KOLEKTIVNI UGOVORI

Na osnovi članaka 93. i 94. Zakona o radnim odnosima ("Narodne novine" broj 25/92 - pročišćeni tekst) Samostalni sindikat ugostiteljstva i turizma Hrvatske i Hrvatska gospodarska komora, zaključili su 8. srpnja 1994. godine u Zagrebu

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA DJELATNOST UGOSTITELJSTVA I TURIZMA HRVATSKE

Ovaj Kolektivni ugovor (u daljnjem tekstu: Ugovor) primjenjuje se na sve radnike zaposlene kod pravnih i fizičkih osoba (u daljnjem tekstu: poslodavac) na teritoriju Republike Hrvatske, u slijedećim grupacijama:

0801 UGOSTITELJSTVO

0802 TURISTIČKO POSREDOVANJE

06203 MARINE S NAUTIČKIM USLUGAMA

06303

Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se i na hotele, restorane i druge ugostiteljske i turističke objekte koji obavljaju turističko-ugostiteljsku djelatnost komercijalnog karaktera u sastavu organizacija drugih djelatnosti.

Pod pojmom radnik, u smislu primjene ovog Ugovora, podrazumijevaju se svi radnici zaposleni na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim, nepunim i skraćenim radnim vremenom, kao i radnici koji poslove svog radnog mjesta obavljaju kod kuće.

Ovaj Ugovor primjenjuje se i na učenike i studente na praksi.

Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se neposredno, ako za primjenu pojedinih odredbi nije potrebna odgovarajuća razrada u kolektivnom ugovoru odnosno općem aktu poslodavca.

Ako bi posebnim kolektivnim ugovorom odnosno općim aktom poslodavca neko pravo radnika bilo utvrđeno u manjem opsegu od prava koja proizlaze iz ovog Ugovora, primjenjuju se odredbe ovog Ugovora.

Ako radnik ne počne raditi danom koji je određen odlukom o izboru odnosno ugovorom o zapošljavanju, poslodavac može odrediti drugi dan početka rada.

Pokusni rad za radnike do trećeg stupnja stručne spreme ne može se utvrditi u trajanju dužem od tri mjeseca.

Radnik može biti raspoređen na druge poslove odnosno može mu prestati radni odnos zbog toga što nema potrebno znanje i sposobnosti i ne ostvaruje predviđene rezultate rada na svom radnom mjestu, samo kad se to utvrdi u odgovarajućem postupku.

Postupak utvrđivanja potrebnog znanja i sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta poslodavac počinje prikupljanjem podataka o radu radnika, o čemu se obavještava radnik. Poslodavac je dužan u postupku saslušati radnika. O početku postupka obavještava se sindikalni povjerenik.

Poslodavac ne može donijeti odluku prije nego što se očituje o mišljenju sindikata kojega je radnik član.

Radnik može biti raspoređen iz jednog u drugo mjesto rada na udaljenost veću od 55 km ako poslodavac osigura smještaj za radnika ili mu nadoknadi povećane troškove.

Uvjeti smještaja odnosno visina troškova koji se priznaju utvrđuju se posebnim kolektivnim ugovorom.

Poslodavac ne može radnika rasporediti iz jednog u drugo mjesto rada na udaljenost veću od 50 km radnicu za vrijeme trudnoće, majku s djetetom do 7 godina starosti, invalida, samohranog roditelja, roditelja teže hendikepiranog djeteta koji zbog toga radi sa skraćenim radnim vremenom i sindikalnog povjerenika, bez njihovog pristanka.

Poslodavac je dužan poduzeti mjere nužne za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući mjere za sprečavanje rizika na radu, pružanje informacije i osposobljavanje radnika za rad na siguran način, te brigu za potrebnu organizaciju i sredstva. Poslodavac je dužan kod uvođenja novih tehnologija informirati radnike, odnosno njihove povjerenike za sigurnost na radu, o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima tih tehnologija na zdravlje i sigurnost radnika.

U cilju prilagođavanja tehničkom napretku, poslodavac je u obvezi planirati tehnološki razvoj proizvodnog ili radnog procesa općenito, na način da stalno nastoji opasne tehnologije uklanjati iz radnog procesa, zamjenjujući ih neopasnim ili manje opasnim.

U odnosu na provođenje mjera zaštite na radu sindikalni povjerenik ima pravo i dužnost:

- sudjelovati u planiranju unapređivanja uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih supstanci u radni i proizvodni proces,

- biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika,

- primati primjedbe radnika na primjenu propisa i provođenje mjera zaštite na radu,

- prisustvovati inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika čiji je povjerenik,

- pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti,

- obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno provjeravati i unapređivati znanje, pratiti i prikupljati informacije od značaja za njegov rad,

- staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,

- svojom aktivnošću poticati ostale radnike na rad na sigvran način.

Radnik koji u slučaju ozbiljne prijeteće i neizbježne opasnosti po život i zdravlje napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije biti doveden u lošiji položaj zbog svog postupka i uživa zaštitu od bilo kakvih posljedica. U slučaju iz stavka 1. ovog članka radnik je dužan oba vijestiti odgovornu osobu kod poslodavca ili sindikalnog povjerenika.

Raspored tjednog radnog vremena - njegov početak i završetak, te dnevni odmor, odnosno vrijeme pauze, utvrđuje se kolektivnim ugovorom ili općim aktom poslodavca, odnosno ugovorom o zapošljavanju, prema specifičnostima pojedinih poslova.

Raspored radnog vremena potrebno je u pisanom obliku staviti na uvid radnicima.

U objektima sa cjelogodišnjim poslovanjem preraspodjela sati zaposlenim radnicima mora se osigurati i na način da se fond sati za preraspodjelu iskoristi do kraja kalendarske godine. U slučaju da to nije moguće, poslodavac je dužan radniku isplatiti novčanu naknadu u visini broja prekovremenih sati.

U objektima sa sezonskim poslovanjem preraspodjela sati zaposlenim radnicima mora se osigurati na način da se fond sati za preraspodjelu iskoristi u kalendarskoj godini do početka sljedeće sezone. U slučaju da to nije moguće, poslodavac je dužan radniku isplatiti novčanu naknadu u visini broja prekovremenih sati.

Radnik ima pravo na odsutnost s rada uz naknadu plaće do sedam radnih dana u godini u slučajevima:

- sklapanja braka,najmanje 4 dana

- rođenja djeteta,najmanje 2 dana

- smrti bračnog supružnika,roditelja,djece, najmanje 5 dana

- smrti djedova,baka,braće i sestara,najma- nje 3 dana

- selidbe u drugo mjesto,najmanje 2 dana

- elementarne nesreće, najmanje 5 dana

- teške bolesti ili liječenja člana uže obitelji (roditelji i djeca) izvan mjesta stanovanja, najmanje 3 dana

- u slučaju većih oštećenja ili uništenja materijalnih dobara kao posljedice rata ili oružanog sukoba, najmanje 5 dana

- radi smještaja prognanih ili izbjeglih osoba, najmanje 1 dan

- radi traženja članova obitelji

- djece, supružnika, roditelja, braće i sestara nestalih u ratu ili oružanom sukobu, najmanje 5 dana Ako se tijekom godine ponovi neki slučaj iz prvog stavka, radnik može ostvariti pravo na odsutnost s rada uz naknadu plaće i duže od sedam dana u godini.

Članak 14.

Radniku se može odobriti neplaćeni dopust do 30 dana u slučajevima:

- njege člana obitelji koja nije medicinski indicirana,

- izgradnje ili popravka kuće ili stana,

- liječenja na vlastiti trošak,

- obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja ili specijalizacije na vlastiti trošak, te u drugim opravdanim slučajevima. Kada to okolnosti zahtijevaju i dopuštaju, neplaćeni dopust u slučajevima iz stavka 1. ovog članka može se odobriti u trajanju dužem od 30 dana.

U granicama duljine godišnjeg odmora koje su određene Zakonom, trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se:

- prema uvjetima rada 2-4 dana

- prema doprinosu radnika na radu 0-5 dana

- prema složenosti poslova u skladu s tarifnim razredima 1-3 dana

- prema radnom stažu 1-8 dana

- prema posebnim socijalnim uvjetima 1-3 dana

Broju dana utvrđenom kolektivnim ugovorom, odnosno općim aktom poslodavca, prema kriterijima iz prethodnog stava, pribraja se na zakonski minimum trajanja godišnjeg odmora od osamnaest (18) radnih dana, s tim da ne može prijeći Zakonom utvrđeni maksimum.

Na zahtjev radnika poslodavac mora omogućiti korištenje godišnjeg odmora u dva dijela. U takvom slučaju radnik najmanje 15 dana prije utvrđivanja rasporeda korištenja godišnjeg odmora mora o svom zahtjevu obavijestiti nadležni organ poslodavca.

Godišnji odmori se koriste u Zakonom predviđenom roku. Iznimno, član posade broda i radnik na radu u inozemstvu, može godišnji odmor prenijeli u narednu kalendarsku godinu, sukladno potrebama posla, ako najmanje 30 dana prije utvrđivanja rasporeda korištenja godišnjeg odmora o svom zahtjevu obavijesti nadležni organ poslodavca.

Dva dana godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti po želji, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca u roku od 30 dana prije korištenja.

Radnik mlađi od 18 godina ne može imati manje od dvadeset i pet (25) radnih dana godišnjeg odmora.

Radnici koji zbog mobilizacije u Hrvatsku vojsku, zbog radne obveze ili zarobljavanja od strane neprijatelja nisu koristili godišnji odmor iz prethodne godine, imaju pravo koristiti neiskorišteni godišnji odmor po demobilizaciji ili prestanku radne obveze.

Sezonski radnici koji nemaju godinu dana neprekidnog rada u kalendarskoj godini za koju koriste godišnji odmor, imaju pravo na srazmjerni dio godišnjeg odmora, ali ne manje od 2 dana godišnjeg odmora za svaki mjesec dana.

Poslodavac je dužan radniku za njegov rad isplatiti plaću, koja se sastoji od:

- osnovne plaće utvrđene po osnovi složenosti poslove radnog mjeste na koje je radnik raspoređen i normalnih uvjeta rada na odnosnom radnom mjestu,

- povećanja plaće po osnovi ostvarenih rezultata rada radnika (u daljnjem tekstu: stimulativni dio plaće),

- povećanja plaće po osnovi ostvarenih rezultata rada težih od normalnih uvjeta vrednovanih u osnovnoj plaći (u daljnjem tekstu: dodaci).

Poslodavac je dužan omogućiti radniku i sindikalnom povjereniku uvid u dokumentaciju o obračunu i uplati doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje.

Plaća se isplaćuje u pravilu dva puta mjesečno.

Prvi dio plaće ne može iznositi manje od 50 posto pripadajuće mjesečne osnovne plaće radnika i isplaćuje se najkasnije posljednjeg dana u mjesecu za koji se vrši isplata.

Drugi dio plaće poslodavac je dužan isplatiti najkasnije petnaestog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

U slučaju zakašnjenja isplate prvog, odnosno drugog dijela plaće, poslodavac je dužan radniku obračunati i isplatiti zakonske kamate zajedno s plaćom.

Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i normalni učinak utvrđena na osnovi složenosti poslova radnog mjesta i normalnih uvjeta rada na tom radnom mjestu, a u skladu s odredbama ovog Ugovora, predstavlja najniži iznos kojeg je poslodavac dužan radniku isplatiti.

Najnižu osnovnu plaću ugovorne strane utvrđuju u iznosu od 667 kuna.

Utvrđeni iznos iz prethodnog stavka korigirat će se sukladno rezultatima pregovora između Zakonom ovlaštenih partnera.

Ovim Kolektivnim ugovorom i općim aktima, odnosno kolektivnim ugovorom kod poslodavca, izvršit će se razvrstavanje i vrednovanje pojedinih poslova na osnovi složenosti za te poslove, za grupacije UGOSTITELJSTVO, TURISTIČKO POSREDOVANJE I MARINE S NAUTIČKIM USLUGAMA.

Svi poslovi odnosno radna mjesta, razvrstavaju se u TARIFNIM STAVOVIMA NAVEDENIH GRUPACIJA koji su sastavni dio ovog Ugovora.

Odnos između osnovne plaće najniže i najviše vrednovanih poslova, odnosno radnog mjesta, ne može biti manji od 1:3,5.

Složenost poslova utvrđuje se tako da se vrijednost poslova najnižeg stupnja složenosti množi koeficijentom složenosti utvrđenim za određenu grupu poslove, polazeći od utvrđenih Tarifnih stavova.

Vrednovanje i razvrstavanje radnih mjesta izvršeno na temelju složenosti poslova može se korigirati ne osnovi uvjeta rada za poslove pojedinog radnog mjesta.

Posebnim kolektivnim ugovorom, općim aktom poslodavca i ugovorom o zapošljavanju između radnika i poslodavca, utvrdit će se mjerila za vrednovanje ostvarenih rezultata i stimulacija radnika za ostvarenje većih rezultata rada.

Radnik mora biti unaprijed upoznat s kriterijima i mjerilima za vrednovanje rezultata rada za stimulativni dio plaće koji mu po toj osnovi pripada. Na zahtjev radnika, poslodavca ili sindikata može se izvršiti stručna arbitraža normi ili drugih mjerila vrednovanja rezultata rada, a do završetka arbitražnog postupka radnik ostvaruje stimulativni dio plaće po tada važećim mjerilima.

Osnovna plaća radnika povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža 0,5 posto.

Pravo na povećanje osnovne plaće prema stavku 1. ovog članka pripada radniku za radni staž koji je upisan u radnu knjižicu uvećan za tekući radni staž kod poslodavca.

Osnovna plaća radnika povećava se kad radnik radi u uvjetima rada težim od normalnih za odnosno radno mjesto. Posebnim kolektivnim ugovorom i općim aktom kod poslodavca utvrdit će se uvjeti rada teži od normalnih za pojedina radna mjesta.

Elementi težih uvjeta rada koji se obvezno moraju uzeti u obzir kod uređivanja ovih pitanja u posebnom kolektivnom ugovoru i općem aktu kod poslodavca su slijedeći:

- utjecaj okoline (klima, buka, vibracije, zračenje, vlaga, štetni plinovi, biološke štetnosti),

- fizička i psihička opterećenja (opterećenje osjetila, teški fizički napori s mogućim posljedicama za zdravlje, rad s prljavim tvarima),

- opasnost po zdravlje i život na radnom mjestu (opasnost od alata ili predmeta rada, transportnih sredstava i sredstava javnog prometa, opasnost od pada, električne struje, zatrpavanja, eksplozije, vrućih i užarenih predmeta ili tvari od nagrizajućih tvari).

Članak 28.

Osnovna plaća radnika povećava se najmanje:

- za rad noću koji počinje u 22 sata a završava u 6 sati 30%

- za rad na radnom mjestu na kojem se poslovi obavljaju isključivo od 22 do 6 sati 50%

- za prekovremeni rad 50%

- za rad nedjeljom 40%

- za rad u drugoj smjeni 10%

- za dvokratni rad s prekidom dužim od 1 sata 15%

Ako radnik radi na dane blagdana i neradne dane utvrđene Zakonom, ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu za najmanje 50 posto.

Ako radnik radi na dan Uskrsa, ima pravo na plaću uvećanu najmanje za 50 posto.

Ako se radniku u toku jednog dana ponove dvije ili više osnova po kojima se povećava osnovna plaća, tada se svi dodaci kumuliraju i obveza je poslodavca da tako kumulirane dodatke i isplati.

Općim aktom odnosno ugovorom o zapošljavanju između radnika i poslodavca može se utvrditi pravo radnika na dio plaće iz dobiti poslodavca.

Posebnim kolektivnim ugovorom ili općim aktom poslodavca, utvrđuju se kriteriji i mjerila udjela pojedinog radnika u plaći iz dobiti. Plaće iz dobiti isplaćuju se u novčanom iznosu a mogu se isplatiti i u obliku obveznica ili dionica.

Radniku se može isplatiti trinaesta (13) plaća kod poslodavca, u visini koja se utvrđuje kolektivnim ugovorom, odnosno općim aktom kod poslodavca.

Radnik je dužan obavijestiti poslodavca o svojem izumu ostvarenom na radu ili u svezi s radom.

Podatke o izumu iz stavka 1. ovog članka radnik je dužan čuvati kao poslovnu tajnu i ne smije ih priopćiti trećoj osobi, bez odobrenja poslodavca.

Poslodavac ima pravo iskorištavati izum iz stavka 1. ovog članka, a radnik ima pravo na nadoknadu utvrđenu kolektivnim ugovorom ili ugovorom o zapošljavanju.

Ako nadoknada nije utvrđena na način iz stavka 3. ovog članka, sud će odrediti pravednu naknadu.

Općim aktom odnosno ugovorom o zapošljavanju između radnika i poslodavca utvrđuju se prava radnika temeljem njegovog doprinosa poslovnom rezultatu inovacijom, racionalizacijom ili drugim oblicima stvaralaštva.

Ta prava mogu biti utvrđena u obliku novčanog udjela u neto ostvarenim efektima inovacije, racionalizacije i drugih oblika stvaralaštva; u prednostima radnika za dodatno obrazovanje ili prekvalifikaciju; u omogućavanju povoljnijih uvjeta za inovativni rad; u bržoj mogućnosti napredovanja na bolje vrednovana radna mjesta i slično.

Ostvarivanje konkretnih prava po ovoj osnovi u svakom pojedinačnom slučaju predmet je posebnog ugovora između radnika i poslodavca.

Članak 34.

Radniku stvaraocu, odnosno grupi stvaralaca, za prihvaćeni prijedlog stvaralačkog rada pripada naknada koja se određuje na temelju osnovice najmanje u visini:

- 20 posto od osnovice za prihvaćeni prijedlog izuma,

- 15 posto od osnovice za prihvaćeni prijedlog tehničkog unapređenja,

- 5 posto od osnovice za prihvaćeni koristan prijedlog.

Iznos naknade utvrđuje se u neto iznosu i isplaćuje se radniku stvsraocu tijekom čitavog vremena korištenja. Vrijeme korištenja i način utvrđivanja osnovice, utvrđuju se posebnim aktom ili ugovorom između poslodavca i radnika stvaraoca.

U slučajevima predviđenim Zakonom o radnim odnosima, radnik ima pravo na minimalnu plaću.

Pravo radnika na minimalnu plaću detaljno će se regulirati kolektivnim ugovorom kod poslodavca ili ugovorom o zapošljavanju.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće isplaćene za prethodni mjesec, kako je to uređeno posebnim kolektivnim ugovorom ili općim aktom kod poslodavca, za vrijeme kada ne radi zbog:

- godišnjeg odmora,

- plaćenog dopusta,

- državnog blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,

- obavljanja funkcije predstavniha radnika u organima upravljanja,

- drugih slučajeva utvrđenih posebnim kolektivnim ugovorom ili općim aktom kod poslodavca.

Radnih ima pravo na naknadu plaće najmanje u visini njegove osnovne plaće za vrijeme kada ne radi zbog:

- obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja u skladu s potrebama poslodavca,

- zastoja u poslu do kojeg je došlo bez krivnje radnika, kao na primjer u slučaju nedostatka sirovina, pogonske energije i slično.

Posebnim kolektivnim ugovorom ili općim aktom poslodavca mogu se utvrditi i drugi vidovi plaće u pojedinim specifičnim slučajevima radi osiguranja neometanog odvijanja prcesa rada kao što su: pripravnost radnika kod kuće, dežurstvo na radnom mjestu itd.

U slučaju odsutnosti radnika s posla zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu plaća najmanje u vfsini od 80 posto njegove plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je počeo s bolovanjem.

Poslodavac može utvrditi različitu visinu naknade plaće za bolovanje do 42 dana, ovisno o broju dana bolovanja, s tim da naknada ni u kojem slučaju ne može iznositi manje od 80 posto iz stavka 1. ovog članka.

Naknada u 100 postotnom iznosu plaće prlpada radniku za slučaj bolovanja zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu.

Sindikalnom povjereniku, kad ne radi poslove radnog mjesta zbog sindikalnih aktivnosti utvrđenih Zakonom i ovim Ugovorom, pripeda naknada plaće kao da je radio.

Pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće, u smislu stavka 1. ovog članka, sindikalni povjerenik ostvaruje u ovisnosti o broju članova Sindikata kod poslodavca, i to tako da za svakog člana Sindikata ima pravo na dva sata aktivnosti tijekom kalendarske godine.

Poslodavac je dužan omogućiti odsustvovanje s rada s naknadom plaće članu republičkog organa Sindikata, odnosno nacionalne sindikalne centrale, radi pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, kongresa, konferencija i sl.

Kada tijekom radnog vijeka radnika dođe do smanjenja njegove radne sposobnosti zbog starosti, povrede na radu, invaliditeta, profesionalnih i ostalih bolesti te druglh razloga koji se utvrđuju posebnim kolektivnim ugovorom ili općim aktom poslodavca, poslodavac je dužan osigurati povoljnije uvjete rada za tog radnika, kao na primjer: lakši posao, povoljniju normu, rad s umanjenim fondom sati, rad na jednostavnijim poslovima i slično, bez umanjenja njegove plaće koju je ostvarivao u vremenu prije nego su nastupile spomenute okolnosti.

Naknada plaće koja invalidu pripada od dana nastanka invalidnosti ili od dana utvrđene opasnosti od invalidnosti, odnosno od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do raspoređivanja na odgovarajuće radno mjesto, ne može se isplatiti u iznosu nižem od osnovne plaće radnog mjesta na koje je do tada bio raspoređen.

Radnik kojem do stjecanja prava na mirovinu nedostaje pet godina staža ili godina života, zadržava do odlaska u mirovinu najmanje plaću koju je ostvario u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem su se stekle spomenute okolnosti.

Plaća radnika iz stavka 1. ovog članka uvećava se u srazmjeru s rastom prosjećnih plaća kod poslodavca.

Radniku pripada pravo na regres za korištenje godišnjeg odmora najmanje u visini najniže osnovne plaće utvrđene ovim Ugovorom za poslove najnižeg stupnja složenosti na dan isplate regresa.

Pravo na regres radnika ostvaruje kod poslodavaca gdje koristi godišnji odmor.

Regres za godišnji odmor isplaćuje se u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem radnik koristi godišnji odmor.

U slučaju kad radnik stekne uvjete za mirovinu pripada mu pravo na otpremninu u visini od najmanje tri prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Republike u prethodnom tromjesečju. Pravo na otpremninu pripada i radniku kojem je radni staž dokupljen hao nužan uvjet da bi mu mogao prestati radni odnos kao trajnom višku kod poslodavca.

Radnik ili njegova obitelj ima pravo na pomoć u sljedećim slučajevima:

- smrti radnika 3 prosječne mjesečne plaće

- smrti supružnika, djeteta i roditelja u skrbi 1 prosječne mjesečne plaće

- nastanka teške invalidnosti 1 prosječne mjesečne plaće

- bolovanja dužeg od 90 dana 1 prosječne mjesečne plaće

- otklanjanja posljedica elementarne nepogode 1 prosječne mjesečne plaće

- nastanka teške invalidnosti radnika, supružnika, roditelja i djece radnika u domovinskom ra- tu 2 prosječne mjesečne plaće.

Kao osnovica za utvrđivanje prava iz stavka 1. uzima se prosječna mjesečna plaća isplaćena po radniku u goapodarstvu Republike u prethodnom mjesecu.

Kad je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu naknada prijevoznih troškova, dnevnica u iznosu od 10 posto prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Republike u prethodna tri mjeseca, te naknada punog iznosa hotelskog računa za spavanje.

Troškovi i dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo obračunavaju se na način kako je to regulirano za republičke organe uprave.

Za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta njegovog stalnog boravka, radnik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu. Visina terenskog dodatka ovisi o tome da li su radniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu. Puni iznos terenskog dodatka dnevno ne može biti manji od 6 posto prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Republike u prethodna tri mjeseca.

Terenski dodatak se isplaćuje radniku najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za slijedeći mjesec. Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Slučajevi u kojima radniku pripada dnevnica, a u kojima terenski dodatak, kao i njihove konkretne visine utvrđuju se posebnim kolektivnim ugovorom i općim aktom, odnosno ugovorom o zapošljavanju između radnika i poslodavca.

Posebnim kolektivnim ugovorom, općim aktom i ugovorom o zapošljavanju između radnika i poslodavca, utvrdit će se slučajevi kad radniku koji radi u sjedištu poslodavca, pripada pravo na naknadu za odvojeni život od porodice. Naknada za odvojeni život se isplaćuje zbog pokrića putnih troškova i troškova života radnika, nastalih radi odvojenosti od porodice. Kada radnik ima pravo na naknadu za odvojeni život, naknada ne može iznositi manje od 60 posto prosječne plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Republike u prethodna tri mjeseca. Ako je radniku osiguran plaćeni smještaj ili prehrana, visina naknade za odvojeni život umanjit će se u odgovarajućem novčanom iznosu. Naknada za odvojeni život i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla do visine troškova prijevoza sredstvima javnog prometa. U slučajevima kad radnik nema mogućnosti korištenja sredstava javnog prometa, naknada se uvećava za 30 posto.

Ukoliko radnik ima pravo na korištenje privatnog automobila za službene svrhe, naknadit će mu se troškovi u visini 30 posto cijene litre benzina super po prijeđenom kilometru. Kada će radnik koristiti privatni automobil u službene svrhe, uređuje se općim aktom odnosno odlukom poslodavca.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prehrane u toku dnevnog punog radnog vremena u visini od 25 posto prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Republike Hxvatske u prethodnom mjesecu.

Radnik koji u toku dana, u iznimnim slučajevima, radi duže od 10 sati, ima pravo na dvije naknade, odnosno pravo da dva puta koristi topli obrok. Kolektivnim ugovorom, odnosno općim aktom kod poslodavca, uredit će se način korištenja toplog obroka.

Učenicima i studentima na obveznoj praksi pripada nagrada u visini:

- za prvu i drugu godinu srednje škole - 20 posto prosječne osnovne plaće takvog radnog mjesta kod poslodavca,

- za treću i četvrtu godinu srednje škole - 40 posto prosječne osnovne plaće takvog radnog mjesta kod poslodavca,

- za prvu i drugu godinu više škole ili fakulteta - 20 posto prosječne osnovne plaće takvog radnog mjesta kod poslodavca,

- za treću i četvrtu godinu fakulteta - 40 posto prosječne osnovne plaće takvog radnog mjesta kod poslodavca,

- imaju pravo na sve dodatke za obavljeni rad kao i naknadu troškova prijevoza s posla i na posao i topli obrok, po istim kriterijima kao i ostali radnici zaposleni kod poslodavca.

Nagrada i dodaci se ne isključuju.

Ostala prava i obveze učenika i studenata, poslodavac će regulirati međusobnim ugovorom u skladu sa Zakonom.

Poslodavac je dužan radniku isplatiti jubilarnu nagradu za navršenih:

- 10 godina radnog staža 50%

- 20 godina radnog staža 70%

- 30 godina radnog staža 85%

- 35 godina radnog staža 100%

Od prosječne mjesečne plaće isplaćene po radniku u gospodarstvu Republike u prethodna tri mjeseca. Radnik sa članovima svoje obitelji ima pravo i na korištenje radničkih odmarališta u vlasništvu poslodavca, uz dogovor sindikata i poslodavca. Način i uvjeti za ostvarivanje prava iz prethodnog stavka utvrđuju se ugovorom između sindikata i poslodavca. Poslodavac je dužan osigurati sredstva za poklon djetetu do navršene 12-te godine starosti, roditelju - nositelju zdravstvenog osiguranja djeteta, najmanje u visini 15 posto prosječne mjesečne plaće u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethodna tri mjeseca.

Poslodavac je dužan kolektivnim ugovorom utvrditi naknade za božićne blagdane.

Disciplinski postupak provodi se u skladu sa Zakonom, kolektivnim ugovorom i općim aktom poslodavca.

Disciplinski postupak pokreće poslodavac dostavom pisanog zahtjeva i poziva za raspravu radniku. O pokretanju disciplinskog postupka poslodavac obavještava sindikalnog povjerenika. Na zahtjev radnika, odnosno uz pristanak radnika, u disciplinskom postupku može ga zastupati sindikat kojega je radnik član. Odlučivanje o pojedinim slučajevima u sporu o pravu, obvezi ili odgovornosti iz radnog odnosa, radnik i poslodavac mogu sporazumno povjeriti arbitru ili arbitražnom vijeću. Odluka arbitra ili arbitražnog vijeća je konačna i ima snagu izvršne isprave.

Lakše povrede radnih obveze su:

- neopravdano zakašnjavanje na rad ili nedozvoljeno napuštanje rada tijekom ili prije isteka radnog vremena,

- nenošenje propisane radne odjeće na radnom mjestu,

- nedolično ponašanje na radu,

- nedolično ponašanje radnika u objektima poduzeća izvan radnog vremena,

- odbijanje pružanja stručne pomoći radnicima kod poslodavca,

- neprijavljivanje poslodavcu izvršene teže povrede radne obveze,

- prouzrokovanje štete na radu nenamjerno ili grubom greškom i nepažnjom, u manjem opsegu,

- nepravovremeno i nekvalitetno izvršavanje poslova uslijed čega nije nastala šteta ili je ona u manjem opsegu, -

te druge povrede radnih obveza regulirane Kolektivnim ugovorom ili općim aktima poslodavca.

Teže povrede rednih obveze su:

- neopravdano izostajanje s rada najmanje pet radnih dana, s prekidima u toku 12 mjeseci,

- neopravdano izostajanje s rada od dva do pet radnih dana uzastopno,

- neizvršavanje pravomoćne sudske odluke iz radnih odnosa,

- neizvršavanje radnih obveza čime se znatnije ometa proces rada ili upravljanje kod poslodavca, ili uzrokuje znatna materijalna šteta (osim u slučaju organiziranog štrajka),

- zloupotreba bolovanja,

- unošenje i prodaja artikala u osobnu korist,

- nezakonito raspolaganje sredstvima poslodavca ili nanošenje materijalne štete poslodavcu,

- zloupotreba položaja i prekoračenje ovlaštenja,

- neizdavanje računa i zakidanje gosta,

- neprijavljivanje, odnosno prikrivanje nastanka štete,

- nekorištenje i nepravilno korištenje i neadekvatno održavanje sredstava za rad,

- upotreba sredstava poslodavca u osobne svrhe,

- uzrokovanje znatne materijalne štete namjerno ili grubom nepažnjom,

- narušavanje ugleda poslodavca,

- druge povrede radnih obveza regulirane kolektivnim ugovorom ili općim aktima poslodavca.

Za povrede radne obveze radniku se može izreći jedna od ovih disciplinskih mjera:

- javna opomena,

- novčana kazna,

- prestanak radnog odnosa.

Izvršenje mjere prestanka radnog odnosa može se odgoditi od·šest do dvanaest mjeseci.

Javna opomena se može izreći za lakšu povredu radne obveze.

Novčana kazna se može izreći za lakše povrede radnih obveza i za teže povrede radnih obveza.

Mjere prestanka radnog odnosa mogu se izreći za teže povrede radnih obveza, kako slijedi:

- neopravdano izostajanje s rada najmanje pet radnih dana s prekidima u toku 12 mjeseci,

- neopravdano izostajanje s rada od dva do pet radnih dana uzastopno,

- neizvršavanje pravomoćne sudske odluke iz radnih odnosa,

- neizvršavanje radnih obveza čime se znatnije ometa proces rada ili upravljanja kod poslodavca, ili uzrokuje znatna materijalna šteta (osim u slučajevima organiziranog štrajka),

- zloupotreba bolovanja,

-nezakonito raspolaganje sredstvima poslodavca ili nanošenje materijalne štete poslodavcu,

- neizdavanje računa i zakidanje gosta,

- narušavanje ugleda poslodavca.

Sindikat mora obvezno dostaviti mišljenje o učinjenoj povredi radne obveze, a disciplinski organ dužan ga je razmotriti.

Kad radnik pri radu kod poslodavca namjerno ili zbog krajnje nepažnje prouzroči štetu, a njezinu visinu nije moguće utvrditi ili bi njezino utvrđivanje prouzročilo nesrazmjerne troškove, šteta se utvrđuje u paušalnom iznosu.

Paušalni iznos štete utvrđuje poslodavac. O postupku utvrđivanja štete poslodavac će obavijestiti sindikalnog povjerenika i omogućiti mu prisustvovanje postupku.

Članak 64.

Otkazni rok iznosi najmanje:

- za radnika do 30 godina života 1 mjesec

- za radnika s navršenih 30 do 40 godina života 2 mjeseca

- za radnika iznad 40 godina života 3 mjeseca.

U vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo na odsutnost s rada radi traženja novog zaposlenja 6 sati tjedno.

Radniku za čijim je radom trajno prestala potreba kod poslodavca, radni odnos ne može prestati dok ne proteknu slijedeći rokovi od dana donošenja programa rješavanja viška radnika:

- za radnika do 10 godina staža 4 mjeseca

- za radnika sa preko 10 do 20 godina staža 5 mjeseci

- za radnika sa preko 20 godina staža 6 mjeseci

Kriterije za utvrđivanje privremenih i trajnih viškova zaposlenih kod poslodavca, zajedno utvrđuju poslodavac i sindikat.

Radnik koji je proglašen trajnim viškom kod poslodavca, ima pravo na jednokratnu otpremninu najmanje u visini jedne prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Republike u protekla tri mjeseca. Radniku koji je proglašen trajnim viškom, a ispunjava uvjete za dokup staža sukladno općim propisima o radnim odnosima, može se dokupiti staž.

Program rješavanja viška radnika između ostaloga treba sadržavati :

- objektivno i stručno utvrđene razloge nastanka viška radnika,

- mogućnost promjene organizacije i procesa rada kod poslodavca,

- mogućnost povremenog smanjenja ili oslobađanja pojedinih vrsta materijalnih obveza poslodavca u skladu sa zakonom,

- mogućnost rasporeda radnika na drugo radno mjesto,

- mogućnost zapošljavanja radnika kod drugog poslodavca,

- mogućnost dokvalifikacije ili prekvalifikacije radnika prema potrebama poslodavca,

- mogućnost obavljanja rada sa skraćenim radnim vremenom do 36 sati tjedno, koje se računa kao puno radno vrijeme.

Ukoliko radniku nije moguće osigurati zaposlenje primjenom mjera iz stavka 1. ovog članka, Programom se može utvrditi da je za njegovim radom trajno prestala potreba.

Prilikom utvrđivanja za kojim radnicima je trajno prestala potreba, uzimaju se u obzir slijedeći kriteriji: uspješnost u radu, posebna znanja i sposobnosti, stručna sprema, dužina radnog staža i socijalni status radnika.

Članak 69.

Poslodavac je dužan o razlozima trajnog prestanka potrebe za radom i o Programu rješavanja viška radnika obavijestiti radnike i Zavod za zapošljavanje.

Obavijest iz stavka 1. ovog članka ima se dostaviti u pismenom obliku, najkasnije 30 dana nakon donošenja Programa.

O prigovoru radnika koji je u radnom odnosu odlučuje organ utvrđen općim aktom kod poslodavca, odnosno arbitraža koju sporazumno imenuju poslodavac i sindikat.

Radnici se imaju pravo obrazovati s obzirom na svoje interese i interese poslodavca. Tijekom obrazovanja za potrebe poslodavca radniku pripadaju sva prava kao da je radio. Međusobna prava i obveze između radnika koji je upućen na obrazovanje i poslodavca, utvrđuju se posebnim ugovorokn u skladu s kolektivnim ugovorom, općim aktom odnosno ugovorom o zapošljavanju između radnika i poslodavca.

Poslodavac,je dužan radniku odnosno sindikalnom povjereniku osigurati informacije koje su bitne za ekonomski položaj radnika, kao na primjer:

- o prijedlozima poslovnih i razvojnih odluka, koje utječu na ekonomski i socijalni položaj radnika,

- o poslovnim rezultatima (polugodišnjim i godišnjim),

- o prijedlozima odluka i općih akata kojima se u skladu s kolektivnim ugovorom reguliraju osnovna prava i obveze iz radnog odnosa,

- o promjeni vlasničkih odnosa odnosno vlasnika.

Informacije o rezultatima poslovanja poslodavac osigurava po isteku određenog razdoblja (polugodišta i godine), a informacije o planovima i prijedlozima akata poslodavac daje radnicima prije njihovog usvajanja.

Poslodavac je dužan sindikatu osigurati informacije o prijedlozima odluka koje će razmatrati odgovarajući organ upravljanja ili će ih poslodavac donijeti, a koje su od značaja za ekonomski i socijalni položaj radnika. Stavove sindikata o prijedlozima odluka organ upravljanja odnosno poslodavac dužan je razmotriti i o njima se očitovati prije donošenja odluke. Sindikatu se dostavljaju pozivi s materijalima za sjednice odgovarajućih organa i omogućava sudjelovanje njegovih predstavnika na tim sjednicama kad se odlučuje o pravima radnika, te o njihovom materijalnom položaju. Poslodavac je dužan primiti i saslušati sindikalnog povjerenika kad on to zatraži ili po dogovoru.

Poslodavac je dužan sindikatu osigurati najmanje slijedeće:

- odgovarajući prostor za rad i održavanje sastanaka sindikata bez naknade troškova,

- stručne, tehničke i administrativne usluge za rad sindikata u mjeri koliko je to nužno za ostvarivanje sindikalne funkcije,

- obračun i naplatu sindikalne članarine putem isplatnih lista, uz suglasnost radnika.

Sindikat je dužan odluku o izboru, odnosno imenovanju sindikalnog povjerenika, dostaviti poslodavcu. Sindikalnog povjerenika za vrijeme obavljanja njegove funkcije, kao i dvije godine dana po njezinom prestanku, zbog sindikalne aktivnosti, a bez suglasnosti Sindikata, nije moguće :

- rasporediti na drugo radno mjesto ili k drugom poslodavcu,

- uvesti među privremeni ili trajni višak radnika,

- ili na drugi način postavljati u manje povoljan ili podređen položaj.

Sindikalnom povjereniku zbog sindikalne aktivnosti ne smije se snižavati plaća, niti protiv njega povesti disciplinski postupak ili postupak za naknadu štete. Sindikalnom povjereniku, ako funkciju obavlja profesionalno, pripada naknada plaće u visini koeficijenta njegovog radnog mjesta.

Za rješavanje sporova između ugovornih strana, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, može se pokrenuti postupak mirenja. Postupak mirenja pokreće se na pismenu inicijativu jedne od ugovornih strana. Postupak mirenja ne može se provesti ako jedna od ugovornih strana nije prihvatila prijedlog za provođenje mirenja.

Komisija za pomirenje (u daljnjem tekstu: Komisija) ima predsjednika i četiri člana. Hrvatska gospodarska komora imenuje dva člana a dva člana imenuje Samostalni sindikat ugostiteljstva i turizma Hrvatske.

Članovi Komisije sporazumno imenuju predsjednika.

U postupku mirenja ispitat će se navodi i prijedlozi stranaka, a po potrebi prikupit će se i potrebne obavijesti i saslušati stranke. Komisija će sastaviti pismeni prijedlog nagodbe. Mirenje je uspjelo ako obje strane prihvate pismeni prijedlog nagodbe. Nagodba u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka ima snagu nagodbe zaključene izvan suda (izvansudska nagodba).

Ako ne uspije pregovaranje ni postupak mirenja ugovorne strane mogu predmet spora povjeriti arbitraži od tri člana. Arbitraža se za svaki slučaj spora imenuje iz šire liste arbitara koju suglasno utvrđuju ugovorne strane.

Postupak pred arbitražom vodi se na način koji će se propisati posebnim pravilnikom. Pravilnik iz stavka 1. ovog članka će suglasno donijeti ugovorne strane.

Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti izmjenu ili dopunu ovog Ugovora. Postupak izmjene i dopune Ugovora pokreće se u pisanom obliku. Druga strana ima obvezu očitovanja na predložene izmjene ili dopune u roku od 30 dana. Ako druga strana ne prihvati prijedlog izmjena ili dopuna u roku od 30 dana, može se pokrenuti arbitražni postupak.

Ako se ugovorne strane ne sporazumiju o izmjenama ili dopunama Ugovora, odnosno ne postignu suglasnost u postupku mirenja, rješenje spora se može povjeriti arbitraži.

Svaka ugovorna strana može pismeno otkazati Ugovor. Otkazni rok iznosi tri mjeseca.

Smatra se da je ovaj Ugovor sklopljen kad ga potpišu predstavnici Hrvatske gospodarske komore i Samostalnog sindikata ugostiteljstva i turizma Hrvatske.

Ovaj Ugovor sklapa se na određeno vrijeme i važi do 1. lipnja 1995. godine.

Ovaj Ugovor registrira se u Ministarstvu rada i socijalne skrbi u skladu s Uputama o registraciji i objavljivanju registriranih kolektivnih ugovora ("Narodne novine", broj 29/92).

Postupak sklapanja novog Kolektivnog ugovora počet će najkasnije tri mjeseca prije isteka roka iz članka 78.

Ugovorne strane imenuju zajednički organ za tumačenje odredbi ovog Ugovora i praćenje njegove primjene.

Zajednički organ ima četiri člana, od kojih po dva imenuje svaka ugovorna strana.

Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja ovog Ugovora snose ugovorne strane svaka u svom dijelu, a troškove pripremanja i rada arbitraže, komisije za tumačenje ovog Ugovora, potpisnici dijele proporcionalno.

Poslodavci su dužni uskladiti svoje kolektivne ugovore, odnosno opće akte, s odredbama ovog Ugovora, te početi s primjenom najkasnije u roku 30 dana od dana stupanja na snagu.

Ovaj Ugovor stupa na snagu danom objave.

I. koeficijent 1,00

- pomoćni radnik u kuhinji, praoni ,skladištu i drugi pomoćni radnici

- čuvar

- čistačica

- dostavljač

II. koeficijent 1,40

- sobarica

- telefonist

- točilac pića

- vrtlar II.

- pomoćnik kuhara

- servir (pomoćnik konobara)

- radnik na održavanju sportskih terena

- pralja

- kuhinjska radnica

III. koeficijent 1,80

- kućni majstor

- konobar

- kuhar

- referent

- blagajnik

- žurnalist

- teleprinterist

- administrator

- daktilograf

- recepcioner II.

- krojačica

- skladištar

- sekretarica

- slastičar

- vozač

- ekonom

- mesar

- trgovac

- frizer

- mjenjač valute

IV. koeficijent 2,10

- voditelj sporta i rekreacije

- kuhar specijalista

- majstor specijalista

- barmen specijalista

- slastičar specijalista

- domaćica kuhinje

- poslovni tajnik

- nadzornica

- glavni blagajnik

- glavni konobar

- specijalista

- krupje

- animator

- recepcioner

- smostalni referent

- voditelj pripreme hrane

- medicinska sestra

- fizioterapeut

V. koeficijent 2,30

- šef recepcije

- šef slastičarne

-šef smjene

- šef sale

- šef knjigovodstva

- šef financijske službe

- glavna domaćica

- inspektor

- kontrolor

- šef službe održavanja

- voditelj hortikulture (manjeg objekta)

- poslovođa (trgovačke i druge radnje)

VI. koeficijent 2,60

- šef kuhinje (manjih ugostiteljskih objekata)

- šef ugostiteljskog servisa

- voditelj hortikulture (većeg kompleksa)

- samostalni komercijalista prodaje i marketinga

VII. koeficijent 2,80

- šef kuhinje (većih ugostiteljskih objekata)

- rukovodilac centralne praone na nivou poduzeća

- rukovodilac tehničke službe na nivou poduzeća

- visokostručni radnik

- samostalni referent kadrovskih i općih poslova

VIII. koeficijent 3,00

- rukovodilac odjela (općeg, kadrovskog, pravnog, računovodstva, plana i analize, financija, tehnologije i sl.)

IX. koeficijent 3,20

- rukovodilac prodaje i marketinga

- rukovodilac poslovne (ekonomske) jedinice

X. koeficijent 3,50

- rukovodilac grupe poslova (direktor sektora)

I. koeficijent 1,00

- pomoćni radnik

- čistaćica

- perač

- čuvar

- dostavljač

- nosač prtljage (bagažist)

II. koeficijent 1,20

- domaćica

- čuvar

- portir

- mornar

- vježbenik stroja

- brodski mali

- podmazivač

- telefonist

III. koeficijent 1,40

- skladištar

- dekorater

- aranžer

- teleprinterist

- kormilar

- motorist

- administrator

- daktilograf

- kadet

- arhivar

- referent

IV. koeficijent 1,60

- operater telefonije i radio centrale

- vozač

- komercijalist unutrašnje trgovine

- kontrolor ispravnosti vozila

- stjuardesa

- blagajnik

- knjigovođa

- referent

- brodski časnik

- pratilac grupe

- turistički operater

- majstor

V. koeficijent 1,85

- zapovjednik klasičnog broda

- majstor specijalista

- vođa stroja

- voda palube

- vanjskotrgovinski komercijalist

- turistički vodič

- organizator ekonomskih poslova (samostalni komercijalist domaćeg turizma)

- sekretarica poslovodnog organa

- voditelj prodajnog mjesta (poslovođa)

- programer

- sistem operater

- inokorespondent

- vozač autobusa

- brodski časnik I.

VI. koeficijent 2,10

- animator

- glavni turistički radnik

- zapovjednik hidrokrilnog broda

- samostalni referent

- upravitelj stroja hidrokrilnog broda

- prometnik - glavni dizajner

- poslovni tajnik

- voditelj grupe poslova (jednostavnijih)

VII. koeficijent 2,20

- sistem inženjer

- rukovodilac referade

- voditelj grupe poslova (složenijih)

- organizator vanjskotrgovinskih poslova (samostalni komercijalist za inozemne poslove)

- prevodilac

- inokorespondent

- rukovodilac manjih filijala

- organizator (AOP)

VIII. koeficijent 2,60

- rukovodilac manjih organizacijskih jedinica

- rukovodilac odjela

- inspektor

- kontrolor

- prvi oficir palube

- zapovjednik plovnog objekta

- prvi oficir stroja

- upravitelj stroja

- visokostručni radnik

- rukovodilac većih filijala

IX. koeficijent 3,20

- rukovodilac većih organizacijskih jedinica

X. koeficijent 3,50

- rukovodilac grupe poslova (direktor sektora)