ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O TELEKOMUNIKACIJAMA

Proglašavam Zakon o telekomunikacijama, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 21. lipnja 1994. godine.

Broj : PA4-60/1-94.

Zagreb, 28 lipnja 1994.

ZAKON

O TELEKOMUNIKACIJAMA

(1) Ovim se Zakonom uređuju telekomunikacije, radio, televizija i kabelska televizija, uređuju se odnosi između davatelja i korisnika telekomunikacijskih usluga, te izgradnja, održavanje i uporaba telekomunikacijskih objekata i oprene i radijskih postaja.

(2) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na usluge u međunarodnom prometu, ako međunarodnim ugovorom nije drukćije određeno.

Znaćenje pojmova što se upotrebljavaju u ovom Zakonu:

1. telekomunikacije: žićni, bežićni, svjetlosni ili drugi elektromagnetski sustav za prijenos, odašiljanje i prijam znakova, signala, pisanog teksta, slika i zvukova ili priopćenja bilo koje prirode,

2. javne telekomunikecije:telekomunikacije koje su na raspolaganju javnosti i čiji uredi i postaje moraju udovoljiti svim potrebama za komunikacijama zbog kojih postoje,

3. telekomunikecije za vlastite potrebe: telekomunikacije koje služe za obavljanje vlastite djelatnosti i kojima se ne mogu pružati usluge drugima,

4. radijske komunikacije: bežićne telekomunikacije,

5. radio: javne telekomunikacije koje odašilju zvuk i druge signale namijenjene za izravan prijam putem odašiljača na Zemlji i satelitu,

6. televizija: javne telekomunikacije koje odašilju zvuk, sliku i druge signale namijenjene za izravan prijam putem odašiljača na Zemlji i satelitu,

7. kabelska televizija: javne telekomunikacije koje prenose zvuk, sliku i druge signale do korisnika putem kabelskog sustava,

8. radio-frekvencijski spektar: elektromagnetski valovi u rasponu frekvencija od 3 kHz do 3000 GHz, koji se rasprostiru bez umjetnog vođenja,

9. radijska postaja: jedan ili više odašiljača ili prijamnika ili kombinacija jednog ili više odašiIjaća i prijamnika, ukljućujući pripadnu opremu, koja je potrebna na određenom mjestu za obavljanje radijskih komunikacija,

10. radijska mreža: skup tri ili više radijskih postaja kojima se omogućuje radijska komunikacija između tri ili više lokacija,

11. amaterska radijska postaja: radijska postaja koja radi u frekvencijskom području narnijenjenom radio-amaterskoj službi,

12 gradanska radijska postaja (CB) radijska postaja kojtk radi u frekvencijskom području namijenjenom gradanima,

13. pokretni radiotelefon: pokretna radijska postaja koja je uključena u javnu telefonsku mrežu kao pokretan priključak,

14. bežićni telefon (CT): dvije radijske postaje, nepokretna i pokretna. koje su uključene u javnu telefonsku mrežu putem nepokretnog priključka,

15. radiofar: radijska postaja u radio-navigacijskoj službi čija emisija omogućuje pokretnoj radijskoj postaji određivanje njezinog položaja ili pravca kretanja u odnosu na radiofar,

16. zajedriički antenski sustav: skup tehničke opreme koja služi za izravan prijam radijskih i televizijskih emisija za skupinu korisnika prijamnika u stambenom ili poslovnom objektu ili na ograničenom području do 50 priključaka putem vodova za distribuciju radijskih i televizijskih programa,

17. štetna smetnja: smetnja koja dovodi u opasnost funkcloniranje radio-navigacijske službe ili druge službe za sigurnost, ili ozbitjno pogoršava, sprečava ili opetovano prekida radio-komunikacijsku službu koja radi u skladu s propisima o radijskim komunikacijama,

18. vlasnik telekomunikacija, telekomunikacijskog objekta ili opreme, ili r-adijske postaje: pravna ili fizička osoba koja samostalno raspolaže i upravlja telekomunikacijama, telekomunikacijskim objektom ili opremom, ili radijskom postajom,

Izgradnja, održavanje i uporaba telekomunikacija, te uporaba radio-frekvencijskog spektra je od interesa za Republiku Hrvatsku.

(1) Objekti, tehnička oprema i instalacije telekomunikacija i radijskih komunikacija namijenjeni za uporabu u Državi moraju se projektirati, proizvoditi, graditi, održavati i upotrebljavati prema hrvatskim normama, tehničkim uvjetima i uvjetima uporabe, preuzetim normama Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI) i preporukama Međunarodne telekomunikacijske udruge (ITU) i Europske konferencije pošte i telekomunikacija (CEPT).

2) Objekti, tehnička oprema i instalacije javnih telekomunikacija moraju se graditi na način da telekomunikacijske usluge budu dostupne i lakšim invalidima.

(3) Tehnička oprema i iIlstalacije iz stavka 1. ovoga članka mogu se upotrebljavati, ili ugraditi ili priključiti na telekomunikacijske kapacitete, ako je njihova kakvoća dokazana potvrdom (certifikatom) pravne osobe koju ovlasti ministarstvo nadležno za telekomunikacije (u daljnjem tekstu Ministarstvo) u skladu s pravilnikom iz članka 53 stavka 1. ovoga Zakona, i ako su označene propisanom oznakom. Ministarstvo može odr-editi i strane pravne osobe, ćije se potvrde i oznake priznaju u Državi kao valjan dokaz kakvoće tehničke opreme iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Prijedlog tehničkih uvjeta i uvjeta uporabe za pojedine objekte i tehničku opremu iz stavka 1. ovoga članka, osim za radijske postaje i za objekte i tehničku opremu kabelske televizije. priprema javno poduzeće Hrvatska pošta i telekomunikacije (u daljnjem tekstu: HPT).

(5) Tehničke uvjete i uvjete uporabe iz stavka 1. ovoga članka, te propis o označavanju iz stavka 3. ckvoga članka donosi ministar nadležan za telekomunikacije (u daljnjem tekstu : ministar).

(1) Objekti i tehnička oprema iz članka 4. stavka 1. ovoga Zal-:ona za koje nije donesen odgovarajući propis mogu se, radi ispitivanja njihovih svojstva, upotrebljavati ili ugraditi ili priključiti na telekomunikacijske kapacitete na temelju odobrenja Ministarstva.

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se na rok do 2 godine.

(1) Građevinska dozvola za telekomunikacijsku građevinu ne može se izdati dok investitor od Ministarstva ne pribavi potvrdu o usklađenosti glavnog projekta s uvjetima utvrđenim ovim Zakonom.

(2) Djelatnik Ministarstva sudjeluje u radu komisije za tehnički pregled građevine za koju je Ministarstvo izdalo potvrdu iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na telekomunikacijske građevine u mjesnim nepokretnim mrežama u sustavu HPT-a.

Vlasnik javnih telekomunikacija mora osigurati ispravno i nesmetano funkcioniranje svojeg sustava i pružanje telekomunikacijskih usluga u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i tehničkim uvjetima i normama iz područja telekomunikacija.

(1) Vlasnik javnih telekomunikacija mora održavati svoj sustav u ispravnom stanju, te pravodobno poduzimati mjere za otklanjanje smetnji i nedostataka u svojim javnim telekomunikacijama.

(2) Vlasnik javnih telekomunikacija mora izvijestiti Ministarstvo o nastalom prekidu na međunarodnim ili međumjesnim telekomunikacijskim kapacitetima odmah. a najkasnije u roku od dva sata od nastanka prekida.

(1) Vlasnik telekomunikacija mora davati prednost prijenosu poruka koje se odnose na sigurnost i obranu Države, sigurnost ljudskih života na moru, kopnu, u zraku ili u prostoru izvan atmosfere, te na ugroženost imovine većeg razmjera.

(2) Vlasnik telekomunikacija i vlasnik radijske postaje dužan je, u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti nezavisnosti i jedinstvenosti Države i u izvanrednim prilikama, telekomunikacijske kapacitete i radijsku postaju dati na uporabu nadležnim tijelima sukladno posebnim propisima.

(1) U gradovima i naseljima gradskog obilježja, prigodom izgradnje poslovnih objekata i stambenih objekata s tri ili više stanova, investitor te izgradnje mora za te objekte izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatnićke telekomunikacijske vodove i za vodove za kabelsku televiziju.

(2) U poslovne i stambene objekte iz stavka 1. ovoga članka, investitor mora ugraditi telekomunikacijsku instalaciju.

(1) Ministarstvo daje odobrenje za povezivanje telekomunikacija s telekomunikacijama drugih država.

(2) Iznimno od odredbe iz stavka I. ovoga članka, odobrenje nije potrebno za proširenje telekomunikacijskog spojnog puta na postojećim međunarodnim relacijama.

(1) Javne telekomunikacije u pokretnoj i nepokretnoj mreži, kojima se obavljaju telekomunikacijske usluge u mjesnom, međumjesnom i međunarodnom telekomunikacijskom prometu izgrađuje i upotrebljava HPT.

(2) Javne telekomunikacije u pokretnoj mreži (pokretni telefon, pokretne satelitske i druge pokretne mreže) mogu izgrađivati i upotrebljavati i pravne osobe uz koncesiju Vijeća za telekomunikacije.

(3) Javne telekomunikacije iz stavka 2. ovoga članka mogu se, uz propisane uvjete, priključiti na javne telekomunikacije HPT-a radi obavljanja telekomunikacijskih usluga.

(4) Kabelsku televiziju na razini Države i na razini županije, te Grada Zagreba. mogu izgraditi i upotrebljavati pravne osobe uz koncesiju Vijeća za telekomunikacije. Vijeće za telekomunikacije može, iznimno, dati koncesiju i na razini grada, dijela grada, općine, naselja i dijela naselja.

(5) Radio na razini Države i na lokalnoj razini (razina grada, županije, Grada Zagreba ili skupine županija) mogu izgraditi i upotrebljavati pravne osobe iz članka 55. ovoga Zakona uz koricesiju Vijeća za telekomunikacije.

(6) Televiziju na razini Države i na lokalnoj razini (razina grada, županije, Grada Zagreba ili skupine županija) mogu izgraditi i upotrebljavati pravne osobe iz članka 55. ovoga Zakona uz koncesiju Vijeća za telekomunikacije.

(7) Iznimno od odredbe iz stavka 5. i 6. ovoga članka pravna osoba iz članka 55. ovoga Zakona može izgraditi i upotrebljavati radio ili televiziju i na drugom ograničenom području uz koncesiju Vijeća za telekomunikacije u skladu s Pravilnikom o namjeni radio-frekvencijskog spektra i dodjeli radijskih frekvencija iz članka 28. ovoga Zakona, ako se time ne stvaraju smetnje u radu radijskih postaja čiji je rad usklađen na domaćoj i međunarodnoj razini.

(8) Koncesija Vijeća za telekomunikacije potrebna je i za proizvodnju programa iz članka 67. stavka 3. ovoga Zakona i za obavljanje usluga iz članka 74. stavka 4. ovoga Zakona.

(9) Za koncesiju iz stavka 2., 4.,5., 6., 7. i 8. ovoga članka plaća se naknada u korist državnog proračuna. Za javne telekomunikacije u pokretnoj mreži naknadu plaća i HPT.

(10) Visinu naknade iz stavka 9. ovoga članka i način plaćanja, ovisno o vrsti koncesionirane djelatnosti, razini i velićini područja na kojem se obavlja koncesionirana djelatnost propisuje ministar uz mišljenje Vijeća za telekomunikacije i suglasnost ministra nadležnog za financije.

(1) Za davanje koncesija za obavljanje djelatnosti u javnim telekomunikacijama nadležno je Vijeće za telekomunikacije.

(2) Vijeće čini devet članova koji se imenuju iz reda javnih, prosvjetnih, kulturnih te stk ućnih i vjerskih djelatnika.

(3) Članove Vijeća se imenuje na razdoblje od 5 godina, a četiri člana početnog sastava Vijeća imenuje se na razdoblje od 3 godine.

(4) Članove Vijeea imenuje i razrješava Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

(5) Član Vijeća ne može biti osoba koja je u poslovnoj ili gospodarskoj svezi s poduzećem koje obavlja djelatnost u javnim telekomunikacijama.

(6) Predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća bira Vijeće.

(7) Vijeće donosi poslovnik o svom radu.

(8) Vijeće objavljuje godišnje izvješće o svom radu i podnosi ga Saboru Republike Hrvatske.

(9) Odluke Vijeća u svezi s koncesijama objavljuju se u "Narodnim novinama".

(10) Vijeće može osnovati stručna radna tijela za poslove iz stavka 7., 8. i 9. ovoga članka, članka 14. stavka 3.,10. i 11. i članka 70. stavka 4. ovoga Zakona.

(11) Troškovi Vijeća i naknade za rad i troškovi članovima Vijeća i djelatnicima strućnih radnih tijela iz stavka 10. ovoga članka podmiruju se iz državnog proračuna.

(1) Vijeće za telekomunikacije javno prikuplja ponude ili raspisuje javni natječaj radi davanja koncesija za obavIjanje djelatnosti u javnim telekomunikacijama. Za obavljanje djelatnosti iz članka 12. stavka 8. ovoga Zakona koncesija se može dati i na zahtjev zainteresirane pravne ili fizičke osobe.

(2) Prikupljanje ponuda i raspisivanje natječaja iz stavka I. ovoga članka mora biti u skladu s odgovarajućim pravilnikom o javnim telekomunikacijama iz članka 15. ovoga Zakona, te Pravilnikom o namjeni radio-frekvencijskog spektra i dodjeli radijskih frekvencija iz članka 28. ovoga Zakona i Pravilnikom o koncesijama u javnim telekomunikacijama iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Na prijedlog Vijeća za telekomunikacije ministar donosi Pravilnik o koncesijama u javnim telekomunikacijama u kojem će odrediti trajanje koncesije, posebne uvjete glede cijene i kakvoće usluga, pristupa korisnika usluga tim telekomunikacijama i raspoloživosti tih telekomunikacija, kao i glede kakvoće i strukture programa, te načina i uvjeta za zajednićku uporabu istih odašiljača ili istih kanala za emitiranje radijskog ili televizijskog programa (timesharing), i načina i uvjeta za emitiranje ili distribuciju radijskog ili televizijskog programa drugog koncesionara, nakladnika, proizvođaća programa ili autora programa.

(4) Ponuda ili prijava na natječaj iz stavka 1. ovoga članka, radi davanja koncesije za obavljanje djelatnosti radija, televizije i kabelske televizije, te za proizvodnju programa za kabelsku televiziju, treba sadržavati što je moguće podrobniju programsku shemu ili podroban plan distribucije programa u skladu s objavljenim uvjetima Vijeća za telekomunikacije.

(5) Koncesija se može dati pravnoj osobi koja u svojoj ponudi pruži uvjerljive dokaze da može ostvariti programske, tehničke, tehnološke, prostorne, financijske i kadrovske uvjete za obavljanje djelatnosti javnih telekomunikacija, a za obavljanje djelatnosti rsdija i televizije moraju postojati i izgledi da će ponuđeni domaći program, na najbolji mogući način zadovoljiti javni interes.

(6) Koncesija se izdaje na vrijeme do 10 godina, a s ostvarivanjem koncesije mora se zaPočeti u roku prema ugovoru iz st.avka 8. ovoga članka.

(7) Koncesionar ima pravo. ako postoje tehničke mogućnosti, koristiti se izgrađenom infrastrukturom telekomunikacijskih objekata u vlasništvu drugih pravnih osoba uz naknadu stvarnih troškova prema neposrednoj pogodbi. Za uporabu telekomunikacijske infrastrukture zaključuje se ugovor. Ako vlasnik telekomunikacijske infrastrukture odbije koncesionarov zahtjev, Ministarstvo, na zahtjev koncesionara, utvrđuje postojanje tehničkih uvjeta, i donosi rješenje koje u cijelosti nadomješta ugovor.

(8) Na temelju odluke Vijeća za telekomunikacije o koncesiji, Ministarstvo sklapa ugovor o ostvarivanju koncesije ako se tehničkim pregledom utvrdi da je koncesionar ostvario uvjete iz stavka 5. ovoga članka. Ugovor za ostvarivanje koncesije radija i televizije mora sadržavati i ponuđenu programsku shemu iz stavka 4. ovoga članka, što postaje i uvjet pod kojim se ostvaruje koncesija.

(9) Tehnički pregled iz stavka 8. ovoga članka obavlja pravna osoba koju ovlasti Ministarstvo u skladu s pravilnikom iz članka 53. 1. ovoga Zakona.

(10) Vijeće za telekomunikacije može donijeti odluku o povlaćenju koncesije. na odredeno vrijeme ili trajno, ako se utvrdi :

1. da je koncesionar dobio koncesiju na temelju netočno iskazanih podataka važnih za donošenje odluke o koncesiji,

2. da se koncesionirana djelatnost namjerno, grubo ili opetovano obavlja na način koji nije u skladu s propisima, o ćemu postoji pravorijek nadležnog suda,

3. da se koncesionar, koji emitira radijski ili televizijski program, i nakon opomene Vijeća opetovano ne pridržava propisanih ili ugovorenih programskih mjerila.

(11) Koncesija se može prenijeti na drugu pravnu osobu i promijeniti sudjelovanje u vlasništvu i suvlasništvu tvrtke koncesionara uz unaprijed pribavljenu suglasnost Vijeća za telekomunikacije u skladu s ovim Zakonom.

(1) Vlasnik javnih telekomunikacija mora izgrađivati svoje javne telekomunikacije u skladu s odgovarajućim pravilnikom o javnim telekomunikacijama, koji se odnosi na njegov sustav.

(2) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se načela i tehnički uvjeti za ustrojstvo, izgradnju, održavanje i uporabu odredenog sustava javnih telekomunikacija.

(3) Prijedloge pravilnika iz stavka 1. ovoga članka. osim onih koji se odnose na radio. televiziju i kabelsku televiziju, priprema HPT.

(4) Pravilnike iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar.

(1) Vlasnik javnih telekomunikacija i drugi davatelj usluga mora usluge obavljati na način, u rokovima i po postupku određenim ovim Zakonom. Pravilnikom o općim uvjetima za obavljanje telekomunikacijskih usluga (u daljnjem tekstu: Pravilnik o uslugama) i tehnološkim propisima, te u skladu sa Zakonskim i drugim propisima.

(2) Pravilnikom o uslugama utvrđuju se uvjeti, rokovi, način i postupak obavljanja usluga.

(3) Pravilnik o uslugama donosi ministar, a prijedlog priprema HPT.

(4) Tehnološkim propisima iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se tehnološki postupak u svezi s obavljanjem usluga.

(5) Tehnološke propise iz stavka 1. ovoga članka donosi vlasnik javnih telekomunikacija, uz suglasnost ministra.

(1) Vlasnik javnih telekorriuikikacija i drugi davatelj usluga mora, prigodom obavljanja usluga, osigurati tajnost telekomunikacijskih priopčenja.

(2) Djelatnicima davatelja usluga iz stavka 1. ovoga članka zabranjeno je:

1. neovlašteno doznati sadržaj telekomunikacijskih priopćenja ili zadržati, prikriti ili neovlaštenoj osobi predati brzojav,

2. neovlaštenim osobama priopćiti bilo kakve podatke koji su u svezi s telekomunikacijskim priopćenjem,

3. neovlaštenim osobama omogućiti ili pomoći u izvršenju neke od radnji iz točke 1. i 2. ovoga stavka.

(3) Zabrana iz stavka 2. točke 2. ovoga članka odnosi se na djelatnike i nakon prestanka rada kod davatelja usluga.

(4) Ako je vlasnik javnih telekomunikacija primoran, uslijed više sile, privremeno ukinuti ili ograničiti odreden broj ili vrstu usluga, o tome mora na vrijeme izvijestiti Ministarstvo i korisnike usluga.

(5) Ministar, u slućaju kada nastupe ograničenja iz stavka 4. ovoga članka, određuje korisnike koji imaju prednost u korištenju uslugama.

(1) Vlasnik javnih telekomunikacija mora provjeravati ispravnost tehničke opreme, koja služi za mjerenje i registriranjo obavljenih telekomunikacijskih usluga, u skladu s propisom o načinu obavljanja te provjere.

(2) Propis iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar.

(3) Vlasnik javnih telekomunikacija mora na zahtjev korisnika usluga, u okviru tehničkih mogućnosti omogućiti kontrolu troškova za obavljene telekomunikacijske usluge.

(4) Vlasnik javnih telekomunikacija mora, osim na način iz stavka 3. ovoga članka, na zahtjev ministra, uvesti i drugi način praćenja i mjerenja obavljenih telekomunikacijskih usluga.

(1) HPT mora priključiti telekomunikacijske kapacitete drugih davatelja usluga na svoje javne telekomunikacije, radi pružanja usluga u telekomunikacijskom prometu, pod jednakim tehničkim i eksploatacijskim uvjetima kao što priključuje svoje odgovarajuće telekomunikacijske kapacitete, a prema Pravilniku o uslugama.

(2) HPT mora izgrađivati javne telefonske govornice za obavljanje mjesnih, međumjesnih i međunarodnih razgovora, i to najmanje dvije javne telefonske govornice na tisuću žitelja.

(3) U gradovima i naseljima sa više tisuća žitelja, mora javne telefonske govornice iz stavka 2. ovoga članka izgraditi prostorno ravnomjerno, vodeći računa o mjestima na kojima se okupljaju građani (trgovi, kolodvori, luke i slično).

(4) U broj žitelja iz stavka 2. ovoga članka uračunavaju se i žitelji koje mogu prihvatiti turistički kapaciteti mjesta.

(1) Zajednički antenski sustav i instalacija ze distribuciju radijskih i televizijskih programa u stambenom. poslovnom ili drugom građevinskom objektu do korisnika radijskog ili televizijskog prijamnika u tom objektu, mora se izgrađivati u skladu s propisanim tehničkim uvjetima i normama iz članka 4. ovoga Zakona.

(2) Za izgrađeni sustav i instalacije iz stavka 1. ovoga članka, investitor mora obaviti tehnički pregled.

(3) Tehnički pregled iz stavka 2. ovoga članka obavlja pravna osoba koju ovlasti Ministarstvo u skladu s pravilnikom iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Korisnik ili vlasnik objekta iz stavka 1. ovoga članks mora održavati sustav i instalacije iz stavka 1. ovoga članka u ispravnom stanju. te mora pravodobno poduzimati mjere za otklanjanje smetnji i poremećaja u funkcioniranju tih sustava i instalacija.

(1) Telekomunikacije za vlastite potrebe mogu se upotrebljavati samo za obavljanje vlastite djelatnosti i putem tih telekomunikacija ne smiju se pružati usluge drugima,

(2) Iznirrzno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, telekomunikacije za vlastite potrebe mogu se upotrebljavati i u slučajevima opisanim u članku 9. i 42. ovoga Zakona.

(1) Telekomunikacije za vlastite potrebe mogu izgradivati i upotrebljavati pravne osobe na temelju svojeg plana telekomunikacija za vlastite potrebe, kojeg odobrava Ministarstvo.

(2) Ministarstvo neće odobriti plan iz stavka 1. ovoga članka ako je tehnički i gospodarski opravdano ove potrebe za telekomunikacijama zadovoljiti ponudom vlasnika javnih telekomunikecija ili ako se planom predviđa neracionalna uporaba radijskih frekvencija što nije u skladu s Pravilnikom o namjeni radio-frekvencijskog spektra i dodjeli radijskih frekvencija iz članka 28 ovoga Zakona.

(3) Telekomunikacije za vlastite potrebe mogu se priključiti na javne telekomunikacije na temelju odobrenja vlasnika tih javnih telekomunikacija u skladu s odredbom iz članka 4. ovoga Zakona.

(4) Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na telekomunikacije koje ne sadrže radijske komunikacije i koje se izgrađuju i upotrebljavaju za vlastite potrebe unutar poslovnog prostora i zemljišta pravne osobe.

(1) Radijska posteja se može nabaviti, postaviti i upotrebljavati na temelju unaprijed pribavljene dozvole za radijsku postaju ili privremene dozvole za radijsku postaju.

(2) Radijska postaja se može prodati, dati u zakup i ustupiti pravnoj i fizičkoj osobi koja je unaprijed pribavila propisanu dozvolu.

(3) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, za radijsku postaju kojom se odašilje radijski ili televizijski program i za nepokretnu radijsku postaju poduzeća, koja radi u frekvencijskom području do 1 GHz, prije izdavanja dozvole za radijsku postaju, izdaje se i dozvola za postavljanje radijske postaje na temelju koje se ta radijska postaja može nabaviti i postaviti.

(4) Za radijsku postaju iz stavka 3. ovoga članka izdaje se dozvola za radijsku postaju ako se tehničkim pregledom utvrdi da ispunjava tehničke uvjete i norme na način propisan ovim Zakonom, da može nesmetano raditi i da ne stvara štetnu smetnju.

(5) Tehnički pregled iz stavka 4. ovoga članka obavlja pravna osoba koju ovlasti Ministarstvo u skladu s pravilnikom iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona.

(6) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, dozvola nije potrebna:

1. za radijske i televizijske prijamnike koji rade sankck u frekvencijskom području namijenjenom za izravan prijam radijskih i televizijskih emisija, uključujući i takve emisije putem satelita,

2. za bežični telefon (CT).

3. za radijske postaje za upravljanje igračkama i napravama koje su predvidene za rad u frekvencijskom području, namijenjenom za tu svrhu,

4. za druge radijske postaje prema odluci Ministarstva u skladu s preporukama CEPT-a.

(7) Za uporabu radijske frekvencije plaća se naknada u skladu s Pravilnikom o naknadi za uporabu radijskih frekvencija i načinu plaćanja, kojeg donosi ministar.

(8) Naknada iz stavka 7. ovoga članka prihod je državnog proračuna, uplaćuje se na poseban račun Ministarstva, a upotrijebit će se za promidžbu službe upravljanja i kontrole radio-frekvencijskog spektra

(9) Obrasce dozvola iz stavka 1. i 3 ovoga članka propisuje ministar.

(1) Dozvolu za radijsku postaju, privremenu dozvolu za radijsku postaju i dozvolu za postavljanje radijske postaje izdaje Ministarstvo.

(2) Za sve radijske postaje na zrakoplovu, plovilu, lokomotivi, u sustavu za pozivanje osoba (paging), u sustavu za simultano prevođenje i za sve radijske postaje, koje upotrebljava radioamater, izdaje se jedna dozvola.

(3) Izdane dozvole iz stavka 1. i 2. ovoga članka moraju se voditi u popisu.

(4) Stranac, za vrijeme privremnog boravka u Hrvatskoj do 3 mjeseca ili prijelaza preko teritorija Hrvatske, na temelju valjane dozvole izdane u njegovoj državi i prevedene na jedan od jezika na kojem se izdaju dokumenti CEPTa, štujući odredbe ovoga Zakona i koristeći radijske frekvencije koje su međunarodno usklađene i predviđene za određenu namjenu, može upotrebljavati amatersku i građansku radijsku postaju, radijske postaje na zrakoplovu ili plovilu, te drugu pokretnu radijsku postaju prema odluci Ministarstva na načelu uzajamnosti i prema preporukama CEPT-a.

(1) Radijsku postaju može postaviti i upotrebljavati pravna osoba i hrvatski državljanin uz uvjete što ih propisuje ovaj Zakon.

(2) Dozvolu iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona za radijsku postaju, kojom se obavlja radio-amaterska služba može dobiti član Hrvatske radio-amaterske udruge, ako je položio ispit u skladu s uvjetima uporabe radio-amaterskih postaja iz članka 4. ovoga Zakona.

(3) Odredene vrste radijskih postaja mogu upotrebljavati stranci i strane pravne osobe koje u Hrvatskoj obavIjaju poslovnu, tehničku, informativnu, znanstvenu, kulturnu, športsku ili drugu djelatnost, na načelu uzajamnosti.

(4) Određene vrste radijskih postaja mogu upotrebljavati diplomatska zastupstva samo za vlastite potrebe, na načelu uzajamnosti.

(5) Obrazac i postupak izdavanja dozvole iz stavka 2., te vrste radijskih postaja iz stavaka 3. i 4. ovoga članka propisuje ministar.

Radijska postaja koja se proizvede, uveze, prodaje ili iznajmljuje za uporabu u Državi mora udovoljavati propisanim tehničkih uvjetima i normama što se dokazuje potvrdom i oznakom iz članka 4. stavka 3. ovoga Zakona.

(1) Radijska postaja iz članka 23. ovoga Zakona može se uvesti u Državu na temelju unaprijed pribavljene dozvole iz članka 24. ovoga Zakona.

(2) Pravna ili fizička osoba koja unosi radijsku postaju u Državu mora radijsku postaju prijaviti službi unutrašnjitk poslova na graničnom prijelazu, koja stavljanjem pečata na poleđinu dozvole ovjerava unošenje radijske postaje u Državu.

(3) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka pravne osobe koje uvoze radijske postaje radi daljnje prodaje ili iznajmljivanja, a registrirane su za obavljanje takve djelatnosti, mogu uvesti radijske postaje na temelju odobrenja koje izdaje Ministarstvo.

(4) Pravna i fizička osoba koja na temelju ovlasti Ministarstva iz članka 43. stavka 2. ovoga Zakona održava radijske postaje za račun narućitelja iz inozemstva može privremeno uvesti radijsku postaju radi popravka na temelju odobrenja, koje izdaje Ministarstvo.

(1) Dodjela i uporaba radijske frekvencije usklađuje se na međunarodnoj razini, a temelji se na Pravilniku o namjeni radio-frekvencijskog spektra i dodjeli radijskih frekvencija.

(2) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se načela za namjenu radio-frekvencijskog spektra i dodjelu radijskih frekvencija u skladu s međunarodnim propisima o radijskim komunikacijama i međunarodnim sporazumima koje obvezuju Državu, a donosi ga ministar.

(3) Za potrebe međunarodnog usklađivanja uporabe radijskih frekvencija, za potrebe nadzora i kontrole radio-frekvencijskog spektra iz članka 85. ovoga Zakona i radi poduzimanja rnjera za zaštitu od smetnji iz članka 51. ovoga Zakona, Ministarstvo osniva kontrolno-mjerna središta u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu s potrebnom mjernom i računalnom opremom.

(1) Uporaba radijskih frekvencija može se vremenski ograničiti ili uskratiti pravo uporabe ili izmijeniti dodijeljena radijska frekvencija zbog svrsishodne uporabe radijskih frekvencija kao ograničenog dobra kada je to nužno radi usklađivanja uporabe radijskih frekvencija na međunarodnoj razini.

(2) Način i uvjete uz koje se može vremenski ograničiti ili uskratiti pravo uporabe ili izmijeniti dodijeljena radijska frekvencija, utvrđuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra.

(3) Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na radijske frekvencije koje se upotrebljavaju za potrebe službe sigurnosti zračne plovidbe, službe sigurnosti prorneta na moru i unutrašnjim plovnim putovinka, službe sigurnosti prometa na željeznicama i cestama, službe izvješćivanja, hidrometeorološke službe, vatrogasne službe i službe žurne međicinske pomoći.

(1) Zahtjev za izdavanje dozvole za radijsku postaju, privremene dozvole za radijsku postaju i dozvole za postavljanje radijske postaje podnosi se na propisanom obrascu.

(2) Zahtjev za izdavanje dozvole za radijsku postaju za koju je izdana dozvola za postavljanje podnosi se u pismenom obliku kojem se prilaže dokumentacija o obavljenom tehničkom pregledu.

(3) Ako se radijska postaja treba upotrebljavati u određenoj radijskoj mreži, uz zahtjev za izdavanje dozvole ili dozvole za postavljanje, treba priložiti propisanu tehničku dokumentaciju.

(4) Uz zahtjev za izdavanje dozvole za postavljanje radijske postaje koja služi za odašiljanje radijskih i televizijskih programa, treha priložiti propisanu tehničku dokumentaciju.

(5) Ministarstvo može zahtijevati da se prije izdavanja dozvole obave određena radijska mjerenja i druga ispitivanja kako bi se utvrdili tehnički, zemljopisni i drugi uvjeti za djelotvoran i nesmetan rad radijske postaje, te da svojim radom neće ometati rad drugih radijskih postaja.

(6) Ministarstvo će obaviti, prema potrebi, prije izdavanja dozvole za radijsku postaju ili dozvole za post.avljanje radijske postaje, međunarodno usklađivanje uporabe radijske frekvencije.

(7) Obrasce iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

(8) Propis o tehničkoj dokumentaciji iz stavka 3. i 4. ovoga članka donosi ministar.

(9) Tehnička dokumentačija iz stavka 3. i 4. ovoga članka mora biti izrađena od ovlaštene pravne osobe.

(10) Pravne osobe iz stavka 9. ovoga članka ovlašćuje Ministarstvo u skladu s pravilnikom iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona.

(1) Dozvola za radijsku postaju izdaje se na rok od 5 godina.

(2) Dozvola za radijske postaje na zrakoplovu ili plovilu vrijedi trajno do prestanka uporabe zrakoplova ili plovila.

(3) Dozvola za postavljanje radijske postaje izdaje se s Određenim rokom valjanosti koji ne može biti dulji od dvije godine.

(4) Privremena dozvola za radijsku postaju vrijedi najdulje 30 dana, a izdaje se za potrebe ispitivanja, istraživanja, športskih i drugih priredbi.

(5) Valjanost dozvole za radijsku postaju iz stavka 1. ovoga članka može se produljiti u skladu s pravilnikom iz članka 28. stavka 1. ovoga Zakona, ako se zahtjev za produljenje podnese najmanje 30 dana prije isteka roka valjanosti dozvole.

Ako se ustanovi da radijska postaja trpi ili stvara štetne smetnje i pored toga što ispunjava tehničke uvjete i norme te uvjete iz dozvole ili dozvole za postavljanje, Ministarstvo će izmijeniti uvjete iz dozvole.

Potvrda za radijske postaje na novoizgrađenom plovilu

(1) Za novoizgrađeno plovilo u Državi, a na zahtjev inozemnog vlasnika, pravna osoba nadležna za registraciju plovila izdat će potvrdu da radijske postaje na plovilu udovoljavaju međunarodnim propisima.

(2) Potvrda iz stavka I. ovoga članka izdaje se u svrhu plovidbe do zemlje u kojoj će se plovilo registrirati.

(3) Potvrda iz stavka 1. ovoga članka vrijedi najviše 3 mjeseca.

(1) Dozvola za radijsku postaju prestaje vrijediti:

1. s istekom roka valjanosti,

2. restankom plaćanja naknade za uporabu,

3. trajnom zabranom uporabe radijske postaje,

4. kada vlasnik otkaže uporabu radijske postaje,

5. za radijsku postaju u radio-amaterskoj službi, kada njezin vlasnik prestane biti član Hrvatske radio-amaterske udruge,

6. otuđenjem ili otpisom radijske postaje,

7. kada vlasniku radijske postaje, kojom obavlja djelatnost javnih telekomunikacija na temelju koncesije, istekne rok koncesije ili mu je koncesija oduzeta.

(2) Kada istekne rok valjanosti dozvole za radijsku postaju, vlasnik te postaje, ili njegov slijednik ili nasljednik mora poduzeti učinkovite mjere kojima se onemogućuje rad te radijske postaje.

(3) Odredba iz stavka 2. ovoga članka odnosi se i na pravnu i fizičku osobu koja je došla i na drugi način u posjed radijske postaje za koju nema propisanu dozvolu.

(1) Prigodom uporabe radijske postaje, vlasnik radijske postaje mora se pridržavati tehničkih uvjeta i normi za radijske postaje, kao i uvjeta određenih ovim Zakonom. propisima donesenim na ternelju ovoga Zakona i dozvolom za radijsku postaju.

(2) Vlasnik radijske postaje mora osigurati da se uporebom njegove radijske postaje ne stvaraju štetne smetnje ili smetnje u radu i uporei drugih telekomunikacija.

(3) Ako se radijska postaja ne upotrebljava na način i pod uvjetima iz stavaka 1 i 2. ovoga članka, Ministarstvo može poništiti dozvolu za tu radijsku postaju.

(4) Ako se utvrdi da se radijska postaja ne upotrebljava za obavljanje određene službe, dozvola za tu radijsku postaju moŽe se poništiti radi izdavanja dozvole drugom korisniku u svrhu zaštite radio-frekvencijskog spektra u Državi.

(1) Vlasnik radijske postaje mora najmanje jednom godišnje obaviti mjerenja na radijskoj postaji u svrhu provjere tehničkih parametara, i ta mjerenja mora voditi u popisu.

(2) Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na pokretni radiotelefon, bežični telefon (CT), radijsku postaju, koja radi u građanskom frekvencijskom području (CB) i radijsku postaju u radio-amaterskoj službi.

Radijska postaja se može upotrebljavati za obavljanje samo one radijske službe za koju je radijska postaja namijenjena prigodom izdavanja dozvole.

Ograničnje uporabe radijskih postaja na plovilu i zrakoplovu

(1) Radijska postaja na zrakoplovir može se, dok se zrakoplov nalazi u zračnoj luci, upotrebljavati samo za radijske komunikacije sa službom kontrole leta te službom prihvata i otpreme putnika, prtljage i robe.

(2) Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na radijsku postaju koja radi na frekvenciji izvan područja namijenjenog zrakoplovnoj službi.

(1) Radijska postaja na plovilu može se, dok se plovilo nalazi u luci ili pristaništu, upotrebljavati samo za radijske komunikacije za peljarenje, manevriranje, ukrcaj, iskrcaj i za radijske komunikacije na plovilu.

(2) Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na radijsku postaju koja radi na frekvenciji izvan područja namijenjenog pomorskoj službi.

Identifikacija radijske postaje

(1) Sve vrste radijskih postaja moraju se, prigodom emitiranja, identificirati u skladu s propisom o identifikaciji radijskih postaja.

(2) Propis iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar.

(3) Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na radijsku postaju u radiorelejnom spojnom putu, zemaljsku satelitsku postaju, radijsku postaju koja automatski emitira određeni signal opasnosti, radiofar i slično.

Zabrane u prijemu i odašiljanju

(1) Vlasniku ili korisniku radijske postaje zabranjeno je prenositi :

1. lažne i pogrješne signale i priopćenja, poglavito za opasnost, žurnost, sigurnost ili identifikaciju,

2, signale i priopćenja koji se ne odnose na njegovu djelatnost.

(2) Vlasniku ili korisniku radijske postaje zabranjeno je primati signale i priopćenja koji nisu namijenjeni njemu i koji nisu za opći prijam,

Uporaba radijske postaje u slučaju opasnosti

(1) Znaci opasnosti, pozivi, poruke i priopćenja koja se emitiraju u slučaju opasnosti za plovilo i za zrakoplov, ili u slučaju prirodnih nepogoda i prigodom spašavanja Ijudskih života, imaju prednost u prijenosu putem svih radijskih postaja.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka dopušteno je, osim dodijeljenih frekvencija i određenih uvjeta za radijske postaje, upotrebljavati i druge frekvencije i raditi na najprikladni način.

(3) Vlasnik ili korisnik radijske postaje koji primi znakove opasnosti, mora odmah prekinuti rad, odazvati se pozivu i staviti svoju radijsku postaju na raspolaganje ili postupiti kako je najsvrsishodnije u takvoj situaciji.

(1) Telekomunikacijski objekt, instalacija i oprema moraju se postaviti, upotrebljavati i održavati na način da njihov rad ne uzrokuje smetnje u radu i uporabi telekomunikacija.

(2) Postavljanije i održavanje objekata, instalacija i opreme iz stavka 1. ovoga članka, osim popravka radijskih i televizijskih prijamnika, mogu, za račun drugih, obavljati pravne i fizičke osobe na temelju ovlasti Ministarstva u skladu s pravilnikom iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Odredba iz stavka 2. ovoga danka ne odnosi se na HPT.

(1) U blizini telekomunikacijskih objekata, opreme i spojnog puta ne smiju se izvoditi radovi ili podizati objekti koji bi ih mogli oštetiti ili ometati njihov rad.

(2) Ako je neophodno izvesti određene radove ili podignuti novi objekt, investitor mora unaprijed pribaviti suglasnost, vlasnika dotičnih telekomunikacija radi poduzimanja mjera za zaštitu i osiguranje nesmetanog rada tih telekomunikacija.

(3) Troškove iz stavka 2. ovoga članka plaća investitor.

(1) U zaštitnoj zoni ili radijskom koridoru radijskih postaja, ne smiju se izvciditi radovi, podizati objekti i postavljati tehnička oprema koji bi svojirn srnještajem, ustrojstvom ili radom mogli ometati širenje radijskih valova ili uzrokovati smetnje u radijskim komunikacijama.

(2) Propis o velićini zaštitne zone i radijskog koridora iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar.

Ispod nadzemnih i iznad podzemnih telekornunikacijskih vodova ili u njihovoj neposrednoj blizini, te na pravcima širenja usmjerenih radijskih valova, ne smiju se saditi sadnice koje bi mogle oštetiti ili ometati rad tih vodova ili telekomunikacija.

(1) Ako je, radi izgradnje ili preustrojstva nekog investicijskog objekta, nužno zaštititi ili premjestiti objekt, tehničku opremu ili spojni put telekomunikacija, zaštitu ili premještanje treba obaviti u skladu s tehničkim uvjetima za te telekomunikacije.

(2) Troškove zaštite ili premještanja iz stavka 1. ovoga članka plaća investitor.

(1) Električna i druga tehnička oprema ne smije stvarati elektromagnetske smetnje u radu telekomunikacija ili radijske postaje u prijamu radijskih i televizijskih emisija.

(2) Električna i druga tehnička oprema koja se proizvede, uveze ili prodaje za uporabu u državi, mora imati potvrdu i mora biti označena da su na njoj provedene mjere za suzbijanje elektromagnetskih smetnji.

(3) Potvrdu iz stavka 2. ovoga članka izdaje pravna osoba koju ovlasti Ministarstvo u skladu s pravilnikom iz članka 53. stavka 1 ovoga Zakona Ministarstvo može odrediti i strane pravne osobe, čije se potvrde i oznake priznaju u državi kao valjan dokaz provedbe mjera iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Propis o označavanju električne i druge tehničke opreme iz stavka 2. ovoga članka donosi ministar

(1) U gradovima i naseljima gradskog obilježja ne smiju se postavljati radijske postaje iznad određene snage zračenja, ovisno o frekvencijskom području

(2) Snaga zračenja radijske postaje iz stavka 1. ovoga članka određuje ministar.

Ako izgradnjom stambenog. poslovnog ili drugog građevinskog objekta dođe do smetnji u prijamu radijskih ili televizijskih emisija korisnika radijskih ili televizijskih prijamnika, investitor takvog objekta mora osigurati prijam radijskih i televizijskih emisija jednake kakvoće kao što su karisnici imali prije izgradnje takvog objekta.

Poslove pronalaženja uzroka smetnji i poduzimanja mjera za njihovo otklanjanje obavlja:

1. HPT za smetnje u svojim javnim telekomunikacijama,

2. Javno poduzeće Hrvatska radio-televizija (u daljnjem tekstu: HRT) za smetnje u prijamu svojih radijskih i televizijskih programa,

3. Koncesionar za smetnje u svojim javnim telekomunikacijama,

4. Ministarstvo za smetnje u radijskim komunikacijama.

(1) Vlasnici električnih i drugih uređaja i sprava moraju ovlaštenim djelatnicima pravnih osoba iz članka 51. ovoga Zakona omogućiti obavljanje pregleda i potrebnih mjerenja radi utvrđivanja uzroka smetnji, davati im podatke i dozvoliti im uvid u dokumentaciju potrebnu za obavljanje pregleda.

(2) Ako pravna cksoba iz članka 51. ovoga Zakona utvrdi da električni i drugi uređaji i sprave stvaraju smetnje preko propisima dozvoljene mjere, pismeno ne zatražiti od vlasnika tih uređaja i sprava da u određenom roku, koji ne može biti dulji od 30 dana, ukloni utvrđene nedostatke.

(3) Ako vlasnik električnog ili drugog uređaja ili sprave, telekomunikacija ili radijske postaje, koja stvara smetnje iz stavka 2. ovoga članka ne ukloni utvrđene nedostatke u određenom roku, pravna osoba iz danka 51. ovoga Zakona, koja je utvrdila uzrok smetnje, predložit će nadležnom državnom inspektoru poduzimanje propisima predviđenih upravnih mjera u okviru njegovih ovlasti.

(4) Mjerenja i otklanjanje smetnji, čiji je uzrok električni ili drugi uređaj ili sprava Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova ili Ministarstva vanjskih poslova, obavljaju njihovi djelatnici na zahtjev nadležnog državnog inspektora za telekomunikacije.

4. Ministarstvo za smetnje u radijskim komunikacija

(1) Pravne i fizičke osobe koje ovlašćuje Ministarstvo na temelju članka 4., 14., 20., 23., 30., 43 i 48. ovoga Zakona moraju raspulagati potrebnim stručnim djelatnicima, mjernim instrumentima i opremom, u skladu s Pravilnikom o uvjetima za ovlaštene pravne i fizičke osobe u telekomunikacijama, te moraju obavljati mjerenja i ispitivanja u skladu s tehničkim uvjetima i normama.

(2) Ministarstvo rrrože oduzeti ovlast pravnoj i fizičkoj osobi iz stavka 1. ovoga članka ako se utvrdi da pravna ili fizička osoba ne udovoljava uvjetima propisanim pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka, ili da ne obavlja mjerenja i ispitivanja u skladu s tehničkim uvjetima i normama.

(3) Pravilnik iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar.

(1) Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo vanjskih poslova, prigodom izgradnje i uporabe svojih radijskih komunikacija, pridržavaju se odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, koji se odnose na namjenu radio-frekvencijskog spelstra i vrste emisija, te na poduzimanje mjera za sprječavanje štetnih smetnji i na pružanje pomoći u slučaju opasnosti

(2) Kad radijska postaja Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova ili Ministarstva vanjskih poslova sudjeluje u radijskim službama drugih sustava, njena uporaba mora se prilagoditi odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona

(3) Uvjete za postavljanje, uporabu, održavanje i kontrolu emisija i nadzor radijskih postaja Ministarstva obrane, Ministarstva urlutarnjih poslova i Ministarstva vanjskih poslova, te istraživanje i otklanjanje štetnih smetnji između tih i drugih radijskih postaja, utvrđuje ministar obrane, ministar unutarnjih poslova ili ministar vanjskih poslova u sporazumu s ministrom.

(1) Koncisionar radija i televizije je trgovačko društvo, u kojem jedan član, pravna ili fizička osoba, može imati najviše 25% udjela u kapitalu koncesionara, na način da jedna fizička osoba ne smije sa više od 25% sudjelovati u kapitalu koncesionara. Ako među članovima društva ima članova obitelji između kojih prema Zakonu o braku i obiteljskim odnosima postoji međusobna obveza uzdržavanja, onda oni svi zajedno mogu imati najviše 5% kapitala koncesionara. Jedna pravna ili fizička osoba može imati udjela u kapitalu samo jednog koncesionara na državnoj razini ili najviše jednog koncesionara radija i jednog koncesionara televizije na lokalnoj razini, ali na različitim nesusjednim područjima koncesije.

(2) Područje koncesije radija i televizije, u smislu ovoga Zakona, je područje na kojem odašiljači koncesiorlara emitiraju elektromagnetsko polje propisane jakosti, prema Pravilniku o namjeni radio-frekvencijskog spektra i dodjeli radijskih frekvencija iz članka 28. ovoga Zakona.

(3) Koncesionar iz stavka 1. ovoga članka mora imati sjedište u Državi.Članovi dr-uštva i članovi uprave koncesionara moraju biti hrvatski državljani i imati stalni boravak u državi, osim stranaca i hrvatskih državljana koji imaju stalni boravak u inozemstvu i čije sudjelovanje u kapitalu koncesionara zadovoljava odredbu iz stavka 5. ovog članka.

(4) Koncesionar iz stavka 1. ovoga članka može imati samo jednu koncesiju radija ili televizije na državnoj razini, ili najviše dvije koncesije, jednu za radio i jednu za televiziju na Iokalnoj razini, ali na razlićitim nesusjednim područjima koncesije.

(5) Koncesionar radija i televizije mora predočiti Vijeću za telekomunikacije podatke o kapitalu s kojim raspolaže i u njemu može sudjelovati strani kapital do 25%.

(6) Iznimno od udredbe iz stavka 1. ovoga članka, ako na području koncesije živi 3.000 do 10.000 žitelja ograničenje udjela u kapitalu koncesionara je 50% i ako na području koncesije živi manje od 3.000 žitelja nema toga ograničenja.

(7) Područje koncesije radija i televizije na državnoj razini mora, u smislu odredbe iz stavka 2. ovoga članka, obuhvatiti najmanje 60% pučanstva Države.

(8) Politićka stranka i tijela državne uprave ne mogu biti koncesionari ili članovi koncesionara radija i televizije

(9) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba kao koncesionar neprofitabilnog radija ili neprofitabilne televizije ne mora biti trgovačko društvo.

(10) Na svake dvije koncesije za profitabilan radio na državnoj razini i na razini županija i na svake tri koncesije za profitabilan radio na nižoj razini od županije, može se dati jedna koncesija za rkeprofitrzbilan radio na odgovarajućoj razini i na odgovarajućem području koncesije.

(11) Na svake dvije koncesije za profitabilnu televiziju na državnoj razini i na razini županija i na svake tri koncesije za profitabilnu televiziju na nižoj razini od županije, može se dati jedna koncesija za neprofitabilnu televiziju na odgovarajućoj razini i na odgovarajućem području koncesije.

(12) Koncesionar neprofitabilnog radija ili neprofitabilne televizije ne smije emitirati reklamne poruke.

(1) Program koncesionara radija i televizije treba poglavito:

1. štovati ljudsko dostojanstvo i osnovna prava čovjeka, te pridonositi štovanju tuđih mišljenja i uvjerenja,

2. doprinositi slobodnom oblikovanju mišljenja, svestrarkom i objektivnom informiranju slušatelja i gledatelja, kao i njihovoj izobrazbi i zabavi,

3. promicati hrvatske kulturne stečevine i poticati slušatelje i gledatelje na sudjelovanje u kulturnom životu,

4.promicati međunarodno razumijevanje i osjećaj javnosti za pravdu, braniti demokratske slobode, služiti zaštiti olsoliša, boriti se za jednakost žena i muškaraca i objavljivati istinu,

5. promicati razumijevanje za pripadnike etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina.

(2) Ukupna ponuda progrdma ne smije jednostrano služiti određenoj stranci, interesima ili svjetonazoru.

Program koncesionara radija i televizije mora udovoIjiti slijedećim uvjetima:

1. događaji se moraju vjerno prikazati i različitost pristupa i mišljenja moraju biti primjereno zastupljeni,

2. vijesti moraju istinito i korektno predočiti činjenice i dogadaje, moraju biti nepristrane, i profesionalno korektrke. te rnoraju poticati slobodno oblikovanje mišljenja,

3. mišljenja i komentari moraju biti lako prepoznatljivi kao mišljenje ili komentar, te mora biti jasno čije se mišljenje ili komentar objavljuje.

(1) Državna tijela i njeni predstavnici ne smiju utjecati na koncesionara radija i televizije glede stvaranja programa.

(2) Nijedna odredba ovoga Zakona ne može se tumačiti na način da se daje pravo na cenzuru ili ograničenje prava slobode govora i izražavanja misli.

Posebni programski u vjeti

(1) Nisu dopuštene emisije koje štete obrani i sigurnosti države i ustavnom poretku.

(2) Progrem koncesionara radija i televizije ne smije biti nepristojan i ne smije prikazivati pornografiju, ne smije stavljati naglasak na nasilje ili izazivati rasnu, vjersku i nacionalnu mržnju, te ne smije zloupotrebljavati lakovjernost slušatelja ili gledatelja.

(3) Koncesionar radija i televizije ne smije emitirati program koji bi mogao loše djelovati na tjelesni, duševni ili moralni razvoj djece i mladeži do 18 godina starosti.

(4) Program koncesionara radija i televizije ne smije sadržavati tehničku montažu slike ili zvuka koja bi, u vrlo kratkom trajanju ili na neki drugi način, mogla prenositi poruke ili utjecati na mišljenje slušatelja i gledatelja, koji toga nisu svjesni ili nisu potpuno svjesni.

(1) Koncesionar radija i televizije mora besplatno, radi zaštite javnog interesa. odmah i neodgodivo emitirati upozorenje i druge obavijesti nadležne državne uprave ili priopćenja policije.

(2) Ako koncesionar radija i televizije na lokalnoj razini zakupi samo za sebe pravo emitiranja programa o događaju koji je od interesa za pučanstvo cijele države. ili za pučanstvo na drugim područjima drugih koncesionara, mora ustupiti zakupljeno pžavo i drugim zainteresiranim koncesionarima radija i televizije, ili HRT-u, pod jednakim uvjetima uz naknadu stvarnih troškova.

(1) Koncesionar radija na državnoj razini i na razini županija te Grada Zagreba mora emitirati najmanje 12 sati programa dnevno, a koncesionar radija na nižoj razini do razine županije mora emitirati najmanje 8 sati programa dnevno.

(2) Koncesionar televizije na državnoj razini mora emitirati najmanje 6 sati programa dnevno i 48 sati programa tjedno, a koncesionar televizije na lokalnoj razini mora emitirati najmanje 2 sata programa dnevno i 16 sati programa tjedno.

(3) Programom u smislu odredbe iz stavka 2. ovoga članka ne smatraju se emisije koje se ciklično ponavljaju iIi se sastoje od nepomićnih slika.

(4) Koncesionar radija i televizije mora emitirati isti program na čitavom području koncesije.

(5) Koncesionar radija i televizije mora voditi očevidnik emisija i mora čuvati snimke emisija najmanje tri mjeseca nakon odašiljanja, a u slučaju prigovora ili spora snimku emisije treba čuvati do okončanja spora.

(1) Koncesionar radija i televizije na lokalnoj razini mora najmanje 20% programa tjedno posvetiti priopćavanju lokalnih novosti i obavijesti s lokalnim zbivanjime na području koncesije, ne računajući reklankne poruke.

(2) Koncesionar radija i televizije na državnoj razini mora dnevno emitirati informativni dnevnik.

(3) Koncesionar radija i televizije ne smije ernitirati (istovremeno ili odgođeno) strani program, osim u vlastitoj obradi u skladu s odredbama iz članka 56. do 59.ovoga Zakona.

(4) Iznimno od odredbe iz stavka 3. ovoga članka koncesionar radija može, uz svoj program, emitirati, redovito ili povremeno kao cjelinu, pojedine emisije stranog programa uz suglasnost Vijeće za telekomunikacije.

(5) Koncesionar radija i televizije može preuzeti pojedine emisije drugog koncesionara ili HRT-a na temelju ugovora.

(6) Iznimno od odredbe iz stavka 5. ovoga članka koncesionar radija i televizije na lokalnoj razini može preuzeti, bez ugovora, informativnu emisiju HRT-a, kao cjelinu, uz uvjet da ne emitira svoje reklame 15 minuta prije i 15 minuta poslije preuzete emisije.

(7) Odredba iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na koncesionara čiji je sadržaj programa tematski.

U vrijeme predizbornog nadmetanja koncesionar radija i televizije mora omogućiti svim strankama mogućnost komercijalne politićke promidžbe pod jednakim uvjetima sukladno izbornim propisima i uputama nadležnog tijela, koje nadzire ili provodi izbore.

(1) Koncesionar radija i televizije mora emitirati program na hrvatskom jeziku.

(2) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka koncesionar radija i televizije na lokalnoj razini može emitirati program i na narječjima hrvatskog jezika kojim se služi pučanstvo na području koncesije i na jezicima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koje obitavaju na području koncesije.Trajanje programa na narječjima hrvatskog jezika u tijeku dana može biti najviše 20% prosječnog dnevnog trajanja programa. Trajanje programa na jeziku etnićke i nacionalne zajednice ili manjine u tijeku dana, iskazano postotkom prosječnog dnevnog trajanja programa, mora, što je više moguće, odgovarati postotku etničke i nacionalne zajednice ili manjine u ukupnom broju žitelja na području koncesije, s tim da ne može prijeći 50% prosječnog dnevnog trajanja programa.

(3) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka koncesionar radija i televizije može emitirati informativni program i uslužne informacije za potrebe stranih gostiju na jezicima prema zastupljenosti stranih gostiju.

(4) Odredba iz stavka (1) ovUga članka ne odnosi se na filmske i glazbene reprodukcije, prijenos vjerskih, kazališnih i glazbenih događaja, te obrazovne emisije za učenje stranog jezika.

(1) Reklamna poruka mora biti pravedna i časna, te ne smije navoditi na pogrešno mišljenje i ne smije biti protiv interesa kupca.

(2) Reklamna poruka upučena djeci ili reklamna poruka u kojoj sudjeluju djeca ne smije štetiti njihovim interesima i mora se voditi računa o dječjoj osjetljivosti.

(3) Naručitelj reklamne poruke ne smije utjecati na sadržaj i izradbu programa na način kojim se umanjuje samostalnost koncesionara i njegova odgovornost u svezi s emisijom.

(4) Trajanje reklamnih poruka ne smije prijeći 15% programa u svakom satu i 10% ukupnog dnevnog trajanja programa, koji se emitira na državnoj razini, te 25% programa u svakom satu i 20% ukupnog dnevnog programa koji se emitira na lokalnoj razini.

(5) Radijska i televizijska reklamna poruka mora u programu biti prepoznatljiva kao reklamna poruka i mora se odvojiti od ostalog programa lako prepoznatljivim zvučnim ili slikovnim sredstvima.

(6) U televizijskim reklamnim porukama ne smiju sudjelovati osobe koje redovito sudjeluju u programima vijesti ili dnevnih događaja.

(7) Prijenos vjerskih događaja, te vijesti i slični programi ne smiju se prekidati radi emitiranja reklamnih poruka, kao ni dokumentarne emisije i vjerski i dječji programi koji traju kraće od 30 minuta.

(8) Nisu dopuštene reklamne poruke za liječničke tretmane i lijekove koji se mogu dobiti samo na liječnički recept.

Program koji se emitira pod pokroviteljstvom određene pravne ili fizičke osobe ili više njih mora udovoljavati sljedećim uvjetima:

1. pokrovitelj emisije ne smije utjecati na sadržaj i izradbu programa na način kojim se umanjuje samostalnost koncesionara radija i televizije i njegova odgovornost u svezi s emisijom,

2. program ili niz programa koji se emitiraju pod pokroviteljstvom, u cijelosti ili djelomično, mora se jasno označiti prepoznatljivom oznakom na Početku i, ili na kraju programa,

3. za vrijeme emitiranja televizijskog programa iz točke 2. ovoga stavka, kojim se promiču proizvodi ili usluge mora se stalno emitirati oznaka da se program emitira pod pokroviteljstvom,

4. nije dopušteno pod pokroviteljstvom emitirati vijesti i dnevne događaje.

(1) Na određenom području može biti samo jedan koncesionar kabelske televizije.

(2) Koncesionar kabelske televizije ne smije distribuirati vlastiti program niti vlastite reklame, a može putem svog kabelskog sustava korisnicima prenositi ispitnu sliku s točnim vremenom, podacima o vremenu i priopćenjima u svezi s funkcioniranjem i uporabom njegovoga kabelskog sustava i ne može biti koncesionar radija ili televizije niti dioničar koncesionara radija ili televizije.

(3) Koncesionar kabelske televizije smije distribuirati, u skladu s odredbom iz članka 69. stavka 2. ovoga Zakokna, domaći program koji se proizvodi za kabelsku televiziju jedino ako je proizvodač tog programa, pravna ili fizička

osoba, dobio koncesiju od Vijeća za telekomunikacije.

(1) Koncesionar kabelske televizije, kada postoji tehnička mogućnost, ne može korisniku na području koncesije uskratiti prikijučak na svoj sustav, ako taj priključak korisnik zahtijeva i plaća pretplatu, niti ga muže prisiliti da prihvati priključak. Vlasnik stambenog ili poslovnog prosora mora dopustiti postavljanje priključka na kabelsku televiziju, ako stanar ili zakupitelj toga prostora traži takav priključak i plaća troškove.

(2) Koncesionar ili vlasnik iznajmljenog iIi zakupljenog stambenog ili poslovnog prostora može pečatiti neuputrijebljene priključke i provjeravati ih.

(1) Koncesionar kabelske televizije mora distribuirati programe koji se emitiraju u Državi i čije emisije imaju propisanu jakost elektromagnetskug polja na području koncesije.

(2) Koncesionar kabelske televizije mora distribuirati radijske i televizijske programe istovremeno (simultano), cjelovitu i bez promjena, u skladu s dubivenom koncesijom i u skladu sa sklopljenim ugovorom o ostvarivanju koncesije iz članka 14. stavka 8. ovoga Zakona.

(1) Korisnik priključka kabelske televizije, pored radijske i televizijske pretplate propisane posebnink Zakonom, plaća koncesionaru kabelske televizije i posebnu pretplatu i naknadu :

1. pretplatu za programe iz članka 69. stavka 1. ovog Zakona,

2. pretplatu za programe koje distribuira svim svojim pretplatnicima bez ograničenja, a nije ih obvezan distribuirati u smislu odredbe iz članka 69. stavka 1. ovoga Zakona (satelitski programi, strani programi,...),

3. pretplatu za prijam određenog programa (kanala), kojeg koncesionar distribuira pojedinom korisniku na njegov zahtjev,

4. naknadu za svaki prijam programa kojeg korisnik ostvaruje dekodiranjem zaštitnog koda, odašiljanjem određenog koda ili na drugi sličan način.

(2) Odredba iz stavka 1. točke 2. ovoga članka,ne odnosi se na domaće programe koji nisu zaštićeni posebnim kodom.

(3) Programi iz stavka 1. točke 2. i 3. ovoga članka ne smiju se distribuirati, ako ne udovoljavaju odredbi iz članka 59. ovoga Zakona.

(4) Iznos pretplate i način plaćanja iz stavka 1. ovoga članka odobrava Ministarstvo uz mišljenje Vijeća za telekomunikacije i suglasnost ministra nadležnog za gospodarstvo.

(1) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na program koncesionara, radija i televizije na državnoj razini, uključujući i reklamne poruke i program pod pokroviteljstvom, primjenjuju se odgovarajuće i na pr-ogram HRT-a.

(2) HRT ne smije biti koncesionar radija, televizije i kabelske televizije niti dioničar korlcesionara radija, televizije i kabelske televizije.

(3) Odredbe ovoga Zakona, koje se odnose na koncesionara radija i televizije odgovarajuće se primjenjuju i na prckizvođača programa, autora programa ili nakladnika, kada se njegov program emitira ili distribuira u Državi, osim u slučaju prijama programa opisanom u članku 70. stavku 11.točki 4. ovoga Zakona.

(1) Telekomunikacijska usluga označava uslugu prijenosa, odašiljanja ili prijama znakova, signala, pisanog teksta, slika i zvukova ili priopćenja bilo koje prirode koja se pruža žićnim, bežičnim, svjetlosnim ili drugim elektromagnetskim sustavom, uključujući i omogućavanje uporabe tih sustava kao cjeline ili djelomično, davanjem u zakup, prodajom ili na drugi način.

(2) Telekomunikacijske usluge, u smislu ovoga Zakona, dijele se na osnovne, posebne i ostale komunikacijske usluge.

(1) Osnovne telekomunikacijske usluge obuhvaćaju:

1. prijenos brzojavnih priopćenja (brzojav i teleks),

2 prijenos govora, zvuka, podataka, dokumenata, slika i dr. telekomunikacijskim kapacitetima u nepokretnoj mreži,

3. davanje u zakup telekornunikacijskih vodova u svezi s uslugama iz točke 1. i 2. ovoga stavka,

4. priključenje pretplatničke terminalne opreme na javne telekomunikacije u svezi s uslugama iz točke 1., 2. i 3. ovoga stavka,

5. druge telekomunikacijske usluge u svezi s uslugama iz točke 1, 2, 3 i 4. ovoga stavka, koje su utvrđene Pravilnikom o uslugama.

(2) Usluge iz stavka 1. ovoga danka u unutrašnjem i međunarodnom prometu obavlja jedino HPT.

(3) Strane tvrtke mogu obavljati telekomunikacijske usluge jedino preko HPT-a.

(1) Posebne telekomunikacijske usluge obuhvaćaju:

1. prijenos govora, zvuka, podataka, dokumenata, slika i dr. telekomunikacijskim kapacitetima u pokretnoj mreži,

2. priključenje pretplatničke terminalne opreme na javne telekomunikacije u svezi s uslugama iz točke 1. ovoga stavka.

3. prijenos govora, zvuka, podataka, dokumenata, slika i dr. terminalnom opremom koja je priključena na javne telekomunikacije,

4. druge telekomunikac:ijske usluge u svezi s uslugama iz točke 1., 2. i 3. ovoga stavka, koje su utvrđene Pravilnikom o uslugama.

(2) HPT je obvezan obavljati usluge iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Usluge iz stavka 1. točke 1. i 2. i odgovarajuće usluge iz točke 4. ovoga članka može obavljati i drugi davatelj usluga, pravna osoba iz članka 12. stavka 2., to jest koncesionar iz članka 14. stavka 8. ovoga Zakona.

(4) Usluge iz stavka 1. točke 3. i odgovarajuće usluge iz točke 4 ovoga članka može obavljati i drugi davatelj usluga, pravna ili fizička osoba uz koncesiju Vijeća za telekomunikacije u skladu s ovim Zakonom i prema ugovoru sklopljenom s vlasnikom javnih telekomunikacija iz stavka 1. točke 3. ovoga članka.

Iznajmljivanje i prodaju telekomunikacijske opreme može obavljati pravna ili fizička osoba u skladu s ovim Zakonom u uvjetima slobodnog tržišta.

(1) Davatelj usluga mora štovati načelo jednakosti prema korisnicima usluga, glede dostupnosti telekomunikacij skih usluga i cijena usluga, te mora osigurati raspoloživost i stalno prilagođavanje usluga novim tehnologijama i potrebama korisnika usluga.

(2) Davatelj usluga ne smije prenositi brzojav čiji sadržaj vrijeđa dostojanstvo i čast osobe i javni moral, ili smjera protiv sigurnosti i obrane Države i sigurnosti života ljudi.

(1) Za obavljenu uslugu korisnik usluga plaća cijenu usluge prema cjeniku usluga.

(2) Davatelj usluga može s pojedinim korisnicima usluga ugovarati i nižu cijenu pojedinih usluga od cijene utvrđene cjenikom usluga.

(3) Pobliže odredbe u svezi sa cijenama usluga utvrđuju se Pravilnikom o uslugama.

(4) Davatelj usluga redovito i na pristupačan način izvješćuje korisnike usluga o novim uslugama, načinu i uvjetima pod kojima se korisnici mogu koristiti uslugarna, te o cijenama usluga.

(5) Cijene usluga, koje pruža samo jedan davatelj usluga na tržištu, odobrava Ministarstvo uz suglasnost ministarstva nadležnog za gospodarstvo.

(1) Davatelj usluga mora, najmanje jedanput u dvije godine, izdati imenik pretplatnika u kojem su odvojeno uvršteni pretplatnici građani, te poslovni i ostali pretplatnici.

(2) Davatelj usluga mora obavljati uslugu informacije o pozivnim brojevima svojih pretplatnika, a pretplatnik može ostvariti pravo da se njegov pozivni brnj ne objavljuje.

Pretplatnički odnosi

(1) Davatelj usluga mora, na zahtjev pravne i fizičke osobe, priključiti pretplatničku terminalnu opremu na svoje javne telekomunikacije, kada za to postoje tehničke mogućnosti, odmah ili najkasnije za 30 dana.

(2) Zahtjev za priključenje pretplatničke terminalne opreme podnosi se na propisanom obrascu, a davatelj usluga mora se očitovati o zahtjevu odmah, a najkasnije za 30 dana od dana primitka zahtjeva.

(3) Pod pojmom pretplatničke terminalne opreme, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se telekomunikacijski kapaciteti pravnih i fizičkih osoba kada se priključuju na javne telekomunikacije.

(4) Davatelj usluga mora voditi u popisu zahtjeve iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Neprihvaćanje zahtjeva davatelj usluga mora obrazložiti uz obvezno navodenje krajnjeg roka kada će zahtjev biti prihvaćen.

(6) Pretplatnički odnos smatra se zasnovanim kada davatelj usluga prihvati zahtjev.

(7) Prava i obveze iz pretplatničkog odnosa poćinju teći kada davatelj usluga priključi pretplatničku terminalnu opremu korisnika usluga ra svoje javne telekomunikacije.

(8) Pretplatnički odnos može se prenijeti na drugu pravnu ili fizičku osobu ako novi pretplatnik nastavlja upotrebljavati postojeću pretplatničku terminalnu opremu putem istog priključka uz promjenu imena u naslovu pretplatnika.

(9) Pretplatnički odnos može se raskinuti ako pretplatnik odbije izvršiti svoju obvezu glede ispravnosti pretplatničke terminalne opreme ili dugovanja za pruženu uslugu, ako ne zatraži ponovno uključenje pretplatničke terminalne opreme koja je privremeno isključena na njegov zahtjev, ako pretplatnik iseli iz stambenog ili poslovnog prostora i pretplatničku terminalnu opremu ostavi na uporabu novom korisniku tog prostora ili na pismeni zahtjev pretplatnika.

(10) U slučaju smrti pretplatnika ili prestanka postojanja pravne osobe koja je bila pretplatnik, nasljednik ili pravni slijednik mora zatražiti promjenu imena u naslovu pretplatnika u smislu odredbe stavka 8. ovoga članka ili zatražiti da se pretplatnička terminalna oprema isključi iz mreže javnih telekomunikacija.

(11) Zasnivanje i raskidanje pretplatničkog odnosa obavlja se na način i na postupke koji su utvrđeni Pravilnikom o uslugama.

(12) U slučaju kad zahtjev iz stavka 1. ovoga članka nije prihvaćen u smislu odredbe iz stavka 5. ovoga članka davatelj usluga mora na zahtjev pravne ili fizičke osobe ponuditi posebno tehničko rješenje za priključak pretplatničke terminalne opreme uz naknadu stvarnih troškova.

(13) Obrazac iz štavka 2. ovoga članka propisuje davatelj usluga.

(1) Pretplatnik mora osigurati održavanje pretplatničke terminalne opreme u ispravnom stanju i da se uporabom te opreme ne stvaraju smetnje u funkcioniranju javnih telekomunikacija na koje je priključena.

(2) Davatelj usluga mora na zahtjev pretplatnika obaviti premještaj pretplatničke terminalne opreme na istoj adresi ili preseljenje na drugu adresu, ako za to postoje tehničke mogućnosti.

(3) Davatelj usluga mora na zahtjev pretplatnika privremeno isključiti pretplatničku terminalnu opremu iz mreže javnih telekomunikacija za vrijeme od jednog do tri mjeseca jedanput godišnje.

(4) Davatelj usluga ima ovlast obaviti neposredan pregled ispravnosti pretplatničke terminalne opreme osim pretplatničke terminalne opreme Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva vanjskih poslova.

(5) Davatelj usluga ima ovlast privremeno isključiti pretplatničku terminalnu opremu iz mreže javnih telekomunikacija u slučaju neispravnosti te opreme i u slučaju obavljanja radova u svezi s javnim telekomunikacijama, kada se ne može izbjeći privremeno isključenje.

(6) Premještaj, preseljenje, pregled i privremeno isključenje pretplatničke terminalne opreme obavlja se na način i po postupku koji su utvrđeni Pravilnikom o uslugama.

(1) Pretplatnik može podnijeti pritužbu na iznos kojim je zadužen za obavljene telekomunikacijske usluge, te na nepravodobno ili površno otklanjanje tehničkih smetnji.

(2) Pritužba iz stavka 1. ovoga članka podnosi se uredu davatelja usluga.

(3) Pretplatnik koji je podnio pismenu pritužbu na iznos kojim je zadužen za obavljene telekomunikacijske usluge plaća, do konačnog rješenja pritužbe, najmanje prosječni iznos kojim je bio zadužen u razdoblju od tri mjeseca prije razdoblja na koje se odnosi pritužba.

(4) Davatelj usluga je dužan izjasniti se o utemeljenosti pritužbe u roku od 30 dana od dana njezina podnošenja.

(5) Postupak rješavanja pritužbi uređuje se Pravilnikom o uslugama.

(1) Davatelj usluga odgovara, u unutrašnjem prortketu, za gubitak brzojava ili iskrivljenja njegova sadržaja, te za prekoraćenje roka za prijenos i urućenje brzojava, u granicama utvrđenim odredbama ovoga Zakona

(2) U međunarodnom prometu davatelj usluga odgovara u granicama utvrđenim međunarodnim dokumentima.

(3) Davatelj usluga je dužan pošiljatelju ili drugoj ovlaštenoj osobi isplatiti naknadu za gubitak brzojava ili iskrivljenja sadržaja brzojava u protuvrijednosti domaće valute 60 DEM i za prekoraćenje roka za prijenos i urućenje brzojava, u protuvrijednosti domaće valute od 36 DEM.

(4) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka davatelj usluga je, osim naknade, dužan vratiti i plaćenu cijenu usluge.

(5) Davatelj usluga ne odgovara za izgubljenu dobit niti stvarnu štetu koja može nastati zbog gubitka brzojava ili iskrivljenja sadržaja brzojava, te prekoraćenja roka za priienos i urućenje brzojava.

(6) Davatelj usluga nije odgovoran u slučaju kada je do gubitka brzojava, iskrivljenja sadržaja brzojava ili prekoraćenja roka za prijenos i urućenje brzojava, došlo uslijed stvarnih uzroka, koji se nisu mogli predvidjeti ni izbjeći ili otkloniti (viša sila).

(1) Potraživanje naknade štete i druga potraživanja iz ugovora o obavljanju usluga korisnik usluga ili druga ovlaštena osoba može ostvariti podnošenjem zahtjeva davatelju usluga u pismenom obliku, na način predviđen Pravilnikom o uslugama ili podnošenjem tužbe sudu, ako davatelj usluga ne isplati to potraživanje u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(2) Na potraživanje korisnika usluga ili druge ovlaštene osobe, davatelj usluga plaća zatezne kamate od dana podnošenja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Na potraživanje davatelja usluga, kamate teku od dana podnošenja zahtjeva korisniku usluga.

(1) Potraživanja davatelja usluga prema korisnicima usluga i potraživanja korisnika usluga prema davatelju usluga zastarijevaju, i to:

1. potraživanja zbog manje ili više naplaćene cijene za usluge ili drugih troškova - za šest mjeseci,

2. druga potraživanja - za jednu godinu, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(2) Zastara počinje teći:

1. za potraživanja manje ili više naplaćene cijene za usluge ili za potraživanja drugih troškova - od dana plaćanja,

2. za potraživanja zbog iskrivljenja sadržaja brzojava ili zbog prekoraćenja roka za prijenos i urućenje brzojava

- od dana urućenja brzojava,

3. za potraživanje zbog gubitka brzojava - nakon proteka 30 dana od dana proteka roka za prijenos brzojava,

4. u svim drugim slučajevima - od dana nastanka potraživanja.

(3) Zastara se obustavlja kada se davatelju usluga dostavi zahtjev za isplatu potraživanja u pismenom obliku, i nastavlja dalje teći kad je korisniku usluga ili drugoj ovlaštenoj osobi dostavljen pismeni odgovor na taj zahtjev i kada su mu vraćene isprave priložene uz zahtjev.

(4) Zastara ne može nastupiti prije nego protekne rak od 30 dana od dana primitka odgovora davatelja usluga na dotični zahtjev.

(5) Naknadni zahtjevi o istom predmetu ne obustavljaju zastaru.

(1) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, međunarodnih propisa koji obvezuju Državu odnose se na telekomunikacije i nadzor nad ostvarivanjem koncesija u telekomunikacijama, te kontrolu radio-frekvencijskog spektra, obavlja Ministarstvo.

(2) Nadzor nad provedbom odredbi ovoga Zakona, kojima je regulirano posjedovanje dozvole za radijsku postaju i prijavljivanje radijske postaje prigodom prijelaza državne granice, te poduzimanje mjera u svezi s tim nadzorom obavlja i ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove. Nadležni djelatnik Ministarstva unutarnjih poslova odmah poduzilna mjere za učinkovito onemogućavanje rada radijske postaje bez dozvole i o poduzetim mjerama izvješćuje državnog inspektora za telekomunikacije.

(3) Poslove nadzora iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvo unutarnjih poslova obavlja samoinicijativno i na zahtjev državnog inspektora za telekomunikacije.

(4) Vlasnik telekomunikacija mora omogućiti državnom inspektoru i državnom djelatniku koji obavljaju poslove nadzora ili kontrole iz stavka 1. ovoga članka oćevid telekomunikacijskih objekata i opreme te radijskih postaja i, na njegov zahtjev, bez odgode dostaviti potrebne podatke i dokumentaciju u svezi s nadzorom i kontrolom.

(1) Poslove nadzora iz članka 85. stavka 1. ovoga Zakona obavlja državni inspektor telekomunikacija, koji ima ovlast:

1. zabraniti uvoz, prodaju, iznajmljivanje i uporabu tehničke opreme koja se ugrađuje ili priključuje na javne telekomunikacije ako ne postoji propisana potvrda da udovoljava tehničkim uvjetima i normama ili ako nije označena propisanom oznakom, te odrediti mjere kojima se onemogućuje prodaja, iznajmljivanje i uporaba te tehničke opreme,

2. zabraniti uvoz, prodaju, iznajmljivanje i uporabu električne i druge tehničke opreme ako ne postoji propisana potvrda da su na njoj provedene mjere za suzbijanje elektromagnetskih smetnji ili ako nije označena propisanom oznakom, te odrediti mjere kojima se onemogućuje prodaja, iznajmljivanje i uporaba te električne i druge tehničke opreme,

3. zabraniti uvoz, prodaju, iznajmljivanje i uporabu radijske postaje ako ne postoji propisana potvrda da udovoIjava tehničkim uvjetima i nornkama ili ako nije označena propisanom oznakom, te odrediti mjere kojima se onemogućuje prodaja, iznajmljivanje i uporaba te radijske postaje,

4. zabraniti obavljanje djelatnosti javnih telekomunikacija ako nema propisanu koncesiju ili ako nije sklopljen propisani ugovor o ostvarivanju koncesije i odrediti mjere kojima se onemogućuje obavljanje te djelatnosti,

5. zabraniti rad radijske postaje koja nema propisanu dozvolu i odrediti mjere kojima se onemogućuje njezin rad,

6. trajno zabraniti uporabu radijske postaje za koju se opetovano utvrdi da ne ispunjava propisane uvjete i norme i odrediti mjere kojima se onemogućuje njezin rad,

7. zabraniti izvođenje radova i podizanje objekata u zaštitnoj zoni ili radijskom koridoru radijskih postaja,

8. privremeno zabraniti rad radijske postaje koja stvara štetnu smetnju dok se smetnja ne ukloni,

9. privremeno obustaviti izvođenje radova u blizini telekomunikacijskih objekata, opreme ili spojnog puta, koji bi mogli oštetiti ili ometati rad tih objekata, opreme ili spojnog puta, ako prije nije pribavljena suglasnost vlasnika dotičnih telekomunikacija, dok se ta suglasnost ne pribavi,

10. narediti uklanjanje nedostataka na električnoj ili drugoj tehničkoj opremi koja stvara elektromagnetske smetnje u radu telekomunikacija ili radijske postaje ili u prijamu radijskih ili televizijskih programa,

11. narediti uklanjanje nedostataka ako se prigodom izgradnje, održavanja ili uporabe telekomunikacija ili ra dijske postaje, te ako se prigodom pružanja usluga ili obavljanja koncesionirane djelatnosti, ne primjenjuje Zakon, propisi doneseni na temelju Zakona i tehnički uvjeti i norme,

12. u okviru mjera iz točke 1. do 8. ovoga stavka, može i pečatiti ili privremeno oduzeti navedenu tehničku i drugu opremu i radijsku postaju u cijelosti ili samo određene dijelove, o čemu izdaje potvrdu.

(2) Državni inspektor iz stavka 1. ovoga članka ima ovlast osobno obaviti ili narediti obavljanje potrebnih mjerenja i ispitivanja na telekomunikacijskoj opremi i radijskim postajama, te se može, za potrebe nadzora koristiti odgovarajućim tehničkim sredstvima i pomagalima vlasnika telekomunikacija i radijske postaje.

(3) Državni djelatnik koji obavlja poslove kontrole radio-frekvencijskog spektra, kada utvrdi da radijska postaja stvara štetnu smetnju, ili da za radijsku postaju nije pribavljena propisana dozvola ima ovlast iz stavka 1. točke 12. i iz stavka 2. ovoga članka, te ima ovlast podnijeti prijavu nadležnom tijelu za učinjeno kazneno djelo ili prekršaj. O poduzetink mjerama pismeno izvješćuje državnog inspektora koji obavlja poslove nadzora iz članka 85. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Državni inspektor iz stavka 1. i državni djelatnik iz stavka 3. ovoga članka vode oćevidnik o obavljenom nadzoru i moraju imati propisanu iskaznicu.

(5) Iskaznice i način vođenja oćevidnika iz stavka 4. ovoga članka i pečat za pečaćenje iz stavka 1. točke 12. ovoga članka propisuje i izdaje ministar.

(1) Protiv rješenja državnog inspektora koji obavlja poslove nadzora iz članaka 85. stavka 1. ovoga Zakona nije dopuštena žalba, već se protiv tog rješenja može pokrenuti upravni spor, što ne odgada provedbu rješenja.

(2) Ako se ne postupi prema rješenju državnog inspektora iz stavka 1. ovoga članka, državni inspektor će izreći upravnu mjeru u visini dvadeseterostruke prosječne plaće u državi u proteklom tromjesečju. Svaka kasnija upravna mjera izr-iće se u istom iznosu.

(3) Upravnu mjeru iz stavka 2. ovoga članka provode tijela nadležna za naplatu Novčanih kazni izrećenih za prekršaje, a iznos se uplaćuje u korist državnog proračuna.

(1) Novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 15.000 do 60.000 DEM kaznit će se za privredni prijestup pravna osoba:

1. ako ne osigura ispravno i nesmetano funkcioniranje svojih javnih telekomunikacija ili ako usluge pruža na način koji nije u skladu s odredbama Zakona, propisima donesenim na temelju Zakona i tehničkim uvjetima i normama iz područja telekomunikacija (članak 7.),

2. ako, prigodom prijenosa poruka putem svojih telekomunikacija, ne daje prednost prijenosu poruka koje se odnose na sigurnost i obranu države i sigurnost ljudskih života na moru, kopnu, u zraku ili u prostoru izvan atmosfere, te na ugroženost imovine većeg razmjera (članak 9.),

3. ako svoje telekomunikacij poveže s telekomunikacijama druge države, a da nije unaprijed pribavljeno odobrenje Ministarstva (članak 11.),

4. ako obavlja djelatnost javnih telekomunikaclja. a da nije unaprijed dobio propsanu koncesiju ili nije sklopljen propisani ugovor o ostvarivanju koncesije (članak 14.),

5. ako svoje javne telekomunikacije izgrađuje na način koji nije u skladu s odgovarajućim pravilinikom o javnim telekomunikacijama (članak 15.),

6. ako prigodom obavljanja usluga ne osigura tajnost telekomunikacijskih priopćenja (danak 17. stavak 1.).

7. ako telekomunikacije za vlastite potrebe upotrebljava za druge djelatnosti ili pruža usluge drugima (članak 21.),

8. ako nabavi, postavi ili upotrebljava radijsku postaju za koju nije unaprijed pribavljena propisana dozvola ili ako proda ili iznajmi ili ustupi radijsku postaju pravnoj ili fizičkoj osobi koja nije unaprijed pribavila propisanu dozvolu (članak 23),

9. ako proizvede, uveze, prodaje ili iznajmljuje radijsku postaju za uporabu u Državi koja ne udovoljava tehničkim uvjetima i normama (članak 26.),

10. ako ne poduzme ućinkovite mjere kojima se onemogućuje rad radijske postaje kada nema valjanu dozvolu za tu radijsku postaju (članak 34.),

11. ako putem radijske postaje prenosi lažne ili pogrješne signale i priopćenja, poglavito za opasnost, žurnost, sigurnost ili identifikaciju (članak 41. stavak 1. točka 1.),

12. ako, prigodom prijenosa priopćenja putem radijske postaje, ne daje prednost u prijenosu znakova opasnosti, poziva, poruka ili priopćenja koja se emitiraju u slučaju opasnosti za plovilo ili za zrakoplov, ili u slučaju prirodnih nepogoda ili prigodom spašavanja ljudskih života (članak 42.),

13. ako emitira radijski ili televizijski program koji ne udovoljava odredbi iz članka 59 ovoga Zakona,

14. ako distribuira radijski ili televizijski program koji ne udovoljava odredbi iz članka 59. ovoga Zakona (članak 70. stavak 3.). ili ako distribuira vlastiti program, ili prckgram proizvođaća programa koji nije dobio propisanu koncesiju (članak 67. stavak 2. i 3.),

15. ako obavlja telekomunikacijske usluge a da nije unaprijed pribavljena propisana koncesija (članak 74. stavak 4.),

16. ako prenosi brzojav suprotno odredbi iz članka 76.stavka 2. ovoga Zakona,

17. ako državnom inspektoru ili državnom djelatniku koji obavlja poslove nadzora ili kontrole, ne omogući oćevid telekomunikacijskih objekata ili opreme te radijskih postaja, ili ako na njegov zahtjev bez odgode, ne dostavi potrebne podatke i dokumentaciju u svezi s nadzorom ili kontrolom (članak 85. stavak 4.).

(2) Za djelo iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se Novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 2.000 do 8.000 DEM i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Za djelo iz stavka 1. točke 8.,10., 11. i 12 ovoga članka može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja radijske postaje

(1) Novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 10.000 do 20.000 DEM kaznit će se za prekršaj pravna osoba

1. ako projektira, proizvede, gradi, izgradi, održava ili upotrebljava objekt ili tehničku opremu ili instalacije telekomunikacija ili radijskih komunikacija na način koji nije u skladu s propisanim tehničkim uvjetima i normama, uvjetima uporabe ili međunarodnim preporukama, ili ako ugradi ili priključi tehničku oprernu na telekomunikacijske kapacitete za koju nema propisanu potvrdu ili odobrenje ili nije označena propisanom oznakom (članak 4. i 5.)

2. ako ne održava svoje javne telekomunikacije u ispravnom stanju, ili ako ne poduzima pravodobno mjere za otklanjanje smetnji ili nedostataka u svojim telekomunikacijama (članak 8. stavak 1.),

3. ako, prigodom izgradnje poslovnog ili stambenog objekta u gradu ili naselju gradskog obilježja, ne izgradi za taj objekt kabelsku kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove i za vodove za kabelsku televiziju, ili ako u taj objekt ne ugradi telekomunikacijsku instalaciju (članak 10.),

4. ako ne obavlja usluge na način propisan odredbom iz danka 16. ovog Zakona,

5. ako ne provjerava ispravnost tehničke opreme koja služi za mjerenje i registriranje obavljenih telekomunikacijskih usluga u svojim javnim telekomunikacijama (članak 18),

6. ako ne priključi telekomunikacijske kapacitete drugih davatelja usluga na svoje javne telekomunikacije, ili ako ne izgradi javne telefonske govornice, kako je propisano odredbom iz članka 19. ovoga Zakona,

7. ako gradi, izgradi ili upotrebljava telekomunikacije za vlastite potrebe na način koji nije u skladu s odobrenim planom telekomunikacija za vlastite potrebe ili ako takvog plana nema (članak 22.),

8. ako uveze radijsku postaju u Državu, za koju nije pribavljena propisana dozvola ili odobrenje, ili ako je ne prijavi službi unutrašnjih poslova na graničnom prijelazu (članak 27.),

9. ako se, prigodom uporabe radijske postaje, ne pridržava tehničkih uvjeta ili normi, kao i ostalih uvjeta određenih međunarodnim ugovorima, ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i dozvolom za radijsku postaju, ili ako ne osigura da se uporabom njegove radijske postaje ne stvaraju štetne smetnje ili smetnje u radu ili uporabi drugih telekomunikacija (članak 35.),

10. ako postavi, upotrebljava ili održava telekomunikacijske objekte ili opremu na način da njihov rad uzrokuje smetnje u radu ili uporabi telekomunikacija ili ako postavi ili održava telekomunikacijske objekte, instalacije ili opremu, a da nije unaprijed pribavljena propisana ovlast (članak 43.),

11. ako njezina električna ili druga tehnička oprema stvara smetnje u radu telekomunikacija ili radijske postaje, ili u prijanku radijskih i televizijskih emisija (članak 48. stavak 1.),

12. ako, kao vlasnik električnog ili drugog uređaja ili sprave, telekomunikacija ili radijske postaje ne omogući ovlaštenom djelatniku obavljanje pregleda ili potrebnih mjerenja radi utvrđivanja uzroka smetnji, ili ako ne otkloni utvrđene nedostatke u određenom roku (članak 52.stavak 1 i 3.),

13. ako, kao koncesionar radija ili televizije ne vodi očevidnik emisija ili ako ne čuva snimke emisije tri mjeseca nakon odašiljanja (članak 61. stavak 5.),

14. ako se prigodom emitiranja radijskog ili televizijskog programa ne pridržava propisanih mjerila u svezi s trajanjem programa (članak 61. do 66.),

15. ako, kao koncesionar radija ili televizije, emitira razlićite programe na području koncesije (članak 61. stavak 4.),

16 ako, kao koncesionar radija ili televizije, emitira strani program (članak 62. stavak 3.),

17 ako, kao koncesionar radija ili televizije u vrijeme predizbornog nadmetanja. ne ponudi svim strankama mogućnost komercijalne političke promidžbe pod jednakim uvjetima (članak 63.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se Novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 1. 500 do 4.500 DEM i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. točke 8. i 9. ovoga članka može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja radijske postaje.

(4) Za opetovani prekršaj iz stavka 1. točke 8. i 9. ovoga članka unutar roka od dvije godine obvezno se izriće najveća kazna iz stavka 1. i 2. ovoga članka i zaštitna mjera iz stavka 3. ovoga članka.

(1) Novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 5.000 do 15000 DEM kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1.ako ne izvijesti Ministarstvo o nastalom prekidu na svojim međunarodnim ili međumjesnim telekomunikacijskim kapacitetima (članak 8. stavak 2.),

2. ako upotrebljava zajednički antenski sustav ili instalaciju za distribuciju radijskih i televizijskih programa, za koje nije obavljen tehnički pregled, ili ako ilt ne održava u ispravnom stanju ili ako ne poduzima pravodobno mjere za otklanjanje smetnji i poremećaja u funkcioniranju tih sustava i instalacija (članak 20.),

3. ako upotrebljava radijsku postaju za obavljanje radijske službe za koju nije ta radijska postaja namijenjena prigodom izdavanja dozvole (članak 37.).

4. ako se, prigodom emitiranja putem radijske postaje, ne identificira u skladu s propisom o identifikaciji radijskih postaja (članak 40.).

5. ako putem radijske postaje prenosi signale ili priopćenja koji se ne odnose na njezinu djelatnost, ili prima signale ili priopćenja koji nisu namijenjeni za prijam putem te radijske postaje i koji nisu za opći prijam (članak 41 stavak 1.točka 2. i stavak 2),

6 ako u blizini telekomunikacijskog objekta, opreme ili spojnog puta izvodi radove ili podiže objekt, koji bi ih mogli oštetiti ili ometati njihov rad, a da nije unaprijed pribavljena suglasnost vlasnika dotičnih telekomunikacija radi poduzimanja mjera za zaštitu i osiguranje nesmetanog rada (članak 44.),

7. ako u zaštitnoj zoni ili radijskom koridoru radijske postaje izvodi radove. podiže objekt ili postavlja tehničku opremu koji bi svojim smještajem, ustrojstvom ili radom mogli ometati širenje radijskih valova ili uzrokovati smetnje u radijskim komunikacijama (članak 45.),

8. ako ispod nadzemnih ili iznad podzemnih telekomunikacijskih vodova ili u njihovoj neposrednoj blizini, ili na pravcima širenja usmjerenih radijskih valova, posadi sadnicu koja bi mogla oštetiti ili ometati rad tih vodova i širenje radijskih valova (članak 46.),

9. ako proizvede, uveze ili proda električnu ili drugu tehničku opremu za uporabu u Hrvatskoj, za koju nema potvrdu da su na njoj provedene mjere za suzbijanje elektromagnetskih smetnji ili nije označena propisanom oznakom (članak 48. stavak 2.),

10. ako, kao koncesionar radija ili televizije, emitira program na stranom jeziku suprotno odredbi iz članka 64. ovoga Zakona,

11. ako, kao koncesionar radija ili televizije emitira reklamne poruke na način koji nije u skladu s odredbom iz članka 65. ovoga Zakona,

12. ako, kao kocesionar radija ili televizije, emitira program pod pokroviteljstvom, koji ne ispunjava propisane uvjete (članak 66.).

13. ako prigodom rješavanja zahtjeva pravne ili fizičke osobe u svezi pretplatničkog odnosa ili prigodom zasnivanja ili raskidanja pretplatničkog odnosa ne postupa na način propisan odredbom iz članka 79.ovoga Zakona.

(2) za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se Novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 1.000 do 3.000 DEM odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. točke 9. ovoga članka, može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja električne i druge tehničke opreme i radijske postaje.

(1) Novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 2.000 do 8.000 DEM kaznit će se za prekršaj fizička osoba:

1. ako prigodom obavljanja usluga ne osigura tajnost telekomunikacijskih priopćenja (članak 17. stavak 1., 2. i 3.),

2. ako nabavi, postavi ili upotrebljava radijsku postaju za koju nije unaprijed pribavljena propisana dozvola ili ako proda, iznajmi ili ustupi radijsku postaju pravnoj ili fizičkoj osobi koja nije unaprijed pribavila propisanu dozvolu (članak 23.),

3. ako proizvede, uveze, prodaje ili iznajmljuje radijsku postaju za uporabu u Državi koja ne udovoljava tehničkim uvjetima i normama (članak 26.),

4. ako ne poduzme ućinkovite mjere kojima se onemogućuje rad radijske postaje kada nema valjanu dozvolu za tu radijsku postaju (članak 34.),

5. ako putem radijske postaje prenosi lažne ili pogrješne signale ili priopćenja, poglavito signale ili priopćenja opasnosti, žurnosti, sigurnosti ili identifikacije (članak 41. stavak 1. točka 1.),

6.ako, prigodom prijenosa priopćenja putem radijske postaje, ne daje prednost u prijenosu znakova opasnosti ili u prijenosu poziva, poruka ili priopćenja koji se emitiraju u slučaju opasnosti za plovilo ili za zrakoplov i u slučaju prirodnih nepogoda, i prigodom spašavanja ljudskih života (članak 42.),

7. ako u blizini telekomunikacijskog objekta, opreme ili spojnog puta izvodi radove ili podiže objekt koji bi mogli oštetiti ili ometati njihov rad, a da nije unaprijed pribavljena suglasnost vlasnika dotičnih telekomunikacija radi poduzimanja rnjera za zaštitu i osiguranje rkesrrketanog rada (članak 44.),

8.ako u zaštitnoj zoni ili radijskom koridoru radijske postaje izvodi radove, podiže objekt ili postavlja tehničku opremu koji bi svojim smještajem, ustrojstvom ili radom mogli ometati širenje radijskih valova ili uzrokovati smetnje u radijskim komunikacijama (članak 45.),

9. ako emitira ili distribuira radijski ili televizijski program koji ne udovoljava odredbi iz članka 59. ovoga Zakona,

10. ako obavlja telekomunikacijske usluge a da nije unaprijed pribavljena propisana koncesija (članak 74. stavak 4.),

11. ako, kao davatelj usluga prenosi brzojav suprotno odredbi iz članka 76. stavka 2. ovoga Zakona,

12. ako državnom isnpektoru ili državnom djelatniku, koji obavlja poslove nadzora ili kontrole, ne omogući očevid radijske postaje ili ako, na njegov zahtjev, bez odgode, ne dostavi potrebne podatke i dokumentaciju u svezi s nadzorom ili kontrolom (članak 85. stavak 4.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. točke 2., 3., 4.. 5. i 6. ovoga članka može se izreći uz Novčanu kaznu i kazna zatvora do godinu dana.

(3) Za prekršaj iz stavka I točke 2., 3, 4., 5. i 6. ovoga članka može se izreči i zaštitna mjera oduzimanja radijske postaje.

(4) Za opetovani prekršaj iz stavka 1. točke 2., 3., 4., 5. i 6. ovoga članka obvezno se izriće najveća kazna iz stavka 1. i 2 ovoga članka i zaštitna mjera iz stavka 3 ovoga članka.

(1) Novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 1.500 do 4.500 DEM kaznit će se za prekršaj osoba:

1. ako ugradi ili priključi tehničku opremu ili instalacije na telekomunikacijske kapacitete za koju nema propisanu potvrdu ili nije označena propisanom oznakom (članak 4.),

2. ako, prigodom izgradnje poslovnog ili stambenog objekta u zgradi ili naselju gradskog obilježja, ne izgradi za taj objekt kabelsku kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove i za vodove za kabelsku televiziju, ili ako u taj objekt ne ugradi telekomunikacijsku instalaciju (članak 10.),

3. ako ne obavlja usluge na način propisan odredbom iz članka 16. ovoga Zakona,

4. ako uveze radijsku postaju u Državu za koju nije unaprijed pribavljena propisana dozvola ili odobrenje, ili ako je ne prijavi službi unutrašnjih poslova na graničnom prijelazu (članak 27.),

5. ako se, prigodom uporabe radijske postaje, ne pridrižava tehničkih uvjeta ili norrni, kao i ostalih uvjeta određenih rzieđunarodnim ugovorima, ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i dozvolom za radijsku postaju, ili ako ne osigura da se uporabom radijske postaje ne stvaraju štetne smetnje ili smetnje u iadu ili uporabi drugih telekomunikacija (članak 35.),

6. ako postavi, upotrebljava ili održava telekomunikacijske objekte ili opremu na način da njihov rad uzrokuje smetnje u radu ili uporabi telekomunikacija ili ako postavi ili održava telekomunikacijske objekte, instalacije ili opremu, a da nije unaprijed pribavljena propisana ovlast (članak 43.),

7. ako njezina električna ili druga tehnička oprema stvara smetnje u radu telekomunikacija ili radijske postaje, ili u prijamu radijskih ili televizijskih emisija (članak 48. stavak 1.),

8. ako, kao vlasnik električnog ili drugog uređaja ili sprave, telekomunikacija ili radijske postaje ne omogući ovlaštenom djelatniku obavljanje pregleda ili potrebnih mjerenja radi utvrđivanja uzroka smetnji, ili ako ne otkloni utvrđene nedostatke u određenom roku (članak 52. stavak 1. i 3.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1 točke 1., 4 i 5. ovoga članka, može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja tehničke opreme i radijske postaje.

(3) Za opetovani prekršaj iz stavka 1. točke 1., 4. i 5. ovoga članka unutar roka od dvije godine obvezno se izriće najveća kazna iz stavka 1. ovoga članka i zaštitna mjera iz stavka 2. ovoga članka.

(1) Novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 1.000 do 3.000 DEM kaznit će se za prekršaj osoba:

1. ako, kao investitor ili vlasnik objekta, upotrebljava zajednički antenski sustav ili instalaciju za distribuciju radijskih i televizijskih programa, za koje nije obavljen tehnički pregled ili ako, kao vlasnik ili korisnik objekta, ne održava taj sustav ili instalaciju u ispravnom stanju, ili ako ne poduzima pravodobno mjere za otklanjanje smetnji i poremećaja u funkcioniranju tih sustava ili instalacija (članak 20.),

2. ako upotrebljava radijsku postaju za obavljanje radijske službe za koju nije ta radijska postaja namijenjena prigodom izdavanja dozvole (članak 37.),

3. ako se, prigodom emitiranja putem radijske postaje, ne identificira u skladu s propisom o identifikaciji radijskih postaja (članak 40.),

4. ako prima, putem radijske postaje, signale ili priopćenja koji nisu namijenjeni za prijam putem te radijske postaje ili koji nisu za opći prijem (članak 41. stavak 2.),

5. ako ispod nadzemnih ili iznad podzemnih telekomunikacijskih vodova ili u njihovoj neposrednoj blizini, ili na pravcima širenja usmjerenih radijskih valova posadi sadnicu koja bi mogla oštetiti ili ometati rad tih vodova ili širenje radijskih valova (članak 46.),

6. ako proizvede, uveze ili prodaje električnu ili drugu tehničku opremu za uporabu u Hrvatskoj, za koju nema potvrdu da su na njoj provedene mjere za suzbijanje elektromagnetskih smetnji ili nije označena propisanom oznakom (članak 48. stavak 2).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. točke 6. ovoga članka, može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja električne i druge tehničke opreme i radijske postaje.

Novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 1.000 do 3.000 DEM kazoit će se za prekršaj zapovjednik zrakoplova ili zapovjednik plovila, ili druga odgovorna osoba na zrakoplovu ili plovilu ako, protivno odredbama članka 38. i 39. ovoga Zakona, upotrebljava radijsku postaju za vrijeme dok se zrakoplov nalazi u zračnoj luci ili za vrijeme dok se plovilo nalazi u luci ili pristaništu.

Novčani iznosi iz članka 82. i 88. do 94. ovoga Zakona valorizirat će se po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan plaćanja.

(1) Podzakonski propisi koji se donose na temelju ovoga Zakona donijet će se u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do donošenja podzakonskih propisa iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se podzakonski i drugi propisi doneseni na temelju Zakona o sustavima veza ("Narodne Novine", br. 53/91.) i Zakona o poštanskim, telegrafskim i telefonskim uslugama ("Narodne novine". br. 53/91.), koji se odnose na telekomunikacije i na brzojavne i telefonske usluge, ako nisu u suprotnosti s ovim Zakonom.

(3) Ovlasti pravniilk osobama za obavljanje tehničkog pregleda radijskih postaja i za izdavanje potvrda (certifikata, atesta i drugo) u telekomunikacijama, koje su izdane po ranijim propisima, vrijede šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Pravne i fizičke osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavljaju djelatnost, koja se može, prema ovom Zakonu, obavljati na temelju ovlasti Ministarstva ili koncesije Vijeća za telekomunikacije, prestaju obavljati tu djelatnost najkasnije godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ako u tom roku ne dobiju propisanu ovlast ili koncesiju.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona, prestaju vrijediti odredbe Zakona o sustavirna veza ("Narodne novine". br. 53/91.) i odredbe Zakona o telekomunikacijama ("Narodne novine", br. 18/78.,1/83.. 24/83., 8/84., 21/87. i 47/89.), koje se odnose na telekomunikacije, odredba iz članka 11. Zakona o Hrvatskoj radio-televiziji ("Narodne novine". br 43/92. - proćišćeni tekst), odredbe iz članaka Zakona o javnom informiranju ("Narodne novine", br. 11/82.. 28/87., 47/89. i 8/90.), koje su odredbom iz članka 66. Zakona o javnom informiranju ("Narodne novine", br. 22/92.), ostale na snazi, osim odredbi iz članka 78. do članka 141a. i odredbe Zakona o poštanskim, telegrafskim i telefonskim uslugama ("Narodne novine" br. 53/91.), koje se odnose na brzojavne i telefonske usluge.

(1) Dozvole za radijske postaje izdane po dosadašnjim propisima vrijede do isteka valjanosti, a najdulje dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, uz obvezu plaćanja naknade iz članka 23. stavka 7. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, dozvole za radijske postaje izdane po dosadašnjim propisima vrijede:

1. do isteka valjanosti, a najdulje do godinu dana za radijske postaje, kojima se emitiraju radijski i televizijski programi HRT-a,

2. do isteka valjanosti, a najdulje do šest mjeseci za radijske postaje, kojima se emitiraju televizijski programi izvan sustava HRT-a,

3. do isteka valjanosti, a najdulje do šest mjeseci za ra dijske postaje, kojima se emitiraju lokalni radijski programi u sustavu HRT-a (Dubrovnik, Osijek, Pula, Rijeka. Sljeme, Split, Zadar) i

4. do godinu dana nakon stupanja na snagu ovoga Zakona za radijske postaje, kojima se emitiraju lokalni radijski programi, za koje je dozvola vrijedila na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 344-03/94-01/02

Zagreb, 21. lipnja 1994.