Zakoni i propisi - Pravni savjeti 54 13.07.1994 Zakon o prisilnoj nagodbi,, stečaju i likvidaciji
  INTERNET USLUGE - IZRADA POSLOVNIH PLANOVA - IZRADA WEB STRANICA ZA TVRTKE - IZRADA CMS STRANICA  
   
POSLOVNI PORTAL TVRTKE POSLOVNI FORUM d.o.o. - Internet i poslovne usluge za poduzetnike
Poslovni Forum d.o.o. pokrenut je od strane stručnjaka na području ekonomije, financija, prava i informatike, a nakon sveobuhvatne analize tržišta i poslovanja poslovnih subjekata, kako bi se uz korištenje suvremenih metoda i visoke tehnologije cjelovito pristupilo unapređenju poslovanja svih poslovnih subjekata na jednostavan i učinkovit način.
Poslovni Forum omogućuje prikupljanje informacija o stanju na tržištu, analizu tržišta, pregled cijena i asortimana konkurencije, kvalitetnu izradu poslovnih planova i investicijskih projekata, te financiranje novih ulaganja, savjete i konzultacije u svezi trgovačkog, građanskog, radnog i upravnog prava, poreza i drugih oblasti. Kada netko putem Interneta traži tko nudi određene proizvode ili usluge, neka nađe Vas i Vašu detaljnu i ažuriranu ponudu! Zašto tisuće posjetitelja prepuštati konkurenciji!

Naručite CMS - Predstavite svoju tvrtku, obrt ili udrugu!
 
 
  LINK NA PREGLED SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - LINK NA PREGLED POSLOVNIH INFORMACIJA  


Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga



Neslužbeni pregled iz Narodnih novina:

ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO ZASTUPNIČKOG DOMA SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prisilrkoj nagodbi, stečaju i likvidaciji ("Narodne novine", br. 9/94), Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske na sjednici održanoj 29. ožujka 1994. utvrdio je

pročišćeni tekst Zakona o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji

Pročišćeni tekst Zakona o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji obuhvaća Zakon o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji ("Narodne novine", br. 53/91.) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji ("Narodne novine", br. 9/94.) u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu.

Klasa: 423-0S/93-01/01

Zagreb, 29. ožujka 1994.

Predsjednik Odbora za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske

Ante Klarić, dipl. iur., v. r.


Prema Ustavu Republike Hrvatske, a uzimajući u obzir jedno od glavnih načela prava ignorantia iuris nocet (s latinskog nepoznavanje prava šteti - nitko se ne može ispričavati da nije znao da nešto zakonom nije bilo zabranjeno ili regulirano), prije nego što stupe na snagu zakoni i svi drugi propisi državnih tijela obvezno se objavljuju u Narodnim novinama. Osim zakona i drugih akata Hrvatskog sabora, u Narodnim novinama objavljuju se uredbe i drugi akti Vlade Republike Hrvatske, pravilnici, naredbe, napuci koje donose nadležni ministri, presude Ustavnog suda Republike, imenovanja i razrješenja državnih dužnosnika, veleposlanika, te i svi drugi akti državnih institucija. Također u posebnom dijelu (Narodne novine - Međunarodni ugovori) objavljuju se međunarodni ugovori koje je sklopila Republika Hrvatska. U narodnim novinama nalazi se i oglasnik javne nabave.

ZAKON

O PRISILNOJ NAGODBI, STEČAJU I LIKVIDACIJI (PROČIŠĆENI TEKST)

I. OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuju uvjeti za provedbu i postupak prisilne nagodbe, stečaja i likvidacije pravnih osoba određenih ovim Zakonom (u nastavku teksta "dužnik").

Članak 2.

Stečajni postupak provodi se nad dužnikom koji je trajnije nesposoban za plaćanje (insolventnost) te u drugim slučajevima odredenim zakonom.

Članak 3.

Stečajni postupak mogu pokrenuti vjerovnici i sam dužnik, a i druge osobe odnosno organi određeni zakonom

Članak 4.

Dužnik, u smislu ovog Zakona, jest poduzeće, zadruga, banka, društvo osiguranja imovine i osoba i drugi subjekti predviđeni zakonom.

Poduzećem, u smislu ovog Zakona, smatra se i složeni oblik organiziranja poduzća.

Stečajni postupak provodi se i nad javnim poduzećem ako zakonom nije drugačije određeno.

Radnja i poljoprivredno gospodarstvo, ako imaju svojstvo pravne osobe, smatraju se dužnici u smislu ovog Zakona, ako zakonom nije drugačije odredeno

Članak 5.

Za otvaranje stečajnog postupka nad poduzećem koje proizvodi predmete naoružanja i vojne opreme potrebna je prethodna suglasnost Ministarstva obrane.

Članak 6.

Insolventni dužnik može prije pokretanja stečajnog postupka, a i u tijeku stečajnog postupka, vjerovnicima predložiti zaključenje prisilne nagodbe.

Članak 7.

Ako je pnslupak prisilne nagodbe pokrenut, prije pokretanja stečajnog postupka do okončanja postupka prisilne nagodbe nije dopušteno protiv dužnika pokrenuti stečajni postupak.

II OPĆE PROCESNE ODREDBE

Članak 8.

Stečajni postupak provodi redovni sud na čijem je području sjedište dužnika.

Stečajni postupak je hitan.

U stečajnom postupku ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje, niti podnositi prijedlog za ponavljanje postupka, niti izjaviti revizija.

Prijedlozi, izjave i prigovori ne mogu se davati odnosno podnositi ako se propusti rok odnosno izostane s ročišta na kojem ih je trebalo dati odnosno podnijeti, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno

Članak 9.

Odluke o stečajnom postupku donose se u obliku rješenja ili zaključka

Zaključkom se izdaje nalog službenoj osobi ili organu koji provodi stečajni postupak za izvršenje pojedinih radnji.

Članak 10.

Protiv rješenja može se podnijeti žalba, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Rok za žalbu jest osam dana, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno

Početak roka za podnošenje žalbe teče od dana objave rješenja na oglasnoj ploči suda.

Ako je ovim Zakonom propisano da se rješenje mora dostaviti odredenim osobama, rok za podnošenje žalbe teče od dana dostave rješenja.

Žalba protiv rješenja ne zadržava izvršenje rješenja ako ovirn Zakonom nije drugačije određeno.

Članak 11.

Protiv zaključka može se podnijeti prigovor u roku od osam dana od dana objave, a ako zaključak nije objavljen

- od dana dostave pismenog otpravka.

O prigovoru protiv zaključka odlučuje stečajno vijeće zaključkom protiv kojeg nije dopušten prigovor.

Prigovor ne zadržava izvršenje zaključka.

Članak 12.

U stečajnom postupku odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno

III. PRISILNA NAGODBA

I. Organi u postupku prisilne nagodbe.

Članak 13.

Postupak prisilne nagodbe provodi sud u vijeću trojice sudaca (u nastavku teksta "nagodbeno vijeće"), od kojih je jedan predsjednik vijeća.

Predsjednik vijeća, izvan ročišta: brine se sam ili davanjern upravitelju prisilne nagodbe odgovarajučeg uputstva o ispitivanju stanja sredstava i poslovanja dužnika, o ispitivanju popisa vjerovnika i popisa dužnika i ispitivanju vjerodostojnosti prijavljenih potraživanja i postupanju dužnika u skladu s odredbom članka 28. ovoga Zakona, a obavlja i druge poslove u vezi s pripremom ročišta odnosno odluka vijeća prisilne nagodbe.

Članak 14.

Kad nagodbeno vijeće utvrdi da je zadovoljeno uvjetima za pokretanje postupka prisilne nagodbe, zaključkom može odrediti upravitelja prisilne nagodbe.

Uvjeti za odredivanje upravitelja prisilne nagodbe isti su kao i uvjeti za odredivanje stečajnog upravitelja.

Upravitelj prisilne nagodbe prestaje obavljati dužnost na dan donošenja rješenja o odobrenju prisilne nagodbe odnosno na dan otvaranja stečajnog postupka.

Članak 15.

Upravitelj prisilne nagodbe osobito će:

1) ispitati stanje imovine i poslovanja dužnika;

2) ispitati popis vjerovnika i popis dužnikovih dužnika;

3) ispitati vjerodostojnost prijavljenih potraživanja;

4) osporiti potraživanja ako na temelju priopćenja vjerovnika ili iz nekog drugog razloga posumnja u njihovu osnovanost;

5) podnijeli prijavu nagodbenom vijeću ako dužnik postupa protivno odredbama članka 28. ovog Zakona.

Dužnik i vjerovnici mogu protiv postupanja upravitelja prisilne nagodbe podnijeti prigovor nagodbenom vijeću.

Upravitelj prisilne nagodbe može, po odobrenju predsjednika nagodbenog vijeća osigurati pomoć vještaka.

Članak 16.

Upravitelj prisilne nagodbe ima pravo na naknadu svih troškova i nagradu za rad. Naknada troškova i nagrada za rad podmiruju se iz položenog predujma.

O naknadama i nagradama iz stavka 1. ovog članka odlučuje nagodbeno vijeće.

Upravitelj prisilne nagodbe odgovara za štetu koju je uzrokovao nemarnim obavljanjem svoje dužnosti.

Članak 17.

Nadzor nad radom upravitelja prisilne nagodbe obavlja se prema odredbama ovoga Zakona koje se odnose na nadzor nad radom stečajnog upravitelja.

Protiv odluke nagodbenog vijeća donesene u obavljanju nadzora nad radom upravitelja prisilne nagodbe te protiv rješenja o smjenjivanju upravitelja prinudne nagodbe žalba nije dopuštena.

2. Pokretanje postupka prisilne nagodbe

Členak 18.

Postupak za prisilnu nagodbu između dužnika i njegovih vjerovnika pokreće se na prijedlog dužnika kod kojega se stekla zakonska osnova za pokretanje stečajnog postupka.

Postupak za prisilnu nagodbu može se pokrenuti i na prijedlog vjerovnika ako se dužnik suglasi.

Članak 19.

U prijedlogu za prisilnu nagodbu predlažu se način i rok isplate potraživanja, a ako se predlaže isplata potraživanja u smanjenom iznosu, navodi se i postotak koji se nudi vjerovnicima za isplatu njihovih potraživanja.

Uz prijedlog za prisilnu nagodbu podnose se:

1) izvještaj o ekonomsko-financijsknm stanju dužnika;

2) dokumentacija kojom se čini vjerojatnim postojanje uvjeta za otvaranje postupka prisilne nagodbe;

3) dokumentacija i analiza kojima se čini vjernjatnim da će dužnik moći ispuniti obveze na temelju prisilne nagodbe:

4) popis vjerovnika i dužnikovih dužnika s naznakom njihovih tvrtki i sjedišta i naznakom osnova i visine njihovih potraživanja odnosno dugovanja;

5) popis vjerovnika koji imaju pravo odvojenog namirenja (razlučni vjerovnici) s naznakom stvari ili prava na kojima postoji razlučno pravo, te popis vjerovnika koji imaju pravo na izdvajanje stvari ili prava koja ne pripadaju dužniku (izlučni vjerovnici).

Članak 20.

Uz prijedlog za prisilnu nagodbu može se priložiti izjava o danom jamstvu, ako prisilna tkagodba bude sklopljena

Članak 21.

Ako se predlaže isplata potraživanja u smanjenom iznosu, postotak što ga dužnik nudi vjerovnicima za namirenje njihovih potraživanja ne može biti manji od 50%i - ako se plaćanje nudi u roku od jedne godine, niti manji od 60% - ako se plaćanje nudi u roku od dvije godine.

Ako se vjerovnicima predlaže isplata potraživanja u punom iznosu, rok za isplatu ne može biti duži od tri godine.

Članak 22.

Predsjednik nagodbenog vijeća odbacuje prijedlog za prisilnu nagodbu osobito:

1) ako prijedlog za prisilnu nagodbu nije u skladu s odredbama članaka 19. i 21. ovoga Zakona,

2) ako nije protekao rok za izvršenje obveze iz prethodno sklopljene prisilrze nagodbe,

3) ako utvrdi, na temelju izvještaja organizacije koja za dužnika obavlja poslove platnog prometa ili na drugi način da dužnik nije vodio poslovne knjige ili ih je vodio neuredno ili neažurno, tako da se ne može ocijeniti njegovo ekonomsko-financijsko stanje.

Prijedlog za prisilnu nagodbu zbog razloga iz točke 1) stavka 1. ovoga članka predsjednik nagodbenog vijeća odbacit će ako predlagatelj ni u određenom roku ne otkloni njegove nedostatke.

3. Otvaranje postupka prisilne nagodbe

Članak 23.

Ako predsjednik vijeća ne odbaci prijedlog za prisilnu nagodbu u smislu članka 22. ovoga Zakona nagodbeno vijeće će, po prethodnom izjašnjavanju predstavnika dužnika i organizacije koja za dužnika obavlja poslove platnog prometa, a prema potrebi i drugih osoba, ocijeniti postoje li uvjeti za otvaranje postupka prisilne nagodbe.

Nagodbeno vijeće odbacit će prijedlog ako utvrdi da je dužnik sposoban i bez prisilne nagodbe odgovarati svojim obvezama

Ako nagodbom vijeće utvrdi da je udovoljeno uvjetima za pokretanje postupka prisilne nagodbe, donijet će rješenje o otvaranju ovog postupka i odrediti ročište za prisilnu nagodbu.

Članak 24.

Kada nagodbeno vijeće donese rješenje o otvaranju postupka prisilne nagodbe, pozvat će oglasom vjerovnike radi sklapanja prisilne nagodbe i rješenjem naložiti predlagatelju da položi predujam za pokrivanje troškova postupka prisilne nagodbe.

Članak 25.

Oglas o pozivanju vjerovnika radi sklapanja nagodbe sadrži:

1) naziv suda pred kojim se vodi postupak za prisilnu nagodbu,

2) tvrtku i sjedište dužnika.

3) izvod iz rješenja o otvaranju postupka prisilne nagodbe,

4) poziv svim vjerovnicima da u roku od 30 dana od dana objave u "Narodnim novinama" izvoda iz oglasa o pozivu za sklapanje prisilne nagodbe, podneskom u dva primjerka, s dokazima, prijave nagodbenom vijeću svoja potraživanja,

5) mjesto, dan i sat održavanja ročišta za prisilnu nagodbu,

6) bitan sadržaj ponude prisilne nagodbe,

7) ime i adresu upravitelja prisilne nagodbe, ako je određen,

8) dan isticanja oglasa na oglasnoj ploči suda.

Oglas se objavljuje isticanjem na oglasnu ploču suda istog dana kada je nagodbeno vijeće utvrdilo da je udovoIjeno uvjetima za prisilnu nagodbu. Izvod iz oglasa objavljuje se u "Narodnim novinama".

Ročište za prisilnu nagodbu, u pravilu održat će se u roku od 30 dana od dana proteka roka iz točke 4. stavka 1. ovokga članka.

Članak 26.

O objavi poziva za sklapanje prisilne nagodbe sud će posebno obavijestiti dužnika i organizaciju koja za dužnika obavlja poslove platnog prometa.

Članak 27.

Pravne posljedice otvaranja postupka prisilne nagodbe nastaju na dan kada je oglas o otvaranju postupka prisilne nagodbe istaknut na oglasnoj ploči suda.

Članak 28.

Nakon podnošenja prijedloga za prisilnu nagodbu pa sve do donošenja rješenja o otvaranju postupka prisilne nagodbe, dužnik može obavljati tekuće poslove.

U razdoblju iz stavka 1. ovoga članka dužnik ne može otuđiti niti opterećivati svoju imovinu niti davati jemstvo ili avale.

Nakork isticanja rješenja o otvaranju postupka prisilne nagodbe na oglasnoj ploči suda, poslove iz stavka 2. ovoga članka, dužnik može poduzimati samo po odobrenju pred sjednika vijeća, odnosno upravitelja prisilne nagodbe, ako je određen.

Pravni poslovi koje je dužnik poduzeo protivno odredbi stavka 3. ovoga članka nemaju učinak prema vjerovnicima ako je treća osoba znala ili morala znati da poduzeti posao izlazi iz okvira tekućih poslova dužnika i da on za te poslove nije dobio odobrenje od predsjednika vijeća odnosno upravitelja prisilne nagodbe, ako je određen ili da su oni stavili prigovor na izvršavanje tih poslova.

Iznimno, nagodbeno vijeće može, nakon donošenja rješenja o otvaranju postupka prisilne nagodbe, odrediti kao privremenu mjeru osiguranja obustavu isplata s računa dužnika

Članak 29.

Nagodbeno vijeće obustavit će postupak prisilne nagodbe;

1) ako utvrdi da ne postoji razlog za pokretanje postupka prisilne nagodbe,

2) ako predlagatelj ne položi predujam za vođenje postupka (članak 24.),

3) ako predlagatelj povuče prijedlog za prisilnu nagodbu prije nego što ročište bude održano,

4) ako dužnik u tijeku prisilne nagodbe postupa protivno odredbama članka 28. ovoga Zakona.

Članak 30.

Od dana isticanja rješenja o otvaranju postupka prisilne nagodbe ne može se protiv dužnika dopustiti izvršenje radi osiguranja niti izvrpenje radi namiranja potraživanja u pogledu kojih postoji izvršna isprava donesena do tog dana.

Izvršenja iz stavka 1. ovoga članka koja su u tijeku prekidaju se.

Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na izlučne i razlučne vjerovnike koji su pravo odvojenog na namirenja stekli izvršenjem i osiguranjem 60 dana prije otvaranja postupka prisilne nagodbe.

Članak 31.

Potraživanja koja su se na dan otvaranja postupka prisilne nagodbe mogla prebiti s protupotraživanjem dužnika, smatraju se prebijenim i ne prijavljuju se u postkrpku prisilne nagodbe.

Prebijaju se i potraživanja koja nisu dospjela na dan otvaranja postupka prisilne nagodbe, a i potraživanja koja ne glase na novac.

Članak 32.

Otvaranje postupka prisilne nagodbe ne utječe na pravo otkaza ugovora o zakupu.

Članak 33.

Vjerovnici prijavljuju svoja potraživanja najkasnije pet dana prije dana održavanjja ročišta.

Prijava sadrži:

1) tvrtltu i sjedište vjerovnika,

2) pravnu osnovu potraživanja i njegovu visinu,

3) dokaze o postojanju potraživanja i njegovoj visini. Vjerovnici koji imaju potraživanja u stranoj valuti prijavljuju potraživanja u stranoj valuti preračunata u dinarskom iznosu prema tečaju koji važi na dan otvaranja postupka prisilne nagodbe.

Vjerovnici koji imaju potraživanja u stranoj valuti prijavljuju potraživanja u toj valuti. Potraživanja u domaćoj valuti vjerovnici prijavljuju u domaćoj valuti s iskazanom porutvrijednosti u DEM obračunaloj po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan otvaranja postupka prisilne nagodbe.

Prijavu potraživanja, u smislu stavka 1. ovoga članka, podnose i vjerovnici na koje se prisilna nagodba ne odnosi (članak 41).

Članak 34.

Prijavom potraživanja za prisilnu nagodbu prekida se zastara od dana podnošenja prijave do proteka roka za isplatu koji je određen u odobrenoj prisilnoj nagodbi, a ako se prisilna nagodba ne sklopi - do pravomočnosti odluke o obustavi postupka prisilne nagodbe.

4. Ročište za prisilnu nagodbu

Članak 35.

Na ročištu za prisilnu nagodbu predstavnik dužnika izlaže ekonomsko-financijslso stanje dužnika i obrazlaže prijedlog za prisilnu nagodbu.

Poslovni organ i osoba odgovorna za financijsko poslovanje dužnika daju izjavu da podaci o ekonomsko financijskorn stanju koji su podneseni uz prijedlog za prisilnu nagodbu u svemu odgovaraju stvarnom stanju.

Nakon izlaganja predstavnika iz stavka 1. ovoga članka o prijedlogu za prisilnu nagodbu izjašnjavaju se predstavnik organizacije koja za dužnika obavlja poslove platnog prometa i upravitelj prisilne nagodbe ako je određea.

Na ovom se ročištu ispituju prijavljena potraživanja. Potraživanja prijavljena u rokovima propisanim ovim Zakonom smatraju se utvrđenim ako ih nije osporio dužnilk, upravitelj prisilne nagodbe ako je određen ili koji od prisutnih vjerovnika čija su potraživanja utvrđena.

Predslavnik dužnika dužan je o svakom prijavljenom potraživanju određeno se izjasniti da li ga priznaje ili osporava. Upravitelj prisilne nagodbe ako je određen i vjerovnik mogu osporiti postojanje potraživanja i visinu potraživanja.

Članak 36.

Vjerovnici odlučuju o predloženoj nagodbi glasovanjem.

Vjerovnici mogu glasovati i pismeno, a ako je vjerovnilk pravna osoba, uz podnesak kojim glasuje, mora priloižiti dokaz da je podnesak potpisao zastupnik.

Pravo glasa imaju vjerovnici čija su potraživanja utvrđena, vjerovnici koji su svoja potraživanja prijavili nakon proteka roka određenog za prijavu potraživanja i vjerovnici čija su potraživanja osporena, a nagodbeno vijeće utvrdi da su oni svoja potraživanja učinili u cijelosti ili djelomično vjerojatnim.

Zajedničko potraživanje te solidarno potraživanje, ako su ih vjerovnici prijavili pojedinačno, smatraju se jednim potraživanjem.

Vjerovnik s više prijavljenih potraživanja ima jedan glas, a i za svako ustupljeno potraživanje.

Vjerovnici koji svoja potraživanja nisu prijavili u određenom roku ne mogu glasovati ako se o postojanju njihova potraživanja dužnik nije mogao izjasniti bez odgode ročišta.

Potraživanja koja nisu prijavljena u rokovima propisanim ovim Zakonom ispitat će se samo ako je to moguće.

Članak 37.

Pravo glasa nemaju vjerovnici čija se potraživanja iz diobne mase namiruju prije drugih potraživanja (članak 140.), razlučni vjerovnici za dio potraživanja koji je pokriven založnim pravom, osim onih koji su pravo odvojenog namirenja stekli izvršenjem za posljednjih 60 dana prije donošenja rješenja o otvaranju postupka prisilne nagodbe te izlučni vjerovnici.

Članak 38.

Prisilna nagodba smatra se prihvaćenom ako za nju glasuju vjerovnici čija potraživanja iznose više od polovice potraživanja onih vjerovnika koji imaju pravo glasa i kad prisilnu nagodbu odobri nagodbeno vijeće.

Prisilna nagodba iz stavka 1. ovoga članka ima pravni učinak prema svim vjerovnicima.

Članak 39.

Ako se na ročištu za prisilnu nagodbu ne postigne većina potrebna za prihvaćanje prisilne nagodbe, a dužnik u roku što mu ga odredi nagodbeno vijeće na stavi novu ponudu s povoljnim uvjetima za prisilnu nagodbu, nagodbeno vijeće odbit će prijedlog za sklapanje prisilne nagodbe i po službenoj dužnosti otvoriti stečajni postupak.

Dužnik može staviti novu ponudu na ročištu na kojem je odbijen njegov prijedlog za prisilnu nagodbu ili na naknadnom ročištu što ga nagodbeno vijeće može odrediti, na prijedlog dužnika, ako utvrdi da postoje izgledi za podnošenje povoljnije ponude.

Za odlučivanje o naknadnoj ponudi primjenjuju se pravila kao za prvu ponudu.

5. Odobravanje prisilne nagodbe

Članak 40.

Ako se na ročištu za prisilnu nagodbu postigne potrebna većna, nagodbeno vijeće rješenjem odobrava sklopljenu prisilnu nagodbu koja sadrži osobito:

1) sadržaj sklopljene prisilne nagodbe (utvrđeni postotak u kojem se isplaćuju vjerovnici i rokovi plaćanja),

2) popis vjerovnika čija potraživanja nisu osporena, s naznakom utvrđenih i smanjenih iznosa njihovih potraživanja.

Sklopljena prisilna nagodba ima pravni učinak i prema vjerovnicima koji nisu sudjelovali u postupku kao i prema vjerovnicima koji su sudjelovali u postupku, a njihova potraživanja su osporena, ako se naknadno utvrde.

Ako je u postupku prisilne nagodbe dano jamstvo, odluka iz stavka 1. ovoga članka mora sadržati tvrtku i sjedište osobe ili organa koji su dali jamstvo s naznakom njihove solidarne odgovornosti svim vjerovnicima dužnika.

Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se dužniku, predlagatelju ako on nije dužnik i organizaciji koja za dužnika obavlja poslove platnog prometa

Pravomoćno rješenje o odobrenju prisilne nagodbe ističe se na oglasnu ploču suda i u izvodu objavljuje u "Narodnim novinama".

Članak 41.

Odobrena prisilna nagodba nema pravni učinak na potraživanja vjerovnika prema jamcima slidarnim dužnicima i regresnim obveznicima.

Odobrena prisilna nagodba nema pravi učinak na potraživanja vjerovnika čija se potraživanja iz diobne mase namiruju prije drugih potraživanja (članak 140. stavak 2.) na potraživanja razlučnih vjerovnika za dio potraživanja koja su pokrivena založnim pravom, osim za ona potraživanja za koja su pravo odvojenog namirenja stekli izvršenjem za posljednjih 60 dana prije donošenja rješenja o otvaranju postupka prisilne nagodbe te na potraživanja izlučnih vjerovnika.

Članak 42.

Rješenje o odobrenju prisilne nagodbe ima snagu izvršne isprave za sve vjerovnike čija su potraživanja utvrđena

Ako dužnik ne ispuni svoju obvezu iz sklopljene prisilne nagodbe, vjerovnik ima pravo u izvršenom postupku naplatiti smanjeno potraživanje ne samo od dužnika nego i neposredno od jamca koji je jamčio za dužnika (članak 40. stavak 2.).

Članak 43.

Pod utvrđenim potraživanjem, u smislu ovog Zakona, razumijevaju se glavni dug i kamate koje su dospjele do dana otvaranja postupka prisilne nagodbe, a ako se potraživanje temelji na izvršnoj odluci - i troškovi parničnog i izvršnog postupka.

Ako je prisilnom nagodbom određeno da se potraživanja isplate u smanjenom iznosu, postotak koji se isplaćuje prema sklopljenoj prisilnoj nagodbi obračunava se na cijeli iznos utvrđenog potraživanja iz stavka 1. ovoga članka.

Nakon otvaranja postupka prisilne nagodbe do isplate potraživanja ne teku kamate.

Članak 44.

Na temelju odobrene prisilne nagodbe dužnik se oslobađa obveze da vjerovniku isplati iznos koji je veći od postotka prihvaćenog u prisilnoj nagodbi, a rokovi plaćanja se odgađaju u skladu sa sklopljenom prisilnom nagodbom. U tom se opsegu dužnik oslobađa obveze prema osobama kojima pripada pravo na regres (jamci).

Ako dužnik nakon sklopljene prisilne nagodbe vjerovnicima isplati iznos koji premašuje postotak prihvaćen u prisilnoj nagodbi, nema pravo na povrat tog iznosa.

Članak 45.

Izvršne isprave koje se odnose na potraživanja utvrđena u rješenju o odobrenju prisilne nagodbe gube u odnosu na dužnika pravnu snagu.

Izvršne isprave koje se odnose na potraživanja iz članka 40. stavka ovoga Zakona, mogu se izvršiti prema dužniku prisilne nagodbe samo uz uvjete iz sklopljene prisilne nagodbe.

U postupku koji se nakon sklopljene prisilne nagodbe vodi protiv dužnika, radi isplate potraživanja iz članka 40. stavka 3. ovog Zakona, sud će, a i drugi nadležni organ, po službenoj dužnosti, ako utvrdi da postoji obveza dužnika, odlukom utvrditi njegovu obvezu i obvezati ga na plaćanje u skladu s uvjetima iz sklopljene prisilne nagodbe.

Članak 46.

Protiv rješenja o odobrenju prisilne nagodbe odnosno odbijanju prijedloga za sklapanje prisilne nagodbe žalbu mogu podnositi dužnik, vjerovnici i druge osobe koje za to imaju pravni interes.

6. Izvršenje prisilne nagodbe

Članak 47.

Ako se prisilna nagodba potpuno ne izvrši, vjerovnici koji su namireni u prisilnoj nagodbi nisu dužni vratiti ono što su primili.

Potraživanja vjerovnika iz stavka 1. ovoga članka smatrat će se potpuno namirenim ako su namireni iznosi utvrđeni u prisilnoj nagodbi.

Vjerovnici koji su djelomično namireni u smislu sklopljene prisilne nagodbe prijavljuju u stečajnom postupku ukupno potraživanje umanjeno za postotak koji se smatra da su po prisilnoj nagodbi namireni

Vjerovnici koji ni djelomično nisu namireni u smislu sklopljene prisilne nagodbe prijavljuju potraživanja u stečajnom postupku u punom iznosu na koji bi izmali pravo da nije sklopljena prisilna nagodba.

7. Stavljanje izvan snage prisilne nagodbe

Članak 48.

Svaki vjerovnik koji je sudjelovao u prisilnoj nagodbi može u roku od šest mjeseci nakon isteka roka za izvršenje prisilne nagodbe podnijeti zahtjev nagodbenom vijeću da stavi izvan snage sklopljenu prisilnu nagodbu.

Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti ako dužnik može iz svojih sredstava namiriti potraživanja vjerovnika u visini većoj od iznosa utvrđenog u sklopljenoj prisilnoj nagodbi uz uvjet da se time ne umanji sposobnost dužnika da uredno ispunjava obveze prema vjerovnicima.

U rješenju o stavljanju izvan snage sklopljene prisilne nagodbe, nagodbeno vijeće odredit će rok koji ne može biti duži od jedne godine, u kojem je dužnik dužan vjerovnicima isplatiti dio potraživanja.

Žalba protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka zadržava izvršenje rješenja.

Članak 49.

Svaki vjerovnik čije je potraživanje smanjeno zbog sklopljene prisilne nagodbe može u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti rješenja kojim je odobrena prisilna nagodba tužbom tražiti da se prisilna nagodba stavi izvan snage ako je sklopljena prijevarom.

Odluka o stavljanju izvan snage sklopljene prisilne nagodbe nerna pravni učinak za obveze po preuzetom jamstvu.

8. Upisi u sudski registar

Članak 50.

Nagodbeno vijeće obavijestit će nadležni registarski sud o podnošenju prijedloga za pokretanje postupka prisilne nagodbe, a dostavil će i rješenje o otvaranju postupka prisilne nagodbe, rješenje o odbijanju prijedloga za zaključenje prisilne nagodbe te rješenje o odobrenju prisilne nagodbe.

Registarski sud po službenoj dužnosti upisat će činjenice iz stavka 1. ovoga članka, s tim da pri upisu odbijanja prijedloga ili odobrenja prisilne nagodbe istovremeno obavi trpis brisanja prethodnog upisa.

9. Troškovi prisilne nagodbe

Članak 51.

Svaki sudionik u prisilnoj nagodbi snosi svoje troškove. Neovisno o ishodu postupka, sudionik je dužan i drugim sudionicima nadoknaditi troškove koje im je prouzročio svojom krivnjom ili slučajem koji im se dogodio.

10. Primjena pravila o stečaju

Članak 52.

Na postupak prisilne nagodbe odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stečaju, osim odredaba o stečajnom sucu i odboru vjerovnika.

IV. STEČAJ

1. Organi stečajnog postupka

Članak 53.

Organi stečajnog postupka jesu: stečajno vijeće, stečajni sudac i stečajni upravitelj.

U stečajnom postupku, kao savjetodavno tijelo može se osnovati odbor vjerovnika

Članak 54.

Stečajno vijeće sastavljano je od trojice sudaca, od kojih je jedan predsjednik vijeća.

Stečajni sudac ne može biti član stečajnog vijeća.

Članak 55.

Stečajno vijeće :

1) odlučuje o pokretanju prethodnog postupka za utvrđivanje postojanja uvjeta za stečaj i provodi taj postupak,

2) odlučuje o otvaranju stečajnog postupka,

3) odlučuje o prigovorima stečajnog upravitelja protiv zaključka i uputa stečajnog suca,

4) odlučuje o prigovorima vjerovnika protiv zaključka stečajnog suca,

5) određuje započete poslove koji se moraju završiti u t.oku stečajnog postupka,

6) odobrava predračun troškova stečajnog postupka i određuje nagradu stečajnom upravitelju,

7) odlučuje o određivanju i smjenjivanju stečajnog upravitelja,

8) odobrava nacrt za glavnu diobu i donosi rješenje o glavnoj diobi stečajne mase,

9) donosi rješenje o zaključenju stečajnog postupka,

10) radi i druge poslove predviđene ovim Zakonom. Stečajno vijeće može po službenoj dužnosti, po prigovoru ili prijedlogu, mijenjati odluke stečajnog suca ili stečajnog upravitelja ako utvrdi da su nezakonite i nesvrsishodne.

Člalkak 56.

Stečajni sudac nadležan je za sva pitanja u vezi s provedbom stečajnog postupka ako odredbama ovoga Zakona nije predvidena nadležnost stečajnog vijeća.

Stečajni sudac nadzire poslovanje stečajnog upravitelja.

Stečajni sudac daje stečajnom upravitelju upute koje su za upravitelja obavezne.

Članak 57.

Protiv odluke stečajnog suca stečajni upravitelj, odbor vjerovnika odnosno vjerovnici mogu podnijeti prigovor stečajnom vijeću u roku od tri dana od dana dostave odluke.

Članak 58.

Stečajni se upravitelj određuje rješenjem o otvaranju stečajnog postupka.

Protiv odluke o odredivanju stečajnog upravitelja može se podnijeti prigovor.

O prigovoru iz stavka 2. ovoga članka odlučuje stečajno vijeće protiv čije odluke žalba nije dopuštena.

Pri primanju dužnosti, stečajni upravitelj daje izjavu pred predsjednikom stečajnog vijeća da će savjesno obavIjati svoju dužnost.

Članak 59.

Za stečajnog upravitelja može biti određena osoba koja je stručna s obzirom na prirodu i opseg stečajne mase i u čiju se nepristrariost ne može sumnjati.

Za stečajnog upravitelja ne može biti određena osoba koja ne može biti imenovana za direktora poduzeća.

Članak 60.

Stečajni upravitelj vrši prava i dužnosti organa upravljanja dužnika u skladu s potrebama stečajnog postupka, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Stečajni upravitelj rukovodi poslovima dužnika i zastupa dužnika.

Stečajni upravitelj može staviti prigovor stečajnom vijeću na upute stečajnog suca, a ako nije riječ o osobito hitnoj stvari, može i odgoditi izvršenje zaključka stečajnog suca do odluke stečajnog vijeća.

Članak 61.

Stečajni upravitelj dužan je osobito:

1) ažurirati knjigovodstvenu evidenciju do dana otvaranja stečajnog postupka,

2) sastaviti, u suglasnosti sa stečajnim sucem, predračun troškova stečajnog postupka i podnijeti ga na odobrenje stečajnom vijeću,

3) formirati komisiju za inventuru,

4) sastaviti početnu bilancu stečaja,

5) kao dobar gospodarstvenik brinuti se o okončanju započetih, a neizvršenih poslova dužnika i poslova potrebnih da bi se spriječilo nastupanje štete nad sredstvima dužnika,

6) brinuti se o ostvarivanju potraživanja dužnika,

7) unovčiti stvari dužnika koje ulaze u stečajnu masu,

8) sastaviti nacrt za glavnu diobu i nacrt za završnu stečajnu bilancu u suglasnosti sa stečajnim sucem,

9) sastaviti nacrt odluke o naknadnoj diobi.

Stečajni upravitelj neposredno je odgovoran svakom sudioniku u stečajnom postupku za štetu koju mu nanese namjerno ili krajnjom nepažnjom. Ako je šteta nastala zbog radnje slečajnog upravitelja koju je odobrilo stečajno vijeće ili stečajni sudac, ili zbog postupanja po uputi stečajnog suca stečajni upravitelj nije odgovoran, osim ako je odobreuje ili uputu isposlovao na prijevaru.

Članak 62.

Stečajni upravitelj podnosi pisana izvješća o tijeku stečajnog postupka i o stanju stečajne mase, i to jedanput u tri mjeseca, ili kada to zatraži stečatjni sudac odnosno stečajno vijeće ili odbor vjerovnika.

Članak 63.

Stečajnog upravilelja, na prijedlog stečajnog suca, odbora vjerovnika, zainteresiranih osoba ili po službenoj dužnosti, stečajno vijeće može smijeniti ako svoju dužnost ne obavlja uspješno ili iz drugih opravdanih razloga.

Protiv rješenja o smjenjivanju stečajni upravitelj ima pravo prigovora o kojem konačno odlučuje stečajno vijeće.

Stečajni upravitelj razrješava se dužnosti i na vlastiti zahtjev

Članak 64.

Stečajni upravitelj ima pravo na nagradu za rad i na naknadu potrebnih troškova.

Nagradu za rad i naknadu potrebnih troškova stečajnorn upravitelju određuje stečajno vijeće na prijedlog stečajnog suca pri čemu se uzimaju u obzir opseg poslova i rad stečajnog upravitelja.

Stečajni upravitelj ne može naplatiti nagradu za rad odnosno naknadu potrebnih troškova iz stečajne mase bez odobrenja stečajnog suca.

Članak 65.

Radi zaštite interesa vjerovnika u stečajnom postupku, stečajno vijeće može osnovati odbor vjerovnika.

Na zahtjev vjerovnika čija potraživanja iznose više od 50% od ukupnog iznosa potraživanja svih vjerovnika, stečajno vijeće je dužno osnovati odbor vjerovnika, osim ako je stečajna rnasa neznatna ili ako bi to dovelo do znatnog povećanja troškova stečajnog postupka.

Članak 66.

Broj članova odbora vjerovnika utvrđuje stečajno vijeće i taj broj mora biti neparan.

Ako je broj vjerovnika manji od pet, ovlaštenja odbora vjerovnika vrše svi vjerovnici.

Članak 67.

Članovi odbora vjerovnika biraju se, u pravilu, na prvom ročištu za ispitivanje potraživanja.

Pravo sudjelovanja u izboru članova odbora vjerovnika imaju vjerovnici čija su potraživanja u cijelosti ili djelomično utvrđena, a i vjerovnici čija su potraživanja u cijelosti osporena, a stečajno vijeće utvrdi da su oni svoja potraživanja učinili vjerojatnim.

Vjerovnik čije utvrđeno potraživanje iznosi više od jedne četvrtine od ukupno utvrđenih potraživanja svih vjerovnika na svoj zahtjev ulazi u odbor vjerovnika bez izbora.

Člana odbora vjerovnike može u radu odbora zastupati i osoba koja nije vjerovnik, ali samo na temelju specijalne punomoći.

Članak 68.

Odbor vjerovnika obavlja svoje poslove na sjednicama koje saziva stečajni sudac po službenoj dužnosti ili na prijedlog stečajnog upravitelja ili večine članova odbora vjerovnika. Sjednicama rukovodi jedan od članova udbora vjerovnika kojega izaberu članovi tog odbora.

Sjednicama Odbora vjerovnika prisustvuje stečajni sudac i stečajni upravitetj bez prava glasa.

Odbor vjerovnika donosi odluku većinom glasova prisutnih članova, a ako su glasovi podijeljeni - odlučje stečajni sudac.

Članak 69.

Odbor vjerovnika:

1) razrmatra izvješća stečajnog upravitetja o toku stečajnog postupka i o stanju stečajne mase,

2) ima pravo pregtedati poslovne knjige i cjelokupnu dkumentaciju koju je preuzeo stečajni upravitetj,

3) ima pravo prigovora stečajnom sucu na rad stečajnog upravitelja, a i stečajnom vijeću na rad stečajnog suca,

4) može predložiti smjenjivanje stečajnog upravitelja i imenovanje novog stečajnog upravitelja,

5) daje mišljenje stečajnom vijeću o unovčenju imovine dužnika,

6) daje mišljenje stečajnom vijeću u vezi s nastavljanjem započetih poslova,

7) daje mišljenje stečajnom sucu o priznavanju opravdanih manjkova utvrđenih pri inventuri,

8) obavlja i druge postove predviđene ovim Zakonom.

Odbor vjerovnika dužan je, na zahljev vjerovnika, obavještavati vjerovnike o toku stečajnog postupka i stanju stečajne mase.

Članak 70.

O naknadi nužnih troškova članova odbora vjerovnika odlučuje stečajni sudac.

Naknada iz stavka 1. ovoga članka utazi u troškove stečajnog postupka.

2. Pokretanje stečajnog postupka

Članak 71.

Stečajni postupak pokreće se prijedtogom ovlaštene osobe, odnosno organa (predlagatelj).

Prijedlog za pokretanje stečajnog postupka može se povući do isticanja oglasa o otvaranju stečajnog postupka na oglasnu ploču suda. U tom slučaju troškove stečajnog postupka snosi predlagatelj.

Članak 72.

Predlagatelj je dužan učiniti vjerojatnim postojanje zakonske osnove za otvaranje stečajnog postupka.

Ako je predlagatelj vjerovnik, dužan je podnijeti dokaze o postojanju svojega novčanog potraživanja te o tome da ga ni prisilnim izvršenjem nije mogao naplatiti.

Članak 73.

Predlagatelj je dužan predujmiti iznos što ga odredi stečajno vijeće za pokrivanje troškova pokretanja stečajnog postupka.

Ako predlagatelj ne predujmi odredeni iznos, sud će prijedlog odbaciti. Iznimno, sud može odlučili da se postupak nastavi iako predujam nije položen.

Ako stečajni postupak bude otvoren, predujmljeni iznos za pokrivanje troškova otvaranja stečajnog postupka ulazi u troškove tog postupka.

Ako prijedlog podnese organizacija koja za dužnika obavlja postove platnog prometa, troškovi stečajnog postupka privremeno se predujmljuju iz sredstava suda.

3. Prethodni postupak

Članak 74.

Ako predlagatelj pokrene prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, sud će obustaviti postupak.

Na isti će način sud postupiti i tako utvrdi da je dužnik do okončanja prethodnog postupka postao solventan.

Članak 75.

Na temelju prijedloga za otvaraikjr stečajnog postupka sterčajno vijeće donosi rješenje o pokretanju prethodnog postkupka za utvrđivanje uvjeta za otvaranje stečajnog postupka (prethodni postupak) ili taj prijediog odbacuje rješenjern.

Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka stečajno vijeće određuje i stečajnog suca.

Prutiv rješenja o pokretanju prethodnog postupka ne rnože se podnijeti žalba.

Članak 76.

Stečajno vijeće može, nakon donošenja rješenja o provedbi prethodnog postupka, ograničiti prava ovlaštenih osoba dužnika za obavljanje pravnih poslova i kao privremenu mjeru osiguranja odrediti obustavu isplata s računa dužnika, ili svojom prethodnom suglasnošću uvjetovati pravovaljanost odluka organa dužnika koje se odnose na raspolaganje njegovim sredstvima.

Stečajno vijeće će ograničenja iz stavka 1. ovoga članka oglasiti na uobičajeni način i odrediti upis u sudski registar i o tim ograničenjima obavijestiti organizaciju koja za dužnika obavlja poslove platnog prometa

Stečajno vijeće može, ako za to postoje opravdani razlozi, odrediti mjere iz stavka 1. ovoga članka i prije donošenja rješenja o pokretanju prethodnog postupka.

Članak 77.

Nakon donošenja odluka iz članka 75. ovoga Zakona, stečajno vijeće odmah odreduje ročište na koje poziva dužnika predlagatelja i organizaciju koja za dužnika obavlja poslove platnog prometa.

Na ročištu iz stavka 1. ovoga člana dužnik i predlagatelj koji nije dužnik izjasnit će se o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka.

Članak 78.

Ako se na ročištu iz članka 77. ovoga Zakona dade izjava o preuzimanju duga, stečajno vijeće ocijenit će danu izjavu i, prema potrebi, provjeriti i zatražili odgovarajuće jarnstvo i, ako je potrebno, odgoditi ročište.

Ako je izjava neosnovana, davatelj izjave odgovara za proeizročenu štetu i troškove pustupka.

Davatelj izjave o preuzimanju duga, a i njegovi jamci, nakon odobrenja suda i preuzimanju duga, odgovaraju solidarno s du.nikom vjerovnicima stečajnog du.nika za obveze stečajnog du.nika koje su nastate do dana davanja izjave o preuzimanju duga.

Rješenjem kojim se odobrava preuzimanje duga stečajno vijeće će obustaviti stečajni postupak. Protiv ovog rješenja, pravo na žalbu ima predlagatelj dužnik i organizacija koja za dužnika obavija poslove platnog prometa.

Članak 79.

Na ročištu iz članka 78. ispitat će se mogućnost sklapanja prisilne nagodbe.

Aku se na ročištu iz. st.avka 1. ovoga člana pokaže da postoji mogućnost da se sklopi prisilna nagodba, stečajno vijeće odredit će rok dužniku za podnošenje prijedloga za prisilnu nagodbu.

Članak 80.

Ako se na ročištu iz članka 77. stavka 1. ovoga Zakona pokaže da ne postoji mogućnost da se sklopi prisilna nagodba, stečajno vijeće odredit će jednoga ili više vještaka koji će u određenom roku, zajedno sa stečajnim sucem i po njeguvirn uputama ispitati ekonomsko-financijsko stanje dužnika ako nije udovoljeno uvjetirna za otvaranje stečajnug pustupka bez prethodnog ispitivanja ekonurnsko-financijskog stanja dužnika.

Stečajno vijeće može pozvati organizaciju koja za dužnika obavlja poslove platnog prometa da sudjeluje u ispitivanju ekonomsko-financijskog stanja dužnika.

Članak 81.

Aku na ročištu iz članka 77. stavka 1. ovoga Zakona bude stavljn prijedlog za prisilnu nagodbu koja udovoljava uvjetima iz članka 19. i 21. ovoga Zakona stečajno vijeće postupit će u smislu člana 23. ovuga Zakona, a ako stavljena ponuda ne udovoljava tim uvjetirna, stečajno vijeće odredit će primjereni rok za stavljanje uredne ponude.

Aku uredna ponuda ne bude stavljena u roku iz stavka 1. ovoga članka, stečajno vijeće postupit će po članku 78. stavku 1. ovoga Zakona.

Članak 82.

Dužnik protiv kojega je pokrenut prethodni postupak dužan je stečajnom sucu staviti na raspotaganje sve potrebne podatke i obavijesti.

Članovi organa upravljanja dužnika, direktor i drugi djetatnici dužnika, pa i oni kojima je prestata fumcija odnosno rad kod dužnika, dužni su stečajnom sucu pružiti sve potrebne podatke i obavijesti.

Članak 83.

Kad stečajni sudac ispita ekonornsko-financijsko stanje dužnika, stečajnom vijeću podnosi izvješće s mišljenjem ima li mjesta otvaranju stečajnog postupka.

4. Otvaranje stečajnog postupka

Članak 84.

Stečajno vijeće, nakon primitka izvješća stečajnog suca i mišljenja vještaka o ekonomsko-financijskom stanju dužnika zakazuje ročište radi rasprave o postojanju uvjeta za otvaranje stečajnog postupka. Na to ročište stečajno vijeće poziva predlagatelja, dužnika, organizaciju koja za dužnika obavlja poslove platnog prometa, stečajnog suca, a prema potrebi i vještaka. Na ovom će se ročištu ispitati mogučnost preuzimanja duga (članak 78.) i sklapanja prisilne nagodbe (članak 79.).

Stečajno vijeće na ročištu, a najkasnije u roku od tri dana nakon njegova održavanja donosi rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad dužnikom ili odbijanju prijedloga za otvaranje ovog postupka.

U rješenju o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, stečajno vijeće određuje tko je dužan snositi nastate troškove.

Protiv rješenja kojim je otvoren stečajni postupak, osim osoba ovlaštenih za zastupanje dužnika, žalbu može podnijeti, u ime dužnika, zastupnik njegova organa upravljanja.

Žalba iz stavka 4. ovoga člana ne sprečava izvršenje odluke o otvaranju stečajnog postupka.

Članak 85.

Stečajno vijeće može odgoditi otvaranje stečajnog pustupka, ati ne duže od tri mjeseca od dana primitka prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, na prijedlog vjerovnika koji je predložio pokretanje stečajnog postupka čije se potraživanje ni prisilno nije moglo naplatiti na temelju pravnog akta koji ima svojstvo izvršne isprave.

Članak 86.

Stečajno vijeće može odlućiti da se stečajni postupak otvori bez provedbe prethodnog postupka i bez ispitivanja ekonomsko-financijskog stanja dužnika ako prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnese dužnik ili likvidacijski upravitelj te ako se taj postupak otvara po službenoj dužnosti.

Članak 87.

Stečajni postupak otvorit će se po službenoj dužnosti i bez prethodnog ispitivanja ekonomsko-financijskog stanja dužnika ako je prije toga bio otvoren postupak za prisilnu nagodbu koji je bio završen bez uspjeha.

Članak 88.

Stečajno vijeće može donijeti odluku da se stečajni postupak otvori, ali da se ne provodi ako utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova tog postupka, ili je neznatne vrijednosti, i u tom slučaju donijet će rješenje kojim se stečajni postupak zaključuje.

Ako stečajno vijeće u tijeku stečajnog postupka utvrdi da imovina stečajnog dužnika koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova stečajnog postupka, ili je neznatne vrijednosti, donijet će rješenje kojim se stečajni postupak zaključuje.

Rješenje iz stavka 1. i 2. ovoga članka objavljuje se u "Narodnim novinama".

Protiv rješenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka vjerovnici mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana objave rješenja u "Narodnim novinama".

Imovina dužnika upotrijebit će se za podmirenje troškova stečajnog postupka, a neutrošeni dio predat će se Hrvatskom fondu za privatizaciju bez preuzimanja obveza.

Članak 89.

O otvaranju stečajnog postupka vjerovnici se obavještavaju preko oglasa.

Oglas se objavljuje isticanjem na oglasnoj ptoči suda i objavom u "Narodnim novinama". Oglas mora biti istaknut na oglasnoj ploči suda istog dana kada je doneseno rješenje.

Rješenje o otvaranju stečajnog postupka dostavlja se predlagatelju dužniku, organizaciji koja za dužnika obavlja poslove platnog prometa i nadležnom državnom odvjetništvu.

Stečajno vijeće će odrediti da se otvaranje stečajnog postupka upiše u sudski registar i u javne knjige u koje su uknjižena prava na nekretnine ili na brodovima, a i prava industrijskog vtasništva, i to odmah kada je doneseno rješenje o otvaranju stečajnog postupka.

Članak 90.

Oglas o otvaranju stečajnog postupka sadrži:

1) naziv suda koji je donio rješenje o otvaranju stečajnog postupka,

2) izvod iz rješenja o otvaranju stečajnog postupka,

3) tvrtku i sjedište dužnika,

4) ime i sjedište stečajnog suca,

5) ime i adresu stečajnog upravitelja,

6) poziv vjerovnicima da prijave svoja potraživanja stečajnom vijeću podneskom u dva primjerka, s dokazima u roku od 30 dana od dana objave oglasa o otvaranju stečajnog postupka u "Narodnim novinama", osim ako svoja potraživanja nisu prijavili u postupku prisilne nagodbe,

7) mjesto, dan i sat ročišta za ispitivanje potraživanja,

8) poziv dužnicima da svoje dugove bez odgode namire,

9) dan isticanja oglasa na ploči suda.

Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka

Vrijeme nastupanja pravnih posljedica

Članak 91.

Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka nastaju početkom dana kada je oglas o otvaranju stečajnog postupka istaknut na oglasnoj ploči suda.

Ako je rješenje o otvaranju stečajnog postupka po žalbi ukinuto, a u ponovnom postupku stečajni postupak ponovno otvoren, pravne posljedice stečajnog postupka nastaju početkom dana kada je prvo rješenje istaknuto na ogtasnoj ploči suda.

Prenošenje funkcija organa upravljanja na

stečajnog upravitelja

Članak 92.

Na dan otvaranja stečajnog postupka prestaju prava poslovodnog organa, zastupnika i organa upravljanja dužnika i te funkcije prelaze na stečajnog upravitelja.

Radni odnosi

Članak 93.

Na dan otvaranja stečajnog postupka stečajni upravitelj otkazat će radni odnos svim djetatnicima dužnika s otkaznim rokom od 30 dana, bez obzira na dužinu radnog staža Protiv otkaza radnog odnosa ne može se voditi radni spor.

Nakon isteka otkaznog roka iz stavka 1. ovoga člana stečajni upravitelj, po odobrenju stečajnog vijeća, može zasnovati radni odnos na određeno vrijeme s potrebniin brojem djelatnika radi dovršenja započetih poslova i otktanjanja moguće štete.

Stečajni upravitelj dužan je o prestanku radnog odnosa djetatnika dužnika obavijestiti, radi ostvarivanja prava djetatnika, nadležni zavod za zapošljavanje i jedinice lokalne samouprave i uprave na čijem je području sjedište dužnika, odnosno na čijem su području nalazi dio dužnika (pogon i sl.).

Članak 94.

Djetatnici koji su dok traje stečajni postupak ostali na radu imaju pravo na plaću čiju visinu, na prijedlog stečajnog upravitelja, određuje stečajno vijeće.

Izdaci za plaće ulaze u troškove stečajnog postupka.

Stečajna masa

Članak 95.

Na dan otvaranja postupka stečaja formira se stečajna masa.

U stečajnu masu ulazi sva imovina dužnika, ako zakonom nije drugačije određeno.

Uvođenje stečajnog upravitelja u dužnost

Članak 96.

Nakon otvaranja stečajnog postupka obavlja se, u najkraćem roku, uvođenje u dužnost stečajnog upravitelja.

Nakon uvođenja u dužnost stečajni upravitelj ažurira knjigovodstvenu evidenciju do otvaranja stečajnog postupka i sastavlja početnu stečajnu bilancu na temelju inventure prema stanju na dan otvaranja tog postupka.

Ako se pri sastavljanju početne stečajne bilance utvrdi da je stvarna vrijednost imovine dužnika manja od vrijednosti iskazane u knjigovodstvu, stečajno vijeće može, na prijedlog stečajnog upravitelja, donijeti rješenje o otpisu razlike u vrijednostima prema stanju na dan otvaranja stečajnog postupka i o otpisu nenaplativih potraživanja.

O otpisima iz stavka a ovoga člana zatražit će se mišljenje odbora vjerovnika, ako je taj odbor osnovan.

Računi dužnika

Članak 97.

Na dan otvaranja stečajnog postupka gase se računi dužnika i prestaju prava osoba koje su bile ovlaštene raspotagati imovinom dužnika.

Organizacija koja za dužnika obavlja poslove platnog prometa, na zahljev stečajnog upravitelja, otvara nov račun preko kojeg će se obavljati poslovanje dužnika.

Novčana sredstva s ugašenih računa dužnika prenose se na novi račun.

Tvrtka dužnika

Članak 98.

Uz tvrtku dužnika dodaje se pri potpisivanju oznaka "u stečaju", s naznakom novog broja računa preko kojega se obavlja poslovanje dužnika.

Izvršenja i osiguranja

Članak 99.

Od dana otvaranja stečajnog postupka ne može se protiv dužnika dopustiti mjera osiguranja niti prisilnog izvršenja radi namirenja potraživanja u vezi s kojima postoji izvršna isprava.

Postupci radi osiguranja i izvršenja iz stavka 1. ovoga članka koji su u tijeku prekidaju se.

Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na izlučne i razlučne vjerovnike koji su pravo odvojenog namirenja stekli 60 dana prije dana otvaranja stečajnog postupka.

Upisi u javne knjige mogu se dopustiti i izvršiti i nakon dana otvaranja stečajnog postupka ako su uvjeti za upis ostvareni prlje dana otvaranja stečajnog postupka.

Odredba stavka 1. ovoga člana ne primjenjuje se na izvršne isprave koje se odnose na troškove stečajnog postupka ni na obveze plaćanja takse za radnje dužnika u tijeku tog postupka.

Novčana i nenovčana potraživanja

Članak 100.

Na dan otvaranja stečajnog postupka potraživanja vjerovnika prema dužniku koja nisu dospjela smatraju se dospjelim:

Nenovčana potraživanja dužnika koja nisu dospjela unose se u stečajnu masu u novčanoj vrijednosti.

Potraživanja u stranoj valuti prijavljuju se u toj valuti. Potraživanja u domaćoj vatuti prijavljuju se u domaćoj valuti s iskazanom protuvrijednosti u DEM obračunatoj po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan otvaranja stečajnog postupka.

Povremena davanja

Članak 101.

Novčana i nenovčana potraživanja prema dužniku koja imaju za predmet povremena davanja pretvaraju se u jednokratna novčana potraživanja.

Kamate

Članak 102.

Na dan otvaranja stečajnog postupka prestaju teći kamate na potraživanja od dužnika što se namiruju iz stečajne mase.

Zastara potraživanja

Članak 103.

Prijavljivanjem potraživanja u stečajnu masu prekida se zastara potraživanja od dužnika.

Zastara potraživanja dužnika prema njegovim dužnicima ne teče godinu dana od dana otvaranja stečajnog postupka.

Uvjetna potraživanja

Članak 104.

Vjerovniku čije je potraživanje vezano za odgodni uvjet osiguravaju se odgovarajuća sredstva iz stečajne mase.

Ako odgodni uvjet ne nastupi do konačne diobe stečajne mase, takvo potraživanje se gasi, a osigurana sredstva raspoređuju se na ostate vjerovnike.

Potraživanja vezana za raskidni uvjet uzimaju se u obzir pri diobi stečajne mase ako vjerovnik pruži osiguranje da će vratiti ono što je primio iz stečajne mase kada taj uvjet nastupi.

Prijeboj potraživanja

Članak 105.

U stečajnom postupku dopušten je prijeboj potraživanja vjerovnika s protupotraživanjem dužnika.

Potraživanja koja su se do dana otvaranja stečajnog postupka mogta prebiti smatraju se prebijenima i ne prijavljuju se u stečajnu masu.

Prebijaju se i potraživanja odnosno protupotraživanja koja nisu dospjeta na dan otvaranja stečajnog postupka, a i potraživanja ili protupotraživanja koja ne glase na novčani iznos.

Prebiti se mogu i uvjetna potraživanja ako to odobri stečajno vijeće. Stečajno vijeće može prijeboj ovih potraživanja uvjetovati time da vjerovnik položi osiguranje.

Vjerovraici čija se potraživanja prebijaju dužni su o prijeboju izvijestiti stečajnog upravttelja. Ako vjerovnik ne izvijesti stečajnog upravitelja, odgovoran je za štetu i troškove.

Članak 106.

Prijeboj nije dopušten ako je potraživanje ustupljeno (cedirano) vjerovniku za posljednjih šest mjeseci prije dana otvaranja stečajnog postupka, a vjerovnik je znao ili je morao znati da je dužnik postao nesposoban za plaćanje ili da je protiv njega podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga člana, prijeboj potraživanja dopušten je ako je riječ o potraživanjima u vezi s izvršenjem neizvršenih ugovora ili potraživanjima koja su oživjeta uspješnim pobijanjem pravnog posla dužnika.

Članak 107.

Potraživanja od dužnika koja su nastata prije dana otvaranja stečajnog postupka ne mogu se prebiti s potraživanjem stečajne mase koje je nastato nakon dana otvaranja tog postupka.

Dvostrano teretni ugovori skIopljeni prije otvaranja stečajnog postupka.

Članak 108.

Dvostrano teretni ugovori sklopljeni s dužnikom prije dana otvaranja stečajnog postupka ostaju na snazi, s tim što stečajni upravitelj, uz odobrenje stečajnog suca, može odustati od ugovora.

Druga ugovorna strana može tražiti da se stečajni upravitelj u primjerenom roku izjasni da li ugovor održava na snazi ili od njega odustaje. Aku stečajni upravitelj to ne učini, smatrat će se da je udustao od ugovora.

Ako stečajni upravitelj odustane od ugovora, druga ugovorna strana može tražiti naknadu štete kao stečajni vjerovnik.

Ako je druga ugovorna strana dužna prva ispuniti ugovor može odbiti ispunjenje ugovora dok ugovor ne ispuni dužnik ili na njezin zahtjev, ne pruži osiguranje.

Druga ugovorna strana ne može tražiti izvršenje fiksnih ugovora ako je rok isporuke nakon dana otvaranja stečajnog postupka, ali može tražit naknadu štete kao stečajni vjerovnik.

Iznos štete koju treba nadoknaditi u smislu stavka 5. ovoga članka jednak je razlici između ugovorene kupoprodajne cijene robe i srednje tržišne cijene koju bi takva roba imala na dan koji je ugovorom određen kao dan isporuke robe u mjestu ispunjenja ugovora.

Članak 109.

Ugovore o zakupu stečajni upravitelj može otkazati neovisno o zakonskim ili ugovornim rokovima, i to svakoga prvog dana u mjesecu s otkaznim rokom od 30 dana.

Otkazom ugovora o zakupu, u smislu stavka 1. ovoga članka, ne dira se u pravo druge ugovorne strane na naknadu štete koju ta strana ostvaruje kao stečajni vjerovnik.

Nalozi i ponude

Članak 110.

Nalog što ga je izdao dužnik gubi valjanost na dan otvaranja stečajnog postupka.

Ponude učinjene dužniku ili ponude koje je učinio dužnik prestaju vrijediti na dan otvaranja stečajnog postupka ako do dana otvaranja tog postupka nisu prihvaćene.

Pravo na potragu stvari

Članak 111.

Prodavatelj kojem kupovna cijena nije isplaćena u cijetosti može tražiti da mu se vrati roba koja je iz drugog mjesta poslana dužniku prije dana otvaranja stečajnog postupka a do dana otvaranja tog postupka nije prispjeta u odredišno mjesto odnosno ako je do tog dana dužnik nije preuzeo (u nastavku teksta "pravo na potragu").

Pravo na potragu ima i komisionar za kupnju robe. Ako je dužnik preuzeo samo na čuvanje robu koja je stigta u odredišno mjesto prije dana otvaranja stečajnog postupka prodavatelj nema pravo na potragu, ali ima pravo redovnim putem ostvariti svoja prava u vezi s tom robom kao izlučni vjerovnik.

Pobijanje pravnih radnji

Članak 112.

Vjerovnici te stečajni upravitelj, u ime stečajnog dužnika, imaju pravo pobijanja pravnih radnji koje je dužnik učinio posljednje godine prije dana otvaranja stečajnog postupka.

Pod pravnim radnjama, u smislu stavka 1. ovoga člana, razumijeva se i propuštanje obavljanja tih radnji.

Vjerovnici i stečajni upravitelj mogu pobijati:

1) pravne radnje kojima se remeti ujednačeno namirenje vjerovnika (oštečenje vjerovnika) odnosno kojima se pojedini vjerovnici stavljaju u povoljniji položaj (pogodovanje vjerovnika) ako je druga strana prema kojoj su te radnje poduzete znala ili je morata znati za nepovoljno ekonomsko-financijsko stanje dužnika,

2) pravne radnje kojima se bez naknade ili uz neznatnu naknadu raspolaže imovinom dužnika.

Članak 113.

Pretpostavlja se da je vjerovnik znao ili je morao znati za nepovoljno ekonomsko-firtancijsko stanje dužnika:

1) ako je naplatio svoje potraživanje koje nije dospjeto ili je to učinio u obliku i na način što nisu uobičajeni,

2) ako je pravna radnja koja je predmet pobijanja učinjena neposredno prije dana otvaranja stečajnog postupka osobito za vrijeme trajanja prethodnog postupka odrtosno postupka prisilne nagodbe što je prethodio stečajnom postupku.

Članak 114.

Ne mogu se pobijati:

1) pravne radnje iz članka 28. ovoga Zakona koje je izvršio dužnik u okviru tekućeg poslovanja i poslovi koje obavi na temelju odobrenja upravitelja prisilne nagodbe,

2) pravne radnje koje dužnik obavi radi izvršenja sklopljene prisilne nagodbe,

3) pravne radnje iz tekućeg poslovanja koje dužnik obavi nakon sklopljene prisilne nagodbe, osim pravnih poslova kojima se mogu oštetiti vjerovnici,

4) isplate po mjenicama i čekovima ako je druga strana morala primiti isplatu da ne bi izgubila pravo na regres protiv ostalih mjeničnih odnosno čekovnih obveznika.

Članak 115.

Pobijati se mogu i pravne radnje za koje već postoji izvršna isprava ili koje su izvršene u postupku prisilnog izvršenja.

Ako se zahljev za pobijanje pravnih radnji usvoji, prestaje učinak izvršne isprave prema vjerovnicima.

Članak 116.

Tužba za pobijanje pravnih radnji može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana otvaranja stečajnog postupka, a najkasnije do ročišta za glavnu diobu.

Tužba iz stavka 1. ovoga članka podnosi se protiv osobe prema kojoj je pobijena radnja poduzeta, a i protiv du.nika ako on nije tužitelj.

Stečajni upravitelj može podnijeti tužbu za pobijanje pravnih radnji samo na temelju odobrenja stečajnog suca.

Ako se zahljev za pobijanje pravnih radnji usvoji, pobijena pravna radnja je bez pravnog učinka prema stečajnoj masi i protivna je strana dužna vratiti u stečajnu masu sve imovinske koristi stečene na osnovi pobijene radnje.

Pravne radnje iz članka 112. ovoga Zakona vjerovnici mogu pobijati i isticanjem prigovora u parnici bez vremenskog ograničenja iz stavka 1. ovoga članka.

Razlučna i izlučna prava

Članak 117.

Otvaranje stečajnog postupka ne utječe na prava odvojenog namirenja iz određenih stvari odnosno iz imovine dužnika (založno pravo, pravo namirenja, pravo retencije i druga razlučna prava) te na prava izdvajanja stvari koja ne pripadaju dužniku (izlučna prava).

Razlučna prava stečena izvršenjem i osiguranjem za posljednjih 60 dana prije dana otvaranja stečajnog postupka radi namirenja ili osiguranja prestaju važiti.

Razlučna prava ostaju na snazi ako se stečajni postupak ne provodi zbog razloga navedenih u članku 88. ovoga Zakona.

Ako je razlučno pravo koje je stečeno izvršenjem ostato na snazi u smislu stavaka 1. i 3. ovoga članka, stečajno vijeće, na prijedlog vjerovnika, dopustit će nastavljanje izvršnog postupka i o tome će izvijestiti sud pred kojim se vodi izvršni postupak.

Članak 118.

Ako dio imovine dužnika na koji je stečeno razlučno pravo (posebna stečajna masa) nije dovoljan da se iz njega namiri potraživanje razlučnog vjerovnika u cijetosti, razlučni vjerovnik ima pravo nenamireni dio svojeg potraživanja ostvariti kao stečajni vjerovnik.

Višak koji ostane nakon namirenja potraživanja razlučnog vjerovnika iz posebne stečajne mase unosi se u diobnu masu.

Okonsnje započetih poslova

Članak 119.

U tijeku stečajnog postupka okončat će se samo oni započeti poslovi čije je izvršenje prijeko potrebno da bi se spriječilo nastupanje štete na imovini dužnika.

Koji se poslovi smatraju prijeko potrebnim u smislu stavka 1. ovoga članka odlučuje stečajno vijeće.

Članak 120.

U tijeku stečajnog postupka mogu se sklopiti novi ugovori samo radi unovčenja imovine dužnika i radi završetka započetih poslova i poslova koji su prijeko potrebni da bi se spriječilo nastupanje štete na imovini dužnika.

Sklapanje ugovora iz stavka 1. ovoga člana stečajno vijeće može uvjetovati svojom suglasnošću.

6. Prijava potraživanja

Članak 121.

Vjerovnici prijavljuju svoja potraživanja pismeno s time da iznos potraživanja u domačoj vatuti iskazuju u DEM, obračunat po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan otvaranja stečajnog postupka.

U prijavi se mora navesti:

1. Tvrtka i sjedište, odnosno ime i prebivatište ili boravište vjerovnika,

2. pravna osnova i iznos potraživanja,

3. broj žiro-računa ili drugog računa vjerovnika ako ga ima.

Vjerovnici koji imaju potraživanje u stranoj vatuti prijavljuju ih u toj vatuti.

Ako se prijavljuju potraživanja o kojima je parnični postupak u tijeku, u prijavi se navodi sud pred kojim se vodi postupak s naznakom spisa.

Razlučni vjerovnici označuju u prijavi dio imovine dužnika na koji se njihov zahtjev odnosi i iznos do kojega njihova potraživanja neće biti pokrivena razlučnim pravom.

Izlučni vjerovnici označuju u prijavi dio imovine (predmet) na koji se njihov zahljev odnosi.

Članak 122.

Potraživanja prijavljena u povodu oglasa za sklapanje prisilne nagodbe smatrat će se prijavljenim i u stečajnom postupku.

Članak 123.

Solidarni sudužnici i jamci dužnika mogu kao stečajni vjerovnici tražiti da im se vrati ono što su za dužnika platili prije ili nakon dana otvaranja stečajnog postupka, ako im pripada pravo na regres prema dužniku.

Solidarni sudužnici i jamci mogu podnijeti i zahljev da im se osigura i iznos što će ga platiti za dužnika razmjerno iznosu koji bi im pripadao kao stečajnim vjerovnicima.

Ispitivanje prijavljenih potraživanja

Članak 124.

Prijavljena potraživanja vjerovnika ispituje stečajno vijeće na ročištu za ispitivanje potraživanja.

Na ročištu za ispitivanje potraživanja ispituju se potraživanja prijavljena u roku određenom za prijavu potraživanja. Potraživanja prijavljena nakon proteka roka određenog za prijavu potraživanja do zaključenja ročišta za ispitivanje potraživanja mogu se ispitati ako se stečajni upravitelj može izjasniti o tim potraživanjima.

Na ročištu za ispitivanje potraživanja sudjeluje stečajni sudac, stečajni upravitelj, vjerovnici koji su prijavili svoja potraživanja te druge osobe koje s obzirom na poslove što su ih obavljale kod dužnika mogu pružiti podatke u poslovanju i visini prijavljenih potraživanja.

Ročište za ispitivanje potraživanja održat će se i ako mu ne prisustvuju svi vjerovnici koji su prijavili svoja potraživanja, a uredno su pozvani.

Članak 125.

Stečajni upravitelj dužan je o svakome prijavljenom potraživanju određeno se izjasniti priznaje li ga ili ga osporava.

Vjerokvnici mogu osporavati prijavljena potraživanja.

Prijavljeno potraživanje smatra se utvrđenim ako ga prizna stečajni upravitelj i ako ne ospori nijedan od vjerovnika prisutnih na ročištu za ispitivanje potraživanja.

Članak 126.

Prijave potraživanja što sudu koji provodi stečajni postupak stignu nakon zaključenja ročišta za raspravu o nacrtu glavne diobe, odbacit će stečajno vijeće.

Potraživanja prijavljena nakon proteka roka određenog za prijavu potraživanja koja se nisu mogla ispitati u smislu članka 129. stavka 2. ovoga Zakona, ispitat će se na naknadnom ročištu za ispitivanje potraživanja što će ga odrediti stečajno vijeće.

Vjerovnici potraživanja iz stavka 2. ovoga članka ne mogu na naknadnom ročištu za ispitivanje potraživanja osporavati potraživanja priznata na prijašnjem ročištu.

Ako su potraživanja prijavljena u smislu stavka 2. ovoga članka osporena, neće se uzeti u obzir pri glavnoj diobi, osim ako su pravomoćno utvrđena do zaključenja ročišta za glavnu diobu.

Članak 127.

Stečajno vijeće će rješenjem uputiti vjerokvnika čije je potraživanje osporeno da u roku od osam dana od dana dostave rješenja pokrene postupak pred sudom ili drugim organom radi utvrđivanja osporenog potraživanja.

Ako se osporava potraživanje vjerovnika koji je za to potraživanje već stekao izvršnu ispravu, stečajno vijeće uputit će vjerovnika odnosno stečajnog dužnika, ovisno o tome tko je od njih osporio potraživanje, na pokretanje parničnog odnosno upravnog ili drugog postupka u smislu stavka 1. ovoga članka.

Vjerovnik koji je pokrenuo parnični ili upravni ili drugi posebni postupak, u smislu stavka 1. i 2. ovoga članka, dužan je o tome izvijestiti stečajno vijeće. Ako to ne učini, vjerovnik je odgovoran za štetu uzrokovanu propuštanjem.

Ako su vjerovnici iz stavka 1. ovoga članka pokrenuli parnični ili upravni ili drugi posebni postupak nakon proteka propisanog roka, njihova potraživanja stečajno vijeće neće uzeti u obzir pri diobi stečajne mase, osim ako su do tog vremena pravomoćno utvrđena.

Odluke o osporenim potraživanjima imaju učinak prema svim vjerovnicima dužnika.

Članak 128.

Troškovi postupka iz članka 127. stavka 1. ovoga Zakona smatraju se troškovima stečajne mase ako je stečajni upravitelj neosnovano osporio potraživanje.

Stečajno vijeće može odrediti da troškove iz stavka 1. ovoga člana snosi stečajni upravitelj ako je on iz obijesti osporio potraživanje ili je na takav način vodio postupak.

7. Prodaja dužnika

Članak 129.

Stečajno vijeće može, nakon što pribavi mišljenje vjerovnika i stečajnog upravitelja na osnovi procjene odnosno provedenog vještačenja, odlučiti da se dužnik kao pravna osoba izloži prodaji.

Prodaja dužnika kao pravne osobe obavlja se javnim nadmetanjem ili neposrednom pogodbom.

Prodaja dužnika kao pravne osobe može se odrediti samo uz uvjet da se na taj način postignu povoljniji uvjeti za namirenje vjerovnika.

Članak 130.

Nakon prodaje dužnika kao pravne osobe, u smislu članka 129. ovoga Zakona, stečajni se postupak u odnosu na dužnika obustavlja, ali se postupak nastavlja protiv stečajne mase, koju zastupa stečajni upravitelj, radi namirenja vjerovnika.

Sredstva dobivena prodajom dužnika ulaze u stečajnu masu.

Za potraživanja prema dužniku koja su nastala do obustave stečajnog postupka ni dužnik ni njegov kupac ne odgovaraju vjerovnicima.

Prodaja dužnika kao pravne osobe ne utječe na izlučna prava.

Razlučna prava ostaju na snazi nakon prodaje dužnika kao pravne osobe. Ta će prava prestati u onoj mjeri u kojoj će biti ostvarena u nastavljenome stečajnom postupku u smislu stavka 1. ovoga članka.

Odluke o prestanku radnog odnosa djelatnika ostaju na snazi (članak 93. stavak 1.).

8. Unovčenje imovine dužnika

Članak 131.

Imovina dužnika koja ulazi u stečajnu masu prodaje se, u pravilu, javnim nadmetanjem.

Stečajno vijeće, nakon pribavljenog mišljenja odbora vjerovnika, ako je osnovan, može odrediti i drugi način prodaje (prikupljanjem ponuda i neposrednom pogodbom) ako zakonom nije drugačije određeno.

O prodaji imovine dužnika obavještavaju se osobe koje imaju pravo prvokupa.

Članak 132.

Imovina odnosno dio imovine koja čini funkcionalnu cjelinu u procesu proizvodnje (postrojenje, uređaji i sl.), prodaje se u pravilu, javnim nadmetanjem, i to prvenstveno kao cjelina sa zgradom i zemljištem, a ako to nije moguće - prodaje se bez zgrade i zemljišta.

Pravo prvokupa zgrade namijenjene obrazovanju, nauci, kulturi, zdravstvu i socijalnoj zaštiti i stvari ugrađene u te zgrade te stvari koje neposredno služe obrazovanju, nauci, kulturi, zdravstvu i socijatnoj zaštiti imaju osobe koje udovoljavaju uvjetima za obavljanje takve djetatnosti.

Članak 133.

Prije dana određivanja javne prodaje, sudskim se vještačenjem procjenjuje stvarna vrijednost postrojenja ili uređaja, a i pojedinih stvari koje čine postrojenja i uređaje, koje su takve prirode da se mogu prodavati pojedinačno.

Početnu prodajnu cijenu određuje stečajno vijeće, na osnovi mišljenja stečajnog suca, nakon saslušanja stečajnog suca i odbora vjerovnika, ako je osnovan.

Početna prodajna cijena ne može biti niža od polovice procijenjene vrijednosti.

Ako se prodaja ne može obaviti ni po određenoj prodajnoj cijeni, stečajno vijeće može odobriti prodaju i po nižoj cijeni.

Ako se od vremena kada je obavljena procjena vrijednosti stvari do vremena njihove prodaje vrijednost stvari znatnije izmijeni, odredit će se njihova nova procjena.

Članak 134.

Imovinu prodaje stečani upravitelj po uputarna i pod nadzorom stečajnog suca.

Javna prodaja se oglašava na oglasnoj ploči suda, a kad je riječ o stvarima veće vrijednosti, nekretninama i uređajima - i u dnevnom tisku.

Oglas iz stavka 2. ovog članka sadrži osobito popis stvari koje se prodaju, početnu vrijednost tih stvari, vrijeme u koje ih je moguće razgledati te vrijerne i mjesto prodaje

Članak 135.

Ako imovina iz članka 132. ovoga Zakona ne bude prodana, predaje se vjerovnicima ako je prihvate vodeći računa o visini njihovih potraživanja.

Imovina koja se nije mogla predati vjerovnicima u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka predaje se Hrvatskom fondu za privatizaciju.

Članak 136.

Vjerovnik i dužnik mogu u roku od tri mjeseca od dana prodaje stvari dužnika zahtijevati poništaj prodaje ako su prodajom oštećeni interesi vjerovnika.

O zehljevu za poništaj prodaje rješava sud koji provodi stečajni postupak.

U slučaju poništaja prodaje u smislu stavka 1. ovoga članka, kupac ima pravo na naknadu štete kao vjerovnik stečajne mase.

9. Namirenje vjerovnika

Članak 137.

Stečajnu masu za podjelu vjerovnicima (u nakstavku teksta "diobna masa") čine, osim novčanih sredstava dužnika na dan otvaranja stečajnog postupka i novčana sredstva ostvarena prodajom imovine te potraživanja naplaćena u tom postupku.

Članak 138.

Prije nego što se pristupi namirenju vjerovnika, iz diobne će se mase izdvojiti iznos potreban za isplatu troškova stečajnog postupka i za namirenje vjerovnika stečajne mase.

Članak 139.

Za osiguranje isplate osporenih potraživanja izdvojit će se iz diobne mase razmjerni dio sredstava za vjerovnike koji su radi ostvarivanja svojeg potraživanja pravovremeno pokrenuli posebni postupak, i o tome izvijestili stečajno vijeće.

Ako vjerovnik ne uspije u posebnom potupku pokrenutom radi utvrđivanja svojega osporenog potraživanja, izdvojena sredstva će se podijetiti na druge vjerovnike.

Članak 140.

Dugovi dužnika isplaćuju se razmjernu iz diobne mase prema svakom isplatnom redu u dornaćoj valuti iskazanoj u protuvrijednosti DEM prema srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan otvaranja stečajnog postupka.

Prvi isplatni red čine potraživanja koja su prihod državnog proračuna Republike Hrvatske, potraživanja fondova koja se na temelju zakona obvezno izdvajaju iz prihoda, odnosno plaća djetatnika stečajnog dužnika.

Drugi isplatni red čine ostala potraživanja stečajnih vjerovnika za koja nije ovim Zakonorn drukčije uredeno. Iznirnno od stavka 2. i 3. ovoga članka, plaće djetatnika dužnika u visini minimalnih plaća do dana isteka otkaznog roka iz članka 93. stavka 1. ovoga Zakona i naknade štete za povrede na radu koju je djetatnik pretrpio kod dužnika prije dana otvaranja stečajnog postupka, namiruju se kao troškov stečajnog postupka.

Neisplaćene plaće djetatnika preko minimalnih plaća namiruju se ravnopravno s potraživanjima ostatih vjerovnika iz stavka 3. ovoga članka.

Dugovi diobne mase ne čine novčane kazne zbog privrednh prijestupa ili prekršaja.

Članak 141.

Ako je vjerovniku priznato potraživanje s raskidnim uvjetom, stečajno vijeće uzet će u obzir to potraživanje pri diobi ako vjerovnik priloži osiguranje da će ono što je prirnio vratiti ako se ispuni raskidni uvjet.

Ako je vjerovniku priznato potraživanje s odgodnim uvjetom, isplatit će mu se razmjerni dio njegova potraživanja ako odgodni uvjet nastupi do ročišta za glavnu diobu.

Članak 142.

Diobi se pristupa kada znatni dio imovine bude unovčen.

Članak 143.

Stečajno vijeće, na temelju prijedloga stečajnog upravitelja i primjedaba stečajnog suca, odobrava nacrt za gtavnu diobu.

Nacrt za gtavnu diobu sadrži popis potraživanja s podacina o vjerovnicima, visini potraživanja i visini novčanih sredstava namijenjenih za diobu te kvotu i iznos za isplatu potraživanja koja se namiruju iz diobne mase.

Članak 144.

Stečajno vijeće dostavlja nacrt za glavnu diobu, s pozivom za ročište za raspravu o tom nacrtu, stečajnom sucu, stečajnom upravitelju, vjerovnicima čija su potraživanja utvrđivana i vjerovnicima čija su potraživanja osporena, a pravovremeno su pokrenuti posebni postupak.

Nacrt za glavnu diobu ne dostavlja se vjerovnicima kada se vjerovnici prema tom nacrtu isplaćuju u cijetosti.

Članak 145.

Na ročištu za raspravu o nacrtu za glavnu diobu vjerovnici mogu podnositi prigovore na taj nacrt.

Rješenje o glavnoj diobi donosi stečajno vijeće nakon rasprave za glavnu diobu.

O podnesenim prigovorima stečajno vijeće odlučuje u rješenju o glavnoj diobi.

Članak 146.

Na temelju pravomočnog rješenja o glavnoj diobi, stečajni će upravitelj isplatiti potraživanja vjerovnicima u roku od 15 dana od dana pravomočnosti tog rješenja.

Vjerovnik koji je prema dužniku imao potraživanje u stranoj vatuti, može kod ovlaštene banke pretvoriti (kupiti) odgovarajuću vatutu u skladu s važečim propisima.

Članak 147.

Naknadna dioba provodi se prema pritjecanju sredstava dužnika.

Odluku o naknadnoj diobi donosi stečajni sudac.

Članak 148.

Ako nakon isplate vjerovnika ostanu neraspoređena društvena sredstva ta se sredstva predaju Hrvatskom fondu za razvoj.

Ako ostanu neraspoređena sredstva u zadružnom vlasništvu ta se sredstva predaju odgovarajućem zadružnom savezu, a ako ostanu sredstva u privatnom vtasništvu

predaju se vtasniku.

10. Zaključenje stečajnog postupka

Članak 149.

Kad od stečajnog upravitelja primi izvještaj da su svi poslovi iz stečajnog postupka okončani, stečajni sudac podnkosi stečajnom vijeću prijedlog za zaključenje stečajnog postupka.

Odluku o zaključenju stečajnog postupka stečajno vijeće objavljuje u "Narodnim novinama".

Nakon zaključenja stečajnog postupka, stečajni upravitelj podnosi stečajnom vijeću završno izvješće o svojem poslovanju, s mišljenjem stečajnog suca.

Nakon što razmotri izvješće stečajno vijeće razrješava stečajnog upravitelja, a ako u njegovu poslovanju postoje nepravitnosti - poduzima protiv njega odgovarajuće mjere.

Članak 150.

Ako stečajno vijeće nakon otvaranja stečajnog postupka utvrdi da bi daljnje vođenje postupka uzrokovalo nerazmjerne troškove, obustavit će daljnje unovčenje diobne mase i zaključiti taj postupak.

Postupci koji su u tijeku, a u vezi su sa stečajnim postupkom, obustavljaju se.

Stečajno vijeće može, u slučaju iz stavka 1. ovoga člana, odlučiti da se pojedine stvari iz diobne mase ili pojedina potraživanja prenesu na pojedine vjerovnike, vodeći računa o visini njihovih utvrđenih potraživanja.

11. Upis u sudski registar

Članak 151.

U sudski registar i druge stužbene evidencije upisuje se po službenoj dužnosti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, rješenja o provedbi prethodnog postupka, rješenja o određivanju ograničenja prava dužnika u tijeku prethodnog postupka i pravomoćno rješenje o zaključenju odnosno obustavi stečajnog postupka.

Na dan upisa u sudski registar rješenja o zaključenju stečajnog postupka dužnik prestaje postojati i brišu se upisi iz stavka 1. ovoga člana.

U slučaju prodaje dužnika, obavljeni upisi u sudski registar u vezi sa stečajnim postupkom brišu se.

12. Prisitna nagodba u stečaju

Članak 152.

Do ročišta za raspravu po nacrtu za glavnu diobu vjerovnici ili sam dužnik mogu predložili zaključenje prisilne nagodbe.

Prije podnošenja prijedloga iz stavka 1. ovoga člana stečajno vijeće može odlučiti da se zastane s unovčenjem imovine dužnika.

Postupak prisilne nagodbe provodi i nagodbu odobrava stečajno vijeće.

Ako se odobri prisilna nagodba stečajni postupak obustavlja se.

Obustavom stečajnog postupka iz stavka 4. ovoga članka prestaju pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka.

U slučaju obustave stečajnog postupka iz stavka 4. ovo ga člana, odluke o prestanku radnog odnosa djetatnika ostaju na snazi (članak 93. stavak 1).

Članak 153.

Likvidacijski postupak provodi se:

1) kada je izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti zbog neudovoljenja uvjetima za obavljanje djetatnosti, a u roku određenom za izricanje mjere nije udovoljeno uvjetima za obavljanje te djetatnosti odnosno nije promijenjena njezina djetatnost,

2) ako su prestati postojati prirodni i drugi uvjeti za obavljanje gospodarske djetatnosti koja je predmet poslovanja,

3) ako je pravomoćnom odlukom suda utvrđena ništavost upisa u sudski registar,

4) ako je protekao rok za koji je subjekt osnovan ili ako je postignuta svrha radi koje je subjekt osnovan,

5) ako subjekt nije organiziran u skladu sa zakonom,

6) u drugim slučajevima određenim zakonom.

Članak 154.

Prijedlog za pokretanje likvidacijskog postupka mogu podnijeti: osnivač, vtasnik odnosno dužnik, sud koji vodi sudski registar i nadležni državni organ odnosno organ jedinica lokalne samouprave i uprave.

Članak 155.

Likvidacijski postupak ne provodi se ako postoje uvjeti za provedbu stečajnog postupka.

Članak 156.

Likvidacijski postupak otvara i provodi redovni sud na čijem je području sjedište dužnika.

Organi provedbe likvidacijskog postupka jesu: likvidacijsko vijeće i likvidacijski upravitelj.

U provedbi likvidacijskog postupka sud određuje likvidacijsko vijeće i imenuje likvidacijskog upravitelja.

Članak 157.

Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na stečajni postupak odgovarajuće se primjenjuju i na likvidacijski postupak, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno

U likvidacijskom postupku neće se primjenjivati odredbe stečajnog postupka kojima se uređuje prisilna nagodba, odbor vjerovnika, razlučni vjerovnici, pobijanje pravnih radnji i ročište za glavnu diobu.

Članak 158.

Ako se pri zaključenju likvidacijske bilance utvrdi da je udovoljeno uvjetima za otvaranje stečajnog postupka, likvidacijski upravitelj je dužan takav prijedlog podnijeti sudu za provedbu tog postupka.

U slučaju iz stavka 1. ovoga člana, radnje provedene u likvidacijskom postupku vrijede i u stečajnom postupku.

Članak 159.

Potraživanja vjerovnika koja nisu prijavljena do dana rasprave o glavnoj diobi likvidacijske mase namirit će, nakon okončanja likvidacijskog postupka, osoba u čiju je korist uplaćen ostatak imovine likvidacijske mase nakon glavne diobe, i to samo do visine vrijednosti i preuzete imovine.

Tužbu radi ostvarivanja prava iz stavka 1. ovoga člana vjerovnici mogu podnijeti u roku od jedne godine od dana objave oglasa o zaključenju likvidacijskog postupka.

Članak 160.

Postupak stečaja nad bankom pokreće se kad se utvrdi da banka trajno nije u mogućnosti izvršavati svoje obveze, a Narodna banka Hrvatske u zakonom propisanom postupku ocijeni da sanacija banke nije moguća ni ekonomski opravdana

Članak 161.

Postupak likvidacije nad bankom provodi se

- ako je banci oduzeto odobrenje za rad pravomoćnorn odlukom Narodne banke Hrvatske,

- ako su osnivači banke donijeti odluku o prestamu rada banke,

- u ostatim slučajevima iz člana 153. ovoga Zakona.

Članak 162.

Prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad bankom mogu podnijeti: Narodna banka Hrvatske, vjerovnici banke, Zavod za platni promet i sama banka.

Prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad bankom osim u slučaju kad je predlagatelj Narodna banka Hrvatske, sud će bez odlaganja dostaviti Narodnoj banci Hr-vatske radi provedbe postupka za ocjenu mogućnosti i ekonomske opravdanosti sanacije banke.

Članak 163.

Narodna banka Hrvatske dužna je u roku od 60 dana od dana kad joj je sud prema članku 162. stavku 2. ovoga Zakona dostavio prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad bankom, obavijestiti sud o rezultatima postupka za ocjenu mogućnosti i ekonomske opravdanosti sanacije banke.

Sud će obustaviti postupak ako primi obavijest Narodne banke Hrvatske da je sanacija banke moguća i ekonomski opravdana.

Članak 164.

Rješenje o otvaranju stečajnog i likvidacijskog postupka nad bankom sud dostavlja Narodnoj banci Hrvatske.

Članak 165.

Na dan otvaranja stečajnog postupka prestaju potraživanja građana prema banci u stečaju po osnovi deviznih depozita, koji su po posebnim propisima pretvoreni u javni dug Republike Hrvatske, a građanima se u skladu s tim propisima izdaju obveznice Republike Hrvatske u zamjenu za devizne depozite.

Članak 166.

U slučaju stečaja nad bankom, pored izdvajanja sredstava iz diobene mase, koja se vrši prije nego se pristupi namirenju vjerovnika, a radi namirenja potraživanja određenih u članku 138. ovoga Zakona, izdvojit će se i sredstva potrebna za namirenje potraživanja Narodne banke Hrvatske.

Članak 167.

Nakon što se izdvoje iz diobene mase sredstva prema odredbi članka 138, članka 140. stavka 2, osim prihoda državnog proračuna, članka 140. stavka 4. i članka 166. ovoga Zakona, dugovi banke u stečaju namiruju se po ovom redosljedu:

1. potraživanja prema gradanima po osnovi štednih uloga, tekućih računa i depozita na deviznim računima,

2. Prihodi državnog proračuna,

3. potraživanja osoba koje nisu vtasnici, odnosno dioničari banke u stečaju,

4. potraživanja vlasnika, odnosno dioničara banke u stečaju.

Članak 168.

Akn nakon okončanja stečajnog ili likvidacijskog postupka nad bankom preostanu sredstva, ta sredstva se dijele osnivačima banke u skladu s odlukom o osnivanju banke i drugim aktima banke.

Članak 169.

Na stečajni i likvidacijski postupak nad bankom na odgovarajući se naičin primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stečaju i likvidaciji, ako nisu suprotne odredbama članka 160. do 160. ovoga Zakona.

Članak 170.

Odredbe ovoga Zakona o stečaju i likvidaciji banaka na odgovarajući način se primjenjuju na stečaj i likvidaciju štedionice osim članka 160, članka 162. stavka 2., članka 163 i članka 165.

Odredba članka 167. primjenjuje se i na stečaj štedno-kreditnih organizacija.

VII. SUKOB ZAKONA O NADLEŽNOSTI

Članak 171.

Sud u Republici Hrvatskoj isključivo je nadležan za provedbu postupka prisilne nagodbe, stečaja i likvidacije protiv dužnika koji ima sjedište odnosno prebivatište na području Republike Hrvatske.

Odluke suda donesene u postupcima iz stavka 1. ovoga članka odnose se na cjelokupnu imovinu dužnika.

Članak 172.

Odluke stranih sudova donesene u postupku prisilne nagodbe ili stečaja protiv dužnika koji ima sjedište odnosno prebivatište na području stranog suda, priznaju se u Republici Hrvatskoj uz uvjete predviđene za priznanje stranih sudskih odluka po pravu Republike Hrvatske.

Rješenje o priznanju odluke strane osobe iz stavka 1. ovoga članka, objavljuje se u "Narodnim novinam", na način predviđen ovim Zakonom za objavu rješenja o otvaranju postupka prisilne nagodbe odnosno stečaja.

Članak 173.

Na pravni položaj stranog dužnika i stranog stečtejnog upravitelja iz članka 172. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona.

U postupku za priznanje strane sudske odluke iz stavka 1. ovoga članka, u Republici Hrvatskoj neće se određivati novi stečajni upravitelj ni odbor vjerovnika.

Rokovi predviđeni pravom Republike Hrvatske počinju teći od objave odluke o priznanju.

Članak 174.

Strana sudska odluka priznata u smislu članka 172. ovoga Zakona, u vezi s imovinom dužnika koja se nalazi u Republici Hrvatskoj, ima pravni učinak što ga predviđa pravo Repubtike Hrvatske za odluke odgovarajućeg sadržaja.

VIII. KAZNENE ODREDBE

Članak 175.

Novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće vatute u iznosu od 650 DEM do 2.500 DEM kaznit će se za prekršaj stečajni upravitelj ako ne ažurira knjigovodstvenu evidenciju do dana otvaranja stečajnog postupka, ne osnuje komisiju za inventuru, ne sastavi početnu bilancu stečaja, ne brine se o ostvarivanju potraživanja dužnika, ne poduzima mjere da unovči imovinu dužnika ili ne sastavi nacrt za glavnu diobu ili nacrt za završnu stečajnu bilancu u suglasnosti sa stečajnim sucem (članak 61. stavak 1.)

Članak 176.

Novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute u iznosu od 650 DEM do 2.500 DEM kaznit će se za prekršaj likvidacijski upravitelj ako ne podnese prijedlog nadležnom sudu za provedbu stečajnog postupka kada je za to udovoljeno uvjetima (članak 158. stavak 1.).

Članak 177.

Novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute u iznosu od 200 DEM do 350 DEM kaznit će se za prekršaj dužnik protiv kojeg je pokrenut stečajni postupak ako stečajnom sucu ne stavi na raspotaganje potrebne podatke i obavijesti (članak 82. stavak 1.).

Članak 178.

Novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute u iznosu od 200 DEM do 350 DEM kaznit će se za prekršaj direktor ili drugi radnik s posebnim ovlaštenjima dužnika koji stečajnom sucu ne pruži potrebne podatke koji su mu poznati, bez obzira na to da li mu je preslata fumcija odnosno radni odnos kod dužnika (članak 82. stavak 2).

Članak 179.

Novčani iznosi u člancima 175. do 178. ovoga Zakona revaloriziraju se po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan naplate novčane kazne.

IX PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 180.

Postupak prisilne nagodbe stečaja odnosno redovne likvidacije počet prije 8. tistopada 1991. godine, ako je donesena odluka o otvaranju postupka prisilne nagodbe, stečaja odnosno likvidacije, završit će se po propisima koji su važili do 1. siječnja 1987. godine.

Iznimno od odredbe stavka 1., ovoga članka, prodaja dužnika može se izvršiti i u postupku koji je u toku.

Postupci koji nisu dovršeni po odredbama ovoga Zakona do 8. tistopada 1991. godine, dovršit će se po odredbanka Zakona o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji ("Narodne novine", br. 53/91.).

Postupci u kojima nisu održana ročišta za glavnu diobu po odredbanka Zakona o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji ("Narodne novine", br. 53/91), dovršit će se po odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji ("Narodne novine", br. 9/94.).

Članak 181.

Danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji ("Narodne novine", br. 9/94.) prestaje važiti Zakon o stečaju i likvidaciji banaka i drugih financijskih organizacija ("Narodne novine", br. 53/91.).

Članak 182.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o sanaciji i prestanku organizacija udruženog rada ("Službeni list SFRJ", br. 72/86, 42/87, 75/87 i 69/88).

  INTERNET USLUGE - IZRADA POSLOVNIH PLANOVA - IZRADA WEB STRANICA ZA TVRTKE - IZRADA CMS STRANICA  
   
POSLOVNI PORTAL TVRTKE POSLOVNI FORUM d.o.o. - Internet i poslovne usluge za poduzetnike
Poslovni Forum d.o.o. pokrenut je od strane stručnjaka na području ekonomije, financija, prava i informatike, a nakon sveobuhvatne analize tržišta i poslovanja poslovnih subjekata, kako bi se uz korištenje suvremenih metoda i visoke tehnologije cjelovito pristupilo unapređenju poslovanja svih poslovnih subjekata na jednostavan i učinkovit način.
Poslovni Forum omogućuje prikupljanje informacija o stanju na tržištu, analizu tržišta, pregled cijena i asortimana konkurencije, kvalitetnu izradu poslovnih planova i investicijskih projekata, te financiranje novih ulaganja, savjete i konzultacije u svezi trgovačkog, građanskog, radnog i upravnog prava, poreza i drugih oblasti. Kada netko putem Interneta traži tko nudi određene proizvode ili usluge, neka nađe Vas i Vašu detaljnu i ažuriranu ponudu! Zašto tisuće posjetitelja prepuštati konkurenciji!

Naručite CMS - Predstavite svoju tvrtku, obrt ili udrugu!
 
 
  LINK NA PREGLED SVIH ZAKONA I DRUGIH PROPISA - LINK NA PREGLED POSLOVNIH INFORMACIJA  


Neslužbeni pregled iz Narodnih novina: