USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda i suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o prijedlogu Brune Ružičke iz Zagreba, za ocjenu ustavnosti zakona, na sjednici održanoj 13. srpnja 1994. donio je ovo

RJEŠENJE

1. Pokreće se postupak za ocjenu ustavnosti odredbe stavka 1. članka 12. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/1991).

2. Rješenje će se objaviti u "Narodnim novinama".

Predlagatelj u prijedlogu ističe da odredba stavka 1. članka 12. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima izmijenjena odredbom članka 9. Zakona o preuzimanju Zakona o vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/1991) u dijelu, kojim uvjetuje vlasništvo na zemljištu postojanjem zgrade izgrađene na tom zemljištu, nije u skladu odnosno da je u suprotnosti s odredbama članka 48. stavak 1, članka 49. stavak 1. i 3. i članka 50. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske. Nesporno je, ističe predlagatelj, da se osporenom zakonskom odredbom ukinuto društveno vlasništvo nad zemljištem na kojem su građani sagradili stambene zgrade u skladu sa zakonom, što znači da su imali ostvareno pravo korištenja građevinske čestice radi izgradnje zgrade. Osporenom zakonskom odredbom stekli su pravo vlasništva na građevinskoj parceli, ali je stečeno pravo vlasništva uvjetovano postojanjem zgrade pa to pravo vlasništva prestaje postojati u slučaju rušenja zgrade bez naknade tržne vrijednosti zemljišta. Stoga smatra da dio odredbe "dok ona postoji" iz navedenog članka Zakona u sebi sadrži izvlaštenje koje je protivno članku 50. Ustava Republike Hrvatske a i prikrivenu nacionalizaciju. Stoga predlaže da se osporeni dio navedene zakonske odredbe ukine. Prijedlog je osnovan. Odredba članka 12. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima prije izmjene glasila je: "Kad je zgrada na kojoj postoji pravo vlasništva izgrađena u skladu sa zakonom, na zemljištu u društvenom vlasništvu, vlasnik zgrade ima pravo korištenja zemljišta na kojem je zgrada izgrađena i zemljište što služi za redovnu upotrebu te zgrade dok ona postoji.

Pravo korištenja iz stava 1. ovog člana, može se prenositi samo s prijenosom prava vlasništva na zgradu."

Zakonom o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (članak 9.) (dalje u tekstu: ZP ZOVO) koji je stupio na snagu 8. listopada 1991. godine riječ "korištenja zamijenjena je s riječju "vlasništva". Time je izvršena reprivatizacija izgrađenoga građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu, ako je na njemu izgrađena zgrada u skladu sa zakonom Društveno vlasništvo zemljišta pretvorilo se u pravo vlasništva vlasnika zgrade. Naime, Ustav Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/91) koji je stupio na snagu 22. prosinca 1991. godine ukinuo je dualizam vlasničkopravnih odnosa i ne poznaje društveno vlasništvo, a u najviše vrednote ustavnog uređenja ubraja nepovredivost vlasništva (članak 3.), dakle, samo građanskog vlasništva. Ustavnim jamstvom (članak 48. stavak 1.) štiti se vlasnik od izvlaštenja. Moguće je, ipak, oduzimanje i ograničenje vlasništva ali: a) samo zakonom, b) samo ako se za to utvrdi interes Republike i c) uz naknadu tržišne vrijednosti (članak 50. stavak 1.) Ograničenje (ne i oduzimanje) je iznimno moguće, i to samo zakonom radi zaštite: a) interesa i sigurnosti Republike, b) prirode, c) ljudskog okoliša i d) zdravlja ljukdi (članak 50. stavak 2.).

Zakonodavac je, međutim, osporenim člankom 9. ZP ZOVO propisao, čini se, još jedan slučaj prestanka prava vlasništva na zemljištu: fizičkim prestankom postojanja zgrade iz bilo kojih razloga. Pri tome zakonodavac ništa nije rekao, pored ostalog, ni o tome koja je sudbina tog zemljišta, odnosno uspostavlja li se i čije vlasništvo nad tim zemljištem, te ima li vlasnik zgrade pravo na naknadu za izgubljeno vlasništvo nad zemljištem i od koga.

Ovakvo propisivanje, stoga, upućuje na osnovanu sumnju o povredi ustavnih odredbi o nepovredivosti vlasništva (članak 3.) i odredbi o jamčenju prava vlasništva (članak 48. stavak 1.), te odredbi o mogućnosti ograničenja vlasništva (članak 50.).

U pokrenutom postupku treba odgovoriti na izražene sumnje i postavljena pitanja. Iz navedenih razloga Sud je pokrenuo postupak. Temeljem odredbe članka 40. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94), rješenje se dostavlja Saboru Republike Hrvatske radi odgovora na navode obrazloženja.

Odluka o objavi rješenja temelji se na odredbi stavka 1. članka 20. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Broj:U-I-46/1994.

Zagreb, 13. srpnja 1994.