ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O DRŽAVNOJ STATISTICI

Proglašavam Zakon o državnoj statistici, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 23. lipnja 1994. godine.

Broj : PA4-64/1-94.

Zagreb, 28. lipnja 1994.

ZAKON

O DRŽAVNOJ STATISTICI

Ovim Zakonom uređuju se poslovi državne statistike, metodološka i organizacijska osnova statističkih istraživanja, prikupljanje, obrada, čuvanje i objavljivanje statističkih podataka o pojavama i njihovim promjenama u gospodarstvenom, demografskom i socijalnom području, području zaštite okoliša te davanje statističkih podataka radi izvršavanja međunarodnih obveza.

Poslovi državne statistike obavljaju se prema načelu neutralnosti, objektivnosti i stručne neovisnosti. Prikupljanje i obrada podataka obavlja se na temelju stručnih i znanstvenih spoznaja i metoda.

Prikupljeni i obrađeni podaci državne statistike su javni, osim podataka koji su državna, vojna, službena ili poslovna tajna.

Radi osiguranja znanstvenog pristupa, utjecaja znanosti, stručne i šire javnosti na Program statističkih istraživanja Republike Hrvatske pri Državnom zavodu za statistiku osniva se Statistički savjet Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Savjet).

Savjet obavlja sljedeće poslove:

- razmatra nacrte prijedloga zakona i drugih propisa koji se odnose na obavljanje poslova državne statistike,

- razmatra i predlaže metodološke osnove za statistička istraživanja,

- predlaže modernizaciju i racionalizaeiju posluva tijela državne statistike,

- daje poticaj i prijedloge za međunarodnu statističku suradnju.

Savjet ima predsjednika i 12 članova. Članove Savjeta imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ravnatelja Državnog zavoda za statistiku. Predsjednik Savjeta je ravnatelj Državnog zavoda za statistiku. Mandat članova Savjeta traje četiri godine. Savjet donosi poslovnik o svome radu.

Poslove državne statistike obavlja Državni zavod za statistiku i županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba nadležan za poslove statistike (u daljnjem tekstu: Ured za statistiku). Statistička istraživanja obavljaju se na temelju zakona i Programa statističkih istraživanja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Program).

U okviru svoga djelokruga na temelju Programa, poslove statističkih istraživanja obavljaju i:

1. Ministarstvo unutarnjih poslova,

2. Ministarstvo pravosuđa,

3. Ministarstvo uprave,

4. Ministarstvo rada i socijalne skrbi - Zavod za zapošljavanje.

5. Državni hidrometeorološki zavod,

6. Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske.

7 Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje,

8. Hrvatski zavod za javno zdravstvo,

9. Narodna banka Hrvatske i

10. Zavod za platni promet (u daljnjem tekstu: ovlaštena tijela). U provođenju Programa tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su postupati po odredbama ovoga Zakona.

Program donosi Sabor Republike Hrvatske za godišnje i za višegodišnja razdoblja. Nacrt Programa izrađuje Državni zavod za statistiku u suradnji sa Savjetom i ovlaštenim tijelima.

Program određuje : - nositelja istraživanja.

- naziv i sadržaj pojedinog istraživanja,

- vrijeme istraživanja (mjesečno, tromjesečno, godišnje, višegodišnje, kritični trenutak ili razdoblje istraživanja),

- izvještajne jedinice,

- rokove u kojima će se obraditi podaci i objaviiti rezultati istraživanja,

- razinu na kojoj će se objavljivati rezultati

Na statističkim upitnicima (obrasci) za prikupljdrkje podataka moraju biti navedeni:

- pravni temelj za istraživanje,

- ime nositelja istraživanja koji prema Programu prikuplja podatke,

- naziv i sadržaj istraživanja.

Državni zavod za statistiku po pribavljenom mišljenju Savjeta određuje metodološke osnove za izvodenje statističkih istraživanja utvrđenih Programom.

Metodološke osnove iz članka 12. ovoga Zakona jesu:

- određivanje statističkih jedinica,

- određivanje sadržaja i obilježja statističkih istraživanja,

- definicije, nomenklature i klasifikacije koje se koriste u provođenju statističkog istraživanja,

- izvještajne jedinice koje obuhvaća pojedino statističko istraživanje.

Tijela državne uprave koja, u okviru svog djelokruga, prikupljaju statističke podatke koji nisu obuhvaćeni Programom, metodološke osnove za svoja statistička istraživanja utvrđuju uz suglasnost Državnog zavoda za statistiku. Državni zavod za statistiku dužan je dati suglasnost, odnosno obrazložene primjedbe na metodološke osnove iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana do dana primitka zahtjeva.

Pravne i fizičke osobe, tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne samouprave i uprave (u daljnjem tekstu: izvještajne jedinice) dužni su davati podatke bez naknade za potrebe statističkog istraživanja, u sadržaju i rokovima predviđenim Programom. Nitko nije dužan davati podatke ako statističko istraživanje nije utvrđeno Zakonom ili Programom, odnosno ako obveza davenja podataka ne proizlazi iz ovoga ili posebnog zakona.

Državni zavod za statistiku i uredi za statistiku (u daljnjem tekstu: tijela državne statistike) i ovlaštena tijela odgovorni su za točnost statističkih podataka i za njihovu pravodobnu objavu.

Ovlaštena tijela utvrđena Programom koja na temelju posebnih propisa vode evidencije, koje se kao izvor podataka mogu koristiti u statističkim istraživanjima, dužne su zatražiti suglasnost Državnog zavoda za statistiku o metodološkim osnovama tih evidencija. Državni zavod za statistiku dužan je dati suglasnost, odnosno obrazložene primjedbe na metodološke osnove iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva.

Izvješće o izvršenju Programa podnosi se Saboru Republike Hrvatske do 30. lipnja tekuće godine za proteklu godinu.

Ovlaštena tijela koja provode statistička istraživanja prema Prograrnu svoje izvješće podnose Državnom zavodu za statistiku do 15. veljače tekuće godine za prethodnu godinu.

Popis stanovnika i druga opsežnija statistička istraživanja uređuju se posebnim zakonom i Programom

Vlada Republike Hrvatske može donijeti odluku o pr-ovođenju statističkih istraživanja tijekom godine koja nisu utvrđena Programom.

Nositelji statističkih istraživanja određeni Programom imaju pravo prikupljati podatke iz svih izvora. Podaci se prikupljaju statističkim upitnicima od izvještajnih jedinica, uvidom u osnivačke akte izvještajnih jedinica, odnosno iz administrativnih zbirki podataka.

Tijela državne uprave obvezna su, na zahtjev tijela državne statistike, prikupljati i podatke koji nisu predviđeni Programom. Pri vođenju svojih zbirki podataka tijela državne uprave dužna su koristiti norme koje koristi državni zavod za statistiku.

Tijela državne statistike dužna su kod prikupljanja podataka upozoriti izvještajne jedinice.

- s namjenom, opsegom i načinom prikupljanja podataka,

- s njihovim pravima i obvezanka. Izvještajne jedinice dužne su tijelima državne statistike omogućiti provjeru iskazanih podataka. Ako iskazani podaci nisu točni, odnosno potpuni, izvještajne jedinice su ih dužne ispraviti, odnosno dopuniti u skladu s naputcima i u danim rokovima

Državni zavod za statistiku obraduje prikupljene podatke suvremenim sredstvima za automatsku obradu podataka, u rokovima koje određuje Program.

Podatke prikupljene prema Programu čuvaju tijela državne statistike u skladu s normama i na suvremeni način, koji omogućuje njihovo objavljivanje i davanje na korištenje u propisanom obliku. Podaci iz stavka

1. ovoga članka čuvaju se najmanje deset godina nakon završene obrade i koriste u obliku u kojem je moguće prepoznati izvještajnu jedinicu na koju se podaci odnose. Istekom roka od deset godina podaci iz stavka

2. ovoga članka pohranjuju se u obliku koji ne omogućuje prepoznavanje izvještajne jedinice na koju se podaci odnose, ako zakonom nije određeno drukčije.

Tehnika i organizacija čuvanja prikupljenih podataka uređuje se posebnim propisom kojega donosi ravnatelj Državnog zavoda za statistiku.

Rezultate statističkih istraživanja objavljuje Državni zavod za statistiku u zbirnom (agregiranom) obliku. Izuzetno podaci mogu biti objavljeni i pojedinačno:

- ukoliko se izvještajna jedinica pismeno suglasi s takvim načinom objavljivanja podataka,

- ukoliko su prikupljeni iz javnih (opće dostupnih) zbirki podataka,

- ukoliko su objavljeni u obliku i na način koji ne omogućuje identifikaciju izvještajne jedinice na koju se podaci odnose.

Državni zavod za statistiku koristi podatke iz evidencija koje su ustrojene na temelju posebnih zakona (u daljnjem tekstu: administrativni registri). Na temelju podataka upisanih u administrativne registre i podataka prikupljenih provođenjem Programa Državni zavod za statistiku ustrojava statističke registre. Način vođenja i korištenja podataka iz statističkog registra uređuje se propisom koji donosi ravnatelj Državnog zavoda za statistiku.

Podaci iz statističkih registara ne smiju se davati korisnicima u obliku i na način koji omogućuje prepoznavanje izvještajne jedinice na koju se podaci odnose. Podaci iz statističkog registra koriste se iskljućivo u statističke svrhe, odnosno radi pripremanja zbirnih (agregiranih) podataka.

Službenom tajnom u smislu ovoga Zakona smatraju se statistički podaci prikupljeni od fizičkih osoba a odnose se na njihove osobne, obiteljske i imovinske prilike. Sigurnost i tajnost prikupljenih osobnih podataka uređuje se zakonom.

Podaci od značaja za obranu države smiju se prikupljati samo uz odobrenje ministra obrane.

Prikupljeni podaci čuvaju se na način kojim se sprečava njihovo uništavanje, zlouporaba i krivotvorenje, odnosno neovlašteno korištenje Način čuvanja prikupljenih podataka propisuje ravnatelj Državnoga zavoda za statistiku.

Osoba ovlaštena za prikupljanje i obradu podataka dužna je te podatke čuvati kao službenu tajnu. Dužnost čuvanja službene tajne traje i nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja poslova iz stavka 1 ovoga članka.

Prikupljeni statistički podaci mogu se koristiti isključivo za statističke svrhe i iskazuju se u zbirnom (agregiranom) obliku.

Državni zavod za statistiku smije davati pojedinačne podatke kao što su ime i prezime, prebivalište godina rođenja, spol i zanimanje. znanstveno-istraživačkim ustanovama za potrebe izbora uzoraka i anketiranja. Dobiveni pojedinačni podaci ne smiju se upotrebljavati u druge svrhe. Zahtjev za davanje podataka iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u pismenom obliku u kojem mora biti naznačena namjena uporabe podataka. Državni zavod za statistiku mora voditi evidenciju o korisnicima iz stavka 1. ovoga članka i namjenama za koje je podatak dao.

Korisnici podataka iz članka 35. ovoga Zakona smiju podatke koristiti samo za namjenu koja je navedena u zahtjevu, a nakon što su dobivene podatke uporabili moraju ih odmah uništiti.

Tijela državne statistike daju podatke na način i u obliku određenim Programom u uobičajenoj obradi. Tijela državne statistike mogu korisnicima na njihov zahtjev davati podatke s detaljnijim sadržajem ili razinom izvan uobičajene obrade. Troškove posebnih obrada iz stavka 2. ovoga članka snosi podnositelj zahtjeva.

Statistički podaci koje u okviru svoje nadležnosti prikupljaju i objavIjuju tijela državne statistike smatraju se službenim podacima. Korisnici statističkih podataka moraju pri njihovoj uporabi, odnosno objavljivanju navesti njihov izvor.

U izvršavanju međunarodnih obveza Republike Hrvatske utvrđenih medunarodnim ugovorima, prikupljene, a neobjavljene statističke podatke, daje na korištenje strsnim državama i međunarodnim organizacijama Državni zavod za statistiku. Ako strana država ili međunarodna organizacija traži objavljene statističke podatke koje treba prilagoditi međunarodnim statističkim normama, ovlaštena tijela mogu te podatke davati uz suglasnost Državnog zavoda za statistiku.

Sredstva za statistička istraživanja utvrđena Programom osiguravaju se u državnom proračunu. Sredstva koja ostvari Državni zavod za statistiku davanjem podataka na korištenje prihod su državnog proračuna i koriste se za obavljanje poslova državne statistike.

Opčina, grad, kotar, Grad Zagreb i županija kada u okviru svog djelokruga obavljaju statistička istraživanja u područjima iz članka

1. ovoga Zakona dužni su za metodološke osnove tog istraživanja pribaviti suglasnost Državnog zavoda za statistiku.

Novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 160 do 830 DEM kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako ne dostavi tražene podatke u sadržaju i odredenom roku (članak 15. stavak 1.).

2. ako ne ispravi. odnosno ne dopuni iskazane podatke u skladu s napucima i u danim rokovima (članak 23. stavak 3.).

3. ako onemogući ili uskrati provjeru doslavljenih podataka (članak 23. stavak 2.),

4. ako dobivene podatke koristi protivno ovom Zakonu (članak 35. stavak 1.). Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 150 DEM i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Za prekršaj iz članka 42. stavka t. ovoga Zakona kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 80 do 150 DEM. Za prekršaj iz članka 42. stavka 1. ovoga Zakona kaznit će se i ovlaštena osoba u tijelu državne uprave novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 80 do 150 DEM.

Iznosi novčanih kazni iz članka 42. i 43. ovoga Zakona obračunavaju se po srednjem tečaju DEM Narodne banke Hrvatske na dan naplate kazne.

Propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona donijet će ravnatelj Državnog zavoda za statistiku u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi propisi doneseni na temelju ovlaštenja iz Zakona o statističkim istraživanjima ("Narodne novine", br.19/74.).

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o statističkim istraživanjima ("Narodne novine". br. 19/74.).

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 950-02/84-01/02

Zagreb, 23. lipnja 1994.