premješta u tijelo državne vlasti čije je sjedište udaljeno više od pedeset kilometara od mjesta njegovog stanovanja mora se, najduže u roku šest mjeseci, osigurati uvjete za odgovarajući smještaj za njega ili njegovu obitelj, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

Do osiguravanja uvjeta za smještaj njega ili obitelji, državni službenik ima pravo na naknadu povečanih troškova zbog odvojenog života od obitelji, kao i na naknadu troškova putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora, državnih blagdana i neradnih dana, sukladno sa zakonom i uredbom Vlade.

Rješenje o premještaju iz jednog u drugo tijelo državne vlasti donosi, uz prethodni sporazum sa ministrom ili drugim čelnikom tijela državne vlasti u koje se državni službenik premješta. ministar ili drugi čelnik onoga tijela državne vlasti iz kojeg se državni službenik premješta.

Ministar ili drugi čelnik tijela državne vlasti u koje je državni službenik premješten donosi rješenje o postavljanju sljedećeg dana po pravomoćnosti rješenja o premještaju. Ako se rješenje o postavljenju ne donese u navedenom roku, smatra se da rješenje o premještaju nije donijeto.

U slučaju iz stavka 2. ovoga članka državni službenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova koje je imao postupajući po rješenju o premještaju.

Protiv rješenja o premještaju državni službenik može u roku 48 sati od primitka rješenja podnijeti prigovor ministru ili drugom čelniku tijela državne vlasti iz kojeg se premješta.

Ministar ili drugi čelnik tijela državne vlasti dužan je odlučiti o prigovoru u roku tri dana od dana primitka istog. Prigovor ne zaustavlja izvršenje rješenja.

Protiv rješenja kojim je odlučeno po prigovoru državni službenik može pokrenuti upravni spor, u roku od petnaest dana od primitka toga rješenja.

Postupak po tužbi iz stavka 1. ovoga članka smatra se hitnim.

Ako državni službenik odbije postupiti po rješenju o premještaju, smatra se da je otkazao službu danom konačnosti rješenja o postavljenju.

Državni službenik mora se javiti na novu dužnost sljedećeg dana, ako je premješten u istom mjestu, odnosno u roku tri dana, ako se premješta u drugo mjesto, ne računajući vrijeme potrebno za putovanje. Rokovi ne teku u dane tjednog odmora, državnih blagdana, neradnih dana i u dane kad po posebnim propisima ne radi tijelo državne vlasti u koje je državni službenik premješten.

U opravdanim slučajevima, a naročilo kad se radi o državnim službenicima koji predaju inventar ili polažu račune, rok iz stavka 1. ovoga članka može se produžiti najduže do 30 dana.

Premješteni državni službenik ima pravo na naknadu stvarnih troškova preseljenja.

Državnom službeniku koji se premješta po potrebi službe, pripada naknada putnih i drugih troškova, prema uredbi Vlade.

Kad se ukine tijelo državne vlasti ili pojedina službenička mjesta u tijelu državne vlasti, državni službenici se postavljaju odnosno imenuju na druga službenička mjesta u istom ili drugom tijelu državne vlasti, odnosno u onom tijelu državne vlasti koje je preuzelo obavljanje poslova ukinutoga tijela.

Službenici koji ne budu postavljeni odnosno imenovani na način iz stavka 1. ovoga članka, stavljaju se na raspolaganje Vladi:

- na vrijeme od 1 godine, ako imaju do navršenih petnaest godina radnog staža - muškarci, odnosno deset godina radnog staža - žene,

- na vrijeme od 2 godine, ako imaju do navršenih dvadeset pet godina radnog staža - muškarci, odnosno dvadeset godina radnog staža - žene,

- na vrijeme od 3 godine, ako imaju do navršenih trideset pet godina radnog staža - muškarci, odnosno trideset godina radnog staža - žene.

Rješenje o stavljanju na raspolaganje državnih službenika dostavlja se ministarstvu nadležnom za poslove opće uprave.

Za vrijeme raspolaganja državni službenik ostvaruje pravo na naknadu plaće i to:

- u prvoj godini trajanja raspolaganja, u visini 90% osnovne plaće njegovoga zvanja i platnog razreda,

- u drugoj godini trajanja raspolaganja, 80% osnovne plaće njegovoga zvanja i platnog razreda,

- u trećoj godini trajanja raspolaganja, 70% osnovne plaće njegovoga zvanja i platnog razreda.

Za vrijeme raspolaganja državni službenici mogu se privremeno postaviti u bilo koje tijelo državne vlasti na službenička mjesta koja odgovaraju njihovoj stručnoj spremi i radnom stažu, bez obzira na zvanje, do isteka roka iz članka 108. ovoga Zakona.

O privremenom postavljenju državnog službenika iz članka 110. ovoga članka rješenje donosi ministar ili drugi čelnik tijela državne vlasti u koji je službenik privremeno postavljen.

Ako državni službenik odbije privremeno postavljenje, smatra se da je otkazao službu.

Državni službenik koji je privremeno postavljen ima za vrijeme privremenoga postavljenja pravo na plaću kao da je trajno postavljen ako je to za njega povoljnije.

Opću zdravstvenu sposobnost potrebnu za obavljanje poslova pojedinog službeničkog mjesta ili radnog mjesta namještenika ocjenjuje posebna stručna komisija koju suglasno imenuju ministar nadležan za poslove opće uprave i ministar nadležan za poslove zdravstva. O načinu rada komisije za ocjenu zdravstvenih sposobnosti ministar nadležan za poslove opće uprave i ministar nadležan za poslove zdravstva donose pravilnik.

Ministar ili drugi čelnik tijela državne vlasti može državnog službenika ili namještenika u tijeku službe, odnosno trajanja radnog odnosa, uputiti na ponovnu ocjenu zdravstvenih sposobnosti. O upućivanju na ponovnu ocjenu zdravstvenih sposobnosti donosi se rješenje.

Komisija iz stavka 1. ovoga članka može predložiti postavljanje državnog službenika na drugo službeničko mjesto, odnosno raspoređivanje namještenika na druge poslove ili ga uputiti nadležnom tijelu mirovinsko-invalidskog osiguranja na ocjenu radne sposobnosti.

Ako komisija iz stavka 1. ovog članka odbije rješenje ministra ili drugog čelnika tijela državne vlasti o upućivanju državnog službenika na ponovnu ocjenu zdravstvene sposobnosti državni službenik ne može biti upućen na ponovnu ocjenu zdravstvene sposobnosti prije isteka godine dana od prethodnog utvrđivanja opće zdravstvene sposobnosti.

Ako državni službenik ili namještenik odbije podvrći se ocjeni zdravstvene i psihofizičke sposobnosti, smatra se da je otkazao službu danom koji je rješenjem iz stavka 2. ovog članka utvrđen kao dan kada mora pristupiti ocjeni zdravstvenih sposobnosti.

Posebnim zakonom za službenike i namještenike pojedinih tijela državne vlasti pitanja ocjene zdravstvene sposobnosti mogu se i drukčije urediti.

Državna služba prestaje: 1. sporazumom,

2. protekom roka,

3. otkazom, 4. otpustom,

5. po sili zakona

1. Prestanak službe sporazumom

Državna služba može prestati na temelju pismenog sporazuma državnog službenika i ministra ili drugog čelnika tijela državne vlasti, odnosno nadležnog tijela koje je imenovalo državnog službenika.

Sporazumom se utvrđuje prestanak službe i dan razrješenja od službe.

2. Prestanak službe protekom roka

Državna služba na određeno vrijeme prestaje istekom roka na koji je državni službenik primljen, odnosno izvršenjem posla, ukoliko se o ranijem prestanku ne postigne pismeni sporazum.

3. Prestanak službe otkazom

Državni službenik ima pravo otkazati službu, osim u vrijeme trajanja udaljenja iz službe, odnosno do okončanja postupka zbog povrede službene dužnosti.

Otkaz se daje u pismenom obliku.

Povodom otkaza državne službe donosi se rješenje kojim se utvrđuje otkazni rok i datum razrješenja od službe.

Državni službenik dužan je ostati u službi do isteka otkaznog roka. U suprotnom odgovara tijelu državne vlasti za štetu.

4. Prestanak službe otpustom

Državnim službenicima koji po proteku probnog roka nisu bili trajno postavljeni ili koji do isteka trajanja raspolaganja nisu mogli biti postavljeni na druga službenička mjesta, prestaje državna služba protekom otkaznog roka računajući od zadnjega dana trajanja raspolaganja, osim u slučaju iz članka 110. ovoga Zakona.

Opći propisi o zabrani prestanka službe pojedinim kategorijama djelatnika primjenjuju se i na državne službenike, osim ako im služba prestaje protekom probnog roka.

Državni službenik koji je dvije godine uzastopce ocijenjen ocjenom "ne zadovoljava" otpustit će se iz dr-žavne službe danom konačnosti rješenja o ocjenjivanju. U slučaju otpusta državnog službenika zbog negativne ocjene, ne primjenjuju se opći propisi o radu u dijelu koji se odnosi na zabranu otpuštanja određenih kategorija djelatnika.

5. Prestanak službe po sili zakona

Državnom službeniku prestaje služba po sili zakona:

a) kad bude izabran ili imenovan na dužnost koja prema posebnim propisima nije spojiva sa državnom službom

b) kad nadležno tijelo mirovinsko-invalidskog osiguranja utvrdi da je trajno i potpuno nesposoban za službu.

c) kad ostvari uvjete za stjecanje prava na mirovinu sa 40 godina mirovinskog staža,

d) kad je osuđen na kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci,

e) kad se sazna da je za vrijeme prijama u državnu službu postojala zapreka iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona,

f) kad se steknu okolnosti koje predstavljaju zapreku za prijam u državnu službu iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona,

g) kad se neopravdano ne javi na dužnost u roku pet radnih dana uzastopce.

Kad državni službenik ostvari uvjete za stjecanje prava na mirovinu sa 40 godina mirovinskog staža može se, radi dovršenja neophodnih poslova ili iz drugih opravdanih razloga, donijeti rješenje o zadržavanju državnog službenika na radu za određeno vrijeme koje se utvrđuje posebnim rješenjem.

6. Otkazni i otpusni rokovi

Državni službenik koji otkazuje službu ili se otpušta iz državne službe ima pravo i dužnost ostati u službi do isteka otpusnog, odnosno otkaznog roka, ako zakonom nije drukčije uređeno.

Državni službenik kome je izrečena kazna otpusta iz državne službe zbog teške povrede službene dužnosti, otpušta se iz državne službe bez otpusnog roka.

Vlada će urediti uredbom trajanje otpusnog, odnosno otkaznog roka za državne službenike pojedinih zvanja ovisno o godinama rada i godinama službe, sukladno s općim propisima o radu i kolektivnim ugovorom.

7. Donošenje rješenja o prestanku službe i razrješenje od službe

O prestanku državne službe donosi se rješenje.

Rješenje iz stavka 1. ovoga članka mora se donijeti u roku sedam dana od nastupa okolnosti koje su razlog za prestanak državne službe.

Državnom službeniku prestaje služba danom razrješenja utvrđenim sporazumom ili rješenjem o prestanku službe.

Državni službenik će se razriješiti danom utvrđenim sporazumom ili rješenjem o prestanku državne službe.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka, državni službenik se razrješuje službe:

a) kad bude izabran ili imenovan na dužnost koja prema posebnim propisima nije spojiva s obavljanjem državne službe, danom stupanja na dužnost,

b) kad nadležno tijelo mirovinsko-invalidskog osiguranja utvrdi da je trajno i potpuno nesposoban za službu, danom dostave pravomoćnog rješenja kojim se utvrđuje nesposobnost za službu,

c) kad je osuđen na kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, danom dostave pravomoćne presude,

d) kad se sazna da je u vrijeme prijama u državnu službu postojala zapreka iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, danom saznanja za zapreku,

e) kad se steknu okolnosti koje predstavljaju zapreku za prijam u državnu službu iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona, protekom zadnjega dana roka koji mu je ostavljen za izjašnjenje,

f) kad samovlasno napusti službu i ne javi se na dužnost u roku pet dana, danom napuštanja službe,

g) kad mu je izrečena kazna otpusta iz državne službe u postupku zbog teške povrede službene dužnosti, danom konačnosti odluke.

Rok iz stavka 2. ovoga članka može se produžiti državnom službeniku koji je bio računopolagač ili predaje inventar ili opremu, ali najduže do mjesec dana, osim u slučaju iz članka 121. točke g. ovoga Zakona.

Državnog službenika može se razriješiti od službe po pismenoj zamolbi i prije isteka otpusnog, odnosno otkaznog roka.

Državni službenik ima pravo na plaću do dana koji je rješenjem o prestanku službe utvrđen kao dan razrješenja od službe.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kad je državnom službeniku prestala služba na temelju odluke u postupku zbog teške povrede službene dužnosti, zbog odlaska na izdržavanje kazne zatvora duže od 6 mjeseci ili zbog napuštanja službe duže od pet dana, pripada mu plaća do dana koji je utvrđen kao dan razrješenja od službe.

Državni službenici postavljaju se, odnosno imenuju i unapređuju u zvanja i na položaje na način i pod uvjetima utvrđenim zakonom ili na temelju zakona donesenim propisom.

Zvanja državnih službenika mogu biti:

- zvanja I. vrste za koja je opći uvjet visoka stručna sprema,

- zvanja II. vrste za koja je opći uvjet viša stručna sprema,

- zvanja III. vrste za koja je opći uvjet srednja stručna sprema.

Kao zvanja razvrstavaju se i položaji državnih službenika utvrđeni zakonom ili na temelju zakona donesenim propisom.

U pojedinim tijelima državne uprave, kao i u drugim ti jelima državne vlasti, osim zvanja i položaja utvrđenih ovim Zakonom, posebnim zakonom, na temelju zakona donesenom uredbom Vlade ili propisom o ustrojavanju pojedine službe mogu se utvrditi i druga zvanja i položaji.

Zvanja i položaji državnih službenika u ministarstvima, državnim upravnim organizacijama i županijskim uredima, s obzirom na vrstu poslova koje obavljaju su:

a) u I. vrsti zvanja:

- tajnik ministarstva,

- pomoćnik ministra,

- državni savjetnik,

- zamjenik ravnatelja državne upravne organizacije,

- pomoćnik ravnatelja državne upravne organizacije,

- pročelnik županijskog ureda,

- stariji pristav I. vrste zvanja,

- načelnik odjela,

- donačelnik odsjeka - viši savjetnik,

- tajnik kabineta ministra,

- pomoćnik pročelnika županijskog ureda - stariji pristav I. vrste zvanja,

- viši savjetnik,

- viši inspektor,

- donačelnik odsjeka - savjetnik,

- pomoćnik pročelnika županijskog ureda - pristav I vrste zvanja,

- voditelj pododsjeka - savjetnik,

- predstojnik pododsjeka - pristav I. vrste zvanja,

- stariji pristav I. vrste zvanja,

- pomoćnik pročelnika županijskog ureda _ pristav I. vrste zvanja,

- savjetnik,

- inspektor,

- voditelj odjeljka u županijskom uredu - pristav I. vrste zvanja,

- pristav I. vrste zvanja,

- mlađi pristav I. vrste zvanja,

b) u II vrsti zvanja:

- stariji pristav II. vrste zvanja,

- predstojnik pododsjeka - pristav II. vrste zvanja,

- voditelj odjeljka - pristav II. vrste zvanja,

- pristav II. vrste zvanja,

- mlađi pristav II. vrste zvanja,

c) u III. vrsti zvanja:

- predstojnik pododsjeka - pristav III. vrste zvanja,

- voditelj odjeljka - pristav III. vrste zvanja,

- stariji pristav III. vrste zvanja,

- pristav III. vrste zvanja,

- mladi pristav III. vrste zvanja.

Državni službenici u ministarstvima i drugim tijelima državne vlasti su:

a) u I. vrsti zvanja:

- tajnik ministarstva,

- pomoćnik ministra,

- zamjenik ravnatelja državne upravne organizacije,

- pomoćnik ravnatelja državne upravne organizacije,

- načelnik odjela,

- donačelnik odsjeka - viši savjetnik,

- tajnik kabineta ministra,

- viši savjetnik,

- viši inspektor,

- donačelnik odsjeka - savjetnik,

- voditelj pododsjeka - savjetnik,

- savjetnik,

- inspektor,

- mlađi pristav I. vrste zvanja,

b) u II. vrsti zvanja:

- donačelnik odsjeka - stariji pristav II. vrste zvanja,

- voditelj odjeljka - stariji pristav II. vrste zvanja,

- stariji pristav II. vrste zvanja,

- stariji matičar II. vrste zvanja,

- stariji inspektor II. vrste zvanja,

- pristav II. vrste zvanja,

- matičar II. vrste zvanja,

- inspektor II. vrste zvanja,

- mlađi pristav II. vrste zvanja,

- mlađi matičar II. vrste zvanja,

- mlađi inspektor II. vrste zvanja,

c) u III. vrsti zvanja

- donačelnik odsjeka - stariji pristav II. vrste zvanja,

- voditelj odjeljka - stariji pristav II. vrste zvanja,

- stariji pristav III. vrste zvanja,

- stariji matičar III. vrste zvanja,

- stariji inspektor III. vrste zvanja,

- pristav III. vrste zvanja,

- matičar III. vrste zvanja,

- inspektor III. vrste zvanja,

- mlađi pristav III. vrste zvanja,

- mladi matičar III. vrste zvanja,

- mlađi inspektor III. vrste zvanja.

Državni službenici imenovani na položaje u ministarstvu i drugim tijelima državne uprave su:

a) u I. vrsti zvanja:

- tajnik rninistarstva,

- pomoćnik ministra,

- zamjenik ravnatelja državne upravne organizacije,

- pomoćnik ravnatelja državne upravne organizacije,

- načelnik odjela,

- donačelnik odsjeka - viši savjetnik,

- tajnik kabineta ministra,

- donačelnik odsjeka - savjetnik,

- voditelj pododsjeka - savjetnik

Državni službenici županijskih ureda su:

a) u I. vrsti zvanja:

- pročelnik županijskog ureda,

- stariji pristav I. vrste zvanja,

- pomoćnik pročelnika županijskog ureda - stariji pristav I. vrste zvanja,

- pomoćnik pročelnika županijskog ureda - pristav I. vrste zvanja,

- predstojnik pododsjeka - pristav I. vrste zvanja,

- stariji pristav I. vrste zvanja,

- pomoćnik pročelnika županijskog ureda - pristav I. vrste zvanja,

- inspektor,

- voditelj odjeljka u županijskom uredu - pristav I. vrste zvanj,

- pristav I. vrste zvanja,

- mlađi pristav I. vrste zvanja,

b) u II. vrsti zvanja:

- stariji pristav II. vrste zvanja,

- stariji matičar II. vrste zvanja,

- stariji inspektor II. vrste zvanja,

- pristav II. vrste zvanja,

- matičar II. vrste zvanja,

- inspektor II. vrste zvanja,

- mlađi pristav II. vrste zvanja,

- mlađi matičar II. vrste zvanja,

- mlađi inspektor II. vrste zvanja,

c) u III. vrsti zvanja

- stariji pristav III. vrste zvanja,

- stariji matičar III. vrste zvanja,

- stariji inspektor III. vrste zvanja,

- pristav III. vrste zvanja,

- matičar III. vrste zvanja,

- inspektor III. vrste zvanja,

- mlađi pristav III. vrste zvanja,

- mladi matičar III. vrste zvanja,

- mladi inspektor III. vrste zvanja.

Državni službenici imenovani na položaje u županijskom uredu su·

a) u I. vrsti zvanja:

- pročelnik županijskog ureda,

- stariji pristav I. vrste zvanja,

- pomoćnik pročelnika županijsokg ureda - stariji pristav I. vrste zvanja,

- pomoćnik pročelnika županijskog ureda - pristav I. vrste zvanja,

- predstojnik pododsjeka - pristav I. vrste zvanja,

- pomoćnik pročelnika županijskog ureda - pristav I. vrste zvanja,

- voditelj odjeljka u županijskom uredu - pristav I. vrste zvanja,

b) u II. vrsti zvanja:

- predstojnik pododsjeka - stariji pristav, inspektor ili matičar II. vrste zvanja,

- voditelj odjeljka - pristav, matičar ili inspektor II. vrste zvanja,

c) u III. vrsti zvanja:

- predstojnik pododsjeka - stariji pristav, matičar ili inspektor III. vrste zvanja,

- voditelj odjeljka - pristav, matičar ili inspektor III. vrste zvanja.

Državni službenik imenovan na položaj u tijelu državne vlasti koji bude razriješen dužnosti postavlja se u tijelu državne vlasti prema zvanju, radnom stažu i godinama službe. Ukoliko ne prihvati postavljenje, prestaje mu državna služba prema odredbama ovoga Zakona danom konačnosti rješenja o postavljenju.

U ministarstvima i drugim tijelima državne vlasti, u zvanje državnog savjetnika imenuju se redovni profesori sveučilišta i visokih učilišta i drugi posebno istaknuti stručnjaci u pojedinom području, bez prijama u državnu službu.

U zvanje mlađeg pristava odgovarajuće vrste zvanja postavlja se državni službenik odgovarajuće stručne spreme i zanimanja koja ima položen državni stručni ispit.

U zvanje pristava odgovarajuće vrste zvanja može se postaviti državni službenik odgovarajuće stručne spreme i zanimanja koji ima položen državni stručni ispit i pet godina radnog staža nakon položenoga stručnog ispita od kojih je posljednje dvije godine ocijenjen najmanje ocjenom "zadovoljava", osim ako ne bude izvanredno unaprijeđen.

U zvanje starijeg pristava odgovarajuće vrste zvanja može se postaviti državni službenik koji ima položen državni stručni ispit i najmanje deset godina radnog staža nakon položenog državnog stručnog ispita od kojih je posljednje dvije godine ocijenjen najmanje ocjenom "zadovoljava", osim ako ne bude izvanredno unaprijeđen.

U zvanje savjetnika i inspektora može se postaviti državni službenik visoke stručne spreme odgovarajućeg zanimanja koji ima položen državni stručni ispit i najmanje pet godina radnog staža nakon položenoga državnoga stručnog ispita od kojih je posljednje dvije godine ocijenjen najmanje ocjenom "zadovoljava", osim ako ne bude izvanredno unaprijeđen.

U zvanje višeg savjetnika i višeg inspektora može se postaviti državni službenik visoke stručne spreme odgovarajućeg zanimanja koji ima položen državni stručni ispit i najmanje deset godina radnog staža nakon položenog državnog stručnog ispita od kojih je posljednje dvije godine ocijenjen najmanje ocjenom "zadovoljava", osim ako ne bude izvanredno unaprijeđen.

Na položaje tajnika kabineta predsjednika Zastupničkoga doma Sabora, tajnika kabineta predsjednika Župnijskoga doma Sabora, prestojnika Vladinog ureda, zamjenika predstojnika Vladinog ureda, tajnika kabineta potpredsjednika zastupničkoga doma Sabora, tajnika kabineta potpredsjednika Županijskoga doma Sabora, tajnika kabineta potpredsjednika Vlade, pomoćnika tajnika predsjednika Vlade, pomoćnika tajnika Zastupničkoga doma Sabora, pomoćnika tajnika Županijskoga doma.Sabora, pomoćnika tajnika Vlade, tajnika radnoga tijela saborskog doma, tajnika radnoga tijela Vlade, samostalnog savjetnika u Stručnoj službi Sabora, savjetnika predsjednika Vlade, savjetnika potpredsjednika Vlade, savjetnika u Vladi, tajnika ministarstva, zamjenika ravnatelja državne upravne organizacije, ravnatelja upravne organizacije u sastavu ministarstva, pomoćnika ministra, pomoćnika ravnatelja državne upravne organizacije i načelnika udjela može se imenovati državni službenik koji je postavljen ili je ostvario uvjete za postavljanje u zvanje višeg savjetnika.

Na položaj donačelnika odsjeka u ministarstvima i drugim tijelima državne vlasti može se imenovati državni službenik koji je postavljen ili je ispunio uvjete za postavljenje u zvanje savjetnika ili višeg savjetnika, a što se pobliže uređuje pravilnikom o unutarnjem redu.

Na položaj predstojnika pododsjeka u ministarstvima i drugim tijelima državne vlasti može se imenovati državni službenik koji je postavljen ili je ispunio uvjete za postavljenje u zvanje savjetnika

Na položaj pročelnika županijskog ureda može se imenovati državni službenik koji je postavljen ili je ispunio uvjete za postavljenje u zvanje starijeg pristava I. vrste zvanja.

Na položaj pomoćnika pročelnika odsjeka u županijskom uredu može se imenovati državni službenik koji je postavljen ili je ispunio uvjete za postavljenje u zvanje starijeg pristava I. vrste zvanja, odnosno starijeg pristava, starijeg matičara ili starijeg inspektora II. vrste zvanja, a što se pobliže uređuje pravilnikom o unutarnjem redu.

Na položaj predstojnika pododsjeka u županijskom uredu može se imenovati državni službenik koji je postavljen ili je ispunio uvjete za postavljenje u zvanje starijeg pristava I. vrste zvanja, odnosno starijeg pristava, starijeg matičara ili starijeg inspektora II. vrste zvanja, a što se pobliže uređuje pravilnikom o unutarnjem redu.

Na položaj voditelja odjeljka u županijskom uredu može se imenovati državni službenik koji je postavljen ili je ispunio uvjete za postavljenje u zvanje pristava, matičara ili inspektora II. vrste zvanja, odnosno pristava, matičara ili inspektora III. vrste zvanja, a što se pobliže uređuje pravilnikom o unutarnjem redu

1. Ocjenjivanje

Državni službenici ocjenjuju se svake godine najkasnije do 30. rujna za prethodnih 12 mjeseci.

Ne ocjenjuju se državni službenici koji su u kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci, bez obzira na razloge.

Konačna ocjena dostavlja se ministarstvu nadležnom za poslove opće uprave i unosi u osobni očevidnik.

Državne službenike ocjenjuje ministar ili drugi čelnik tijela državne vlasti, na prijedlog neposredno nadređenog službenika.

Mišljenje nadređenog službenika temelji se na podacima o stručnom znanju, učinkovitosti rada i poštivanju službene dužnosti, a prema posebnom obrascu koji će propisati ministar nadležan za poslove opće uprave.

Ocjene su "ne zadovoljava", "zadovoljava", "uspješan" i "naročito uspješan".

O ocjeni se donosi rješenje.

Državni službenik koji nije zadovoljan ocjenom može, u roku osam dana od dana kad mu je ocjena dostavljena, podnijeti prigovor ministru ili drugom čelniku tijela državne vlasti.

Ministar ili drugi čelnik tijela državne vlasti dužan je odlučiti po prigovoru u roku 15 dana od dana primitka prigovora .Ocjena državnog službenika može se po prigovoru izmijeniti.

Protiv rješenja po prigovoru državni službenik može, u roku petnaest dana od dana dostave rješenja, pokrenuti postupak pred Upravnim sudom Republike Hrvatske radi utvrđivanja činjeničnog stanja i naknade štete.

2. Redovno promaknuće

Državni službenici promiču se prema stručnoj sposobnosti, uspjehu u radu, radnom stažu i godinama službe.

Državni službenici promiču se postavljenjem u viši platni razred, odnosno utvrđivanjem prava na periodske povišice, postavljenjem u više zvanje, imenovanjem na viši položaj ili dobivanjem veće položajne plaće.

Državni službenik u tijeku službe ne može biti vraćen u niže zvanje od onog kojeg je stekao.

U istom zvanju državni službenik redovno se promiče u viši platni razred svakih pet godina.

Godina u kojoj službenik je ocijenjen ocjenom "ne zadovoljava" ne priznaje se za promaknuće u viši platni razred.

Državni službenik protiv kojeg je pokrenut postupak zbog teške povrede službene dužnosti ili je udaljen s dužnosti, zaustavlja se u promicanju za vrijeme trajanja postupka. Bude li u postupku zbog teške povrede službene dužnosti oslobođen od odgovornosti ili povreda bude prekvalificirana u lakšu povredu službene dužnosti, vrijeme zaustavljanja računa se za promicanje.

Državni službenik promiče se u neposredno više zvanje ako je proveo najmanje tri godine u završnom platnom razredu svoga zvanja i ako je posljednje dvije godine ocijenjen najmanje ocjenom "zadovoljava".

Za promicanje državnog službenika u zvanje višeg savjetnika, višeg inspektora i starijeg pristava I. vrste zvanja potrebno je pribaviti prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za poslove opće uprave.

Državni službenik koji ne bude promaknut u više zvanje, u završnom platnom razredu svoga zvanja dobiva periodske povišice.

Državnom službeniku promaknutom u više zvanje, a koji bi dobio osnovnu plaću manju od one koju bi dobio sa periodskim povišicama u završnom platnom razredu ranijega zvanja, pripada plaća sa periodskim povišicama ranijega zvanja

Za promaknuće u službi priznaju se godine službe i to kao jedna godina službe svaka godina ostvarena kao radni staž na poslovima za koje se traži stručna sprema istog stupnja kao i za zvanje u koje se postavlja, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

U potrebni staž za promaknuće u službi priznaju se i dvije trećine staža ostvarenog u za jedan stupanj nižoj stručnoj spremi iste vrste zanimanja, odnosno jedna trećina staža ostvarenog u za dva stupnja nižoj stručnoj spremi bez obzira na to radi li se o radnom stažu ili godinama službe, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

Za promaknuće u službi priznaje se, pod uvjetima iz stavka 1. i 2. ovoga članka i vrijeme koje je državni službenik proveo u obavljanju samostalne djelatnosti, ako je radio na poslovima iste struke u koju se prima.

3. Izvanredno promaknuće

Državni službenik koji je tri godine uzastopce ocijenjen najmanje ocjenom "uspješan" može se promaknuti u neposredno više zvanje neovisno o uvjetima potrebnim za redovno promaknuće, ako ima najmanje polovinu radnog staža potrebnog za postizanje najvišeg platnog razreda u svom zvanju.

Državni službenik koji je ocijenjen tri godine uzastopce ocjenom "naročito uspješan" može se promaknuti u neposredno više zvanje neovisno o uvjetima potrebnim za redovno napredovanje, ako ima najmanje jednu trećinu staža potrebnog za postizanje najvišega platnog razreda u svojem zvanju.

4. Posljedice negativne ocjene

Državni službenik koji je ocijenjen ocjenom "ne zadovoljava" zaustavlja se u promicanju za vrijeme od jedne godine.

Državni službenik koji je dva puta uzastopce ocijenjen ocjenom "ne zadovoljava" otpušta se iz državne službe na način uređen ovim Zakonom.

Plaće državnih službenika i namještenika utvrđuju se razvrstavanjem u platne razrede grupa položaja, zvanja i radnih mjesta.

Vlada može uvećati koeficijent platnog razreda za pojedina zvanja i položaje državnih službenika, te radna mjesta namještenika u pojedinim službama za najviše 20%, u odnosu na koeficijent grupe u koju su razvrstani.

Zastupnički dom može uvećati koeficijent platnog razreda za pojedina zvanja i položaje državnih službenika te radna mjesta namještenika u pojedinim ustrojstvenim jedinicama Stručnih službi Sabora za najviše 20% u odnosu na, koeficijent grupe u koje su razvrstani.

Plaća se isplaćuje unatrag jedan puta mjesečno, ako posebnim propisom nije drukčije određeno.

Na pitanja plaća i drugih primanja i naknada na temelju rada, a koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se opći propisi o radu i kolektivni ugovori.

Plaću državnog službenika čini umnožak vrijednosti platnog razreda u koji je razvrstano zvanje u koje je službenik postavljen, odnosno položaj na koji je imenovan, a koja je izražena koeficijentom i osnovicom koju utvrđuje Vlada.

Položajni dodatak je dio plaće koji pripada državnom službeniku ovisno o složenosti i značenju poslova pojedinog položaja, kao i o odgovornosti, odnosno posebnim ovlastima u njihovom obavljanju.

Položajni dodatak može iznositi do 30% iznosa osnovne plaće pojedinog položaja ali tako da osnovna plaća i položajni dodatak nižeg zvanja ne mogu priječi iznos osnovne plaće višeg zvanja u istom platnom razredu.

Položajni dodatak državnog službenika utvrđuje uredbom Vlada.

Položajni dodatak službenika u Stručnoj službi Sabora utvrđuje nadležno radno tijelo Zastupničkog doma Sabora.

Masu sredstava za dodatke za uspješnost u radu pojedinog tijela državne vlasti utvrđuju suglasno ministar ili drugi čelnik tijela državne vlasti i ministar financija.

Ukoliko o pitanjima iz stavka 1. ovoga članka ne bude postignuta suglasnost, masu sredstava za dodatak za uspješnost u radu iz stavka 1. ovoga članka utvrdit će Vlada, a za Stručnu službu Sabora, nadležno radno tijelo Zastupničkog doma Sabora.

Plaću namještenika čini umnožak vrijednosti platnog razreda u koji je razvrstano radno mjesto na koje je namještenik raspoređen, izražene koeficijentom, i osnovice koju utvrđuje Vlada, ako kolektivnim ugovorom nije drukčije uređeno.

Za natprosječne radne rezultate namješteniku se može isplaćivati nagrada najviše u iznosu 20% njegove plaće.

Plaće i druga primanja djelatnika u Ministarstvu obrane i Ministarstvu unutarnjih poslova čija zvanja i položaji nisu obuhvačeni ovim Zakonom, kao i plaće državnih službenika i namještenika u inozemstvu uređuje Vlada na prijedlog nadležnog ministra.

Pravo na plaću državni službenici ostvaruju od dana postavljenja, a namještenici od dana kada su započeli s radom, ako posebnim propisom nije drukčije uređeno.

Pravo na povećanje plaće državni službenici i namještenici ostvaruju od prvoga dana narednoga obračunskog razdoblja, računajući od dana kad su ostvarili pravo na povećanje plaće.

1. Naknade i posebna davanja

Za državne službenike i namještenike koji rade na poslovima kud kojih postoje posebni uvjeti rada sukladno s posebnim propisima, Vlada će utvrditi uredbom pravo na posebne dodatke.

Uredbom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se poslovi s posebnim uvjetima rada i visina posebnih dodataka, ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno.

Državnim savjetnicima naknadu za rad utvrđuje Vlada.

Državnim službenicima i namještenicima pripada naknada troškova u svezi sa službom kao i druge naknade i materijalna prava utvrđena kolektivnim ugovorom.

Uvjete iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Vlada uredbom.

Za naročite uspjehe u radu državni službenici i namještenici mogu se posebno nagrađivati.

Vlada propisuje način dodjele posebnih nagrada državnim službenicima i namještenicima.

2. Razvrstavanje državnih službenika I namještenika

Sva zvanja državnih službenika i radna mjesta namještenika razvrstavaju se u platne razrede ovisno o stručnoj spremi i godinama radnog staža. Zvanja službenika razvrstavaju se zakonom, a radna mjesta namještenika uredbom Vlade.

U platne razrede razvrstavaju se i položaji državnih službenika za koje je to utvrđeno zakonom kojim se utvrđuju njihova zvanja.

Kad se zakonom ili drugim propisom ustrojava obavljanje poslova u kojima zvanja i položaji nisu razvrstani u platne razrede ovim Zakonom, istim će se zakonom ili drugim propisom kojim se utvrđuju nova zvanja državnih službenika urediti i njihovo razvrstavanje u platne razrede.

Zvanja i položaji državnih službenika i radna mjesta namještenika su:

1. zvanja i položaji, te radna mjesta I. vrste

1 a. zvanja i položaji I. vrste za koja je opći uvjet visoka školska sprema,

1 b. radna mjesta I. vrste za koja je opći uvjet visoka školska sprema;

2. zvanja i položaji, te radna mjesta II. vrste:

2 a. zvanja II. vrste za koja je opći uvjet viša stručna sprema,

2 b. radna mjesta II. vrste za koja je opći uvjet viša stručna sprema;

3. zvanja i položaji, te radna mjesta III. vrste:

3 a. zvanja III. vrste za koja je opći uvjet srednja stručna sprema,

3 b. radna mjesta III. vrste za koja je opći uvjet VKV,

3 c. radna mjesta III. vrste za koja je opći uvjet KV;

4. radna mjesta IV. vrste:

4 a. radna mjesta IV. vrste za koja je opći uvjet PKV i NSS,

4 b. radna mjesta IV. vrste za koja je opći uvjet NKV.

Početni platni razred pojedinoga zvanja, položaja, odnosno radnog mjesta je najniži platni razred u koji se, ovisno o stručnoj spremi i drugim propisanim uvjetima, postavljaju državni službenici i raspoređuju namještenici koji imaju minimum radnog staža potrebnoga za stjecanje pojedinoga zvanja ili položaja, odnosno za raspoređivanje na radno mjesto.

Završni platni razred je najviši platni razred do koje se razvrstava pojedino zvanje ili položaj državnog službenika, odnosno radno mjesto namještenika, ovisno o stručnoj spremi, radnom stažu i drugim propisanim uvjetima.

Za svako zvanje ili položaj, odnosno radno mjesto utvrđuje se raspon platnih razreda kroz koje se državni službenik, odnosno namještenik kreće u tijeku službe. Svaki platni razred obuhvaća pet godina radnog staža.

Rasponom platnih razreda za svako pojedino zvanje ili položaj, odnosno radno mjesto, osigurava se da državni službenik i namještenik u tom zvanju ili položaju, odnosno na pojedinom radnom mjestu, mogu ostvariti mirovinski staž sa 35 (žena) i 40 (muškarac) godina.

U slučaju da se mirovinski staž iz stavka 1. ovoga članka ne može osigurati kretanjem državnog službenika, odnosno namještenika kroz platne razrede, u završnom platnom razredu pojedinoga zvanja ili položaja, odnosno radnog mjesta, državnom službeniku, odnosno namješteniku, pripadaju periodske povišice za svakih pet navršenih godina radnog staža.

Periodskih povišica ne može biti više od četiri.

Visina periodskih povišica iznosi polovinu razlike između iznosa novčane vrijednosti koeficijenta platnog razreda u kome je periodska povišica predviđena i novčane vrijednosti koeficijenta neposredno višega platnog razreda.

U I. i II. platnom razredu periodska povišica je jednaka.

Vrijednost pojedinog platnog razreda izražava se koe ficijantima:

platni razred vrijednost platnog razreda

I. 5,85

II. 5,70

III. 5,60

IV. 5,40

V. 5,10

VI. 4,80

VII. 4,45

VIII. 4,20

IX. 4,00

X. 3,80

XI. 3,55

XII. 3,38

XIII. 3,21

XIV. 3,04

XV. 2,87

XVI. 2,70

XVII. 2,53

XVIII. 2,36

XIX. 2,19

XX. 2,02

XXI. 1,85

XXII. 1,68

XXIII. 1,51

XXIV. 1,34

XXV. 1,17

XXVI. 1,00

Vrijednost pojedinoga platnog razreda povećava se za 8% onim državnim službenicima koji su u svojoj struci postigli znanstveno zvanje magistra, a za 15% ukoliko su postigli zvanje doktora znanosti.

Zvanja i položaji državnih službenika i radna mjesta namještenika, prema vrstama, raspoređuju se u platne razrede :

a) zvanja, položaji i radna

mjesta I. vrste - od XV. do I. platnoga razreda,

b) zvanja, položaji i radna

mjesta II. vrste - od XVIII. do X. platnoga razreda,

c) zvanja, položaji i radna

mjesta III. vrste - od XXI do XI. platnoga razreda,

d) radna mjesta IV. vrste - od XXVI. do XVII. platnoga razreda

Zvanja i položaji upravnih službenika raspoređuju se u platne razrede:

red. zvanja i položaji platni razredi

br. od do

1. - tajnik ministarstva III. I.

- predstojnik Vladinog Ureda

- zamjenik državnog revizora

2.- tajnik kabineta predsjednika Sabora IV. II.

- pomoćnik tajnika Zastupničkog doma

- pomoćnik ministra (ravnatelj upravne organizacije u sastavu ministarstva: ravnatelj Carinske uprave, ravnatelj Porezne uprave, glavni devizni inspektor, glavni inspektor Financijske policije, ravnatelj Zavoda za zapošljavanje i dr.)

- tajnik kabineta predsjednika Vlade

- pomoćnik tajnika Vlade

- veleposlanik

- veleposlanik u MVP-u

- glavni pravni savjetnik u MVP-u

- glavni inspektor u MVP-u

- zamjenik predstojnika ureda Vlade

- pomoćnik glavnog državnog revizora

- sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske

3. - savjetnik predsjednika Sabora V. III.

- savjetnik predsjednika Vlade

- tajnik kabineta predsjednika Županijskog doma Sabora

- tajnik kabineta potpredsjednika Zastupničkog doma

- pročelnik službe domova Sabora

- načelnik uprave MORH-a

- načelnik policijske uprave

- načelnik odjela u MVP-u

- načelnik centra SZUP-a

- načelnik sektora u MUP-u

- pomoćnik ravnatelja Carinske uprave

- pomoćnik ravnatelja Porezne uprave

- pomoćnik ravnatelja Uprave kontrole leta

- pomoćnik glavnog inspeklora Financijske policije

- načelnik odjela u Državnom uredu za reviziju

- pročelnik područnog ureda u Državnom uredu za reviziju

- glavni inspektor

- zamjenik ravnatelja državne upravne organizacije

- sudac Upravnog suda RH

- sudac Visokog trgovačkog suda

- zamjenik Državnog odvjetnika RH

- zamjenik javnog pravobranitelja RH

- ravnatelj kaznenoga zavoda

4. - tajnik kabineta potpredsjednika VI. III.

Županijskog doma

- pomoćnik tajnika Županijskog doma

- savjetnik potpredsjednika domova Sabora

- savjetnik potpredsjednika Vlade

- tajnik radnoga tijela saborskog doma

- zamjenik predstojnika vladinog ureda

- tajnik kabineta potpredsjednika Vlade

- tajnik radnog tijela Vlade

- pomoćnik ravnatelja državnog zavoda

- ministar savjetnik u MVP

- pomoćnik predstojnika vladinog ureda

- pomoćnik glavnog deviznog inspektora

- pomoćnik glavnog inspektora Financijske policije

- načelnik odjela centralne službe Financijske policije

- glavni inspektor u ministarstvu

- zamjenik načelnika u MVP-u

- načelnik odjela u MUP-u

- pročelnik carinarnice

- zamjerlik načelnika uprave MORH-a

- zamjenik načelnika policijske uprave

- sudac županijskog suda

- sudac republičkog vijeća za prekršaje

- viši savjetnik u Vrhovnom sudu RH

- pomoćnik ravnatelja kaznenoga zavoda

- upravitelj okružnoga zatvora

- načelnik nautičkog odsjeka

- načelnik hidrografskog odsjeka

- načelnik oceanološkog odsjeka

- načelnik kartografskog odsjeka

- načelnik reprodukcijskog odsjeka

- načelnik informatičkog odsjeka

- glavni instruktor KL

- šef Službe zrakoplovnih obavješćivanja

- glavni tehnolog KL

- koordinator centara OKL-AKL

- šef Centra oblasne KL.

- zrakoplovno-tehnički koordinator

- viši savjetnik

- šef službe pravnih i gospodarskih poslova

5. - samostalni savjetnik u stručnim službama domova Sabora VII. IV.

- pomoćnik tajnika kabineta predsjednika Vlade

- pomoćnik glavnog inspektora u ministarstvu

- načelnik odjela u ministarstvu I državnoj upravnoj organizaciji

- tajnik kabineta ministra

- diplomatski savjetnik u MVP-u

- glavni inspektor u MUP-u

- pomoćnik pročelnika carinarnice

- viši revizor u Državnoj reviziji

- glavni inspektor

- načelnik Uprave za obranu u MORH-u

- načelnik odjela u Carinskoj upravi

- pročelnik područnog ureda Porezne uprave

- načelnik u središnjem uredu Porezne uprave

- lučki kapetan

- sudac vojnog suda

- sudac trgovačkog suda

- zamjenik županijskoga državnog odvjetnika

- zamjenik županijskoga javnog pravobranitelja

- savjetnik u Vrhovnom sudu RH

- viši savjetnik u Visokom trgovačkom sudu

- viši savjetnik u Upravnom sudu RH

- viši savjetnik u Državnom odvjetništvu RH

- viši savjetnik u Javnom pravobraniteljstvu RH

- pomoćnik upravitelja okružnoga z.atvora

- instruktor Oblasne KL, šef Centra AKL

- tehnolog za postupke vojnog letenja

- tehnolog OKL, tehnolog AKL

- zrakoplov.-teh. savjet. - načel. odjela

- organizator protoka prometa

- voditelj smjene OKL, nadzornik smjene

6 - savjetnik u Vladi ili savjetnik u pojedinim vladinim uredima VIII. V.

- donačelnik odsjeka u ministarstvu i državnoj upravnoj organizaciji -viši savjetnik

- donačelnik u središnjem uredu Porezne uprave

- I. tajnik u MVP-u

- pročelnik županijskoga ureda

- načelnik postaje Financijske policije

- donačelnik odsjeka u MUP-u

- revizor u Državnoj reviziji

- zamjenik vojnoga državnog odvjetnika

- savjetnik u Upravnom sudu

- savjetnik u Visokom trgovačkom sudu

- savjetnik u Javnom pravobraniteljstvu RH

- savjetnik u Državnom odvjetništvu RH

- viši savjetnik u županijskom sudu

- viši savjetnik u Carinskoj upravi

- načelnik odjela u carinarnici

- stručni suradnik u županijskom sudu

- načelnik odjela u kaznenim tijelima

- nautičar za sigurnost plovidbe i navigacijska obavještenja

- oceanolog fizičar

- fizičar meteorolog

- oceanolog kemičar

- oceanolog geolog

- glavni redaktor pomorskih karata

- instruktor za izradu postupaka KL

- suradnik traganja i spašavanja

- nadzornik protoka prometa

- oblasni radarski KL s posebnim ovlaštenjem

- oblasni radarski KL

7 - zamjenik načelnika postaje Financijske policije IX. VI.

- načelnik postaje Deviznog inspektorata

- II. tajnik u MVP-u

- donačelnik odsjeka u ministarstvu i državnoj upravnoj organizaciji -savjetnik

- voditelj ispostave Porezne uprave

- viši inspektor u Deviznom inspektoratu

- viši inspektor I. klase u MUP-u

- predstojnik carinske ispostave

- pomoćni revizor u Državnom uredu za reviziju

- predstojnik ureda za obranu MORH-a

- sudac općinskog suda

- viši savjetnik u Republičkom vijeću za prekršaje

- savjetnik u županijskom sudu

- viši savjetnik u županijskom državnom odvjetništvu

- viši savjetnik u županijskom javnom pravobraniteljstvu

- liječnik specijalista u Bolnici za osobe lišene slobode

- nautičar za publikacije i priručnike

- hidrograf - geodeta

- hidrograf - elektroničar

- hidrograf - nautičar

- redaktor pomorskih karata

- voditelj kartografsko-hidrografsko-informacijskog sustava

- voditelj kartografsko-hidrografske baze podataka

- programer kartograf-hidrograf

- projektant kartografsko-hidrografsko-informacijskog sustava

- bibliotekar-lektor

- savjetnik za međunarodnu suradnju

- nastavnik engleskog jezika i frazeologije

- instruktor kabinetske nastave KL

- instruktor AKL

- zrakoplovno-tehnički suradnik -instruktor

- oblasni sinoptičar

8. - donačelnik odsjeka Financijske policije X. VII.

- zamjenik načelnika odsjeka Deviznog inspektorata

- III.tajnik u MVP-u

- viši savjetnik

- viši inspektor

- viši inspektor u MUP-u

- viši carinski inspektor

- inspektor u Deviznom inspektoratu

- inspektor-koordinator u Središnjem uredu Porezne uprave

- zamjenik predstojnika carinske ispostave

- voditelj inspekcije i sigurnosti plovidbe u lučkoj kapetaniji

- pomoćnik pročelnika županijskog ureda

- voditelj pododsjeka u ministarstvu i državnoj upravnoj organizaciji -savjetnik

- predstojnik pododsjeka u županijskom uredu

- zamjenik općinskog državnog odvjetnika

- zamjenik općinskog javnoga pravobranitelja

- viši savjetnik u općinskom sudu

- stručni suradnik u općinskom sudu

- savjetnik u županijskom državnom odvjetništvu

- savjetnik u županijskom javnom pravobraniteljstvu

- savjetnik u Republičkom vijeću za prekršaje

- zapovjednik pravosudne policije

- urednik zrakoplovnih glasila KL

- voditelj smjene Centra AKL

- prilazni radarski KL

- zrakoplovno-tehnički suradnik

- zrakoplovno-tehnički instruktor

- savjetnik-sinoptičar

- stručni suradnik za pravne poslove u UKL

- savjetnik u UKL

- šef računovodstva u UKL

9. - stariji pristav I.vrste zvanja XI. VIII.

- samostalni inspektor u MUP-u

- savjetnik u MUP-u

- voditelj ispostave lučke kapetanije I.vrste zvanja

- sudac za prekršaje

- savjetnik u općinskom sudu

- inspektor-suradnik u Deviznom inspektoratu

- inspektor Financijske policije

- načelnik u područnom uredu Porezrie uprave

- voditelj odsjeka u ispostavi Porezne uprave

- instruktor župnih obavijesti KLNOTAM

- oblasni neradarski KL

- voditelj Odsjeka za obradu plana leta

- geodet-kartograf

- šef radarske postaje

- voditelj Odjela za obračun i naplatu u UKL

10. - savjetnik XIII IX.

- inspektor

- atasche u MVP-u

- voditelj odjeljka u županijskom uredu I. vrste zvanja

- voditelj odjeljka carinske ispostave

- voditelj odjeljka u ispostavi Porezne uprave I. vrste zvanja

- voditelj pododsjeka u ispostavi Porezne uprave

- inspektor I. klase u MUP-u

- kartograf I. vrste zvanja

- nautičar za tehničku pripremu publikacija I. vrste zvanja

- samostalni nadzornik pravosudne policije

- voditelj pododsjeka u kaznenim tijelima

- liječnik, stomatolog, farmaceut, veterinar i biokemičar u kaznenim tijelima

- instruktor AFTN

- kontrolor leta za obavješćivanje zrakoplova u letu

- instruktor za obradu planova leta

- prilazni neradarski KL

11. - pristav I. vrste zvanja XIV. X.

- inspektor u MUP-u

- inspektor u ispostavi Porezne uprave I. vrste zvanja

- pomoćnik pročelnika županijskog ureda II. vrste zvanja

- voditelj ispostave lučke kapetanije II. vrste zvanja

- stariji nadzornik pravosudne policije

- zrakoplovni meteokoordinator

12. - mlađi pristav I. vrste zvanja XV. XI.

- voditelj odjeljka u ispostavi Porezne uprave II. vrste zvanja

- mlađi inspektor u MUP-u

- predstojnik pododsjeka u županijskom uredu II. vrste zvanja

- zapovjednik hidrografskog broda

- suradnik instruktora KL

- suradnik u izradi zrakoplovnih glasila

- toranjski KL

- viši zrakoplovno-tehnički specijalist

- zrakoplovno-tehnički područni specijalist

- viši referent graditeljske operative

13. - stariji pristav II.vrste zvanja XVI. XII.

- stariji matičar II.vrste zvanja

- stariji inspektor II.vrste zvanja

- inspektor u ispostavi Porezne uprave II.vrste zvanja

- viši policajac u MUP-u

- carinik - voditelj smjene

- voditelj odjeljka u županijskom uredu II.vrste zvanja

- nadzornik pravosudne policije

- viši medicinski tehničar,viša medicinska sestra,ing.medicinske radiologije u kaznenim tijelima

- upravitelj brodskog postrojenja

- voditelj pododsjeka II.vrste zvanja

- voditelj motriteljske referade

14. - pristav II.vrste zvanja XVI. XIII.

- matičar II.vrste zvanja

- inspektor II.vrste zvanja

- carinik II.vrste zvanja - pristav

- stariji policajac I.klase u MUP-u

- voditelj pododsjeka u županijskom uredu III.vrste zvanja

- nautičar za tehničku pripremu publikacija II.vrste zvanja

- kartograf II.vrste zvanja

- operator za obradu planova leta

- voditelj Ureda predpoletnog obavješćivanja

- zrakoplovno-tehnički aerodromski specijalist

- zrakoplovno-tehnički referent

- zrakoploviki inetentehničar

15. - mlađi pristav II.vrste zvanja XVIII. XV.

- mlađi matičar II.vrste zvanja

- mlađi inspektor II.vrste zvanja

- stariji policajac u MUP-u

- voditelj odjeljka u županijskom uredu III.vrste zvanja

- mlađi nadzornik pravosudne policije

- nautičar II.vrste zvanja

- hidrograf-geodet II.vrste zvanja

- hidrograf-elektroničar II. vrste zvanja

- hidrograf-nautičar II vrste zvanja

- oceanolog-laborant II. vrste zvanja

- oceanolog-kemijski laborant II. vrste zvanja

- kartografski crtač II. vrste zvanja

- kartografski crtač-dizajner II. vrste zvanja

- operator NOTAM-a

- kartograf

- operator AFTN-voditelj smjene

16. - stariji pristav III. vrste zvanja XVIII. XVI.

- stariji matičar III. vrste zvanja

- stariji inspektor III. vrste zvanja

- policajac I. klase u MUP-u

- carinik - stariji pristav III. vrste zvanja

- stariji pravosudni policajac

- nautičar III. vrste zvanja

- hidrograf-geodet III. vrste zvanja

- hidrograf-elektroničar III. vrste zvanja

- hidrograf-nautičar III. vrste zvanja

- oceanolog-laborant III. vrste zvanja

- oceanolog-kemijski laborant III. vrste zvanja

- kartografski crtač III. vrste zvanja

- kartografski crtač-dizajner III. vrste zvanja

- offset strojar - DHI

- kormilar

- operator AFTN

- korektor AFTN

17. - pristav III. vrste zvanja XX XVI.

- matičar III. vrste zvanja

- inspektor III. vrste zvanja

- policajac u MUP-u

- carinik III. vrste zvanja - pristav

- pravosudni policajac

- medicinski tehničar, medicinska sestra, laborant u kaznenim tijelima

- reprofotograf - DHI

- slovoslagar - DHI

- knjigovezac - DHI

18. - mlađi pristav III. vrste zvanja XXI. XVII

- mlađi matičar III. vrste zvanja

- mlađi inspektor III. vrste zvsnja

- mlađi policajac u MUP-u

- mlađi pravosudni policajac

- mornar na hidrografskom brodu

- operator na fotoslogu - DHI

- kopirer - DHI

Upravni službenici iz članka 166. ovoga Zakona postavljaju se u najniži platni razred svog zvanja:

- u skupinama pod rednim brojevima 1., 2., 3., 4., 5, 6, 7., 8., 13. i 16. ako imaju do 10 godina radnog staža,

- u skupinama pod rednim brojevima 9., 10., 11., 14. i 17. ako imaju najmanje 5 godina radnog staža, osim ako nisu izvanredno unaprijeđeni,

- u skupinama pod rednim brojevima 12., 15. i 18. ako imaju do pet godina radnog staža.

Radna mjesta namještenika u tijelu državne vlasti propisuju se pravilnikom o unutarnjem redu. U tijelima državne vlasti namještenici rade na radnim mjestima na kojima se obavljaju :

a) računovodstveni poslovi:

- poslovi financijskoga knjigovodstva,

- poslovi materijalnoga knjigovodstva,

- poslovi saldakonta,

- poslovi likvidature,

- blagajnički poslovi,

- poslovi obračuna plaća,

- poslovi ekonomata,

b) uredski poslovi:

- poslovi prijepisa,

- tajnički poslovi,

- stenodaktilografski poslovi,

- primitak i otprema pošte,

- poslovi arhiva.

c) poslovi obrade podataka

- ustrojavanje informacijskih sustava,

- analiza funkcioniranja obrade podataka,

- poslovi sistemske programske podrške,

- programiranje obrade podataka,

- poslovi datotekara,

- poslovi pripreme obrade i distribucije podataka,

- nadzor dokumentacije i unosa podataka,

- upravljanje radom elektroničkog računala;

d) tehnički poslovi:

- poslovi vozača,

- poslovi održavanja vozila i opreme,

- poslovi osiguranja objekata,

- poslovi telefonista,

e) pomoćni poslovi:

- poslovi dostave,

- poslovi održavanja čistoće.

Pravilnik o unutarnjem redu, sukladno s aktom kojim se uređuje unutarnje ustrojstvo tijela državne vlasti, mogu se utvrditi i drugi poslovi na kojima rade namještenici.

Namještenici se raspoređuju na radna mjesta i položaje ovisno o stručnosti, sposobnosti, uspjehu u radu i radnom stažu.

Radna mjesta namještenika su, prema stručnoj spremi potrebnoj za obavljanje pojedinih poslova:

1. radna mjesta II. vrste za koja je opći uvjet viša ili s njom izjednačena sručna sprema,

2. radna mjesta III. vrste za koja je opći uvjet srednja ili s njom izjednačena stručna sprema,

3. radna mjesta IV. vrste za koja je opći uvjet niža i s njom izjednačene stručna sprema.

Namještenici koji se primaju na rad kod tijela državne vlasti, osim uvjeta propisanih općim propisima o radu i kolektivnim ugovorima, moraju ispunjavati i uvjete iz članaka 14., 15. i 16. ovoga Zakona, te stručne i druge uvjete propisane pravilnikom o unutarnjem redu tijela državne vlasti.

Namještenici se na radna rnjesta II., III. i IV vrste primaju putem oglasa, ako posebnim zakonom nije što drugo propisano.

Na zapošljavanje namještenika u tijela državne vlasti te obveze i prava namještenika, osim općih propisa o radu i kolektivnih ugovora, primjenjuju se i odredbe članka 14., 15., 16. i 17. stavci 1. i 2. članka 21., 23., 27., 28., 29. i 31. ovoga Zakona.

Ugovorom o radu, a sukladno s pravilnikom o unutarnjem redu tijela državne vlasti utvrđuje se radno mjesto na koje se namještenik prima, dan stupanja na rad, te druga prava, obveze i odgovornosti namještenika, sukladno s općim propisima o radu i odredbama ovoga Zakona koje se odnose na namještenike.

Za namještenike u tijelima državne vlasti vode se osobni očevidnici i središnji popis, sukladno odredbama članka 37. stavka 1., članka 38., 39 i 40. ovoga Zakona.

Namještenici odgovaraju za povrede radne dužnosti ministru ili drugom čelniku tijela državne vlasti, odnosno osobi koju on ovlasti, ako posebnim zakonom ili propisom donesenim na temelju zakona nije drukčije određeno.

Na odgovornost namještenika zbog povrede radne dužnosti, osim općih propisa o radu, primjenjuju se odredbe članka 40., 41., 42., 43. točke 1., 3., 4., 5., 6., 7., 8.,1 1., 12., l 3. i 14, članka 44., 45., 46. točke 1., 2., 4. i 6, članka 47., 48., 49. i 50. ovoga Zakona.

Postupak zbog povrede radne dužnosti rješenjem pokreće i vodi ministar ili drugi čelnik tijela državne vlasti, odnosno osoba koju on ovlasti.

Namještenik odgovara za štetu koju obavljanjem poslova svog radnog mjesta nanese tijelu državne vlasti, sukladno s odredbama članka 73., 74., 75., 76. i 77. ovoga Zakona.

Na radno vrijeme, odmore i odsutnost namještenika primjenjuju se odredbe članka 78. ovoga Zakona.

Namještenici su dužni stručno se usavršavati za obavljanje poslova svog radnog mjesta.

Na donošenje plana i programa stručnog usavršavanja namještenika i njegovu provedbu primjenjuju se odredbe članka 94., 95. i 96. ovoga Zakona.

Namještenici mogu po potrebi službe biti premješteni na drugo radno mjesto u istom ili drugom tijelu državne vlasti.

Na premještaj namještenika primjenjuju se odredbe članka 99., 100., 101., 102., 103., 104., 105., 106. i 107. ovoga Zakona.

Namješteniku prestaje rad:

- istekom ugovora o zapošljavanju, odnosno protekom roka,

_ otkazom,

- otpustom,

- po sili zakona.

Na prestanak rada namještenika primjenjuju se odredbe članka 115, 116., 117., 118., 121. točke b), c), d), e), f) i g), članka 123. stavka 1. i 2., te članka 124., 125., 126. i 127. ovoga Zakona.

Narnještenike ocjenjaje ministar ili drugi čelnik tijela državne vlasti na prijedlog njihovog neposredno nadređenog, a na temelju podataka o stručnosti, učinkovitosti rada i poštivanju radne dužnosti, prema obrascu koji potpisuje ministar nadležan za poslove opće uprave.

Ocjene rada namještenika su: "ne zadovoljava", "zadovoljava" I "uspješan".

Za ocjenjivanje namještenika važe odredbe članka 137. i 139 ovoga Zakona.

Namješteniku ocijenjenom ocjenom "ne zadovoljava" može prestati rad danom konačnosti akta o ocjenjivanju, a ako je dvije godine uzastopce ocijenjen negativnom ocjenom, prestaje mu rad danom konačnosti akta o ocjenjivanju

Plaće namještenika uređuju se uredbom Vlade sukladno odredbama ovoga Zakona.

Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona kao i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provodi ministarstvo nadležno za poslove opće uprave putem upravne inspekcije i drugih službenika ovlaštenih za provedbu nadzora, ako posebnim zakonom ili drugim propisom donesenim na temelju zakona nije drukčije određeno.

Nadzor nad provedbom ovoga Zakona kao i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u Stručnoj službi Sabora provodi nadležno radno tijelo Zastupničkog doma Sabora.

Ministarstva u okviru svoga djelokruga provode nadzor nad provedbom posebnih propisa kojima su uređena pitanja značajna za državne službenike i njihovo osposobljavanje u pojedinim upravnim područjima.

Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa provodi nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona u tijelima sudbene vlasti.

U obavljanju nadzora iz članka 182. ovoga Zakona nadležna ministarstva imaju prava, obveze i odgovornosti utvrđene Zakonom o sustavu državne uprave, posebnim zakonima kojima se uređuje pojedino upravno područje, odnosno propisima donesenih na temelju tih zakona.

Nadzor nad provedbom ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na razvrstavanje državnih upravnih službenika provodi ministarstvo nadležno za poslove opće uprave.

Nadzor nad primjenom ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na plaće državnih službenika i namještenika provodi Ministarstvo financija.

Vlada će donijeti propise iz svoje nadležnosti u roku dva rnjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Ministar nadležan za poslove opće uprave donijet će akte i potrebne upute za primjenu ovoga Zakona u roku tri mjeseca od njegovog stupanja na snagu.

Do donošenja propisa i akata iz članka 186 i 187., ovoga Zakona, primjenjivat će se Uredba o jedinstvenim nazivima zadataka i poslova te o stručnom osposobljavanju i usavršavanju radnika u organima uprave ("Narodne novine" br 12/84.) kao i drugi propisi kojima se uređuju prava i obveze državnih službenika i namještenika na temelju Zakona o sustavu državne uprave.

Postupci za utvrđivanje prava obveza i odgovornosti državnih službenika i namještenika koji nisu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se po odredbama Zakona o upravi ("Narodne novine", br. 16/78., 50/78, 29/85., 48/85., 17/86., 41/90., 47/90. i 53A/91.) koje su na snazi na temelju Zakona o sustavu državne uprave, kao i na ternelju njega donesenim propisima.

Tijela državne uprave i nadležne službe Sabora i Vlade i župani, te čelnici tijela sudbene vlasti donijet će rješenja o prevođenju državnih službenika u zvanja i položaje u roku šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.

Državni službenici prevode se u zvanja koja odgovaraju zvanjima za koja su ostvarili uvjete prema odredbama zakona i drugih propisa koji su bili na snazi do donošenja ovoga Zakona.

Pomoćnici ministara i ravnatelji upravnih organizacija u sastavu ministarstava prevode se na položaj pomoćnika ministra, odnosno ravnatelja upravne organizacije u sastavu ministarstva, u odgovarajućem platnom razredu, prema godinama radnog staža i godinama službe.

Načelnici odjela prevode se na položaj načelnika odjela u odgovarajućem platnom razredu prema godinama radnog staža i godinama službe.

Šefovi odsjeka prevode se na položaj donačelnika odsjeka u odgovarajućem platnom razredu prema vrsti zvanja, godinama radnog staža i godinama službe.

Voditelji referada ili službi prevode se u zvanje voditelja pododsjeka u odgovarajućem platnom razredu; prema vrsti zvanja, godinama radnog staža i godinama službe.

Pročelnici županijskih ureda prevode se u zvanje pročelnika županijskog ureda u odgovarajućem platnom razredu, prema vrsti zvanja, godinama radnog staža i godinama službe.

Pomoćnici pročelnika županijskih ureda prevode se u zvanje pomoćnika pročelnika županijskog ureda u odgovarajućem platnom razredu, prema vrsti zvanja, godinama radnog staža i godinama službe.

Predstojnici pododsjeka u županijskim uredima prevode se u zvanje predstojnika pododsjeka u odgovarajućem platnom razredu, prema vrsti zvanja, godinama radnog staža i godinama službe.

Voditelji odjeljaka u županijskim uredima prevode se u zvanje voditelja odjeljka u odgovarajućem platnom razredu, prema godinama radnog staža i godinama službe.

Viši savjetnici prevode se u zvanje viših savjetnika u odgovarajućem platnom razredu, prema godinama radnog staža i godinama službe.

Inspektori koji imaju zvanje višeg savjetnika prevode se u zvanje višeg inspektora u odgovarajućem platnom razredu, prema godinama radnog staža i godinama službe.

Inspektori koji imaju zvanje savjetnika prevode se u zvanje inspektora u odgovarajućem platnom razredu, prema godinama radnog staža i godinama službe, ako ne budu postavljeni u zvanje višeg savjetnika.

Savjetnici u ministarstvima i državnim upravnim organizacijama prevode se u zvanje savjetnika u odgovarajućem platnom razredu, prema godinama radnog staža i godinama službe, ako ne budu postavljeni u zvanje višeg savjetnika.

Samostalni upravni i stručni referenti i samostalni stručni referenti u ministarstvima i državnim upravnim organizacijama prevode se u zvanje pristava I. vrste zvanja u odgovarajućem platnom razredu, prema godinama radnog staža i godinama službe, do ispunjavanja uvjeta za postavljanje u zvanje savjetnika.

Stručni suradnici u ministarstvima i državnim upravnim organizacijama prevode se u zvanje mlađeg pristava. I. vrste zvanja u odgovarajućem platnom razredu, prema godinama radnog staža i godinama službe, do ispunjavanja uvjeta za postavljanje u zvanje savjetnika.

Viši upravni i stručni referenti u ministarstvima i državnim upravnim organizacijama prevode se u zvanje pristava II. vrste zvanja, ako se ne postave u zvanje starijeg pristava II. vrste zvanja, u odgovarajućem platnom razredu prema godinama radnog staža i godinama službe, sukladno s uredbom Vlade, osim ako ne budu raspoređeni na radna mjesta kao namještenici.

Upravni i stručni referenti u ministarstvima i državnim upravnim organizacijama prevode se u zvanje pristava III. vrste zvanja, ako se ne postave u zvanje starijeg pristava III. vrste zvanja, u odgovarajućem platnom razredu, prema godinama radnog staža i godinama službe, sukladno s uredbom Vlade, osim ako ne budu raspoređeni na radna mjesta kao namještenici.

Stručni suradnici u županijskim uredima prevode se u zvanje mlađeg pristava I. vrste zvanja, ako ne ostvare uvjete da budu prevedeni u zvanje pristava I. vrste zvanja, u odgovarajućem platnom razredu, prema godinama radnog staža i godinama službe.

Savjetnici u županijskim uredima prevode se u zvanje starijeg pristava I. vrste zvanja, u odgovarajućem platnom razredu, prema godinama radnog staža i godinama službe.

Samostalni upravni i stručni referenti u županijskim uredima prevode se u zvanje pristava I. vrste zvanja, ako se ne postave u zvanje starijeg pristava I. vrste zvanja u odgovarajućem platnom razredu, prema godinama radnog staža i godinama službe.

Viši upravni i stručni referenti u županijskim uredima prevode se u zvanje pristava II. vrste zvanja, ako se ne postave u zvanje starijeg pristava II. vrste zvanja, u odgovarajućem platnom razredu, prema godinama radnog staža i godinama službe.

Upravni i stručni referenti u županijskim uredima prevode se u zvanje pristava III. vrste zvanja, ako se ne postave u zvanje starijeg pristava III. vrste zvanja u odgovarajućem platnom razredu, prema godinama radnog staža i godinama službe.

Državni službenici čija su zvanja i položaji uređeni posebnim zakonom zadržavaju svoja zvanja i položaje, ako ne budu prevedeni u zvanja i položaje utvrdene ovim Zakonom.

Državni službenici koji su do stupanja na snagu ovoga Zakona imali zvanja ili položaje za koje prema odredbam ovoga Zakona nemaju odgovarajuću stručnu spremu prevode se u zvanja ili položaje koji odgovaraju zvanju ili položaju koji su do sada imali, ali bez mogućnosti napredovanja u više zvanje.

Državni službenici postavljeni u zvanja ili položaje za koje nemaju potrebnu stručnu spremu moraju imati položen državni stručni ispit za zvanje, odnosno položaj u koji su postavljeni, odnosno moraju ga položiti u roku godine dana od dana postavljenja odnosno imenovanja bez mogućnosti oslobađanja od polaganja državnog stručnog ispita. U suprotnom moraju se postaviti u zvanje ili na položaj koji odgovara Stručnoj spremi koju imaju.

Namještenici zadržavaju sadašnja zvanja kao nazive radnih mjesta, do donošenja propisa kojim će se urediti zvanja namještenika i izvršiti njihovo razvrstavanje u platne razrede Do donošenja spomenutoga propisa Vlada će donijeti odluku o plaćama namještenika.

Položeni ili priznati stručni ispiti za određeno zvanje na temelju propisa koji su se primjenjivali do stupanja na snagu ovoga Zakona smatraju se položenim ili priznatim državnim stručnim ispitima za zvanje, odnosno položaj u koji se prevode državni službenici prema odredbama ovoga Zakona.

Početkom primjene ovoga Zakona u odnosu na državne službenike i namještenike prestaju vrijediti odredbe Zakona o upravi ("Narodne novine", br. 16/78., 50/78., 29/85. 48/85.,17/86., 41/90., 47/90. i 53A/91.), kojima se uređuju radni odnosi u organima uprave i na temelju njih donijeti propisi

Početkom primjene ovoga Zakona prestaju važiti: Odluka o koeficijentima za utvrdivanje plaća djelatnika zaposlenih u organima i tijelima kojima se sredstva za rad osiguravaju u državnom proračunu ("Narodne novine", br 52/93., 5/94. i 6/94.), Odluka o utvrđivanju plaće predsjednika Vlade, potpredsjednika Vlade, ministra, drugih članova Vlade te dužnosnika koje imenuje i razrješava Vlada ("Narodne novine", br. 72/92., 79/92. i 6/94.) u dijelu koji je uređen ovim Zakonom, Odluka o utvrđivanju kalkulativnih prosjeka osobnih dohodaka inspektora Financijske policije i drugih djelatnika Financijske policije Ministarstva finan cija ("Narodne novine", br. 20/93.) Odluka o utvrđivanju kalkulativnih prosjeka osobnih dohodaka radnika zaposlenih u Upravi kontrole letenja Ministarstva pomorstva, prometa i veza. Odluka o mjerilima za određivanje plaće i drugih primanja sudaca i drugih nositelja pravosudnih dužnosti ("Narodne novine", br 3/93., 10/93., i 28/94.) u dijelu koji je uređen ovim Zakonom, Odlukom o mjerilima za određivanje plaće i drugih primanja dužnosniika i djelatnika koje imenuje i razrješava Sabor i njegovo radno lijelo ("Narodne novine", br 91/92. i 50/94.) u dijelu koji je uređen ovim Zakonom, Odluka o kriterijima za utvrđivanje koeficijenata za utvrđivanje plaće sucima i drugim nositeljima pravosudnih dužnosti kojima je koeficijent utvrđen u rasonu ("Narodne novine", br. 10/93.) u dijelu koji je uređen ovim Zakonom, kao i na temelju njih donijeti opći akti.

Odredbe ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju na zaposlene u uredima i službama Grada Zagreba do donošenja posebnoga zakona.

Namještenicima pravnih osoba iz članka 1. ovoga Zakona koji budu razvrstani od XXVI. do zaključno XXII. platnog razreda, a kojima su plaće utvrđene prema odredbama ovoga Zakona manje od do sada isplaćivanih plaća, isplaćivat će se plaće u do sada utvrđenoj visini.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na plaće državnih službenika i namještenika primjenjivat će se od 1. listopada 1994. godine. a dodaci za uspješnost u radu od 1. siječnja 1996. godine.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 023-01/94-01/07

Zagreb, 4. listopada 1994.